krpa+magazine 04

KRPA+MAGAZINEONLINE MODNA+REVIJA | www.krpa.hr

Prosinac 2012

+

Dragi čitatelji,

iako smo samo na korak do blagdana, odlučili smo vas počastiti posebnim ‘emergency kit’ izdanjem Kr-pa+Magazina. Popričali smo s organizatorima trenutno aktualnih božićnih sajmova, pripremili pregled (po nama) važnih modnih zbivanja u 2012. te prepoznali dobre stilove nepoznatih ljudi.

Za ovo smo izdanje Krpa+Magazina snimili i editorijal prigodnog naziva ‘All dressed up but nowhere to go’ (naravno, pri tome ne aludiramo na apsolutno ništa te vas uvjeravamo kako ćemo se za Novu godinu ‘urediti i nekamo otići’ : ).

Ovim putem pozdravljamo i naše Krpa dizajnere koji su nam spremno i bez ikakvih komplikacija ustu-pili svoju odjeću za snimanje spomenutog editorijala, ali i našem modelu Mariji koja je bez pogovora odradila snimanje četiri scenarija na dvije lokacije. Hvala i Nušinom bratu koji nam je ustupio svoj slatki stan na Britancu, a pozdrav ide i njegovoj Berti (koja je pas, i koju, ako malo bolje pogledate, možete pronaći na jednoj od fotografi ja u sklopu snimljenog editorijala). Isto tako, ne možemo a da se ne zahvalimo Bobi i Ursuli koji su nam ustupili svoju kupaonu, kuhinju, hodnik... tj. (više manje) cijeli stan i pazili da nam Koko ne pojede kablove i rekvizite koje smo koristili za vrijeme snimanja.

A za slučaj da još uvijek niste odlučili kamo i što za Novu, u suradnji s GOtripom spremno smo doskočili i tom problemu te vam za minimum novaca osigurali maksimalnu (last minute) zabavu. Ne vjerujete? Nismo ni mi, ali stvarno postoji.

Naravno, tu su i dobro vam poznate Krpa PDF rubrike u kojima vam preporučujemo nama drage fi lmove, knjige i glazbu. Drugim riječima, jedino što vam još preostaje je udobno se smjestiti i početi listati, čitati, gledati i slušati...

I, za kraj, ne zaboravite podržati domaće kreativne snage odabirom indie komada za ‘pod bor’. Mi smo vam ih predložili čak 30!

Naravno, cijela redakcija Krpe želi Vam sve najbolje povodom nadolazećih blagdana i, prije svega, krea-tivnu 2013. godinu.

UvodnikFilip Šardi

02 | Impresum

Uvodnik

Pregled Božićnih Sajmova

ArtOmat

artBazaar

Winter Bazaar

Indie ambalaža

30 indie komada koje hoćemo ispod bora

More bor!

All dressed up and nowhere to go

Nova 2013.

Hrvatska+Moda u 2012.

Nepoznati ljudi prepoznatih stilova

Modni Overload 2012.

He Likes

Filmska Božićna Sezona

Krpa Bookshelf

Krpa Playliste

Kolažiranje s Krpom

2

4

6

9

12

16

18

22

24

50

58

64

70

72 74

76 79 80

IMPRESSUMOSNIVAČ: Filip ŠardiUREDNIŠTVO: Filip Šardi, Tena Škiljević, Iva Vukšić NOVINARI: Tea Kantoci, Lea Vene, Iva Vukšić, Tena Škiljević, Nuša Žunec,Tihana VeljačićGRA FIČKI UREDNIK: Miljenko AlavanjaIZDAVAČ ONLINE PUBLIKA CIJE: OOB Studio d.o.o.KONTAKT: [email protected]: [email protected]

www.krpa.hr

+Pregled Božićnih Sajmova

piše: Lea Vene

TKO? GDJE? KADA? ZAŠTO?

ArtOmat / Sajam

nekonvencionalnih umjetničkih proizvoda

TKO: HDLU / GDJE: galerija Prsten unutar Doma hrvatskih likovnih um

jetnika, Trg žrtva fašizma bb, Zagreb /

KADA:14.-23.12. 2012. Radnim danom

od 11 – 20h, vikendom od 11 – 19h /

artBazaar / TKO: Biba Šehović Jelušić, Vanja Tataj /

GDJE: Buddha bar, Riva 16, Rijeka /

KADA: 20-22.12.2012. 11-20h /

Bazaart / TKO: galerija INKUBATOR /

GDJE: Tkalčićeva 30, 1. Kat, Zagreb /

KADA: 30.11-31.12.2012. /

+

Kako se rodila ideja za pokretanje Artomata?

Šest mjeseci nakon što sam imenovana za ravnateljicu HDLU-a, našla sam se u situaciji u kojoj je HDLU dugovao novce zbog jednog starog spora, pa smo tako u jedan dan izgubili sav godišnji budžet. Svi djelatnici HDLU-a su bili mjesecima bez plaće. Bio je to zaista moment koj je stavljao u pitanje opći opstanak najstarije likovne udruge u regiji.

Ja sam u tom trenutno shvatila da nam nitko neće niti ne može pomoći i da se sami moramo boriti za naše postojanje. Trebalo je osmislit nešto što će povezati ljude, stvoriti solidarnost i pružiti kreativcima priliku za zaradu, a nama jedan novi smisao. Ivana Vukšić iz MUU mi je bila od velike pomoći, s njom sam vodila mnoge inspirativne razgovore i “brain storminge” koji su mi pomogli da pronađem zainteresirane ljude koji poput mene

ArtOmat

Sajam nekonvencionalnih umjetničkih proizvoda

razgovarala: Lea Vene

06 | Artomat

gledaju na umjetnost kao alat za solidarnost i dobrobit društva.Prve godine smo pozvali HDD i Ulupuh, a sve skupa je bila prilika za suradnju različitih udruga, naših članova i mnogobrojnih kreativaca. Bilo je vrlo intenzivno ali smo uspjeli stvoriti mnogo novih suradnji, a uskoro se o našem projektu pročuo dobar glas.

Mnogo ljudi koj su s nama od početka, kao izlagači ili volonteri, još uvjek nas prate. To je za mene veliki uspjeh, jer s vremenom zajednički profi liramo Artomat i obogaćujemo ga novim idejama i akcijama. Artomat dokazuje kako je uspjeh timskog rada neupitan.

Što čini Artomat drugačijim od ostalih sajmova?

Artomat je drugačiji od ostalih sajmova zbog toga što nije samo sajam. Artomat vidim više kao kreativni karneval. On obuhvaća izložbe, performanse, besplatne radionice za sve uzraste... Dok traje Artomat svaki prostor u meštrovićevom paviljonu pun je ljudi i događanja.

Koliko je važno uređenje interijera sajma i kako ste ga zamislili ove godine?

Uređenje interijera sajma ove je godine radila Ana Tevšić. To je super prilika da pomoviramo mlade dizajnere interijera, a svake godine tu priliku dobiva drugi dizajner ili grupa koji su zaduženi da urede zajednički prostor na Artomatu i HDLU-ov štand. S druge strane izlagači samostalno uređuju prostor svog štanda. To je kao jedna velika živa grupna izložba.

Kojem profi lu publike se obraća Artomat i kakve su dosadašnje reakcije publike?

Iskreno ne znam koj profi l ljudi dolazi na Artomat. Nadam se da je riječ o široj publici, ali smatram da je dobar znak kad mi rođeni zagrepčani kažu da su prvi puta došli u Mestrovićev paviljon zahvaljujući Artomatu.

Izdvojite neke od zanimljivosti ovogodišnjeg programa Artomata?

Izdvojila bih: Art for all festival, performans Kapulice, Ksenija ladice, posebnu radionicu za izradu medvjeda, izložbu Akiko Sato te radionice u suradnji s HDD-om i bivšim radnicama tvornice Kamensko.

Željela bih da naša prekrasna kružna zgrada postane mjesto gdje se udružuju ideje i solidarnost.

07Artomat |

+Koje komade ste vi kupili do sad na Artomatu i sličnim sajmovima/buvljacima?

Inače mi se sviđaju događaji poput pop up galerija i buvaljaka te bilo koji događaj koji ima neki spontani karakter. Naravno, inspirativne su mi i tržnice, ali i likovne kolonije. Preporučila bi Coney Island i Mermaid festival u New Yorku ili pak ljetni program PS1 koji se također održava u Velikoj Jabuci.Za mene je Artomat mjesto gdje već godinama kupujem sve svoje poklone. Za svakog nađem nešto posebno - od neobičnih predmeta Dodig Trokuta preko Oh! Tiger, nakita Deana Kljuna, Boonike, street art predmeta ili štanda HDLU-a koji uvijek ima posebne uratke naših nadarenih članova.

Kakva je fi nancijska konstrukcija sajma? Ostvarujete li vi, kao organizatori, neku zaradu? Uzimate li postotak, naplaćujete ulaz dizajnerima ili nešto treće? Kakva je njihova zarada na kraju? Izdaju li se računi i kako se uopće posluje na takvom sajmu?

Artomat je prve dvije godine bio kompletno samostalno fi naciran. Nismo dobivali sredstva od državnih institucija, a najam prostora za sajam i provizije s HDLU-ovog štanda upotrebljene su za plaćanje voditelja i materijala za radionice. Na taj način uspjevamo pružit besplatne radionice. Ako imamo mogućnost, platimo nekog od umjetnika, ali uglavnom svi rade volonterski.

Mnogim je umjetnicima bitnije predstaviti svoj rad i međusobno se družiti nego zaraditi. HDLU ništa ne zaradi od Artomata, dapače, čak imamo puno veći trošak zbog skupog grijanja. Zahvaljujući potpori jedne banke i njihovog urbanog projekta ove smo godine prvi puta u mogućnosti organizirati “Art for all festival”, za koji ćemo moći fi nancirati materijal i oglašavanje. Inače, svaki štand je odgovoran sam ispostaviti račune.

Planovi za Artomat u budućnosti?

Cilj je da se Artomat još više profi lira, da postane regionalan, i da se uključi još veći broj ljudi. Ove godine, primjerice, imamo tetoviranje kao humanitarnu akciju za Prijatelje životinja. Htjeli bi da se na Artomatu s vremenom sve više naglasi socijalno angažirano poduzetništvo, da ljudi rade na poboljšanju društva, da umjetnost bude nositeljica pozitivnih promjena te da iscjeljuje i daje novu nadu ljudima. Čvrsto vjerujem u umjetnost kao alat za učiniti dobro, a Artomat je jedan od načina na koji to pokušavamo i dokazati.Želja mi je da naša prekrasna kružna zgrada postane mjesto na kojem se udružuju ideje i solidarnost.

08 | Artomat

artBazaar

Tržnica kreativacarazgovarala: Lea Vene

Kako se rodila ideja za pokretanje artBazaara?

Sama ideja tržnice lokalnih kreativaca nije ništa novo. U većini gradova u Europi to je trend već dugi niz godina. Budući da Rijeka takve tržnice nije imala (i fali joj događanja na urbanoj sceni), a kreativaca ima dosta, odlučili smo je pokrenuti.

Što čini artBazaar drugačijim od ostalih sajmova?

Budući da je manifestacija artBazaar nešto novo u Rijeci, bilo je potrebno preispitati teren, odnosno lokacije održavanja bazaara. Rijeka ima jednu veliku manu, a to je Korzo. Sve što se u Rijeci događa na otvorenom, događa se na Korzu i ljude je teško nagovoriti da se maknu malo dalje. No dobili smo lokaciju na Pavlinskom trgu koji je vrlo atmosferičan, novo uređen i kao stvoren za tako nešto, ali kako sam prije spomenula, nije na Korzu, pa je posjećenost bila manja od očekivane. Zato smo odlučili isprobati i druge lokacije te sudjelovati na raznoraznim događajima kao što je Fiumanka ili Dan bez automobila … Možda je naša posebnost to što je naš sajam putujući, pa se nikad ne zna gdje će biti sljedeći. Pojavljivanje

na različitim manifestacijama i lokacijama bilo je jako bitno i za samu promociju bazaara, tako da sad, kad bazaar slavi svoj prvi rođendan, mislimo da je već ušao u mentalnu sliku Riječana i trčanje za posjetiteljima više neće biti potrebno.

Koje bi izlagače na ovogodišnjem artBazaar istaknuli?

Svi su izlagači posebni i svatko za sebe je jedinstven. Neki su bolji, originalniji, neki malo manje ali sve je to vrlo subjektivno. Možda se možemo pohvaliti s nekoliko lokalnih, široj publici već poznatih kreativaca koji su naši vjerni izlagači, kao što su Micica, Marina Marinski, ojoMAGico, Ana Glažar, Saša Jantolek (i još ih ima)… ali u biti svrha bazaara je upravo ta da damo mogućnost i onim neafi rmiranim, među kojima također ima jako puno kvalitetnih stvaraoca, da se pokažu široj publici i na taj način stvore nove kontakte, dobiju feedback od drugih i poboljšaju ili nastave svoj put!


Uređenje prostora je bitno, kako zbog vizualnog identiteta sajma, tako i zbog ugođaja. Kakvo će biti (n)ovogodišnje uređenje još se dogovaramo ...

Kojem profi lu publike se obraća artBazaar i kako birate izlagače?

Bazaar je namijenjen svim građanima, i u smislu posjetitelja i u smislu izlagača. Namjerno se nismo htjeli ograničiti ni dobnom granicom ni zanimanjem ni nekim specifi čnim profi lom ljudi, kako bi dali šansu baš svakome tko nešto zanimljivo izrađuje. No da se sajam ne bi pretvorio u svaštarnicu ili suvenirnicu, sastavili smo stručnu komisiju koja pregledava i odlučuje tko se uklapa u koncept bazaara, a tko ne. Koncept je street art, DIY kultura, tako da prednost dajemo tome, a ne umjetnosti u klasičnom smislu značenja (slikarstvo, kiparstvo itd. koji već imaju dovoljno svojih manifestacija).... nego malim, kućnim radionicama uporabnih predmeta. Moraju, naravno, zadovoljiti i određene kriterije estetike i kvalitete.

Sajam je prvenstveno namjenjen prezentaciji lokalnih kreativaca tako da je za sad program ograničen na to, a dogodi se i pokoja kreativna radionica za klince i odrasle.

09Artbazzar |

+

No, zbog konceptualnih ograničenja i ograničene količine fi zičkoga prostora, ne mogu sudjelovat svi koji se prijave. Tako se, ne želeći to, pojave i ‘neprijatelji’ koji kritiziraju, napadaju i osuđuju naš način rada, a i sajam općenito. No sve u svemu ljudi su dobro prihvatili sajam, zadovoljni su i izlagači i posjetitelji. Sa svakim sajmom sve više i više. A to se vidi i po fanovima naše stranice, čiji broj svakodnevno raste.

Izdvojite neke od zanimljivosti ovogodišnjeg programa artBazaara?

Sajam je prvenstveno namijenjen prezentaciji lokalnih kreativaca tako da je za sad program ograničen na to, a dogodi se i pokoja kreativna radionica za klince i odrasle.

Što je sa sličnim odgađanjima izvan Hrvatske, jeste li ih posjetili, koje biste preporučili?

Kao što sam već spomenula, takvi sajmovi odvijaju se u puno gradova. Posjetili smo ih u Zagrebu (Kućicin dobri buvljak, Bazaar u kvartu), Ljubljani (Art market, Artish, Park Tabor),

Rijeci (Stroj), Londonu(Brick lane), Berlinu... Svi su zanimljivi, a kao najbliži izvan Hrvatske preporučili bi onaj u Ljubljani.

Koje komade ste vi kupili do sad na artBazaaru i sličnim sajmovima/buvljacima?

Na svakom sajmu kupimo pokoju sitnicu, a koji puta i neku veću stvar. Nakit, odjeća, plišane igračke, slika...

Kakva je fi nancijska konstrukcija sajma? Ostvarujete li vi, kao organizatori, neku zaradu? Uzimate lipostotak, naplaćujete ulaz dizajnerima ili nešto treće? Kakva je njihova zarada na kraju? Izdaju li seračuni i kako se uopće posluje na takvom sajmu?

Bazaar je djelo nekolicine entuzijasta koji u to ulažu svoju energiju i vrijeme, a ponekad i svoj novac. Nemamo sponzora ili drugih fi nancijskih izvora tako da je to sve totalni low-budget. Tu bi zahvalili Gradu Rijeci, Odjelu za kulturu, koji je podržao ideju sajma i izašao nam u susret s dozvolama za korištenje lokacija,

10 | Artbazzar

fi nanciranjem štandova i logistikom. Zarade organizatora nema, ali se nadamo da je imaju izlagači jer prednost našeg sajma i je da ne naplaćujemo nikakve participacije (za sad;)).

Planovi za artBazaar u budućnosti?

Najbitnije je da se sajam kao takav održi. Da postane dio grada. Plan je obogatiti ga programom te u samu organizaciju i planiranje uklučiti i izlagače.

11Artbazzar |

+

Kako se rodila ideja za pokretanje Bazaara?

MATIJA: Ja bih zaključio da je inicijalna ideja svakako bila jednostavno stvoriti nešto što nam je falilo. Primjećujem jedno dulje vrijeme kako su sve stvari koje mi se sviđaju nastale jer su ljudima falile pa su si odlučili sami to napraviti - u principu, DIY.

ŽELJKA: Ja sam samo na nekom fora mjestu htjela rasprodati gomilu svojih super stvari koje sam godinama skupljala po ormarima doma.

Što čini Bazaar drugačijim od ostalih sajmova?

LEJLA: Bazaar je defi nitivno i bez lažne skromnosti najveći sajam s najširom ponudom. Također je i prvi sajam tog tipa kod nas, na kojem su se na istom mjestu mogli naći novi dizajnerski i stari vintage komadi poput knjiga, stripova, robe, nakita, namještaja, lampi, bicikala... Mislim da je bitna i opuštena atmosfera i činjenica da izlagači na našem sajmu zarade.

Winter Bazaar

Tržnica kreativacarazgovarala: Lea Vene

MATIJA: Slažem se, meni je i kao izlagaču i potencijalnom kupcu najbitniij sadržaj, tj. ponuda. Koje bi izlagače na ovogodišnjem Bazaaru istaknuli?

ŽELJKA: Ove godine smo održali četiri Bazaara. Na svakom dosadašnjem izdanju sudjelovalo je u prosjeku oko 200 izlagača. Moram zbilja reći da su svi redom jedinstveni, od mladih dizajnera, do kolekcionara vintage predmeta, teško, gotovo nemoguće da ćete naći dva ista predmeta. Ja bi eto istaknula sudjelovanje poznatih food blogera koji za nas kuhaju fi nu klopu po promotivnim cijenama koju inače nemate priliku nigdje probati jer o njima možete samo čitati. Također posebno bi istaknula sudjelovanje azila Dumovec na ovogodišnjem Winter Bazaaru te akciju prikupljanja igračaka, dekica, hrane i sl. koje možete donijeti i donirati udruzi i pesekima.

Ja sam samo na nekom fora mjestu htjela rasprodati gomilu svojih super stvari koje sam godinama skupljala po ormarima doma.

12 | Winter Bazaar


MATIJA: Uređenje interijera nam je važno kao i sam vizualni identitet svakog izdanja Bazaara. Uvijek se trudimo imati jednu zaokruženu priču i tu priču svaki put mijenjati.

ŽELJKA: Prostor napuštene tvornice je sam po sebi jako zanimljiv i atraktivan. Svi su oduševljeni samim prostorom, ali kao i sve drugo, ljudima i to brzo dosadi, pa se trudimo ubaciti neke dijelove scenografi je i na taj način svaki put malo promjeniti izgled prostora.

Kojem profi lu publike se obraća Bazaar i kakve su dosadašnje reakcije publike?

LEJLA: Mislim da mi stvarno možemo reći, baš svima, od 0-90 godina. Ima stvari za male bebe, prirodne kozmetike, igračaka, robice, pa sve do stvari za peseke, mace, papigice... Sa svakim

Bazaarom naša publika se bukvalno udvostručuje, to je zasigurno najbolji kompliment!

Izdvojite neke od zanimljivosti ovogodišnjeg programa Bazaara?

LEJLA: Ovaj smo put na Winter Bazaaru napravili kolaboraciju s Eletronic Beats festivalom koji predstavljaju svoj program u Tvornici nastupom članova mega popularne grupe Hercules And Th e Love Aff air, kao dio večernjeg programa. Unutar našeg uobičajenog dnevnog programa, uz ovo svečano praznično vrijeme, uveli smo novi program pod nazivom BAZAAR loves KIDS, koji će i ubuduće nuditi projekcije dječjih i crtanih fi mova, predstave s ginjolima i dječji kviz, te program BAZAAR loves DOGS, unutar kojeg će biti uključeni azil Dumovec (prikupljat će se pomoć za pse, igračke, dekice, hrana i organizirati prodaja njihovih artikala u svrhu pomoći životinjicama). Također izbacujemo i novi brand pod nazivom POOL HOUSE PROJECT čije ste proizvode imali prilike premijerno kupiti na

Winter Bazaaru.Što je sa sličnim događanjima izvan Hrvatske, jeste li ih posjetili, koje biste preporučili?

LEJLA: Svako od nas je putovao po različitim mjestima tog tipa.

MATIJA: Kako ovo do maloprije i nije bilo baš moje područje, nisam veliku pažnju posvećivao ovakvim događanjima. No, sad pratim i sa zanimanjem istražujem što ima kod nas i još više vani. Vani je ipak sve nekako veće, bolje i zanimljivije.

Koje komade ste vi kupili do sad na Bazaaru i sličnim sajmovima/buvljacima?

LEJLA: Genijalne, od cipela, torbica, do usisivača, ventilatora, šalica, bicikala, transformersa, kostima, vjenčanica, retrovizora, slike od Tita, stare fotografi je, stolica, lampi... Lista je preduga.

MATIJA: Ja još nisam ništa, ali samo zato jer sam uvjek više zauzet prodajom svoje robe.

ŽELJKA: Joj, lakše bi mi bilo nabrojati što nisam kupila. Možda oružje nisam.

Kakva je fi nancijska konstrukcija sajma? Ostvarujete li vi, kao organizatori, neku zaradu? Uzimate li postotak, naplaćujete ulaz dizajnerima ili nešto treće? Kakva je njihova zarada na kraju? Izdaju li se računi i kako se uopće posluje na takvom sajmu?

LEJLA: Škakljivo. Mi kao neprofi tna udruga Kaleidoskop nemamo pravo na profi t tako da do sada nismo imali klasične kotizacije, već s obzirom na troškove koji nam se kroz svaki sajam pojave, zamolimo izlagače za pomoć u vidu svojevrsne donacije. Na ovoj ediciji Bazaara je bio problem zagrijati prostor i treba nam oko 500 litara lož ulja. Također je pitanje sanitarija i najma

13Winter Bazaar |

+

stolova, a sve rješavamo zajedno s našim izlagačima koji nam za te potrebe izlaze u susret. Dakle, nažalost, ne ostvarujemo profi t. Što se tiče naših izlagača oni su i članovi naše udruge, prodaju unutar prostora gradskih tržnica i najčešće imaju svoje obrte, te sami izdaju račune. Na taj način se pokušavamo što legalnije nositi s ovim problemom.

MATIJA: Kroz druženje s izlagačima tijekom sajmišnog dana svaki put bi iznova saznali da su ljudi zadovoljni i nisu požalili dolazak – što uvijek rado čujemo i to nam je dovoljna potvrda.

ŽELJKA: Ja bi samo nadodala da mi također imamo svoje štandove na kojima prodajemo svoje stvari i na taj način pokušavamo zaraditi.

Planovi za Bazaar u budućnosti?

LEJLA: Pa svakako bi se htjeli i dalje održavati četiri puta godišnje (proljeće, ljeto, jesen, zima), a voljeli bi stalno biti i u nekim novim zanimljivim prostorima. No stvarno smo zadovoljni s prostorom „Stare klaonice“ i s dečkima iz

Zagrebačkog saveza za kulturu, koji nam maksimalno izlaze u susret.U planu za iduću godinu su masterclassovi i edukacije o starim obrtima koji lagano izumiru i predavanja o plasiranju proizvoda, kako snimiti reklamni viralni video ili napraviti photoshoot i time bolje prezentirati proizvod. Uz to, u planu je i pitching forum s brandovima i mladim dizajnerima/umjetnicima koji bi pred velikim proizvođačima mogli predstaviti svoj proizvod/patent. Nadamo se i suradnji s regionalnim dizajnerima i sajmovima.

MATIJA: Čuli smo razna mišljenja od bliskih prijatelja i potpunih stranaca, ljudi bi rado da je Bazaar češće. Neki predlažu da bude svaki vikend ili jednom mjesečno ili da traje dva dana. Ja se vodim onom krilaticom, „manje je više“, nije nam želja da Bazaar ljudima dosadi, nego da ga svaki put željno iščekuju i vesele mu se, kao i mi.

14 | Winter Bazaar

ZAMISLI + OSTVARIuskoro...

+

Indie ambalaža

Spremno za poklanjanje

Dizajneri i rekreativni kreativci uvrštavaju se u kategoriju umjetnika od kojih se ne očekuju samo kvalitetan i lijep proizvod, već i atraktivna prezentacija. Kako je kupljenim predmetima česta namjena dalje poklanjanje, bilo bi potrebno dodatno razmisliti o ambalaži, koja postaje dio vizualnog identiteta mladog brenda u usponu...

piše: Iva Vukšić

1 Defi niraj vlastiti stil. Pakiranje je dio brendinga i trebalo bi refl ektirati stil dizajnera. Koje su boje, materijali i uzorci podobni za preslikavanje vizualnog identiteta na ambalažu?

2 Mogu li dodati neki poseban detalj? Nešto što će moj proizvod i ambalažu učiniti jedinstvenima i dati osobni pečat.

3 Predmet kao poklon. Ukoliko su tvoji predmeti prvenstveno stvoreni za poklanjanje, posebno razmisli o praktičnom, jeft inom, oku ugodnom i specifi čnom

pakiranju koje će privući kupce. Šalješ li često poštom predmete koje prodaješ? Kako oni dolaze do kupaca? Izgledaju li dovoljno atraktivno i nakon par dana poštanskih izleta?

4 Uloži nešto novaca. Print shopovi nude prilično jeft ine usluge izrade raznih kartica, naljepnica, i žigova. Osim što je dobro za vlastiti brend, ulaganje u pakiranje višestruko

se isplati. Oni vješti i pedantni ove detalje mogu napraviti i sami.

5 Ako nemaš ideju... Ako nemaš ideju, najbolje je držati se jednostavnih rješenja. Nikako svoje kupce ne ostavljaj bez ambalaže ili s prozirnom, celofanskom vrećicom. Isto radi i

gospođa koja prodaje Made in China suvenire na štandu u gradu. Po čemu si ti onda toliko poseban/a, različit/a?

6 Poklon uz poklon? Kupci obožavaju goodies koji ‘besplatno’ dolaze uz kupljene predmete. Razmisli što se sve može vezati uz tvoje proizvode i biti ukusna trešnja

na vrhu kolača. Ne zaboravi izbudžetirati poklon kako si ne bi stvarao/la fi nancijski manjak.

16 | Indie Ambalaža

ZetsPlastično pakiranje s poklopcem idelano je za izlaganje ogrli-ca-totema Marka Prpića Zetsa u raznim prodajnim prostorima. Vlasnici istih lakše će se odlučiti izložiti ih na ovaj način nego da dolaze međusobno spleteni u papirnatoj kuverti, zar ne?

Sexy PlexyNakit Sexy Plexy do svojih kupaca dolazi u custom made vreći-cama od tvrđih tkanina koje dizjanerice izrađuju od ostataka starih tkanina, traperica i sl. Mala pleksi-munja aplicirana je na svaki komad nakita te ambalaže kao prepoznatiljivo SexyPlexy obilježje.

Zets Sexy Plexy

Little Wonder

Litt le Wonder Selma svoje ogrlice i naušnice često šalje poštom, zbog čega se odlučila za gotove kartonske kutijice na koje do-datno aplicira naljepnice s vlastitim logotipom i pripadajućom grafi kom. Izgled naljepnice osmislila je njezina sestra.

OBEKEI.Pogledate li bolje ambalažu u kojoj dolazi OBEKEI. majica, primijetit ćete kako se ustvari radi o poklon pakiranju za dvije butelje vina. Na kutiju je dodana tek naljepnica koja komunicira ime brenda i web adresu za detalje.

Little Wonder OBEKEI

17Indie Ambalaža |

+

30 indie komada koje hocemo ispod bora

Luce Lu

Etoile de mer

Little Bee Mine

odabrale: Tena Škiljević i Tea Kantoci

Bijoux Foux

Marina Marinski

+

Dott.

Little Wonder

Nakit ROUND NehaNeha

Toxicat

Pinkeye’s Twisted Jewelry

Rhub

Ch

bin jewelry

Sexy Plexy

themeBAGS

Trska by Irina Turina

Petrunjela 5re

Mala Radnja DizajnaYo Soy Juanita feat. Dott.

hicks on Chic

+

22 | More bor!

MOREBOR !

Prije četiri godine HDD pokreće nat-

ječaj na temu redizajna božićnog drvca pod nazivom

“Bor s nama” s ciljem plasiranja proizvoda koji će se kritički postaviti pre-

ma blagdanskom kiču te ponuditi alternativu klasičnom božićnom drvcu. Projekt se nastavio

sljedećih godina te ove godine doživio svoje četvrto

izdanje. Christmas tree superstore svake godine oduševljava svježim idejama

na temu bora pa su tako do sada nagrađeni gi-gantski mirisni bor studija Cuculić, kaktus/bor studija

Diverzant, instant bor koji se šalje poput pisma Vesne, Nenada i Damira Prizmića, Žiglica koja štampa bor autorica Tatjane Petric,

Ivane Čukelj i Emilije Šimić, Borigami Bojana Bote i drugi. Ovogodišnji prošireni natječaj tematizirao je

samu izložbu kao prigodni blagdanski dućan prikladnih proizvoda s ironičnom poru-

kom. Dizanjerice Maša Poljanec i Nina Bačun pozivni-cama Recept za druženje objedinjuju dvije ključne božićne

aktivnosti: objedovanje i druženje, a studio vi?Da! nudi relaksaciju Antistres borom dok studio Sonda zamišlja hibird bora i kišobrana. Iako je

ovaj natječaj započet potpuno nepretenciozno, jednostavnom reinterpretacijom božićne jelke, vremenom se interes diza-

jnera proširio i na ukrase, suvenire i amabalažu sa sve većim naglaskom na kritički komentar blagdan-

skih konzumerističkih navika. S druge strane natječaj je poti-cao i produkciju radova koji su odabrani na natječaju tako da su zaint-

eresirani posjetitelji izložbe imali priliku kupiti većinu redizajniranih borova. Ove godine Bor je s nama u HDD-u do 7.1.2013!

bor okitila: Lea Vene

23More bor! |

foto: Zvonimir Ferinakosa: Nina Dundu

make up: Kasandra Make up Art styling: Nuša Žunecmodel: Marija Inđić

ALL DRESSED UP

AND

NOWHERE TO GO

25All dressed up and nowhere to go |

+

28 | All dressed up and nowhere to go

+


HALJINA - Dijana Viljevac CIPELE - Vince Camuto / Shoe boxNAUŠNICE - Trska (Irena Turina)RUKAVICE - AsosUKOSNICA - Clash of 9


+

KOŠULJA - Lidija Lovrić HLAČE - TopshopCIPELE - Jeff rey Campbell / Shoe boxOGRLICA - H&M PRSTEN - Asos


+



+

HLAČE - AsosMAJICA - Zara KOŽNI PRSLUK - Maanic / Matea Anić


+

HALJINA U ULOZI MAJICE - Trash and CandySUKNJA - Rozalija MatovCIPELE - Jeff rey Campbell / Shoe box RUKAVICE - H&MRAJF - AsosPRSTENJE - Trska (Irena Turina)PLJOSKE - Bijoux Foux



+


+

Hvala Anti te Bobi i Ursuli na ustupljenim stanovima!

+

Nova 2013. na malo drugačiji način...

piše: Tihana Veljačić

Stara godina se približava svojem kraju pa u skladu s time valja porazmisliti o opcijama koje se nude za doček iste. Ako vam je dosadio uvijek isti doček na glavnom gradskom trgu uz izvođače čije je vrijeme prošlo ili, još bolje, doček Nove u kvartovskom kafi ću s jeft inom cugom, ali i lokalnim cugerima koji vam se, naravno, žele povjeriti, mi imamo nekoliko prijedloga za doček nove 2013. godine sa stilom, a koji nećete tako brzo zaboraviti.

Odabrali smo šest gradova koji su, prema našem mišljenju, ‘it’ destinacije za ludu zabavu. Neki od navedenih gradova su nam u ‘susjedstvu’ poput Beograda ili Sarajeva, a za one koji se žele maknuti što dalje predlažemo Amsterdam, Berlin, London ili čak Tallinn koji je odlično mjesto za zabavu i kulturno uzdizanje budući da je proglašen europskim gradom kulture za 2011. godinu.

U suradnji s turističkom agencijom GoTrip (link na: htt p://www.gotrip.com.hr/) koja nam je ljubazno proslijedila samo dio onoga što imaju u svojoj širokoj paleti ponude putovanja, donosimo vam neke od najzabavniji gradova za nezaboravan provod. Priuštite si doček za pamćenje i neka vam nadolazeća godina bude bolja od ove koja je na izmaku!

50 | Nova 2013.

Gdje se, ako ne u Londonu, možete isfurati kričavo, šareno; u zimskim mjesecima odijenuti ljetnu garderobu, napraviti najluđu frizuru i istu takvu šminku te pritom normalno šetati po ulici, a da se nitko ne okreće za vama kao da ste poludjeli? Od svih živopisnih i interesantnih kvartova, za izlaske i doček Nove godine preporučamo Soho, Camden ili Covent Garden, a ostale razgledajte tijekom dana iako će vam sigurno ostati mnogo neistraženog područja za još nekoliko posjeta ovom uzbudljivom gradu. Osim toga, bio bi grijeh posjetiti London i jednu večer ne otići na mjuzikl.

Avion od 28.12. do 01.01. stoji 930 kuna, a za 4 noćenja u dvokrevetnoj sobi u hotelu s 2* ćete izdvojiti 990 kuna po osobi.

LONDON

1 920.00 kn5 DANA

1Znate li što je “Big Ben”? Većina ljudi misli da je to ime svjetski poznatog sata ili tornja koji ga čuva. Ime se zapravo odnosi na 13 tona teško zvono, a toranj je poznat kao toranj Sv. Stjepana.

2Kraljičina službena rezidencija, Buckinghamska palača, sagrađena je 1702. godine. i to na mjestu zloglasnog bordela!

3Oko 25% ljudi koji danas žive u Londonu rođeni su u drugim zemljama, a u gradu se govori više od 300 različitih jezika što ga čini pravim multietničkim gradom.

4Njezino Veličanstvo ne smije ući u Parlament jer je kraljevske krvi.

5Londonski podzemni sustav, poznat pod nazivom “the tube” je prvi takav sustav sagrađen u svijetu i jedan je od najvećih. Danas pripada u skupinu najnepouzdanijih i najskupljih podzemnih željeznica.

Fun Facts

+

Za najbolji omjer kulture i zabave odvažite se otputovati u Amsterdam. U Amsterdamu centar zbivanja nije u ulici crvenih svjetiljki i coff ee shopovima jer taj grad ima mnogo toga za ponuditi. Toliko je živo po danu i noći da izgubite pojam o vremenu. Danju se možete zabaviti vožnjom po mnogobrojnim kanalima, šetnjom preko mostića i trgova koji će vas očarati, obilaskom grada i razgledavanjem neuobičajenih muzeja - za početak razgledajte tri najposjećenija s ključnim riječima dijamant, sex i pivo. Dobri noćni provodi su zagarantirani po raznim barovima, pubovima i klubovima, a Novu godinu možete dočekati na Trgu Leizeplein gdje ćete doživjeti jedinstvenu atmosferu. Za odjeću se ne morate previše brinuti - najvažnije je da vam je toplo kako biste noć mogli ugodno provesti na otvorenom.

Putovanje u Amsterdam može biti vrlo zabavno i s agencijama za mlade koje nude program s tri noćenja za 1.590 kuna, no znajte da se u svakom smjeru busom vozi po 17 sati. GOtrip vam predlaže povratni let Zagreb - Amsterdam od 30.12. - 02.01. za 2.145 kuna* te tri noćenja u hostelu u centru grada za 1.360 kuna, a želite li hotel u centru sa 3* računajte da noćenje po osobi ne može biti jeftinije od 100€.

AMSTERDAM4DANA-3 505.00 kn

1Amsterdam ima preko milijun bicikala, a samo 700.000 stanovnika. Sa svojim uskim ulicama i kanalima, Amsterdam je grad koji ‘ne voli’ automobile. Biciklom se najlakše probiti kroz gradski labirint te izbjeći skupe naknade za parking.

U cijeloj Nizozemskoj biciklisti imaju na raspolaganju više od 15.000 km biciklističkih staza, tako da je amsterdamske top znamenitosti najjednostavnije posjetiti biciklom!

2Nizozemci su najviši u Europi i drugi najviši na svijetu. Prosječni Nizozemac je nešto viši od 1.83 m, dok su nizozemke prosječno visoke 1.74 m. Također, postoje glasine da su među najljepšim ljudima na svijetu.

3Više od 70% svjetske slanine dolazi iz Nizozemske. Dakle, ako volite jesti prženu slaninu, to ne smijete propustiti u Amsterdamu.

Fun facts

4 Ponesite kišobran! Amsterdamska klima je slična onoj u Engleskoj. Ljeta su uglavnom topla s kišnim razdobljima, a pretjerano vruće vrijeme je rijetko. Zime mogu biti prilično hladne, vjetrovite, s kišom i snijegom. Kiša se javlja tijekom

cijele godine, tako da bi bilo dobro da ponesete kišobran.

5 Amsterdam ima najviše muzeja na svijetu! Mjereno u četvornim kilometrima, Amsterdam ima najveći broj muzeja od svih gradova na svijetu. Amsterdamska gradska uprava broji 51 muzej. To uključuje poznati Muzej Van

Gogh i Kuću Anne Frank. Uz to, Amsterdam je prvi grad koji ima muzej na aerodromu! I zato, ne brinite ako nemate vremena posjetiti Rijksmuseum tijekom svog boravka u Amsterdamu, jer možete posjetiti dodatak gradskog muzeja u zračnoj luci. Ovo je prvi ikada muzej u terminalu zračne luke. Smanjena izložba prikazuje istu razinu svjetske umjetnosti i suvenire koje možete pronaći u glavnom muzeju. Rijksmuseum Amsterdam Schiphol nalazi se na Holland Boulevardu u području iza kontrole putovnica između izlaza E i F. Muzej je otvoren svaki dan od 06:00 do 20:00 sati, a ulaz je slobodan.

Glavni grad Njemačke je popularno odredište za mnoge vikendaše, trendsettere, ali i za posjetitelje željne povijesti. U gradu koji je površinom devet puta veći od Pariza, čeka vas bezbroj mogućnosti koje će vam pružiti boravak prepun akcije. Berlin svake godine privlači više od devet milijuna turista pa iz toga možemo zaključiti da se u ovom gradu mogu zabaviti ljudi svih dobnih skupina, društvenog statusa i glazbenih preferencija.

Avion od 31.12. do 03.01. stoji 2.182 kuna* dok se najpovoljnije povratne željezničke karte mogu kupiti od 750 kuna. Za smještaj predlažemo hostel u centru grada koji za tri noći iznosi 874 kn.

BERLIN1 624.00 kn

4 DANA

1Sa četiri sveučilišta, četiri umjetničke škole, deset tehničkih fakulteta i oko 134.000 studenata, Berlin je najveći njemački sveučilišni grad.

2Sa 368 metara Televizijski toranj (Berliner Fernsehturm) je najviša zgrada u Njemačkoj i jedan od najviših građevina u Europi.

3U Berlinu je do današnjeg dana šest američkih predsjednika održalo povijesne govore od 1945. godine - najpoznatiji su onaj Johna F. Kennedyja “Ich bin ein Berliner” (1963.) i Ronalda Reagana “Gospodine Gorbačov - srušite ovaj zid!”

(1987.).

4Prvi semafor u Europi nalazi se na Potsdamer Platzu i datira iz 1924. godine. Replika semafora se još uvijek nalazi na istom mjestu.

5Unutar granica grada Berlina postoji više od 180 km plovnih puteva što znači da je Berlin moguće razgledati brodom. Isto tako, Berlin ima oko 1.700 mostova, što je više od broja mostova u Veneciji koja je poznata upravo po

svojim kanalima i mostovima.

Fun facts

+

Ukoliko ste puni energije i željni druženja sa svojim društvom u gradu koji nikad ne spava, onda je najbolje da se zaputite ravno prema Beogradu. Moramo li govoriti o ludom noćnom životu na savskim splavima, u raznim barovima i klubovima - ili već sve znate, a još se niste odvažili? Dakle, nabacite đinđe, marame i zlato oko vrata te krenite na istok jer se do Beograda isplati otići i na samo dvije večeri.

Najbolje je okupiti društvo od pet ljudi i sjesti na vlak budući da Hrvatske željeznice nude kartu za petero. Naime, za jednu osobu povratna karta iznosi 300 kuna, a svaka sljedeća (do 5. osobe) je upola jeftinija pa vam tako za spomenuto društvo karta po osobi iznosi 180 kuna.

Za smještaj se preporuča unajmiti stan u centru grada iako je dobra alternativa i hostel gdje je noćenje 119 kuna. Cijene dočeka Nove godine u klubovima i kafi ćima se kreću od 32€ na više.

BEOGRAD

1Znate li što je Silicijska dolina? Ne, nema nikakve veze s onom Silicijskom dolinom na zapadnoj obali SAD-a. Ova nema veze s elektronikom i računalima, ali ima veze s novcem i tehnologijom. Dakle, to je područje poznato

po velikom broju pubova, barova, kafi ća, restorana i noćnih klubova gdje su djevojke poznate po svojim umjetnim grudima, a muškarci po tome da ih salijeću i pokušavaju impresionirati debljinom svojih novčanika i veličinom automobila.

2Rukovanje, desnom rukom, je obavezno pri upoznavanju, bez obzira na spol. Ljubljenje nije obavezno pri prvom susretu, ali već svaki sljedeći put, ako ste dragi onome koga srećete, slijedi ljubljenje u obraz i to tipično srpski – tri puta.

Naravno, nitko ne zamjera i ako se broj poljubaca svede na dva ili jedan, uz dugi srdačan zagrljaj.

3U Srbiji se najčešće nazdravlja uz domaću rakiju, vrlo često nastalu u obiteljskoj manufakturi. Nazdravlja se uz kucanje čašama, obavezno gledanje u oči i glasno uzvikivanje ‘Živjeli!’. Zdravice se uglavnom drže samo u svečanim

prilikama, najčešće ih drži domaćin, ali to može učiniti i gost.

4Važan dio srpskog mentaliteta je plaćanje računa u restoranu. Domaćin gotovo nikada neće dozvoliti gostu da plati ručak, večeru ili piće jer je običaj da domaćin snosi sve troškove dok gost boravi kod njega.

Fun facts

420.00 kn3 DANA

DSarajevo je još jedna posebna i vrlo cool destinacija za proslave Nove godine. Baščaršija, buredžici i kahva po danu, a noću možete birati između cijelog niza zanimljivih klubova u ambijentu drugačijem od svega viđenog u Hrvatskoj. Nevjerojatno je da nam je Bosna tako blizu, a opet tako različita i daleka po mnogočemu.

Vožnja autobusom do Sarajeva traje najmanje osam sati, stoga je bolje ići autom Zagreb – Sarajevo - Zagreb (828 km), jer troškovi iznose 750 kuna što se za auto pun ljudi apsolutno isplati. Manje naporna opcija je put avionom Zagreb – Sarajevo - Zagreb koji od 29.12. do 02.01. iznosi 1.302 kuna*. Noćenje u centru grada u motelu s 3* u dvokrevetnoj sobi stoji 25€, dok apartmane možete unajmiti po cijeni od 10€ po osobi.

SARAJEVO

2 239.00 kn - AVION

4 DANA

1Žudite za Big Macom? Ili Happy mealom? Od prošle godine možete uživati (ako baš morate) u hrani tog fast food lanca budući da se jedini McDonald’s nalazi u Sarajevu i nigdje drugdje u cijeloj Bosni i Hercegovini. U Sarajevu gotovo

da nema drugih međunarodnih fast food restorana, ali ako vas uhvati glad i želite pojesti nešto ‘nabrzaka’, bez brige, jer možete birati između velikog broja pekarnica, čevabđinica, buregdžinica i aščinica (restoran koji poslužuje tradicionalnu bosansku hranu i ne poslužuje alkohol) koje su lokalna inačica fast fooda.

2Znate li da je Sarajevo prvi grad (u Europi) koji je imao razvijenu tramvajsku mrežu? Sarajlije ponosno ističu tu činjenicu jer je grad, naime, služio kao poligon za razvijanje bečkog tramvajskog sustava za vrijeme Austro-Ugarske

Monarhije.

3U Sarajevu je stopa zločina vrlo niska! Nemojte da vas zavaraju grafi ti i post komunistički stereotipi. Ured visokog predstavnika (Offi ce of the High Representative) kaže da je stopa uličnog kriminala u Bosni usporediva s onom u

gradu Lausanne u Švicarskoj.

4Posjetite muzej Tunel spasa o kojem su ovisili stanovnici Sarajeva za vrijeme opsade koja je trajala 1.425 dana što se smatra najdužom opsadom grada u modernoj povijesti ratovanja. U muzeju ćete moći pročitati sve što vas zanima o

Sarajevu, opsadi Sarajeva, izgradnji i važnosti tunela za stanovnike i još mnogo toga o periodu koji je obilježilo grad.

Fun facts

525.00 kn - AUTOMOBIL

+

KRPA+ IZLOG

Želite li otputovati negdje gdje još zasigurno niste bili, a provjereno je zabavno odredište za mlade - GOtrip predlaže put u Talin.

Talin je smješten u Finskom zaljevu a radi se o upravnom, znanstvenom, kulturnom, industrijskom i trgovačkom središtu Estonije, a također je važna ribarska i putnička luka. Moglo bi vam biti zanimljivo i trajektom „skoknuti“ do Helsinkija ili Stockholma (plovi se po noći i cijena karte je otprilike 100€), no imajte na umu da mladi iz tih gradova dolaze u Talin kako bi se dobro i jeftino zabavili.

Stari grad (s Katedralnim brdom) uvršten je na popis UNESCO-ve kulturne svjetske baštine u Europi još 1997. godine, a shvatit ćete zašto kada vidite divne kroviće pod snijegom koji izgledaju nestvarno. Na trenutak ćete sigurno pomisliti da ste zalutali u zimsku bajku dok će vas glasna mladež vratiti u javu.

Putni troškovi Zagreb - Budimpešta - Talin (vlak 25.12. - 02.01. + avion 26.12. - 02.01.) iznose 2.500 kuna*. Kada tome dodamo noćenje u Budimpešti i sedam noćenja u Talinu (115 kuna + 800 kuna) sveukupna cijena put iznosi 3.415 kuna.

TALIN9DANA-3 415.00 kn

1Miš - pljačkaš banke. Zamislite da dođete do bankomata podginuti novac i dobijete polupojedene novčanice! Mislili biste da se netko šali s vama, zar ne? Sigurno ne biste pomislili da je to djelo miša koji je pronašao put do unutrašnjosti

bankomata i prožvakao tisuće estonskih kruna. Mišić si je napravio lijep krevet od novčanica i, naravno, prigrizao nešto preko vikenda.

2Otkud dolazi Skype? Da li bi ikada pogodili otkuda dolazi Skype? Upravo iz Estonije i razvila ga je grupa ljudi uključujući i Jaana Tallinna! Danas je Skype u vlasništvu Microsoft a, a ima brojne urede u Europi i Americi s tim da

je jedan od najvećih upravo u Talinu.

3Prva naselja u Estoniji datiraju iz mezolitika (tj. kamenog doba) otprije više od 10.000 godina, a Estonci imaju jednu od najvećih zbirki tradicionalnih narodnih pjesama u svijetu - sačuvano je čak više od 133.000 pjesama u

pisanom obliku. U studenome 2003. UNESCO je proglasio estonske tradicijske pjesme i plesove remek-djelima usmene i nematerijalne kulturne baštine čovječanstva.

Fun Facts

4Posljednja gotička gradska vijećnica. To bi nekoga moglo iznenaditi, ali Talin je ponosni vlasnik jedine preživjele gradske vijećnice koja je izgrađena u izvornom gotičkom stilu. Vijećnica datira iz 13. stoljeća te je dobar primjer

arhitekture iz tog razdoblja. Najpoznatiji i najprivlačniji dio je vjetrokaz na vrhu zgrade. To je kip Starog Th omasa, za kojeg se kaže da štiti grad. On je bio dječak koji je bio izvrstan strijelac i mogao je srušiti drvene papige s vrha tornja koristeći svoj samostrel. Originalni vjetrokaz se nalazi u gradskoj vijećnici, nakon što je srušen tijekom 2. svjetskog rata.

5Talin je grad iz kojeg potječe prvo božićno drvce. Ceh talinskih prodavača, zvanih ‘Crne glave’ (Blackheads) su prvi puta postavili božićnu jelku na trg ispred gradske vijećnice 1441. godine te su nakon toga pili, pjevali, plesali

s djevojkama i kitili stablo. Vrhunac zabave je bilo spaljivanje božićnog drveta. S druge pak strane, u Estoniji ima najmanje vjernika nego igdje drugdje na svijetu. Samo 14 posto stanovnika se izjasnilo da pripada nekoj vjeri.

+

HRVATSKA+MODA U 2012.

Osvrt na jednu modnu godinu

piše: Iva Vukšić

Godina koju ostavljamo iza sebe u modnom je smislu (i u lokalnom smislu) bila itekako bogata. Bila je to godina mladih snaga modnog dizajna, godina dueta i timskog rada, godina isticanja najkreativnijih i najsnalažljivijih, godina okruglih rođendana i slavlja ulične mode. Godina u kojoj smo se učili modnoj toleranciji i rekli ne elitizmu, pod-rugljivim komentarima, bespotreb-nom nahejtavanju i ‘megakužeršti-ni’. Ako nismo svi, neka to bude naša novogodišnja odluka.

U 2013.-oj samo opušteno, može?

58 | Hrvatska+Moda u 2012.

Indie fi rst!

Godina je protekla u znaku riječke indie scene, koja je neprestano oduševljavala ne samo dizajnerima i događanjima u njihovoj organizaciji, već i spremnošću da se učini onaj potreban grupni korak naprijed. Micice su se tako pojavile na reviji Juraja Zig-mana u sklopu Cro-a-Portera, dok je Etoile de Mer nakit krasio vjerojatno najuspješniju reviju godine, onu Sonje Lamut koja je preko noći dobila veliki broj poklonica svojim jedinstvenim i šik kreacijama. Luce Lu je u 2012. Predstavila svoju najuspješniju kolekciju ‘Luce Lu goes elektro’ uz odgovarajuću kampanju i modni video, a slijedile su je i druge gradske kolegice...

Godina je protekla i u znaku udruživanja nezavisnih modnih snaga. Dok su se MoMa i Sonja Jug odlučile na zajedničke edi-torijale, Splićanka Dott . spojila se s legačicom Yo Soy Juanitom kako bi udružene LEGO elemente inkorporirale u street odjevne predmete. Dott . Katarina u goste je pozvala i dizajnericu nakita Litt le Wonder koja se estetski sjajno uklopila u kampanju posl-jednje kolekcije „Being a person is gett ing too complicated“.

Nakon što je 2011. godine u suradnji s Krpom.hr snimljen prvi editorijal za brand TT Tanje Topolovec, dizajnerica je uspješno nastavila s radom i ohrabrila domaće cure na nošenje odvažnih statement komada. Godinu je završila kolekcijom vragolastih ukrasa za glavu.

Istarski dvojac Th emebags proširio je izbor motiva i ostvario niz prodajnih suradnji sa shopovima diljem Hrvatske. Njihova David Bowie bag bila je toliko tražena da ju u određenim trenucima nisu stigli proizvoditi u količinama koja bi zadovoljila apetite kupaca. Nove ‘it’ pismo torbice postale su one Mure Pehnec , dok se svojim unikatima najviše istaknula Amaradi . Kragrlica je u pot-punosti iskoristila popularnost ovratnika i postala go-to adresa u potrazi za vlastitim okovratnim unikatnim primjerkom.

Od novih imena koja su nam se ove godine predstavila na in-die modnoj sceni svakako treba istaknuti odjevne brandove OBEKEI i Zoe Leggings , koji su ponudili upravo ono što od indie dizajnera tražimo – jedinstvenost, domaću proizvodnju, limitirane serije i susretljivost. Da nisu ‘one trick pony’ dokazale su i dizajnerice Sexy Plexy nakita, koji je s krajem godine postao kompleksan, promišljen i naprosto neodoljiv. Rozalija Matov i Diana Viljevac u cijelu indie priču unijele su nužan dašak ele-gancije.

ETOILE DE MER

ZOE LEGGINGS

DOTT. I LITTLE WONDER KOLABORACIJA

59Hrvatska+Moda u 2012. |

+

U dvoje je ljepše, zar ne?

Godina na izmaku svakako je bila u znaku (novih) dizajnerskih dueta. Andreja Bistričić i Maja Merlić imale su iznimno uspješnu Dioralop godinu u kojoj je ovaj avangardni brand bezrezervno osvajao ljubitelje ulične mode među oba spola. Početkom go-dine predstavljen nam je i LINK kojeg čine Zoran Mrvoš i Ogi Antunac, dizajnerski duet koji ćemo nazvati najboljim kolabora-tivnim nucomerom 2012.-e godine. Na zadnjem CAP-u pokazao se još jedan duet – Lokomotiva Luke Grubišića i Lane Puljić.

Mogli bismo zaključiti da je 2012. godina pripala i mladim dizajnerima Aleksandu Žarevcu i Matiji Čopu . Njihove kol-ekcije bile su sastavni dio domaćih tjedana mode te pohvalnih medijskih kritika, a Čop je uz to osvojio dvije važne nagrade. Nakon što je proglašen pobjednikom natječaja ̏Mladi kreativni Chevrolet ̏, Matija je pokupio i nagradu Hrvatskog dizajnerskog društva za najbolji modni dizajn. Njegov nasljednik – pobjednik Modnog ormara ove je godine postao Damir Begović , dok je Tatjana Pantoš osvojila prvu nagradu na posljednjem Fashion Incubatoru. Svoju premijernu kolekciju predstavio je i student TT F-a Manuel Maligec u sklopu Dreft Next Generation pro-grama na Zagreb Fashion Weeku, a Vedrana Mastela krenula je stopama Igora Galaša kvalifi kacijom u top 20 dizajnera na poznatom natječaju iD International Emerging Designer Award na Novom Zelandu.

Okruglo se pamti

Dok su mladi dizajneri probijali led, oni već renomirani slavili su velike rođendane. Loredana Bahorić slavila je 25-u godišnjicu prisutnosti na modnoj sceni, Ivica Skoko 15-u, a deseti radni rođendan slavili su Boris Pavlin, A’marie i sestre Boudoir . Nji-hov mlađi kolega Ivan Alduk proslavio je petu godišnjicu rada, a dizajnerima se pridružio i Cro A Porter koji je na jesen dočekao svoju jubilarnu dvadesetu sezonu. Najviše razloga za slavlje ipak je imala dizajnerica Aleksandra Dojčinović , defi nitivna zvijezda 2012. godine. Osim po atraktivnom novom prodajnom mjestu u Frankopanskoj ulici, godinu na izmaku zasigurno će pamtiti po ostvarenim suradnjama sa Opelom i poznatim britanskim brendom Dr.Martens za koji je dizajnirala limitirane serije popu-larnih čizmica. Kreirala je i novu naslovnicu popularnog Ženskog

OBEKEI.

SEXY PLEXY

DIANA VILJEVAC


rokovnika, a njezine su kreacije u međuvremenu šetale brojnim crvenim tepisima, uključujući i onaj u Cannesu. Poslovni duh pokazala je i Đurđica Vorkapić iz Hippy Gardena , koja je nakon dizajnerskih držača torbica u suradnji s Algoritmom upravo pred-stavila seriju blagdanskih poklona, koja između ostalog uključuje rokovnike, bookmarkse i fash mirisne svijeće. Neka od domaćih imena, umjesto u poduzetništvu, okušala su se na svjetskoj modno-prezentacijskoj sceni. Vođeni kustosicom Natašom Mi-haljčišin, na International Fashion Showcase-u u Londonu pred-stavili su se A ndreja Bistričić, Romina Mejak, Adela Kliškić i Nikola Barbir, dok je Morana Kranjec dobila vlastitu izložbu za trajanja London Fashion Weeka. Ivona Martinko svoju kole-kciju za proljeće/ljeto 2013. predstavila je na New York Fashion Market Weeku.

Godina modnog fi ltriranja

Svi koji nisu imali priliku predstaviti se na nekom od inozemnih sajmova, u svibnju su dobili dosad najveću Fashion Industriju , koja je u nekoliko dana na glavnom zagrebačkom trgu okupila više od sto regionalnih dizajnerskih imena. U lipnju smo dobili i prvi Bazaar u kvArtu , tzv. Hrelić za kul ekipu, koji je već u svojem prvom izdanju postao najveći i najposjećeniji sajam ovog tipa u Hrvatskoj. Njegovo zadnje izdanje primilo je preko 3.000 posjetitelja/kupaca u samo osam sati trajanja i postalo najbolje mjesto za prezentaciju i prodaju među indie modnim imenima.

Osim Bazaara, Zagreb je u 2012. godini dobio još nekoliko novih mjesta za kupovinu. Indie dizajnerima najprije su otvorena vrata shopa u sklopu Kina Europa , zatim i Iggy store čija je vlasni-ca u neprestanoj potrazi za kvalitetnim mladim brendovima. Vešmašina na Opatovini ponudila nam je obilje američkih i australskih brandova, prva poslovnica New Looka otkrila po-tencijalnu ljubavnu priču lokalnih trendeseterica i britanskog fast fashiona, skandinavski Lindex u Hrvatsku je ušetao prilično tiho, gotovo nečujno... Svoja je vrata sredinom godine zatvorio Shpa-jza store koji je okupljao mlade domaće snage, a shoppingohol-ičarke su izgubile i X-Nation te zadnje ostatke Topshopa i Miss Selfridgea okupljene oko propale Magme .

Zbog neodrživosti i neisplativnost dugoročnog najma, popu-larnim se pokazao koncept privremenog tzv. pop up prodajnog prostora kojem su se priklonili mnogi dizajneri, poput Nenada

MANUEL MALIGEC

ALEKSANDAR ŽAREVAC

MATIJA ČOP


+

Sovilja i Madame Demode te brenda Ghetaldus Vintage . Na zanimljivoj seriji retro sunčanih naočala za Ghetaldus su radili Anamarija Brkić i Mauro Massarott o, a u dizajnu naočala okuša-la se i manekenka Kristina Šalinović. Njezini su se modeli za Accessories (zajedno sa sličnim autorskim pokušajem ELFS-a) činili poput dječjih igračaka naspram aktualnoj Sheriff &Cherry kolekciji, koja je u 2012. postala dostupna i putem iznimno popu-larnog high end web shopa Net-A- Portera.

Šalinović je ove godine uklonjena s popisa top 50 modela (pre-ma Models.com), no zajedno s Valerijom Šestić i Helenom Šopar još uvijek zauzima vrh domaćih manekenskih snaga. Na domaćem je terenu najaktivnija svakako bila Anita Dujić , koja se uz brojna snimanja okušala u bloganju, dizajniranju nakita i uređivanju modnog časopisa Stilist . Isti je nakon ljetnog dvobro-ja prestao izlaziti iz polupoznatih nam razloga, a ugasio se i tjednik Extra koji je dio svojih stranica posvećivao modnim i beauty temama. Elle ne samo da se dobro drži na depresivnom tržištu tiskovina, taj je magazin nedavno proslavio deset godina svojeg hrvatskog postojanja uz održane Elle Style Awards-e na kojima je nagradu za životno djelo primila kreatorica Katarina Balogh. Poč-etkom rujna lansirana je hrvatska inačica web portala Miroslave Dume , a dolazak ove urednice i modne ikone u Zagreb postao je svojevrsni modni događaj godine. Tko nije primio pozivnicu na launch party njezinog Buro247 – taj je bio magarac u 2012.!

A mi?

hrvatski street style ove je godine živio van nacionalnih granica. Antonija Butković (Cro ator) predstavljena je na izložbi u San Franciscu kao jedna od 13 vodećih svjetskih street style fotografa, dok je Goran Čižmešija (StreetStyleSeconds) otputovao na London Fashion Week kao službeni fotograf InStyle magazina. Njegove smo fotke gotovo uživo pratili putem Facebooka, no ove smo se godine svakako jako zaljubili u Pinterest i Insta-gram , nove najdraže društvene mreže domaćih ljubiteljica mode, sakupljačica sličica, fotodokumentatorica i blogerica. Sredinom godine u posebnom Krpa PDF izdanju ‘Bloggers Issue’ (pročitan je 10.000 puta!) izlistali smo 60-ak aktivnih hrvatskih modnih blogera i blogerica , od kojih se 10-ak uspjelo istaknuti te ost-variti razne suradnje s modnim i drugim brendovima. Neke od njih bile su vrlo uspješne, no neke toliko neuspješne da smo se

A’MARIE

HIPPY GARDEN

MORANA KRANJEC


više ljutili na ‘marketinške stručnjake’ koji su ih osmislili nego na blogerice koje su na iste pristale. Dobili smo i prvi modno-bloger-ski ljubavni par. Sara i njezin dečko su preslatki!

A što smo mi radili u 2012. godini? Prije svega, redizajnirali smo Krpa web koji je članovima postao pregledniji i jednostavniji za uporabu, a Modnu+Reviju smo dodatno otvorili fotografi ma i posjetiteljima. Čitateljima smo predstavili PDF izdanje časop-isa i oduševili ih video projektom Bloggers Challenge , kojeg je za vrijeme trajanja na mjesečnoj bazi pratilo preko 50.000 osoba. Nastavili smo tražiti najbolje stylinge posjetitelja glazbenih fes-tivala , a na jednom od njih (Terraneo festu) zauzeli i centralnu prodajnu poziciju kako bismo gostima ponudili sjajne indie suve-nire – nakit i modne dodatke mladih dizajnera. Družili smo se i na Danu D kojem je ove godine nažalost nedostajalo posjetitelja, a namještaj nabavljen za potrebu prezentacije na istome iskoristili prilikom useljena u Krpa ured u Zvonimirovoj ulici u Zagrebu. Sukladno tome slijedilo je proširenje redakcije te planiranje prvog foto studija potpuno prilagođenog potrebama mladih dizajnera, fotografa i modela. Slijede unošenje božićnog drvca u ured redakcije, možda i novogodišnji tulum...

Vidjet ćemo ;)

IGGY STORE

SHPAJZA

VEŠMAŠINA


Street Style Seconds

+

Nepoznatiljudiprepoznatihstilova

Pronjuškali smo po arhivi najdražih nam streetstyle

fotografa Croator, Styletone Zagreb i Street Style Seconds te odabra-li naše ovogodišnje street

style favorite!

odabarla: krpa.hr

Krpa says: Less is more!

64 | Nepoznati ljudi prepoznatih stilova

Styletone Zagreb

Kad bi znali gdje naći ovu spektakularnu budnu i mi bi ju rado nosili!

Croator

Military meets

glamhipsterchic!

65Nepoznati ljudi prepoznatih stilova |


Jedino što je bolje od ove cool kombinacije jest njegov stav.

Croator

Ušli smo u vremeplov i

probudili se u osamdesetima.

+



Ležernost na djelu!


Berlin? London?

Ne, Zagreb!



She’s a Lady. Whoa whoa whoa, She’s a Lady.


Stilski prepetuum

mobile! Vozi, pet !

+


Styletone Zagreb

Svjetski model, svjetskog ukusa!


+

Znate o kojim suknjama govorimo? Nar-avno da znate kad po toplom vremenu niste

mogli proći ulicom a da niste vidjeli curu s asi-metričnom, dijelom prozirnom (po mogućno-

sti mint) suknjom.

ASIMETRIČNESUKNJE

Ove cipele prjnerica Isabel M

dizajn, ovaj nam treonda kad su ga nosile p

ni sada kada ga fura sv‘sjele’ ni skupe ‘ma

kopije. Jednost

TENISICE NA PUNU

PETU

piše: Tea Kantoci

MODNIOVERLOAD 2012.

Bliži se kraj godine. Vrijeme kada se prisjećamo svega što smo postig-li, doživjeli ali i nosili u godini koja je skoro iza nas. Bilo to dobro ili loše. Iako nismo pesimisti, iz čiste smo zabave odlučili pisati o najgorim trendovima koji su nas snašli u 2012. godini. Zapravo, bolji bi izraz bio – najiritantniji trednovi. Neki nam se nisu svidjeli od samog početka a neki su nam s vremen-om postali dosadni. Razlog tome je što su ih svi počeli nositi, a kada pola ekipe u gradu nosi istu stvar, ona gubi na svojoj posebnosti. U ovom malom osvrtu odlučili smo izdvojiti trendove s ulica kojima i mi sami hodamo a to su – zagrebačke. Pa krenimo...

MINTBOJA

70 | Modni overload

roslavila je francuska diza-Marant. Iako volimo njezin

end nikako nije ‘sjeo’. Ni poznate svjetske zvijezde,

vaka druga cura. Nisu nam arantice’, ni preloše jeft ine tavno ne.

Sve je počelo s Lanom del Rey. I da, ona je izgledala zanimljivo. Ali za sve postoji mjesto i

vrijeme. Ovi vjenčići prigodni su za ljetne editori-jale ali ne za posao ili faks

VJENIČIĆI ZA KOSU

Ovaj nam je trend u početku bio sim-patičan. Zakovice super dođu kada je

potrebno podignuti neki jednostavan out-fi t. Ali sad ih viđamo svugdje i na svima. Jakne,

torbe, hlače... sve su ‘obilježene’ zakovicama. Još kad se nema osjećaj za mjeru pa se sve to stavi

odjednom. Uf. Djevojke i dečki, pažljivo s tim!

ZAKOVICE

Proljeće i ljeto bili su u znaku minta. Priznajemo, boja je lijepa i isprva nam

se svidjela ali kada su se ulice pretvorile u more mint boje, prisjela nam je. Toplo se na-

damo da istu sudbinu neće doživjeti i smaragdno zelena (link:htt p://www.krpa.hr/Moda/e

merald-zelena-kao-boja-2013-godine ), jer nam se ta boja stvarno sviđa.

T A

Za kraj vam savjetujemo da u nadolazećoj, 2013. godini budete što hrabriji i unikatniji u svom odjevanju. Nosite ono u čemu vam je udobno i u čemu se dobro osjećate. Moda je zabavna zato se igrajte s njom, bez slijepog praćenja svakog trenda! :)

71Modni overload |

+

S obzirom na činjenicu da sam u vezi pet godina ovo pišem iz prve ruke ilitiga vlastitog iskustva. Kako bi vam olakšala, na popis ću uvrsititi sve ono što je kod mog muškarca izazvalo oduševljenje. Također, o ovoj temi razgovarala sam sa svojim muškim prijateljima koje sam redom tražila da mi odgovore na pitanje što bi voljeli naći pod borom.

He likes

Što muškarci žele pod borom?

poklone za njega bira: Nuša Žunec

1. Pretplata na omiljeni časopis

Ako još uvijek nema omiljeni časopis razmislite o njegovim hobi-jima i uzmite mu pretplatu na časopis koji se bavi tematikom koja ga zanima. Mi volimo putovati pa nam tako na kućnu adresu stižu Traveller i Putovanja za dvoje. Uvijek se oboje razveslimo kad časopis stigne u sandučić pa ga zajedno pobožno listamo uz jutarnju kavu i smišljamo na koju ćemo slijedeću destinaciju otputovati.

2. Boca dobrog vina ili nekog jačeg alko-hola

Čitajte dalje ako vam je dragi antialkoholičar ili pak liječeni alko-holičar.

3. Knjiga

Voli li čitati, s knjigom ne možete pogriješit.

4. Donje rublje, čarape, pidžama

Sigurno nerado sam kupuje ove stvari koje su mu uvijek i više nego potrebne pa vam je uspjeh s ovakvim poklonom zagaranti-ran!

5. Kompjuterska, PlayStation ili Xbox igrica

Dobro prolazi bez obzira na uzrast.

6. MP3 Player, slušalice, prijenosni zvučnik za iPhone

Ako kojim čudom još uvijek nema nešto od navedenog ne mor-ate uopće dalje razmišljati.

7. Nešto vezano za njegov hobi

Vježba u teretani? Kupite mu rukavice. Svira gitaru? Kupite set trzalica. Voli kuhati? Uzmite mu dobar nož ili koji drugi kuharski predmet.

8. Odjeća ili neki od accessoira

S obzirom na temperature vani, kapa, lijepi šal ili rukavice odličan su poklon.

9. Karta za koncert ili festival

Tko se ne bi oduševio s ovim?

10. Avio karta

Zahvaljujući niskobudžetnim avio kompanijama i ovo je vrlo moguć poklon.

72 | He likes

+

Filmovi s Božićnom tematikom, u ovo predblagdansko vrijeme, neizbježni su. Svake se sezone u fi lmskoj industiji ‘izbaci’ mnogo Božićnih fi lmova u želji za uspjehom.

Nekima to pođe za rukom pa postanu veliki hitovi te kasnije klasici, a neki fi lmovi već sljedeće godine padnu u zaborav. Koliko god se Holywood trudi da proizvede sljedeći veliki fi lm, nekako im to ne polazi za rukom. Već nekoliko godina nije napravljen fi lm koji je kvalitetan, kreativan ili inovativan. Iz tih se razloga uvijek rado vraćamo provjerenom repertoaru, kojeg smo odlučili podjeliti u pet kategorija. Tako će okorjeli klasičar, vječno dijete ili romantičar , na ovoj listi, naći nešto za sebe.

FILMSKA BOŽIĆNA SEZONA

Filmpiše: Tea Kantoci

74 | Filmska Božićna Sezona

KLASIK - IT’S A WONDERFUL LIFE (1946.)

Znamo, nije neki veliki šok što smo se u kategoriji klasika odlučili upravo za ovaj fi lm. No, nekad se fi lmovi smatraju remek-djelima s razlogom. Ovaj fi lm je godišnji podsjetnik da bit blagdana nije u darovima već uživanju s obitelji i prijateljima.

ANIMIRA NI - THE NIGHTMARE BEFORE CHRISTMAS (1993.)

Ovaj ne tipični animirani fi lm Tima Burtona sadrži elemente horora, mjuzikla i fantasy-a. Zato smatramo da je fi lm precool da biste ga propustili.

ROMANTIČNA KOMEDIJA – LOVE ACTUALLY (2003.)

Ova romantična komedija prati deset zasebnih priča, u različitim ljubavnim aspektima, mjesec dana prije Božića. A razlog zašto volimo ovaj fi lm je taj što se i najveći skeptici mogu poistovjetiti s toplim pričama iz fi lma.

ZA DJECU – HOW THE GRINCH STOLE CHRISTMAS (2000.)

Film koji se temelji na istoimenoj knjizi iz 1954., postao je sastavni dio blagdanskog televizijskog programa. Radi se o stvorenju Grinchu, koji ne voli veselje i Božić te ga odlučuje ukrasti odnosno uništiti.

MJUZIKL – WHITE CHRISTMAS (1954.)

Božić je doba godine kada ljubitelji plesa i glazbe konačno dođu na svoje. Jedan od najpoznatijih mjuzikala svih vremena je ‘White Christmas’ koji govori o dvojici vojnika koji se nakon dolaska kući iz rata, zaljubljuju u dvije sestre. Nastavak ove priče pogledajte sami uz šalicu toplog čaja.

75Filmska Božićna Sezona |

+KRPA BOOKSHELF

odabrala: krpa.hr

1947. godine Dior je prodrmao modni svijet svojom kolekcijom i na taj način usadio ime svog brenda u svijest javnosti i modne industrije. Bazirana na najnovijim istraživanjima, ova prekrasno ilustrirana knjiga govori o povijesti Diora, od 1947. pa do smrti dizajnera 1957. godine, iz internacionalne perspektive.

“Mogu iskreno reći da do sada nisam u nekoj knjizi tog obujma našao toliko širok spektar informacija. Ova knjiga, koja se na prvo listanje čini sastavljena uglavnom od fotografi ja, obuhvaća ne samo odjeću po kojoj je Dior poznat, nego i inovacije u poslovanju za koje je zaslužan ovaj dizajner. Kako sam je čitao, moje poštovanje prema Dioru eksponencionalno je raslo. Ono što me se najviše dojmilo je njegov osjećaj za povezanost osobnosti i dizajna te poticanje na samoizražavanje kroz odjeću bez obzira na godine.” - kaže istaknuti modni novinar G. Stegelmann s portala Worn Fashion Journal.

Dior je žačetnik pariškog Houte Couturea i postavio je temelje u načinu odabira tekstila, veza te tehnika krojenja i šivanja za proizvodnju fantastičnog dizajna koji je donio dašak optimizma u poslijeratnim godinama. Također, zaslužan je i za prve luksuzne kolekcije koje su se našle u prodaji te upotrebu licencnih ugovora u modi.

Autorica knjige, Alexandra Palmer, radi kao viša kustosica Tekstilnog muzeja u Torontu te profesorica povijesti umjetnosti na sveučilištu.

Alexandra Palmer – Dior: A New Look, A New Enterprise

Vrijednu knjigu ‘Dior: A New Look, A New Enterprise’ poklanja vam Algoritam. Može biti Vaša ako nam na mail: [email protected] pošaljete točan popis imena knjiga i auto-ra koje smo predstavili u prošlom izdanju Krpa + Magazinea. Na naslove se pods-jetite OVDJE a vaše odgovore na mail primamo do 28. prosinca. Dobitnika ćemo o preuzimanju nagrade obavjestiti mailom.Sretno! :)

76 | Krpa Bookdhelf

Jedan od najutjecanijih i najpoznatijih modela svih vremena, Kate Moss, prošli je mjesec predstavila svoju prvu knjigu. U kreiranju ‘Th e Kate Moss Book’ surađivala je s kreativanim direktorom Fabienom Bar-onom, Jessom Hallettom i Jeff ersonom Hackom.

Ova retrospektiva sadrži fotografi je koje je Kate sakupila tijekom desetljeća bogate karijere. U knjizi se tako mogu pronaći fotografi je koje sežu od naslovnica Vogue-a do onih, dosad, neobjavljenih koje je izabrala sama Kate. Knjiga će se prodavati sa osam različitih naslovnica u crno-bijeloj tehnici.

Kate MossKate: Th e Kate Moss Book

Žena koja je revolucionarizirala haljinu, Gabrielle ‘Coco’ Chanel, bila je nautjecajnija dizajnerica 20. stoljeća. Njen izvanredan i nekonvencionalan put, od siromaštva do nove vrste glamura, pomogao je stvoriti ideju moderne žene.

Duhovita i očaravajuća, kakva je bila, postala je mu-zom mnogih umjetnika tog doba kao što su Picasso, Dalí, i Stravinsky. Autorica ove biografi je, Lisa Chaney, oslanjajući se na novootkrivena ljubavna pisma, otkriva istinu o narko navikama i lezbijskim aferama poznate dizajnerice.

Alexandra Palmer Coco Chanel: An Intimate Life

77Krpa Bookshelf |

+

MODNA + REVIJA

KRPA + PLAYLISTE

LEATENA

TEA NUŠA

Peaches - AA XXX

Dengue Fever - A Thousand Tears of tarantula

Jun Myake - The Here and After

Young Magic - You with Air

Femminielli - Atlantida

M83 – Midnight City

Thieves like us – Drugs in my body

Purity Ring - Lofticries

Tycho - A walk

Pink Studio - Infra Inga

Statelles - Bloodstream

Andrew Ashong & Theo Parrish - Flowers

Nicolas Jaar - Come N Get It

Luomo - Body speaking

Polargeist - Home From The Can

Makoto ft. Deeizm - Untold

Soko - I Kill Her

Le Tigre - TKO

Andrés - Set U Free

Bran Van 3000 - Drinkin in LA

sluša: ženski dio Krpe :)

79Krpa Playliste |

+

“Boje... Zato jer su

uvijek bolja opcija od

crne ili bijele...

Neka vam Nova 2013.

bude obojana šarenim

a ne sivim tonovima!”

TENA

80 | Kolažiranje s Krpom

81Kolažiranje s Krpom |

+

TEA

˝To avoid criticism do

nothing, say nothing, be

nothing.˝

– elbert hubbard


+

LEA

˝What shall I love

if not the enigma?˝

– Giorgo de Chirico,

1911.


+

NUŠA

“Keep looking below

surface appearances.”


+

krpa.hr

krpa+magazine 04

Documents