kulturna bastina rh

8/12/2019 Kulturna Bastina RH

1/128

GRATIS


2/128


3/128

SVJETIONIK STRUGA, OTOK LASTOVO


4/128

1

BOGAA PRIA JADRANSKOG POMORSVA IZ MUZEJA I MUZEJSKIH ZBIRKI UDUBROVNIKU, OREBIU, KORULI, SPLIU, BIOGRADU, SENJU, RIJECI, ROVINJU I NOVIGRADU


5/128

2

Kulturna batine Hrvatske nije poznata kao kulturna batina nekih velikih i monih zemalja. U njoj nema

velianstvenih spomenika, kao to su primjerice egipatske piramide, Pompeji u Italiji ili dvorac Neuschwan-

stein u njemakim Alpama. Hrvatska nije bila ni sredite velikih carstava iz prolosti pa e mnoge posjetite-

lje iznenaditi da, razmjerno svojoj povrini, ima vie lokaliteta kulturne batine pod zatitom UNESCO-a

nego primjerice Francuska ili Njemaka. Hrvatska ima i mnogo drugih vrijednih spomenika kulture koji bi

takoer mogli nai mjesto na UNESCO-ovu popisu.

Razmjerno njezinoj veliini,

posebno je znaajno bogatstvo

hrvatske nematerijalne bati-

ne, jer je s ak sedam kulturnih

fenomena upisanih na Repre-

zentativnu listu nematerijalne

kulturne batine Hrvatska prva

drava u Europi i etvrta u svi-

jetu iza Kine, Japana i Republi-

ke Koreje. Na UNESCO-ovu se

popisu nalaze manifestacija Fe-

sta svetog Vlaha u Dubrovniku,

hrvatsko ipkarstvo s centrima

u Lepoglavi i otocima Hvaru i Pagu, karnevalska skupina zvonara iz Kastva pokraj Rijeke, jedinstvena

vjerska manifestacija hvarska procesija Za kriem, dvoglasno pjevanje i sviranje istarske ljestvice, pro-

ljetna procesija enske folklorne skupine Ljelja u Slavoniji i tradicionalna proizvodnja drvenih igraaka iz

Hrvatskog zagorja.

Jedan od razloga ovog bogatstva materijalne i nematerijalne kulturne batine izniman je poloaj Hrvatske

na vanim prometnim putovima i na razmeu velikih civilizacija, od kojih je svaka eljela ostaviti svoj

trag. Zato se Hrvatska odlikuje iznimnom raznolikou kulturne batine na malom prostoru i prisutnou

UDESNA KULTURNABATINA HRVATSKE


6/128

3

spomenika iz svih razdoblja civilizacije, od prapovijesti do najnovijeg doba. ako se u Hrvatskoj mogu nai

spomenici antike Grke, staroga Rima, ranosrednjovjekovni spomenici, sredozemna renesansa, srednjo-

europski barok i novovjekovna secesijska batina. u su i jedinstvena svjedoanstva iz najranije prapovije-

sti, kao to su jedno od najvanijih svjetskih nalazita neandertalskog ovjeka u blizini Krapine, vuedolska

neolitska kultura kod Vukovara, predrimske ilirske gradine i mnogo drugog.

U Hrvatskoj ima i mnogo svjedoanstava umijea domaih ljudi koji su slijedili suvremene trendove veli-

kih susjednih kultura, ali i stvarali jedinstvena autohtona dostignua, kao to su srednjovjekovne crkvice

hrvatskih vladara u sjevernoj Dalmaciji ili palae Starog grada Dubrovnika. Mnogi su hrvatski graditelji i

umjetnici zaduili cijelo ovjeanstvo, poput Jurja Dalmatinca, koji je u 15. stoljeu na ibenskoj katedrali

primijenio dotad nevien oblik montane gradnje, ili Ivana Metrovia, iji kipovi krase osobito vane lo-

kacije u dalekom Chicagu u Sjedinjenim Amerikim Dravama.

Hrvatska je uspjela ouvati i autohtonu seosku arhitekturu koja zorno svjedoi o njezinoj kulturnoj razno-

likosti. ako se i danas mogu vidjeti stare drvene kue i crkvice u ravnoj Panoniji, jedinstvene duguljaste

slavonske kue s velikim dvoritima u Podunavlju, slikovite klijeti na breuljcima sjeverne Hrvatske ili

indrom pokrivene stare kue u snjegovima ibanoj gorskoj Hrvatskoj. Moda je jo i vei ar sredozemnih

sela s kuama od kamena na vrhovima brda u Istri ili uz more na hrvatskoj obali i otocima.

Ova raznolikost jasno pokazuje da su se upravo ovdje mijeale velike europske civilizacije i da se upravo

ovdje dodiruju utjecaji najveih europskih nacionalnih skupina Slavena, Romana i Germana. Dodatno je

na rasko hrvatske kulturne batine utjecala injenica da se upravo uz njezine istone granice nalazi neka-

danja granica zapadnoga i istonoga kranstva, odnosno zapadne i istone europske kulture. u je nekad

bila i zadnja crta obrane prema nadiruoj islamskoj civilizaciji u kasnom srednjem vijeku, o emu svjedoe

brojne mone utvrde i drugi spomenici bogate vojne povijesti.

est svjetski najznaajnijih dijelova kulturne batine Hrvatske Stari grad Dubrovnik, povijesni kompleks

Splita s Dioklecijanovom palaom, povijesni grad rogir, Eufrazijeva bazilika u Poreu, katedrala svetog

Jakova u ibeniku i Starogradsko polje na otoku Hvaru, zatieni su kao dio Svjetske batine UNESCO-a.

Uz njih, Hrvatska titi jo 340 povijesnih zatienih cjelina te itav niz pojedinanih povijesnih graevina,

crkava i kapela, utvrda i dvoraca, palaa i kurija te arheolokih lokaliteta. Hrvatska u svojim brojnim mu-

zejima uva neprocjenjivo i raznovrsno kulturno blago, a tu su i brojni festivali i priredbe, od glazbenih i

filmskih dogaaja do folklornih priredaba i karnevala. Kulturnih sadraja ima za svaiji ukus, stoga kreni-

mo i uivajmo u njima!


7/128

4

Izdava ne jami apsolutnu tonost ovdje objavljenih

informacija i ne snosi odgovornost uslijed eventualne

netonosti ili promjene tih informacija.

DALMACIJA

DUBROVAKA REGIJA

ZAGREBSREDINJA HRVATSKA

ISTRA

SLAVONIJA

LIKA KARLOVAC

KVARNER

DALMACIJA ZADARSKA REGIJA

DALMACIJA IBENSKA REGIJA

DALMACIJA SPLITSKA REGIJA

HRVATSKE TURISTIKE REGIJE


8/128

5


9/128

6

1

Istarski je poluotok, smjeten na krajnjem zapadu Hrvat-

ske gdje se Sredozemno more najdublje uvlai u europ-

sko kopno, oduvijek bio poseban kraj. Takva je i turisti-ka regija Istre koju ini samo jedna upanija, Istarska,

ali po posjeenosti uvjerljivo prva turistika upanija

Hrvatske. Osobitost Istre proizlazi iz njezina poloaja i

izoliranosti od ostatka Hrvatske visokim masivom Uke.

Jedinstven poloaj i mijeanje razliitih utjecaja doveli

su do stvaranja posebne kulture, krajolika, glazbe i ga-

stronomije, zbog ega je mnogi od milja zovu arobnom

zemljom.

Prvi poznati stanovnici Istre bili su ilirsko pleme Histri, po

kojima je dobila i ime. U antiko je doba bila bitnim dijelom

Rimskoga Carstva, nakon ije se propasti i dolaska Hrvatau vlasti nad njome izmjenjuju franaki vladari i Akvilejska

patrijarija. Od 15. stoljea zapadnim obalnim dijelom Istre

vlada Venecija, a istonim dijelom i unutranjou Habsbur-

govci. Potkraj 18. stoljea Istrom nakratko vladaju Francuzi,

da bi nakon toga, sve do kraja Prvoga svjetskog rata, bila

pod vlau Austrije. Izmeu dvaju svjetskih ratova pripada

Kraljevini Italiji, a 1945. godine Istra napokon ulazi u sastav

Hrvatske, najprije kao dio Jugoslavije, a od 1991. godine kao

upanija u samostalnoj dravi.

Ovaj kratak povijesni pregled bitan je kako bi se shvatilopodrijetlo bogatstva istarske kulture i njezine osobitosti

kao prostora u kojem je, moda najvie u Hrvatskoj, dolo

do izraaja mijeanje velikih kultura i nacionalnih skupina

Slavena, Romana i Germana. Istrani su zbog toga nadale-

ko poznati kao ljudi koji znaju uvati svoju osobitost, ali i

kao vrlo tolerantni ljudi koji potuju razliitost. Stoga su u

Istri, usprkos malobrojnosti talijanske nacionalne manjine,

hrvatski i talijanski ravnopravni jezici.

Bogatstvo istarske kulture i ljepota njezine batine prisutni

su diljem ovoga arobnog poluotoka, a do izraaja moda

ponajvie dolaze u gradu ROVINJU. Panorama Rovinja s cr-

kvom sv. Eufemije i zvonikom u sreditu jedan je od najupe-

atljivijih simbola Istre (1). Ljepota Rovinja privlaila je od

ISTRAMagina zemlja


10/128

7


11/128

8

2

5

8

11 12

14

10

3

6


12/128

9

13

9

7

4

15

davnina brojne umjetnike nadahnute njegovim arobnim

vizurama, ouvanim starim gradskim kuama (8) i slikovi-

tim uskim uliicama starog dijela grada (5).

Meu tim uliicama posebno mjesto ima Grisia, u kojoj se

tradicionalno okupljaju umjetnici koji na licu mjesta nude

svoja djela brojnim turistima (7). U rovinjskom muzeju

u baroknom zdanju u sreditu grada glavno mjesto imaju

brojna slikarska djela starih majstora (2 i 11). Ima tu i dje-la umjetnika iz 19. stoljea nadahnutih ivotom u Rovinju i

Istri, osobito iz razdoblja austrijske vlasti kad je Istra inila

strateki iznimno bitan dio nekada monoga Habsburkog

Carstva (15).

U Novigradu, slikovitom povijesnom gradiu na ubavom

poluotoku, nalazi se Galerion, u nas jedinstvena i posve

posebna zbirka predmeta i fotografija koje na dojmljiv nain

priaju o znaenju i ivotu austro-ugarske ratne mornarice

(3). Lapidarij (4) uz upnu crkvu uva i na vrlo jedinstven

nain predoava vrijedne i za povijest Istre neobino bitne

kamene ulomke crkvenoga liturgijskog inventara. Novigrad

je uspio sauvati mnogo od svoje graditeljske batine, uklju-

ujui velianstvene obrambene zidine (10). Slino Novi-

gradu smjestio se i najsjeverniji istarski obalni grad, Umag,

nasuprot kojega se nalazi jedna od najveih marina u Hr-

vatskoj (6). I drugi su obalni gradii slikovito smjeteni, po-

put Vrsara na brdu iznad sigurnog zaljeva, omiljenog meu

mnogobrojnim nautiarima (13).

Velik dio ouvane kulturne batine u istarskom priobalju iz-

graen je u vrijeme mletake vlasti, to nam svjedoi krilati

lav, simbol evanelista Marka i zatitnika Serenisime, kaonpr. u Balama na jugu Istre (9). Iznimno je bogata arheoloka

batina takoer predstavljena u brojnim muzejima, a jedan

od najveih te vrsnoom i brojem eksponata najznaajniji

meu njima i u dravi je Arheoloki muzej u Puli (14).

Poput Rovinja, Novigrada ili Umaga, i sredinji se grad na

zapadnoj obali Istre, Pore, odlikuje lijepim smjetajem na

poluotoku (16). U ovom se gradu, po broju turista najsnani-

jem turistikom sreditu cijele Hrvatske, nalazi i najvrjedniji

kulturno-povijesni spomenik u Istri. o je EUFRAZIJEVA

BAZILIKA U POREU, za sada jedini spomenik kulturnebatine u Istri upisan na Popis svjetske batine UNESCO-a.

Bazilika je nazvana po biskupu Eufraziju, u ije je vrijeme

graena jo u davnom 6. stoljeu na temeljima jo starije

bazilike.

Upravo je razdoblje njezine gradnje jedan od glavnih razlo-

ga njezine vrijednosti jer iz tog ranog razdoblja kranske

povijesti gotovo da nema posve ouvanih spomenika. Je-

dinstvena je i po svom posebnom stilu gradnje kao sjajan

primjer ranobizantske umjetnosti 6. stoljea, koji se rijetko

gdje moe nai tako daleko na zapadu. o je posljedica do-

bro organizirane vlasti glasovitoga bizantskog cara Justini-

jana koji je u to vrijeme obnovio mo, u prethodnim stolje-

ima propaloga, Rimskog Carstva.


13/128

10

16 17

18

19

20

Bazilika je izvana gotovo neprimjetna zbog uklopljenosti u urbanu strukturu stare

gradske jezgre Porea (18). No uemo li u njezinu unutranjost, odmah e nas za-

diviti jedinstvenost njezine strukture (22), a osobito rasko i posebnost njezina ol-

tara (21). Kao i druge bizantske crkve iz tog doba, krase je bogati mozaici, najbolje

ouvani u apsidi crkve (17) te u posebnoj zbirci unutar kompleksa cijele bazilike.

Meu njima, najpoznatiji je mozaik ribe (20), povijesni simbol Krista, koji slui i

kao svojevrstan simbol grada Porea koji se stoga katkad naziva gradom mozaika.

Pore, naravno, ne ini samo bazilika, ve u njegovoj slikovitoj urbanoj jezgri ima i

drugih lijepih i ouvanih graevina iz davnih vremena. Poput drugih gradova Istre,

i Pore ima svoj zaviajni muzej. I u ovom muzeju posebnu ulogu ima slikarstvo, s

time da najvrjedniji dio zbirke pripada neko monoj i bogatoj obitelji Carli (19).

Najvei istarski grad, PULA, smjeten na krajnjem jugu istarskog poluotoka, na

prvi pogled ne daje naslutiti kulturno bogatstvo koje se u njemu krije kao ni ljepotu

njegove blie okolice. Razlog tomu je njegov smjetaj u ravniarskom kraju, velii-

na grada i graevina na njegovim rubovima. No uemo li u sredite grada, odmah

e nas svojom monumentalnou i ouvanou zadiviti pulski amfiteatar (28) kojisvjedoi o iznimnoj vanosti Pule i Istre jo od antikoga doba. Rije je o estom

najveem rimskom amfiteatru na svijetu, ujedno i jednom od najbolje ouvanih.

Amfiteatar je graen u doba cara Vespazijana u prvom stoljeu poslije Krista i

izgled mu je ostao gotovo nepromijenjen dvije tisue godina. Nekad je sluio kao

arena za okrutne gladijatorske borbe koje je znalo gledati i do 20 000 ljudi, a da-

nas slui kao turistika zanimljivost i omiljena pozornica za razne priredbe (31).

Najvie je glazbenih priredaba od klasine glazbe i baleta (30) do rock-koncerata

(29), kojima pogoduje jedinstven ugoaj i akustika arene. Ipak, od svih je priredaba

najpoznatiji nacionalni, a odnedavno i meunarodni festival igranog filma koji se

odrava u srpnju svake godine.


14/128

11

22

21


15/128

12

23 24

27

25

Osim amfiteatra u Puli, ima i niz drugih spomenika iz rimskog raz-

doblja, kao to je Slavoluk Sergijevaca (33) u samom sreditu gra-

da. U Puli se nalazi i po vrijednosti grae jedan od najznaajnijih

muzeja u Hrvatskoj Arheoloki muzej Istre. U njemu je skupljenanajvea koliina arheolokih nalaza u Istri od prapovijesti do sred-

njega vijeka (34). Mnogo vrijednih spomenika, osobito iz novijeg

razdoblja, ima i u Povijesnom muzeju Istre te u malim galerijama

(27). Zanimljive slike i grafike mogu se nai i u dojmljivom zda-

nju Gradskog poglavarstva (32), osobito iz vremena Habsburkog,

odnosno Austro-Ugarskog Carstva (25), kad je Pula bila jedna od

najveih vojnih luka svijeta.

Okolica Pule takoer obiluje iznimno vrijednim kulturno-povije-

snim spomenicima, a istie se Nacionalni park Brijuni kao glavni

biser prirodne batine Istre. U njemu su posebno vrijedni spome-

nici iz antike, kao to su rimske vile (26) te kompleksi tvrava iz

vremena Austro-Ugarske. Meu njima je najvelianstvenija utvrda

na otoku Mali Brijun (24), koja danas povremeno slui kao po-

zornica za kazaline predstave. U blizini Pule je i stari antiki ilir-

ski grad Nezakcijum jo iz predrimskog doba te na najistaknutijoj

krajnjoj junoj toki istarskog poluotoka kod rta Kamenjak doj-

mljiv svjetionik Porer (23).

Dok kulturna batina obalnog dijela Istre pozornost posjetitelja

plijeni uglavnom urbanim mediteranskim ugoajem, jednako li-

jepa unutranjost oduzima dah ljepotom preteito kultiviranog

krajolika malih istarskih sela i gradia. Najljepi njezin dio ineromantini gradii na vrhovima breuljaka, meu kojima je najpo-

znatiji MOOVUN (35) iznad doline najvee istarske rijeke Mirne


16/128

13

29

30

31

32 33 34

28


17/128

14

35

36 37

39

40


18/128

15

41

42

43

44

45

i zelenila Motovunske ume. Poznat je kao mjesto odravanja

Motovunskoga filmskog festivala koji, za razliku od tradicional-

nijega pulskog, privlai uglavnom mladu publiku i tako daje svo-

jevrsnu injekciju ivotnosti ovom starom gradu.

I arobni je Gronjan (41) oivljen mladim ljudima jer se u njemu

nalazi Meunarodni kulturni centar Hrvatske glazbene mladei

(39). u su i stari Buzet (43), Oprtalj, Hum, Pian, romantino

Zavrje (42) i mnogi drugi gradii. Osim to ukraavaju istar-

ske breuljke, veina se tih gradia istie prekrasnim vidikovci-ma s kojih se, kao u Buzetu (44), moe uivati u aroliji ljepote

unutranjosti Istre. Istra se hvali i svojim najmanjim gradom na

svijetu, siunim Humom sa svega 17 stanovnika. Poznat je po

Aleji glagoljaa sedam kilometara dugom putu ukraenom

skulpturama stiliziranih slova staroga hrvatskog pisma, glago-

ljice (45).

I unutranjost crkava i palaa unutranjosti Istre nudi mnogo

zanimljivosti. Osobito je atraktivna unutranjost crkve svetog

Blaa u Vodnjanu s mumijama svetaca iz vremena poetaka kr-

anstva te oltar (40) i vrijedne slike (37) u crkvi svete Mari-

je u Bujama. No od svih su likovnih djela u istarskim crkvamamoda najpoznatije freske autora Vincenta iz Kastva s prikazom

mrtvakog plesa iz 15. stoljea u crkvici svete Marije na krlinah

u Bermu pokraj Pazina (52).

Posebno mjesto u Istri ima grad LABIN (47) kao jedini vei grad

na istoku Istarske upanije. Ovaj neko rudarski grad ima osobi-

to slikovitu povijesnu jezgru (36 i 38) prepunu znaajnih grae-

vina iz razliitih povijesnih razdoblja u kojima se nalaze brojne

galerije i manji muzeji. Posebnu zanimljivost predstavlja galerija

skulptura na otvorenom, gdje i danas stvaraju i izlau brojni do-

mai i strani kipari (56). Grad je uven i po pobuni rudara protivfaistikih okupatora izmeu dvaju svjetskih ratova.


19/128

16

48

46 47

49

50 51 52

53 54 55

56


20/128

17

57

58

U samom sreditu Istre smjeten je njezin glavni grad, PAZIN. Nji-

me dominira monumentalni katel (49) iznad zastraujue Pazin-

ske jame, koja je nadahnula velikog Julesa Vernea za njegov roman

Mathias Sandorf. Katel je nastao jo u ranom srednjem vijeku u

vrijeme franakih vladara, a dananji je oblik dobio uglavnom u 16.

stoljeu u vrijeme Habsburgovaca. U katelu se nalazi po mnogi-

ma najzanimljiviji muzej u cijeloj upaniji, Etnografski muzej Istre

(46). U njemu se uva vrijedna zbirka narodnih nonji koje pokazu-

ju posebnost istarske narodne batine. Meu njima se skladnouosobito istie narodna nonja grada Vodnjana (58) na jugu Istre.

Nedaleko od Vodnjana jo je jedan poseban istarski gradi, Sve-

tvinenat, u kojem se istie sredinji trg Placa. Renesansnim trgom

dominira dvorac Grimani kao simbol ovog gradia (57), te crkva

i niz kua u istom stilu. Svakovrsnih ljepota ima i drugdje diljem

Istre, od starinskih crkvenih tornjeva kao u Svetom Lovreu (51),

dvoraca i palaa kao u Balama (48) do tajanstvenih gradina poput

Boljuna (53 i 54), koji nas pozivaju da lutamo ovom arobnom ze-

mljom.


21/128

18

4 5

6 7

Unutar Hrvatske, kao prirodno i kulturno izrazito ra-

znolike zemlje, jedan od njezinih najraznolikijih dije-

lova je podruje Kvarnera, koje se poklapa s podrujem

Primorsko-goranske upanije. Ova regija obuhvaa pri-

obalno podruje Kvarnerskog zaljeva s brojnim otocima

i vei dio male povijesne pokrajine Gorski kotar u gor-skoj Hrvatskoj. Upravo ovdje prostor toplog Sredoze-

mlja s kamenim kuama i bogatom srednjovjekovnom i

renesansnom batinom prelazi u hladnija srednjoeurop-

KVARNERar proimanja Srednje Europe i Sredozemlja

ska podruja s monim tvravama, dvorcima i baroknim

crkvama.

Za razliku od Istre i Dalmacije, koje su znatan dio povijesti

bile pod tuinskom vlau, podruje Kvarnera jo je od rano-

ga srednjeg vijeka pod upravom hrvatskih vladara. Zbog toga

se ovaj dio Hrvatske istie brojnim spomenicima autohtonehrvatske kulture. Posebnu je ulogu u tome imala velikaka

obitelj Frankopan, iji su dvorci i tvrave i danas velikim dije-

lom ouvani diljem Kvarnera. O tome svjedoi bogata pisana


22/128

19

2

9

3

8 10 11

12

13 14

15

16


23/128

20

18

7

batina na glagoljici, jedinstvenom hrvatskom pismu kojim

su se Hrvati koristili od 9. do 19. stoljea. Dodatna osobitost

Kvarnera je snana karnevalska tradicija, a Rijeki karnevalspada u najvee na svijetu.

Unutar regije Kvarnera izdvaja se vie malih raznolikih cjeli-

na Primorje i Kvarnerska rivijera na istarskom poluotoku u

priobalju, cresko-loinjska otona skupina, otoci Krk i Rab te

Gorski kotar u planinskom zaleu. Kvarnerska rivijera i cre-

sko-loinjska otona skupina kulturno-povijesno pripadajuIstri, otok Rab nekad je pripadao Dalmaciji, a Krk je jedno

vrijeme bio vezan i za Istru i za Dalmaciju. Danas su svi ovi

prostori vezani za Rijeku kao glavno gradsko sredite.


24/128

21

22

20

21

19

23

24 25 26


25/128

22

27 28

9

30

37

Podruje Kvarnera vano je i kao kolijevka hrvatskog turizma jer je sredite

Kvarnerske rivijere OPAIJA, jedno od prvih kupalinih sredita Europe i neko

glavno kupalino mjesto Austro-Ugarske Monarhije. Mnogi stoga slubenim

poetkom hrvatskog turizma smatraju 1844. godinu, kad je pokraj stare opatije(otuda i ime grada) izgraena vila Angiolina kao prva graevina namijenjena

prihvatu tadanjih uglavnom imunih turista.

Gotovo svi stari opatijski hoteli i danas imaju istu funkciju, a vizura Opatije

utopljene u zelenilo obronaka Uke jedna je od najomiljenijih turistikih vizura

Kvarnera (1). Meu tim hotelima posebno mjesto ima hotel Kvarner u samom

sreditu Opatije (2), koji je zbog unutranje i vanjske raskoi (5), ali i zadrava-

nja duha davnih vremena, omiljeno mjesto odravanja vanih dogaaja i prire-

daba. Nita manje nisu raskoni ni drugi stari opatijski hoteli, kao Palace (4),

Zagreb (10), Opatija (12) i mnogi drugi.

Zbog vrlo ugodne i zdrave klime Opatija ima ulogu klimatskog ljeilita, zbog

ega su u njoj i graeni prvi hoteli. O tome svjedoe sadanji objekti zdravstve-

nog turizma, kao to je poznata Talassotherapia (7). Opatija ima i brojna

kasina (13), otmjene restorane i caffe-barove (16), a tu je i poznata deset kilo-

metarska obalna etnica (lungomare) kojom se moe stii do slikovitoga sta-

rog gradia Lovrana. Lovran i okolna mala mjesta, poput Medveje i Ike, istiu

se raskonim vilama (11) esto na atraktivnim mjestima (6).

Opatijska je rivijera znakovita i po oblikovno-bujnoj mati starih graditelja, bilo

da je rije o obliku cijelih zgrada (15), balkonima (8) ili proeljima (14). Ona je

dola do izraaja i pri izradi ukrasa hotela i vila (3) te oplemenjivanju unutra-

njosti raskonim interijerom, vrijednim slikama i kipovima (9).

O osobitoj povijesnoj vanosti Kvarnera kao prostora na razmeu Sredozemljai Srednje Europe svjedoi kulturna batina RIJEKE, glavne hrvatske luke i naj-

znaajnijeg grada cijele zapadne Hrvatske. Zbog iznimnog je stratekog polo-

aja od davnina mijenjala razliite vladare, kao to su Mleani, Habsburgovci,


26/128

23

31

32

33

34

35

36

4038 39


27/128

24

41

43 4544


28/128

25

46

42

Francuzi, Maari i alijani, a meu dvama je ratovima ak bila podijeljenaizmeu Italije i tadanje Jugoslavije.

Najmonumentalnije graevine u Rijeci vezuju se za drugu polovicu 19. sto-

ljea, kad postaje glavnom lukom maarskog dijela Austro-Ugarske Monar-

hije. ada se gradi velika luka s upravnim zgradama (17), palaa Modello

(23) i guvernerova palaa, jednako raskona izvana (19) kao i iznutra (25).

u je i vie crkava, meu kojima izgledom plijeni panju kapucinska crkva

Gospe Lurdske (24). Ljepota Rijeke je i u mnogim oblikovnim detaljima,

kako na proeljima javnih zgrada (26) tako i u unutranjosti, kao u Hrvat-

skom narodnom kazalitu Ivana pl. Zajca (21).

Rijeka je danas najpoznatija po karnevalu, jednom od pet najveih u svijetu.

Istie se jedinstvenim spojem starih slavenskih tradicija i urbanog karnevala

slinom onom u nedalekoj Veneciji. U njemu sudjeluje velik broj stanov-

nitva Rijeke i cijelog Kvarnera pa se na glavnoj karnevalskoj povorci zna


29/128

26

47

52

skupiti i vie od 100 000 sudionika i gostiju. Najpoznatiji su sudionici

Rijekog karnevala Halubjanski zvonari (22) iz oblinjega brdskog za-

lea, koji zazivaju stare poganske obiaje, i Morii (18), nazvani po

maurskim slugama na venecijanskom dvoru. Morii u obliku naunica

i drugog nakita predstavljaju svojevrstan zatitni znak i omiljen suvenir

grada Rijeke.


30/128

27

48 49

50

51

5354


31/128

28

55 58

56

57


32/128

29

59

60 61

62

63

U Rijeci ima i mnogo spomenika iz ranijih razdoblja. Meu

njima osobito znaenje ima crkva zatitnica Rijeke, crkva svetog

Vida iz 17. stoljea u samom gradskom sreditu, svojstvenoga

ovalnog oblika (28). Bogata se rijeka batina uva u njezinim

muzejima, meu kojima su najznaajniji Muzej grada Rijeke,

Pomorski i povijesni muzej smjeten u guvernerovoj palai teMuzej moderne i suvremene umjetnosti (20).

Najstariji se rijeki spomenici ne odnose na sredite grada, nego

na njezino predgrae rsat na brijegu istono od sredita grada.

u se smjestila rsatska gradina, iji poeci seu jo u predrim-

sko doba (29). Sredinja kulturna toka rsata je crkva svete

Marije, uz Mariju Bistricu najznaajnije proteniko sredite u

Hrvatskoj. Poeci ovog svetita i crkve vezuju se za 13. stoljee,

dok su crkvu u sadanjem obliku u baroknom stilu (27) izgradili

Frankopani u 17. stoljeu.

Frankopanska je batina jo vidljivija u okolici Rijeke. Katel uCrikvenici (38 i 39) ouvan je do dananjih dana i dijelom slui

kao hotel, a odlino je ouvana i frankopanska tvrava u Kra-

ljevici (34). Razmjerno su dobro ouvane kula ureta u Bribi-


33/128

30

64

65

66

68 69

70 72

71

67


34/128

31

ru (37), utvrda Drivenik na temeljima antike utvrde (40)u zaleu Crikvenice i tvrava Grobnik (35) izgraena prije

13. stoljea. U okolici Rijeke ima i drugih utvrda za koje se

esto vezuju gradii na vrhovima brda, slini onima u Istri.

Uostalom, Brse (31), Kastav (33), Veprinac (36) i Moeni-

ce (32) povijesno su dijelovi Istre, iako se nalaze sasvim blizu

Rijeke. I mnoga se obalna mjesta u okolici Rijeke istiu sli-

kovitou, osobito gradi Bakar (30) u istoimenom zaljevu,

poznat po dugoj pomorskoj tradiciji.

Prirodno slikovit Gorski kotar nije osobito bogat kulturno-

-povijesnim spomenicima jer je do izgradnje prvih moder-nih cesta prije tristotinjak godina ove prostore prekrivala

gotovo nenaseljena umska pusto. No i tu ima tvrava iz

frankopanskih vremena, lijepih dvoraca i crkava, dok se

uglavnom mala goranska mjesta istiu slikovitom tradicij-skom arhitekturom (43). Naselja su uglavnom smjetena

uz ceste, bilo na brdskim uzvienjima, kao Crni Lug (41)

u predvorju Nacionalnog parka Risnjak, ili na zaravnima

u krkim poljima, kao izrazito izduena Ravna Gora (42).

Meu dvorcima se istiu katel Zrinskih u abru iz 17. sto-

ljea (46) i romantini dvorac Stara Suica kod Ravne Gore

(45) s kraja 19. stoljea, a meu sakralnim spomenicima

pravoslavni samostan u Gomirju iz 17. stoljea (44).

Krenimo sad ponovno na more, ovaj put na otoni dio Kvar-

nera koji nudi izobilje dragulja ljubiteljima kulturne batine.Najvie je vrijednih spomenika u glavnim otonim povije-

snim gradovima, kao to su Krk, Rab ili Cres, ali i ne samo

u njima. ako je na otocima CRESU I LOINJU kulturno-


35/128

32

3

79

-povijesnim spomenicima najbogatije naselje povijesni grad

Osor, smjeten na mjestu gdje se spajaju ova dva otoka. Sve

do 15. stoljea on je bio i glavni grad obaju otoka i sjedite

biskupije, o emu nam svjedoi gotovo posve ouvana sred-

njovjekovna jezgra (47).

Vrlo su slikovita i druga seoska naselja, kao npr. Nerezine naLoinju (49), i jo vie sela na malim otocima koji pripadaju

cresko-loinjskoj otonoj skupini. Na njima nema automo-

bila pa se tu i danas ivi kao u davna vremena, kao npr. na

otoiu Susku poznatom po jedinstvenoj narodnoj nonji

(48) i zanimljivom groblju (51). Naselje Unije na istoime-

nom otoku istie se vizurama svojih starih kua (50 i 52), a

skoro naputeni otok Srakane Vele izoliranou usred mora

(53). Jo se potpuniji osjeaj izolacije moe doivjeti na osa-

mljenim svjetionicima oko Loinja, kao npr. na Galijoli (54),

koji se danas koristi za smjetaj turista, ljubitelja tzv. robin-

zonskog turizma.

Najvanije je naselje na Loinju danas Mali Loinj (59),

ujedno i najvee urbano naselje na svim jadranskim otoci-

ma. On je glavnu ulogu

dobio tek u 19. stoljeu

kad je prerastao su-

sjedni Veli Loinj, to

nam govore i njihova

imena. U posljednjeje vrijeme Mali Loinj

postao poznat po antikom kipu Apoksiomena iz 4. stoljea

prije Krista (55-58), pronaenom 1996. godine u oblinjem

podmorju, za kojeg je ureeno posebno izlobeno mjesto u

palai Kvarner. Vrijednih eksponata ima i u drugim izlobe-

nim prostorima Malog Loinja, kao npr. u privatnoj zbirci

Piperata (61), dok se u slikovitom Velom Loinju (62) kul-

turno -povijesnim znaajem istie crkva sv. Antuna Pusti-

njaka (63) sa slikom uvenoga renesansnog mletakog slika-

ra Bartolomea Vivarinija (60).

Za razliku od malog i gusto naseljenog Loinja, uz otok Krknajvei hrvatski otok Cres izrazito je rijetko naseljen. Veina

stanovnika ivi u jedinom gradskom naselju, Cresu, koji se


36/128

33

80

83

82

74

78

75

81

76

77


37/128

34

4

jae razvija od 15. stoljea kad postaje glavnim gradom oto-

ka (71). Meu njegovim spomenicima osobitu vanost ima

crkva sv. Marije Snjene iz 15. stoljea koja se istie zani-

mljivim portalom (65), lijepom unutranjou (66) i vrijed-

nim umjetninama (67), a iz istog je razdoblja i franjevaki

samostan (68).

Mnoga su mala sela otoka Cresa zbog slikovitog poloaja na

vrhovima brda visoko iznad mora i ouvane arhitekture za-

tiena kao osobito vrijedne ruralne cjeline. u spadaju Pre-

doica (64) i Orlec, poznat po lijepoj narodnoj nonji (72),

Beli poznat po ekocentru za zatitu bjeloglavih supova (69) ivjerojatno najatraktivnije Lubenice na vrletnoj klisuri iznad

pitome pjeane uvale i s nenadmanim vizurama prema

morskoj puini (70).

Na otoku KRKU takoer su podjednako zanimljiva velika

naselja, poput starog grada Krka s ouvanom gradskom jez-

grom (73), ali i mala, poput slikovitog Vrbnika (80) nad mo-

rem, kako kae stara narodna pjesma. Grad Krk biskupsko je

sredite s katedralom (82), iji zaeci seu u davno 6. stoljee

i istie se bogatom sakralnom zbirkom (75). Nedaleko grada

Krka je i franjevaki samostan Koljun na otoiu (74) s li-

jepom crkvom (76) i muzejom poznatim po vrijednoj zbirciumjetnina (81 i 83) te arhivu s brojnim starim rukopisima

(79).

Na otoku Krku pronaena je i poznata Baanska ploa (77)

koja se smatra najznaajnijim spomenikom hrvatske diplo-

matike povijesti pisanim glagoljicom s kraja 11. stoljea.

Pronaena je u mjestu Jurandvor kod Bake na jugu otoka,

poznatoj po lijepim plaama i ouvanoj narodnoj batini

(78). U Jurandvoru se nalazi preslika, dok se original Ba-

anske ploe zbog iznimne vrijednosti i osjetljivosti uva

kao poseban eksponat u atriju Hrvatske akademije znanosti

i umjetnosti u Zagrebu.

Otok RAB na krajnjem jugu Kvarnera nadaleko je poznat po

ouvanoj povijesnoj jezgri grada Raba (84), u kojoj posebnomjesto imaju etiri zvonika (tri romanika iz 12. stoljea i

jedan barokni iz 17. stoljea) njegovih crkava (87 i 93), koji

su i omiljen motiv mnogih slika (88). Poput Krka, i Rab je

bio biskupsko sredite pa se njegova katedrala istie izvorno

srednjovjekovnom unutranjou (86) ukraenom slikama

(92) i drugim vrijednim umjetninama (89, 90 i 91). Posebnu

je ulogu Rab imao za vrijeme osnivanja dravice San Marino

na susjednom Apeninskom poluotoku. Naime, prema legen-

di je San Marino u 4. stoljeu osnovao klesar Marin s otoka

Raba, po kojem je drava dobila i ime.


38/128

35

86

85

87 88

92

93

91

90

89


39/128

36

1


40/128

37

2

5 6

7

8 9

3 4

REGIJA

LIKA KARLOVACProstor bogate ratnike prolostiRegija Lika Karlovac je od svih regija kojeizlaze na Jadransko more najvea jer se odnosina najrjee naseljene dijelove Hrvatske. Osimsurove prirode, na rijetku naseljenost ovog pro-stora utjecala je burna povijest, odnosno estaizloenost brojnim ratnim pustoenjima, osobi-to u vremena borbi izmeu kranske Europe iOsmanlija. Stoga je ovdje razmjerno malo povi-

jesnih spomenika, a oni koji su sauvani, velikimse dijelom odnose na bogatu vojnu povijest.

Ovu regiju ine dvije hrvatske upanije Liko--senjska i Karlovaka. Na Liko-senjsku upani-

ju odnosi se najvei dio povijesne pokrajine Likeu gorskoj Hrvatskoj, kreviti i divlji dio priobaljanaslonjen na Liku te sjeverni dio otoka Paga. I Kar-lovaka upanija obuhvaa dio gorske Hrvatske, alise njezin najvei dio odnosi na povijesne pokra-

jine Kordun i Pokuplje u panonskoj Hrvatskoj. Oratnikoj tradiciji ove regije govori i injenica da

je njezin najvei grad Karlovac osnovan kao vojnautvrda, a i ime povijesne pokrajine Korduna dolaziod francuskog naziva za taj prostor, cordon milita-ire(vojni pojas).


41/128

38

10


42/128

39

11

13 14 15

16

17

12

Iz ovih je krajeva, usprkos slaboj naseljenosti, mnogo slav-nih povijesnih osoba. Najpoznatiji meu njima je jedan odnajveih svjetskih izumitelja, Nikola esla, a za hrvatsku supovijest osobito vani politiar Ante Starevi, poznat kao

otac domovine, plemi i ratnik Fran Krsto Frankopan i jed-na od najveih knjievnica Ivana Brli-Maurani.U priobalnom dijelu regije Lika Karlovac jedino vee na-selje je grad SENJ podno padina najvee hrvatske planine,

Velebita. U Senju se istie jedna od najmonumentalnijihutvrda cijeloga hrvatskog priobalja, kula Nehaj (1). Izgrae-na je u 16. stoljeu i u njoj su boravili glasoviti senjski usko-ci, koji su branili hrvatsku obalu od napada uraka. U kuli jedanas muzej (5) koji se istie bogatom zbirkom oruja (2) inarodnih nonji (6).O vojnoj vanosti Senja svjedoe kula u gradskoj luci (3) islikovit svjetionik u obliku krune utvrde (4), dok se nje-govo pomorsko znaenje moe uoiti iz maketa brodovau senjskim muzejima, pa ak i u crkvici sv. Marije od Arta

(7). Vanost Senja kao luke proizlazi iz toga da je od svihprimorskih gradova najblii unutranjosti Hrvatske, a cestiJozefini izgraenoj u 18. stoljeu koja ga je povezivala s Kar-lovcem posveen je i spomenik (9). Stoga je Senj, usprkosmaloj veliini, biskupski grad, o emu svjedoi katedrala sv.Marije iz 12. stoljea (8).Jedini vei otok koji pripada regiji Lika Karlovac je PAG,do kojeg se dolazi trajektom iz luice Prizne nedaleko Senja(12). onije, regiji pripada samo sjeverni dio otoka Paga kaonekada dio grada Raba, a juni dio koji je nekada pripadaogradu Zadru danas se nalazi unutar Zadarske upanije. Je-

dino vee naselje ovog dijela otoka je gradi Novalja, poznatpo lijepoj plai Zre i kvalitetnom nonom ivotu. PodrujeNovalje naseljeno je jo od rimskih vremena, o emu svje-doe ostaci rimskog vodovoda (15) i brojna podmorska na-


43/128

40

18

9

20 21

lazita amfora (17). O njezinoj pomorskoj i etnolokoj bati-ni (11) moemo vie saznati posjetimo li lokalni muzej (16).Oko Novalje je vie manjih naselja, meu kojima se istieCaska (antika Cissa), sa znakovitim arheolokim ostacimanekada monog grada iz vremena Rimskog Carstva, tune-rom, stupom za promatranje tuna (13), te Lun na krajnjemsjeveru otoka, poznat po zanimljivim starim crkvicama (14)i stablima masline starim vie od dvije tisue godina (10).Krenemo li od Senja preko planine Velebita prema unutra-njosti LIKE, doekat e nas slikoviti seoski krajolici uklo-pljeni u zelenilo likih uma i bistrih jezera, kao kod jezeraKruica (21). Zahvaljujui bogatstvu uma, ali i zbog otrijeklime, kue su ovdje graene uglavnom od drveta. Najboljesu ouvane u ribolovcima omiljenoj Gackoj dolini uz bistrurijeku Gacku (29), gdje se ponegdje moe naii na vodenice(30) i mlin iz starih vremena (27). Slinih vodeniarskih na-selja ima i drugdje u ovim krajevima, pa tako i u najznaaj-nijem naselju povijesne pokrajine Korduna, gradiu Slunju,kojega krasi, osim ruevina srednjovjekovnoga utvrenog

grada, vodeniarsko naselje Rastoke na uu rijeke Slunjiceu Koranu (26).Autohtona je narodna kultura ouvana i u selima oko glav-nog grada Liko-senjske upanije, Gospia, o emu svjedoeprimjeri ruralnoga tradicijskog graditeljstva, kako starijeg(31) tako i neto novijeg (25). U Lici su dijelom ouvani istari zanati, kao to je izrada tradicionalnoga hrvatskog in-strumenta tamburice (28). U Gospiu se nalazi Muzej Like,poznat po nalazima iz razdoblja prapovijesti (23).U selu Smiljan u blizini Gospia roen je jedan od najveihsvjetskih znanstvenika, Nikola esla. U njegovoj je rodnojkui ureen muzej ispred kojega je i njegov kip (18). U mu-zeju suvremeno ureenom 2006. godine (20), na 150. godi-njicu roenja Nikole esle, nalaze se slike iz njegova ivotai prikazi njegovih poznatih izuma vezanih za izmjeninustruju, beini prijenos elektrine energije i drugo (19).U drugom najveem gradu Like, Otocu u Gackoj doli-ni, takoer se nalazi zanimljiva muzejska zbirka koja uvapredmete bogate narodne batine ovoga kraja (24). Njezin


44/128

41

22

24

25

23

29

2826 27

30

31


45/128

42

najvrjedniji eksponat je glasovita kaciga (22) iz bronanogdoba, koja je pripadala prastanovnicima ovoga kraja, ilir-skom plemenu Japoda.Na drugom kraju regije Lika Karlovac, na ishodinoj to-ki starih cesta Jozefine, Karoline i Lujzijane, nalazi se gradKARLOVAC, osnovan 1579. godine radi zatite od turskihosvajanja. ada je u ravnici na utoku Korane u Kupu izgra-en idealni renesansni grad u obliku esterokrake zvijezdeokruene opkopima, to je djelomino vidljivo i danas (32).Osim Karlovca, o vojnoj vanosti njegove okolice svjedoebrojne stare gradine (43), kule (37) i dvorci.Meu ouvanijim se utvrdama i dvorcima istiu Dubovac narubu samog Karlovca (38), Novigrad na Dobri (35), Ozalj naklisuri iznad rijeke Kupe (34) i dvorac Frankopan u Ogulinu(36). Osobitou se istiu Ribnik (33), vaan kao jedinstven

primjer Wasserburga, tj. dvorca sa svih strana okruenogvodom, i tvrava Sokolac u Brinjama na putu prema Lici, souvanom i obnovljenom dvorskom kapelom gotikog stila(41).S obzirom na to da iz Karlovca vode vane stare ceste premamoru, tu je i mnogo ouvanih starih mostova (42) i spome-nika cestograditeljima (44). O bogatstvu i naprednosti kar-lovakog kraja u prolosti svjedoe i brojni eksponati Kar-lovakog muzeja (39), kao i injenica da se u Ozlju pokrajKarlovca nalazi jedna od najstarijih hidroelektrana u ovom

dijelu Europe, popularna Munjara (40).


46/128

43

32 33

35

37

39

36

38

40

41 42 43

44

34


47/128

44

1

SREDINJA HRVATSKACarstvo baroknih crkava i palaa te srednjovjekovnih utvrda i dvoraca

Sredinja Hrvatska naizgled nije sredinja jer se zbog neobina oblika Hrvat-

ske zapravo prostire na njezinu sjeverozapadu. No ona je sredinja jer se nalazi

izmeu dviju drugih velikih cjelina gorskog dijela na jugozapadu preko kojeg

se ide prema moru i Slavonije na istoku. Moda je i vaniji razlog njezine sre-

dinjosti to to je rije o najgue naseljenom dijelu Hrvatske, gdje ivi gotovo

polovina njezina stanovnitva. Sredinja je Hrvatska ujedno i daleko najvea

turistika regija u Hrvatskoj koju ini ak sedam upanija (Zagrebaka, Kra-

pinsko-zagorska, Varadinska, Meimurska, Koprivniko-krievaka, Bjelovar-

sko-bilogorska i Sisako-moslavaka), koje poput prstena okruuju glavni grad

Hrvatske, Zagreb.


48/128

45

2

3

4 5

6 7

9

11

10

8

13 14


49/128

46

18 19 20

Dobra naseljenost i obilje kulturne batine posljedica suinjenice da je ovaj dio Hrvatske uglavnom bio poteenratnih razaranja u prolosti. Stoga je u sredinjoj Hrvatskojmnogo ouvanih srednjovjekovnih urbanih cjelina, starihgradina i utvrda na vrhovima gora, romantinih dvoraca,tvrava i palaa, raskonih crkava i vrijednih muzeja.Sredinju Hrvatsku ini niz malih povijesnih regija bre-uljkasto Hrvatsko zagorje sjeverno od Zagreba, Meimur-

je izmeu rijeka Mure i Drave, ravna Podravina uz rijekuDravu i Posavina uz Savu, Banovina na krevitom jugu, a tusu i Prigorje, Moslavina, uropolje i umberak. Stoga glavnigrad Hrvatske, Zagreb, u sreditu ove regije, svojim graa-nima i gostima nudi niz raznolikih sadraja u svojoj okolici.Budui da je u davnoj prolosti sredite hrvatske drave bilou njezinom primorskom dijelu, veina se vrijednih kultur-nih spomenika u sredinjoj Hrvatskoj odnosi na kasni sred-nji vijek i novi vijek, iako u njoj ima i mnogo prapovijesnih iantikih spomenika.Posebno mjesto u sredinjoj Hrvatskoj zauzima gusto nase-

ljeno Hrvatsko zagorje, poznato po ljepoti svojih vinorod-nih breuljaka, kao npr. oko mjesta upravo takvog naziva,Vinagore (1). Slikovitosti seoskih krajolika pridonose i broj-na usputna zavjetna raspela (14)

Hrvatsko je zagorje poznato i kao mjesto roenja mnogihslavnih Hrvata. Najpoznatiji meu njima je Josip Broz ito,

voa antifaistikog pokreta i dugogodinji predsjednik So-cijalistike Jugoslavije, roen u selu Kumrovec. u se danasnalazi jedinstveni etnomuzej na otvorenom koji se sastoji odniza izvornih seoskih kua u kojima je prikazan nain ivotaljudi u prolosti (11). Jedna od njih je i rodna kua JosipaBroza ispred koje se nalazi njegov kip (3). Iz Hrvatskog su

zagorja i voa hrvatskoga narodnog preporoda iz 19. sto-ljea i prvi predsjednik neovisne hrvatske drave, Franjouman.Upravo u glavnom gradu Hrvatskog zagorja, Krapini, nalazise i najvaniji paleontoloki lokalitet u Hrvatskoj nalazi-te neandertalskog ovjeka kod Krapine. Uz nalazite je namjestu starog muzeja 2010. godine ureen po mnogima naj-traktivniji hrvatski muzej Muzej krapinskih neandertalaca(10) s prikazom evolucije ovjeka od prapovijesti do danas,a pokraj muzeja u parku na brdu postavljeni su kipovi nean-dertalskog ovjeka (7) i ivotinja kojima je bio okruen. O

vanosti tog nalazita svjedoi njegova slika na naslovniciasopisa National Geographic iz sijenja 1996. godine.Za sredinju se Hrvatsku, naalost, vezuju i najstraniji do-gaaji iz prolosti Hrvatske. Jedno od takvih mjesta je Jase-


50/128

47

17

24

22 2321

25

27 26

28 29 30

16


51/128

48

31

32

33

34

35

36

novac u Posavini, pokraj kojeg se tijekom Drugoga svjetskog rata nalazio zlogla-sni ustaki koncentracijski logor. Danas je tu spomen-podruje kojim prevladavamonumentalni spomenik Jasenovaki cvijet (2). No Posavina je danas poznata ipo selima s tradicijskim pukim graditeljstvom obiteljskih kua, uvenih korablji(12 i 13) s karakteristinim drvenim strukturama i ukrasima (8). Meu tim jeselima najpoznatiji igo u Parku prirode Lonjsko polje, 1994. godine proglaenprvim europskim selom roda (9).Zbog obilja termalnih voda i tradicije njihova koritenja u sredinjoj je Hrvatskojnajvie toplica u cijeloj dravi. Neke su od njih osnovana u doba staroga Rima, oemu najbolje svjedoe Varadinske toplice, nekadanje Aquae Iasae (6). O va-nosti toplica sredinje Hrvatske svjedoe i monumentalne kupaline zgrade smje-tene u njima, osobito u Daruvaru (4) i Lipiku (5).Duh sredinje Hrvatske ipak najvie dolazi do izraaja u kasnorenesansnim i BA-ROKNIM GRADOVIMA, kao to su Varadin, Bjelovar, Sisak, Koprivnica, Sa-mobor i akovec. U njima je sauvana tipino srednjoeuropska graevinska ba-tina, najveim dijelom iz 16. i 17. stoljea. Osobito su lijepi glavni gradski trgovi,poput koprivnikog, dodatno ukraenog pejzanim parkom (16), samoborskog,kojega krasi stara esma (17), ili glavnog trga u gradu hodoasnika Presvete KrviIsusove u Ludbregu, na kojemu je simbolino oznaeno sredite svijeta Cen-trum mundi (24).Mnoge graevine privlae svojim raskonim izgledom, kao primjerice palaa Pr-assinsky-Sermage u Varadinu iz 17. stoljea (29). Osobito su zanimljivi i mosto-

vi, kao to je Stari most od crvene opeke u Sisku (15), a tenja za lijepim vidljivaje i u hortikulturi gradskih parkova i groblja. Meu njima je najljepe varadinskogroblje ukraeno visokom ivicom, koje stoga djeluje poput parka (18).Brojni su nalazi iz prolosti i umjetnika djela pohranjeni u muzejima koji postojeu gotovo svakom gradu. Veina ih je zaviajnog tipa s vie razliitih zbirki, kao to

je Samoborski muzej (30), ali ima i specijaliziranih muzeja, primjerice Prehram-beni muzej u Koprivnici (22). Sredinja Hrvatska ima i snanu slikarsku tradicijupa je tu mnogo galerija, kao to je Galerija Stani u Varadinu, posveena najpo-znatijem varadinskom slikaru (25).Grad Varadin ima posebno mjesto meu gradovima u sredinjoj Hrvatskoj zbogouvane i vrijedne batine, najvie muzeja i brige za posjetitelje. Ona osobito do-lazi do izraaja tijekom pancirfesta, tipinoga srednjoeuropskog festivala ulinihetaa (19). Na pancirfestu se svake godine potkraj kolovoza zna okupiti blizu200 000 posjetitelja s vie od tisuu izvoaa iz dvadesetak zemalja.Zatitni znak pancirfesta tradicionalne su odore iz prolosti (20) i kostimiranepriredbe (21 i 26). u do izraaja dolaze obnovljeni stari zanati (28) i za Varadinznakovita glazbena kultura (27). Na licu mjesta mogu se kupiti razliiti tradicio-nalni proizvodi, mogu se kuati specijaliteti gastronomske batine, a pancirfest

je dobra prigoda i za kupnju slika (23).Najljepim se ukrasom sredinje Hrvatske smatraju njezini DVORCI, VRAVEI UVRDE, kojih nigdje u Hrvatskoj nema toliko i u tako raskonim oblicima.Meu njima prvo mjesto zauzima dvorac rakoan (37), smjeten usred gusteume iznad romantinog jezera u sjeverozapadnom kutu Hrvatske. Graen je kaomala utvrda u 13. stoljeu, a dananji je oblik dobio potkraj 19. stoljea u vrijemegrofova Drakovia.Rasko rakoana posebno dolazi do izraaja kod njegovih kula (39) i ulaza udvorac (38), a panja graditelja vidi se i u ureenju pomonih zgrada i dvorita(40). Za popularnost ovog dvorca zasluan je i muzej u njegovim odajama kojiima najvrjedniju zbirku oruja i stare vojne opreme u Hrvatskoj (36). Nju je veli-kim dijelom opremio osobno grof Drakovi, a osim mnogobrojnih starih puaka(35) nalazimo i stare srednjovjekovne oklope (31). U muzeju je izloeno i vrijednostaro pokustvo (32 i 33) te mnogo starih knjiga i spisa (34).Velianstvenou se istie i varadinski Stari grad iz 16. stoljea (48) u kojem se


52/128

49

38 39 40

37


53/128

50

4342

59 60

46

41

47

5554532


54/128

51

48 49

50

5856

6261

57

51

44 45


55/128

52

63

65

64

66

nalazi sredinji Gradski muzej. Sjeverno od Varadina, usreditu najsjevernije hrvatske pokrajine Meimurje, a-kovcu, nalazi se pak dvorac slavnih grofova Zrinskih (50),takoer ureen kao muzej (54, 55 i 56). Juno od Varadina

jo je jedan lijepi dvorac, romantini Maruevec (42).Jo junije na breuljcima Hrvatskog zagorja smjestila sezadivljujua utvrda Veliki abor, vanjskim izgledom gotovonepromijenjen od 16. stoljea kad je izgraen (46). Poznat

je kao okupljalite maevalaca i sokolara koji vole srednjo-vjekovni ugoaj podno njegovih zidina i u dvoritu unutar

utvrde (47). Danas je ureen kao muzej (41) koji svjedoi oburnim dogaajima iz njegove prolosti (52 i 53), pri emuposebno mjesto ima legenda o Veroniki Desinikoj i njezi-noj traginoj ljubavi.U Hrvatskom zagorju ima i novijih dvoraca, kao to je Or-i u Gornjoj Stubici (43 i 49) u kojem je ureen zanimljivMuzej seljakih buna (58). Upravo je ovdje u 16. stoljeuorganizirana jedna od najveih seljakih buna u Hrvatskoj,tako da spomenik njezinom voi Matiji Gupcu krasi prostorispod dvorca (57). Novim dvorcima pripada i Beanec kodPregrade, pretvoren u ekskluzivni hotel (51). Blie Zagrebu

nalazi se jedinstveno ouvano feudalno imanje Novi Dvorikod Zapreia, u kojima je ivio hrvatski ban Josip Jelai. U

jednoj od zgrada imanja smjetena je zbirka slika poznatogahrvatskog slikara Matije Skurjenija (61).

I na jugoistoku sredinje Hrvatske ima velianstvenih dvo-raca uz vodu, kao to je tvrava u Hrvatskoj Kostajnici (59)na otoku usred rijeke Une. No od nje je vanija tvrava uSisku na uu Kupe u Savu (60), poznata po velikoj pobje-di hrvatske vojske nad nadmonijom osmanskom vojskom1593. godine. Slinom se slavnom prolou ponosi i tvra-

va u urevcu (62) na sjeveroistoku sredinje Hrvatske. Na-alost, mnogo je nekad slavnih tvrava unitio zub vremena,pa o njihovoj staroj slavi govore samo ruevine, kao to suzidine grada Samobora (44) ili Kalnika (45) kod Krievaca.

Ljepota CRKVENE BAINE SREDINJE HRVASKE ni-malo ne zaostaje za ljepotom svjetovne batine. Gotovo sesvaki grad odlikuje bar jednom dojmljivom crkvom, a mno-go vrijednih crkava ima i u selima. I po sakralnoj batiniposebno mjesto ima grad Varadin, od davnina poznat kaograd crkvenih zvonika. Meu njegovim crkvama prvo mje-sto zauzima katedrala Uznesenja Blaene Djevice Marije iz17. stoljea, poznata po raskonom oltaru (63). Iz istog je

vremena i crkva sv. Ivana Krstitelja s lijepom propovjedao-nicom (66).Vrlo vrijednom sakralnom batinom istie se i Hrvatsko

zagorje, iako tu nema velikih gradova. Najvanija je crkvaMajke Boje Bistrike u Mariji Bistrici (68 i 69), glavnomhrvatskom hodoasnikom sreditu (65). No po ljepoti olta-ra prvo mjesto pripada crkvi sv. Marije Snjene u selu Belcu


56/128

53

67

71

70

69

68

7672 73

74 75


57/128

54

7

78

79

(67). Raskonom se unutranjou i vanjtinom istie crkvau sklopu pavlinskog samostana u Lepoglavi (75), a bajkovi-tim vanjskim izgledom i poloajem crkva u Vinagori (70).

Slikovite crkve bogate unutranjosti krase i druge dijelovesredinje Hrvatske. Meu najljepe pripadaju crkva u mje-stu Sela kod Siska (64 i 72), crkva u Kominu kod Svetog Iva-na Zeline (71) i crkva svetog Jeronima u trigovi (76) kodnajsjevernije toke Hrvatske. Posebno mjesto ima crkva sv.rojstva u mjestu Krai kod Jastrebarskog (74), gdje je ro-en hrvatski nadbiskup Alojzije Stepinac. Meu crkvamakoje nisu rimokatolike istie se grkokatolika katedrala uKrievcima (73).Upoznavanje kulture sredinje Hrvatske ne bi bilo potpu-no bez pogleda na djela njezinih NAIVNIH UMJENIKA

koji su je proslavili diljem svijeta. o se ponajprije odnosina Hlebinsku slikarsku kolu iz istoimenoga slikovitog selau Podravini kod Koprivnice. u se nalaze dvije galerije, Ga-

lerija naivne umjetnosti Hlebine i Galerija Generali (84), ukojoj su izloene slike osnivaa kole Ivana Generalia (81) iprikazi iz njegova ivota (87).

Slikarskim se vjetinama proslavio i njegov sin Josip Ge-nerali (80 i 89) te neki drugi stanovnici Hlebina i okolnihpodravskih sela, ali i naivni umjetnici iz drugih dijelova sre-dinje Hrvatske. Dosta ih je aktivno i danas, a uz slikarstvobave se i kiparstvom (88), kao i jedna od rijetkih podravskihena umjetnica, Ljubica Matulec (82 i 83).Mnogi slavnih naivni umjetnici imaju vlastite galerije urodnim mjestima, primjerice Ivan Lackovi Croata (78) upodravskom selu Batinske (86), Ivan Rabuzin u selu Kljuu Hrvatskom zagorju, a Matija Skurjeni iz Veternice u Za-preiu kod Zagreba. Veina se glavnih djela naivnih umjet-

nika Hrvatske danas nalazi u Muzeju naivne umjetnosti uZagrebu, pa tako i poznata djela Mije Kovaia (79), IvanaRabuzina (77) i Matije Skurjenija (85).


58/128

55

80

81

82 83

85

84

86 87

88

89


59/128

56


60/128

57

3

2

GRAD ZAGREBModeran glavni grad s ouvanomsrednjovjekovnom i novovjekovnombatinom

Zagreb se, poput veine drugih glavnih gradova Euro-

pe, istie osobitim bogatstvom kulturne batine. Zbog

toga ini i posebnu administrativnu jedinicu (upaniju)

i turistiku regiju okruenu prostorom sredinje Hrvat-

ske. Budui da je Zagreb postao vano naselje jo u 11.

stoljeu, a glavni grad Hrvatske u 16. stoljeu, u njemuje mnogo spomenika jo iz tih davnih vremena, osobito

u ouvanoj staroj jezgri Gornjem gradu. Dananje se

gradsko sredite u Donjem gradu istie velikim brojem

zdanja s prijelaza iz 19. u 20. stoljee.

Budui da je Zagreb, usprkos svojoj vanosti, sve do 20.

stoljea bio malen grad, gotovo se sve glavne kulturne za-

nimljivosti nalaze u njegovu sreditu, odnosno u Donjem i

Gornjem gradu. u su gotovo sve najvrjednije palae, crkve i

muzeji, pa i najvaniji hoteli. Stoga posjetitelji Zagreba vei-

nu spomenika kulturne batine mogu obii pjeice, a Zagreb

je zadrao i poseban intiman ugoaj netipian za glavnegradove veine europskih drava.


61/128

58

11

5

4

7

12 13

6

Obilje zelenila i parkova u gradskom sreditu pospjeuje

ugodnost posjeivanja. U tome glavnu ulogu ima prostor

tzv. Lenucijeve potkove, niza parkova koji u obliku potkove

okruuju gradsku jezgru. Nazvana je po arhitektu MilanuLenuciju, najzaslunijem za njezino oblikovanje na prijelazu

iz 19. u 20. stoljee.

Za posjetitelje koji ne vole krae etnje i one koji ele po-

sjetiti i druge dijelove grada na raspolaganju je zagrebaki

tramvaj. On kao glavni oblik javnog prijevoza ima tradiciju

jo od 19. stoljea, a Zagreb se kao malo koji europski grad

istie gustom tramvajskom mreom koja vodi do svih va-

nijih dijelova grada. Na raspolaganju gostima je i stara uspi-

njaa izmeu Gornjeg i Donjeg grada te iara koja vodi do

vrha gore Medvednica, ije se zelenilo vidi iz svih dijelova

grada.

Ova se umovita gora (2) prua do samoga Gornjeg gra-

da, a preko njega i do dananjega gradskog sredita, rga

bana Josipa Jelaia (1). Zelenilo e nas doekati doemo li

u Zagreb i eljeznicom, jer se odmah po izlasku iz Glavno-

ga kolodvora prua pogled na niz parkova koji vode prema

sreditu grada. akav je prizor doekivao i putnike uve-nog Orient Expressa koji je vozio od Pariza do Istanbula, za

koje je 1925. godine izgraen najpoznatiji zagrebaki hotel

Esplanade, danas dio hotelskog lanca Regent (3). Odmah

do ovog hotela nalazi se i najzeleniji dio tzv. Lenucijeve pot-

kove, zagrebaki Botaniki vrt.

Krenemo li od Glavnog kolodvora ravno prema sreditu

grada, redom e se nizati monumentalne secesijske zgrade

DONJEG GRADA, izgraene uglavnom potkraj 19. i poet-

kom 20. stoljea. Prva meu njima sam je Glavni kolodvor

s karakteristinim proeljem (8). Preko puta njega doekuje

nas jedna od najpoznatijih zagrebakih vizura, Umjetniki

paviljon (12), odnosno prva velika graevina u Hrvatskoj s

iskljuivo izlobenom svrhom. Prostor ispred nje odlikuje


62/128

59

14 15 16

10

9

17 18 19 20

8

se parkom s vodoskocima i spomenikom prvom hrvatskom

kralju omislavu (19), koji je u 10. stoljeu vladao Hrvat-

skom.

Krenemo li prema sreditu okolnim putem, zapadno uz ho-

tel Esplanadu (14) i Botaniki vrt, proi emo pored zgra-

de Hrvatskoga narodnog kazalita (13) i Muzeja Mimara,

(15). Kuda god krenuli, zavrit emo na glavnom gradskom

trgu (7) u ijem je sreditu kip hrvatskog bana Josipa Jelaia

(5), ije ime i nosi. Zagrepani su posebno vezani za ovaj kip

jer je bio uklonjen s glavnog trga tijekom komunistike vla-

sti, pa su radosno doekali njegov povratak po ostvarivanju

hrvatske neovisnosti 1991. godine.

I na rubovima Donjeg grada ima zanimljivih graevina. Od

njih je najpoznatija zgrada Dom hrvatskih likovnih umjet-


63/128

60

21 22 23 24

27

29

32 33 34

25 26

30

nika, koju je 1938. godine izgradio najpoznatiji hrvatski

umjetnik Ivan Metrovi (16). Palae Donjeg grada najeekrasi raskona unutranjost (4 i 6) i vrijedno pokustvo (9).

Otmjenou se osobito istie prolaz Oktogon (10), svojevr-

stan pretea dananjih modernih trgovakih centara.

Na rubovima Donjeg grada niknule su i novije zgrade, kao

to je neboder Cibona (11), iako je takvih graevina vie

u modernijem junom dijelu grada, meu kojima se poseb-

no istie zgrada Muzeja suvremene umjetnosti (18). No ni

tamo nije zaboravljena potreba Zagrepana za zelenilom i

brigom za djecu (20). Stoga je sreditu grada najblie jezero

Bundek (17) u Novom Zagrebu, osobito omiljeno okupljali-

te Zagrepana i njihovih gostiju.

Za razliku od ivotnoga Donjeg grada, u osnovi srednjovje-

kovni GORNJI GRAD odie mirom i spokojem. ome je

pridonio njegov poloaj na dvama brijegovima iznad dana-

njega gradskog sredita i njegove uske romantine ulice, dokojih se i danas najee dolazi kroz jo ua gradska vrata.

Meu njima su najpoznatija Kamenita vrata (23), vana i kao

zavjetno mjesto s udotvornom slikom Bogorodice (26).

Gornji se grad sastoji od dvaju dijelova, svjetovnoga Grade-

ca na zapadnom brijegu i crkvenoga Kaptola na istonom.

U sreditu se Kaptola uzdie zagrebaka katedrala svetog

Stjepana i Uznesenja Marijina, najvea i sa 105 metara visine

najvia crkvena graevina u Hrvatskoj (35). Graena je jo

u davnom 11. stoljeu, ali je vie puta mijenjana pa dananji

oblik ima tek od kraja 19. stoljea. Na trgu ispred nje nalazi

se stup sa zlatnim kipom Blaene Djevice Marije (27).

Od ostalih crkava Gornjeg grada Zagrepanima je srcu oso-

bito prirasla crkva svetog Marka iz 14. stoljea (33), poznata


64/128

61

35

39

38

37

36

po krovu ukraenom grbovima Hrvatske i Zagreba (30). Od-

mah je uz nju u sreditu svjetovnoga starog Gradeca smje-tena zgrada Hrvatskog sabora (32 i 34), s monumentalnim

ulaznim vratima (29). Nedaleko je i isusovaka crkva svete

Katarine (24) s raskonom unutranjou (25) i oltarom (21).

Odmah se do nje, u zgradama bivega jezuitskog samosta-

na, nalazi jedan od glavnih zagrebakih izlobenih prostora,

Klovievi dvori (22 i 38).

Na Gornjem se gradu nalazi po mnogima najatraktivnije

ureen zagrebaki muzej, Muzej grada Zagreba. Krase ga

originalni eksponati iz povijesti grada (36), likovi starih Za-

grepana (39), a sredinje mjesto zauzima maketa Gornjeg

grada (37). Preko puta gornjogradskih zidina, u miru parka

ukanac, nalazi se muzej velikoga zagrebakog i srednjo-

europskog knjievnika Miroslava Krlee u kui u kojoj je i-

vio (28) i s njegovim kipom ispred nje (31).

Jo je vie muzeja u Donjem gradu, a Zagreb je i inae po-znat po njihovu velikom broju. MUZEJA U ZAGREBU ima

tridesetak, a galerija jo i vie. Najznaajniji od njih je Muzej

Mimara, nazvan po njegovu osnivau, kolekcionaru Anti o-

piu Mimari. Ima oko 4 000 razliitih eksponata, a osobito je

poznat po zbirci stakla (48), dalekoistonoj zbirci (49) i zbir-

ci slika starih majstora (44 i 56) koja ukljuuje i slike svjet-

skih velikana slikarstva, kao to su Bruegel (53) i Velazquez

(54). Po brojnosti i vrsnoi eksponata (460 000) osobito iz

antikoga rimskog razdoblja na prvom je mjestu Arheoloki

muzej. Ima posebne odjele za prapovijest (52), antiku (43) i

srednji vijek te jedinstvenu egipatsku zbirku (41).

Muzej za umjetnost i obrt takoer se istie velikim brojem

eksponata (oko 160 000) koji ine bit povijesti materijalne


65/128

62

40 41 42

46

51

52

54

5655

50

53

kulture u Hrvatskoj (40 i 50). U sklopu 19 razliitih zbirki posebno mjesto imaju zbirka satova (45) i pokustva. Ovaj je muzej,uz Klovieve dvore (51), najee mjesto odravanja povremenih izlobi.

Meu likovnim se galerijama po zbirci starih majstora (59) istie Strossmayerova galerija (55), nazvana po njezinu osnivau


66/128

63

44 45

47

49

48

57 58

59 61

60

biskupu Josipu Jurju Strossmayeru (60). Raskona se Moderna galerija (58) ponosi djelima domaih umjetnika iz 19. i 20. sto-ljea (47), od Nikole Maia, poznatog po seoskim idilama (46), do Ede Murtia i njegovih raskonih apstrakcija (42). Iznimno

je popularan ehniki muzej poznat po starom rudniku, izumima Nikole esle i originalnim starim avionima (57), a nakon

otvorenja 2009. godine i Muzej suvremene umjetnosti (61).


67/128

64


68/128

65ZAGREB, CRKVA SV. KAARINE


69/128

66

1

4 6 75


70/128

67

2

8

3

SLAVONIJAIskonska srednja Europa na obalama monogDunava

Na istoku Hrvatske izmeu velikih rijeka Dunava, Drave i Save na-

lazi se plodna Slavonija. To je nakon Dalmacije najvea hrvatska

povijesna regija, poznata po irokim ravnicama, hrastovim uma-

ma, slikovitim vinogorjima i starim podrumima, baroknim palaa-

ma i crkvama. Tu se dobro ouvala izvorna hrvatska folklorna ba-

tina s kienim koijama, slikovitim narodnim nonjama, zvucima

tamburice i jedinstvenim kulinarskim specijalitetima.

Nakon sredinje Hrvatske ovo je najvea turistika regija Hrvatske koju

ini pet upanija: Virovitiko-podravska, Poeko-slavonska, Brodsko-

-posavska, Osjeko-baranjska i Vukovarsko-srijemska. Za sada je turisti

razmjerno malo posjeuju jer je podalje od glavnih turistikih putova

koji uglavnom vode prema moru. No ona e onima koji je poele otkriti

ponuditi brojna ugodna iznenaenja, osobito za tankoutne uivateljeskrivenih kulturnih doivljaja.

Iako je zbog poloaja u srednjoj Europi Slavonija kulturno slina sre-

dinjoj Hrvatskoj, od nje se po mnogoemu i razlikuje. Naime, dok je

sredinja Hrvatska bila poteena ratnih razaranja, Slavonija je velik

dio svoje povijesti bila pod turskom upravom, od koje je osloboena

tek poetkom 18. stoljea. Stoga su njezini dananji stanovnici veinom

doseljenici iz drugih dijelova Hrvatske, a dijelom i iz drugih dijelova

Habsburkog Carstva, u ijem je sastavu bila.

Zbog ovakvih je povijesnih okolnosti u Slavoniji razmjerno malo starih

kulturnih spomenika. Ipak, sauvani su neki osobito vrijedni spomeniciiz bronanog doba, kao to je svojevrstan simbol Slavonije, vie od 4 000

godina stara Vuedolska golubica (8). Ima tu i ostataka neko monih

antikih gradova i tvrava, a u ponekim su se zakucima sauvali i rijetki

spomenici iz predturskog srednjovjekovlja. Njima pripadaju i bedemi

najistonijega hrvatskoga grada Iloka iznad Dunava (3), koji je zahva-

ljujui njima sve do poetka 16. stoljea odolijevao turskim napadima.

Njima su se kasnije koristili i urci, a zbog solidne su se gradnje odrali

i do danas.

Veina se spomenika kulture u Slavoniji vee za 18. stoljee, kada su iz-

graene najatraktivnije graevine, osobito crkve kao svjedoci povratka

ovog prostora u kranske ruke. One su redovito ukraene raskonimoltarima, kao franjevaki samostan u Slavonskom Brodu (2). Za to se

razdoblje vee i procvat gospodarstva, o emu nam svjedoe kieni gr-

bovi obrtnikih cehova grada Poege (4). Slavonija dobiva i prometnu

vanost zbog okruenosti velikim rijekama Dunavom, Dravom i Savom


71/128

68

(5). Od luka na rijekama roba se prevozila konjskim zapre-

gama pa je Slavonija i danas poznata po tradiciji uzgoja ko-

nja (1).

Naalost, prometna vanost i ravniarski krajolici inili su

Slavoniju oduvijek privlanom i za velike osvajake vojske,

pa je u gotovo svakom velikom ratu njezin prostor bio izlo-

en tekim razaranjima. Ona su bila posebno velika u Dru-

gom svjetskog ratu, kad je kod Batine na Dunavu bila jedna

od najveih bitaka izmeu nacista i sovjetske Crvene armije.

U spomen te bitke postavljen je spomenik hrvatskog kipara

Antuna Augustinia (6).

Od svih je dijelova Hrvatske Slavonija najvie pretrpjela i u

Domovinskom ratu, osobito grad Vukovar. aj je grad heroj

gotovo posve razorila biva Jugoslavenska narodna armija i

izvrila jedan od najveih genocida u Europi nakon Drugoga

svjetskog rata, o emu svjedoe spomen-podruje Ovara i

spomenik herojima na vukovarskom groblju (7).

ijekom Domovinskog rata dosta je tete pretrpio i najve-i slavonski grad, Osijek, ali je danas gotovo posve obnov-

ljen. Njegovom vizurom uz obale Drave s karakteristinim

GRADSKIM PALAAMA, kao to je ona u kojoj se nalazi

glavno gradsko kazalite (12), dominira katedrala svetog

Petra i Pavla (9) uz glavni gradski trg, rg Ante Starevia

(10).

Monumentalne gradske palae krase i ostale slavonske gra-

dove, kao to su Vinkovci (11), Vukovar (20), Virovitica (14),

Slavonski Brod (15 i 18) te posebno Poega (13 i 16). Ovaj se

u prolosti najvaniji slavonski grad ponosi jednim od naj-

ljepih trgova u Hrvatskoj (19), iako se s tim vjerojatno nee

sloiti stanovnici danas drugoga najveeg slavonskog grada,

Slavonskog Broda (17).

Ipak, od sveukupne barokne graevinske batine Slavoni-

je prvo mjesto zauzima osjeka vra. Ovaj se jedinstveni

spoj vojne utvrde i grada, u kojem se ivi uobiajenim gra-

anskim ivotom, poeo graditi 1712. godine po uzoru na

nizozemske vojne fortifikacije. Osim zidina, koje su veim

dijelom uklonjene, do danas je vra ostala u gotovo ne-

promijenjenu stanju (32). U njoj se danas nalazi Osjeko

sveuilite i Muzej Slavonije (24) te, kao najvea zanimlji-vost, suvremeni arheoloki muzej (28 i 29). vra je ujedno

i jedini kulturni spomenik Slavonije predloen za Svjetsku

batinu UNESCO-a.


72/128

69

10

11 12 13

14 15 16

17 18

19 20


73/128

70

21 22 23

37

28

27

29

30

31

32


74/128

71

24 26

34

35

40

3938

4241

36

33

25


75/128

72

43

44 45 46

Za razliku od Osjeke vre, u Slavonskom su Brodu ne-

kadanje obrambene zidine ostale dobro ouvane (27). Kao

i veinu slavonskih tvrava iz 18. stoljea, ovu je tvravuosmislio slavni vojskovoa princ Eugen Savojski. vrava

je veim dijelom u funkciji turizma te slui kao muzej (21),

prostor namijenjen odravanju starih zanata (38), a dijelom

je za svoje potrebe koristi i gradsko poglavarstvo Slavonskog

Broda (42).

Od starijih su fortifikacijskih kompleksa u Slavoniji ostale

razmjerno dobro sauvane utvrde grada Iloka (34), s franje-

vakim samostanom i dvorcem rimske obitelji Odeschalchi

(nekada knezova Ilokih) sa suvremeno ureenim muzejom,

podno kojega se nalazi nadaleko poznati Iloki podrum (26)

u kojem se proizvodi glasovito vino Iloki traminac. Ne-daleko je i ladanjsko imanje Principovac (35), koje se zbog

privlane ureenosti koristi za odravanje raznih sveano-

sti. Za razliku od Iloka, od zidina nekad monoga srednjo-

vjekovnog grada Ruice na Papuku iznad grada Orahovice

ostale su samo ruevine (36). O bogatoj vojnoj povijesti Sla-

vonije i Baranje iz novijeg doba svjedoi pak muzej u Batini,na mjestu velike bitke iz Drugoga svjetskog rata (25).

Zbog razmjerno novije gradnje u slavonskoj Podravini, za-

padno od Osijeka ima mnogo ouvanih dvoraca i palaa.

Meu njima je najmonumentalniji dvorac Normann-Pran-

dau u Valpovu (22) s djelomino ouvanim zidinama (31).

Najelegantniji je klasicistiki dvorac Pejaevi u Naicama

(39) okruen lijepim pejzanim parkom i jezerom (40), na-

zvan po ovoj slavnoj velikakoj obitelji (33) koja je vladala

najveim dijelom slavonske Podravine. U tom je dvorcu i-

vjela slavna hrvatska skladateljica i pijanistica Dora Pejae-

vi, iji je klavir (23) jedan od glavnih eksponata Zaviajnogmuzeja u Naicama.

Dvorac Pejaevia krasi i sredite najzapadnijega slavonskog

grada, Virovitice (30). No najposebniji je najmlai dvorac


76/128

73

54

59

5352

60

57 58

5655

50

51

49

48

47


77/128

74

61


78/128

75

62 63 64

65

66

68

69

67

Mailath u Donjem Miholjcu pokraj rijeke Drave, graen poetkom 20.

stoljea u, za ove krajeve, netipinom engleskom lovakom stilu (37).

Ima lijepih dvoraca i junije u vinorodnoj Poekoj kotlini, kao to je

dvorac u Kutjevu (41) pokraj poznatoga vinskog podruma iz 13. sto-

ljea.

SLAVONSKA SAKRALNA BAINA takoer odrava duh vreme-

na u kojem je graena. Najvrjednije su graevine vezane za biskupska

sredita kao to je Poega, s jednom od najljepih biskupskih zgrada

(49) na glavnom trgu, rgu svetog rojstva. Njega krasi Kuni pil u

spomen na rtve ove opake bolesti (48).Najmonumentalnija sakralna graevina u Slavoniji je katedrala u a-

kovu, koju ju 1866. godine dao izgraditi akovaki biskup Josip Juraj

Strossmayer kako bi dao vanost akovu kao crkvenom sreditu Sla-

vonije. akovaka je katedrala jednako lijepa izvana, plijenei crve-

nom bojom opeke (47), i iznutra, gdje je krase raskoni oltar i vitraji

(43). Karakteristina crvena boja vidljiva je i na vanjtini glavne osjeke

crkve svetog Petra i Pavla (46).

Ljepotom se istie i franjevaki samostan u Virovitici s crkvom svetog

Roka (55), osobito unutranjost crkve (50), dvorite samostana (56) i

blagovaonica (45). Franjevci su zasluni i za rasko crkve sv. rojstva

u Slavonskom Brodu (52) i samostana u arengradu pokraj Dunava(54). Iznimnu vrijednost imaju i neke male crkve, kao npr. crkva svetog

Lovre u Lipovcu u Srijemu (58) ili crkva svetog Petra i Pavla kod sela

opolje u Baranji, koju je 1722. godine podigao princ Eugen Savojski u

znak zahvalnosti za pobjedu nad Osmanlijama (59).

Znaenje koje nadmauje njezin vanjski izgled znakovito je za tem-

plarsku crkvicu svetog Martina kod Naica (60), kao jednu od rijetkih

ouvanih crkava iz predturskog doba. Sasvim je posebna crkva Svih

Svetih u akovu (51), s ouvanom unutranjou nekadanje turske

damije, kao i kapela ugraena u zidine valpovakog dvorca (57). Po-

sebnim se izgledom istiu i crkva sv. erezije Avilske (44) u Suhopolju

kod Virovitice, crkva svetog Dimitrija u Brodskom Drenovcu (46) te

pravoslavni manastir svetog Nikole kod Orahovice (53).

Konano, kulturna se etnja Slavonijom ne moe zamisliti bez doticaja

s njezinom jedinstvenom NARODNOM KULUROM. Ona zrai iz

pastorale slavonskih sela, kao to je Davor na Savi s krovovima zara-

slim u travu (68), iz bogatstva velikih dvorita sa starim kolima (67), a

o duhu Slavonije govore i tople boje fasada (69) te jednostavnost unu-

tranjosti kua (63). Jednako su lijepe i matovite velike seoske kue

(66) i kuice namijenjene odmoru od napornog rada u vinorodnom

okoliu, poput onih na breuljcima poekog vinogorja (64).

Meu tim se selima ljepotom posebno istie Zmajevac u Baranji i zvo-nici njegovih crkava uklopljeni skladno meu seoske kue uz glavnu

ulicu (61). Jo se bolje moe osjetiti duh ovog kraja uemo li u kue

baranjskih vinogradara (62) i kuamo lagana vina koja se uvaju u nji-

hovim brino ureenim podrumima (65).


79/128

76

1


80/128

77

3 4 5

2

DALMACIJA ZADARSKAREGIJA

Na ishoditu izvorne rane hrvatske kultureDalmacija je najvea i u svijetu najpoznatija hrvatska povijesna re-

gija. Zauzima krajnji jug Hrvatske pa je to prostor sunca, toplog

mora, maslina, vina, ribe, pjesme i slikovitih naselja s kuama od

kamena pravi iskonski Mediteran. To je i kulturno najbogatiji

dio Hrvatske u kojem se nalazi ak pet od ukupno est lokaliteta

zatienih kao Svjetska kulturna batina UNESCO-a. Budui da se

u Dalmaciju najee dolazi sa sjevera, tu nas doekuje prva od

etiriju dalmatinskih turistikih regija, Dalmacija zadarsko po-

druje, koja obuhvaa Zadarsku upaniju.


81/128

78

10

6

9

87

11

u se nalazi povijesno sredite Dalmacije Zadar, otoci Pag,

Dugi otok, Ugljan, Paman te mnotvo manjih otoka. Zadar-

sko podruje ima, tovie, najvie naseljenih otoka od svih

turistikih regija Hrvatske, a prostrano je kopneno zalee

poznato i kao podruje s najsnanije razvijenom poljoprivre-

dom na cijelom hrvatskom Jadranu. Svi su ovi krajevi bogati

povijesnom batinom jo od prapovijesnog doba, a osobito

batinom iz antike i ranoga srednjeg vijeka.

Zadarsko je podruje zbog svoje privlanosti za ivot i va-

noga stratekog poloaja u sreditu hrvatskog Jadrana teko

stradavalo u mnogim ratovima, ukljuujui i Domovinski

rat. u ima mnogo tragova ivota jo iz prapovijesnog doba i

doba starih Ilira i Rimljana, a upravo se za zadarsko podruje

vee razvoj prvoga hrvatskog kraljevstva i najvei broj spo-

menika rane hrvatske kulture. Ovdje su Hrvati u 7. stoljeu

doli u prvi dodir s antikom kulturom, ijih spomenika ima

na svakom koraku, i prihvatili kranstvo kao jedan od prvih

europskih naroda.

Iako od 15. stoljea obalnim dijelom zadarskog podruja vla-

daju Mleani, a zalee potpada pod vlast urskog Carstva,

prostor zadarskog dijela Dalmacije cijelo je to vrijeme zadr-

ao snaan hrvatski nacionalni duh. On se odrao i u doba

austrijske vlasti od 19. stoljea do kraja Prvoga svjetskog rata,

da bi upravo u zadarskom podruju osobito ojaao nacional-

ni pokret s tenjom ujedinjenja Dalmacije s Hrvatskom koji

je ostvaren ponajprije u sklopu bive Kraljevine Jugoslavije, a


82/128

79

13

15 1614

12

17 18

od 1991. godine u sklopu neovisne Hrvatske.

Danas se taj snani nacionalni duh usmjerava u osobito brz

gospodarski razvoj, tako da Zadar i njegova okolica pripadaju

gospodarski najdinaminijim dijelovima Hrvatske. Usprkos

snanom razvoju, prirodna je batina zadarskog kraja ostala

dobro ouvana, a brojni su spomenici kulture i dalje skladno

uklopljeni u prirodni krajolik (4) i urbanu strukturu naselja

(5). Jedno od najboljih svjedoanstava velike povijesne va-

nosti zadarskog kraja i vrijednosti njegove batine povijesna

je jezgra grada ZADRA, najvea od svih na hrvatskom Jadra-nu (1), a za grad i okolne otoke, kao to je Paman (3), vee se

i iznimno bogata sakralna batina.

Stanovnici Zadra, po veliini drugog grada u Dalmaciji, sma-

traju da je upravo na njihovoj rivi najljepi zalazak sunca na

svijetu, a isto je izjavio i uveni britanski reiser Alfred Hit-

chcock za posjeta Zadru 70-ih godina prolog stoljea. Na

ovom se mjestu danas nalazi posebno zanimljiv i za zabavu

puka vrlo sadrajan i dojmljiv sklop instalacija Morske orgu-

lje i Pozdrav suncu (2).

Meu brojnim zadarskim crkvama osobito mjesto ima cr-

kva svetog Donata iz 9. stoljea (8), jedinstvenoga krunog

oblika (7), svojevrstan zatitni znak grada Zadra i neizosta-

van dio njegove vizure. u su i romanika bazilika svetog

Krevana iz 12. stoljea (10 i 9), katedrala svete Stoije iz

12. 13. stoljea (6) i crkva svetog imuna iz 5. 18. stolje-

a, iji se korpus uva u uvenoj krinji na glavnom oltaru


83/128

80

9

20 21 22

24

23

25

26

(13). O vanosti Zadra govori i njegov status nadbi-

skupskog sredita jo od 12. stoljea. Stoga se Stalna

izloba crkvene umjetnosti u Muzeju crkvene umjet-

nosti popularno nazvana, prema velikom hrvatskom

knjievniku Miroslavu Krlei, Zlato i srebro Zadra

istie mnogobrojnim umjetnikim djelima od zlata i

dragog kamenja, osobito krievima (12), te vrijednim

religioznim slikama (15).

Zadarska je povijesna jezgra prepuna raznovrsnih

kulturnih spomenika zidina, kula, crkava, palaa,

javnih graevina i velianstvenih vrata. Meu kula-

ma se istie Kapetanova, a meu vratima Kopnena


84/128

81

27

28 29 30

vrata (11), remek-djelo kasnorenesansnog arhitekta Miche-

lea Sammichelia. U Zadru je smjeten Muzej antikog stakla

koji se istie jedinstvenom zbirkom i postavom (14) te cje-

lokupnim izgledom (16). Izvan zidina Zadar se dii i nekim

modernim arhitektonskim djelima, meu kojima se istiu

novi sportski sklop s koarkakom dvoranom i zatvorenim

bazenom (17) te Pozdrav suncu (18) zanimljiva vizualna

instalacija.

Budui da je Zadar u ranom srednjem vijeku bio sredite

bizantske Dalmacije, ulogu glavnoga crkvenog sredita hr-vatskog kraljevstva oko njega imao je grad NIN. u je na

slikovitom otoiu (27), u koji se ulazi kroz vie starih vrata

(22 i 26), naselje ilirskih Liburna postojalo jo od 9. stolje-

a prije Krista. Budui da je Nin postao sjeditem hrvatskih

biskupa, u 11. je stoljeu izgraena iznimno vrijedna sred-

njovjekovna crkvica svetog Kria osebujnog izgleda (30),

a unutranjost grada krase i druge manje crkve i kapelice

(25).

Na breuljku pokraj Nina nalazi se jo jedan biser hrvatske

srednjovjekovne umjetnosti, romanika crkvica svetog Ni-

kole (19). Ulogu upne crkve danas ima crkva svetog Ansel-

ma, nekadanja ranokranska i srednjovjekovna katedralasa zvonikom iz 12. stoljea (24). U riznici upne crkve uva-

ju se vrlo vrijedni eksponati nekadanje katedrale iz daleke


85/128

3433

31

32

35

37 38

36


86/128

83

39

424140

hrvatske prolosti s upisanim imenima monih donatora,

kao to su knezovi ubii (20 i 21). Arheoloka zbirka uva

vrijednu kolekciju artefakata od prapovijesti do danas, s po-

sebnim naglaskom na rimsko i starohrvatsko razdoblje (23

i 29). Posebnu vrijednost predstavljaju ostaci starohrvatskih

ranosrednjovjekovnih brodova pronaenih u ninskoj laguni

(28).

Kopneno zalee Zadra u mikroregijama RAVNI KOARI

I BUKOVICA takoer obiluje vrijednim kulturno-povije-

snim spomenicima. Meu njima posebno mjesto imaju spo-

menici vezani za vitezove templare i ivanovce u Hrvatskoj.

Njihovo je sredite bilo u gradu Vrani, a uveni su vranski

priori sve do njegova pada u turske ruke u 16. stoljeu imali

kljunu ulogu u upravljanju hrvatskom srednjovjekovnom

dravom. Danas su od Vrane ostale samo zidine (37) uz isto-

imeno selo uz obale Vranskog jezera i bitni ostaci turskoghana (karavansaraja) zadubine Jusufa Makovia, admirala

turske armade, roenog u Vrani.

I dananje sredite Ravnih kotara, grad Benkovac, ponosi se

monom utvrdom i starom crkvom uz nju (38). Benkovac

je bio vano sredite i u drevna vremena, o emu svjedo-

e nedaleki ostaci antikoga rimskog grada Asserije (33). U

blizini Benkovca stare su utvrde Klievica (34) i Karin (42),

ispod koje se nalazi franjevaki samostan Karin iz 15. 18.

stoljea (39 i 40), u kopno najdublje uvuenoga jadranskog

zaljeva Karinskog mora. Karinsko se more ulijeva, kroz tje-

snac Ribnicu, u zaljev Novigradsko more, nazvan po slikovi-

tom gradiu Novigradu podno stare srednjovjekovne utvrde

(31).

Jo dublje u unutranjosti u krkoj pustoi jugoistonih

obronaka Velebita u dolini rijeke Krupe (32) smjestio se pra-

voslavni manastir Krupa iz 16. stoljea, ija je crkva poznata

po freskama oslikanoj unutranjosti iz 1602. godine (36).

U Ravnim kotarima i Bukovici ima i mnogo drugih starihcrkvica (41), skladno uklopljenih u okolni krajolik izmeu

velebitskih padina i obala mora (35).


87/128

84

43

I brojni ZADARSKI OOCI imaju vrijednu povijesnu bati-

nu, a zadarsko se podruje istie iznimnom razvedenou,

zbog ega ga osobito vole nautiari. Posebno mjesto meutim otocima ima otok Paman, na kojem se jedan do drugo-

ga nalaze dva vrijedna samostana franjevaki u Kraju iz

14. 18. stoljea (48) i benediktinski na brdu okovac iznad

kona iz 12. 15. stoljea (49). Potonji je vaan kao jedini

aktivni muki benediktinski samostan u Hrvatskoj, a istie

se i vrijednom zbirkom starih slika (47). Uz otok Ugljan na

otoiu Galevac nalazi se lijep samostan franjevaca treore-

daca iz 15. stoljea (51).

Na zadarskim otocima ima i starih utvrda i kula, kao to su

Katelina na Viru (50) ili oreta vidikovac na Silbi (53), a u

Velom ratu na Dugom otoku nalazi se i jedan od najljepihhrvatskih svjetionika (43). Ipak, najvrjednija kulturna bati-

na zadarskih otoka odnosi se na najvei otok, otok Pag, otok

soli, sira i ipke. On je povezan s kopnom mostom i utvren

i danas ouvanim kulama (45 i 52). Gradska jezgra dana-

njeg Paga iz 15. stoljea (46), s pravilnim ortogonalnim ra-

sterom ulica i trgova, vjerojatno je izvedena prema zamisli

uvenoga hrvatskog graditelja i kipara Jurja Dalmatinca. U

njezinu je sreditu crkva Uznesenja Blaene Djevice Marije

iz istog razdoblja (44).


88/128

85

4847

44 45

49

5251

50

53

46


89/128

86

1

2

3

4

5

6

7 8 9


90/128

87

DALMACIJA IBENSKA REGIJAuvar spomenika sredozemnog graditeljstva koje je obiljeilo svijet

Krenemo li od Zadra prema jugu, doekat e nas regija Dalmacija ibenskopodruje, poznata po svojim nacionalnim parkovima Krki i Kornatima. No ova

regija, koju ini ibensko-kninska upanija, ima i vrlo vrijednu kulturnu ba-

tinu. Uostalom, i sama upanija nosi ime po svojim dvama najvanijim povi-

jesnim gradovima glavnom i danas vanijem ibeniku uz obalu Jadrana te

drugom, ali u prolosti vanijem kraljevskom gradu Kninu u unutranjosti Dal-

matinske zagore.

ibenski se dio Dalmacije, kao i susjedno zadarsko podruje, sastoji od triju dijelova

priobalja u ijem se sredinjem dijelu nalazi grad ibenik, razvedenoga otonog

dijela s otocima Murterom, Prviem, Kaprijem, irjem, Zlarinom i Krapnjem te

prostranog zalea Dalmatinske zagore oko gradova Drnia i Knina. Iako u iben-

skom podruju nema velikih otoka, tu se zbog obuhvata najrazvedenije jadranske

otone skupine Kornati nalazi najvei broj otoka od svih jadranskih regija.


91/128

88

10

11 12

13

14 15 16


92/128

89

22

21

19 20

17 18

Poput drugih dijelova Dalmacije, i ibensko podruje obiluje

brojnim spomenicima kulture od prapovijesti do danas. Ov-

dje je osobito mnogo arheolokih spomenika iz ilirskog, rim-

skog i ranosrednjovjekovnog razdoblja, a najveu vrijednost

imaju spomenici iz 15. i 16. stoljea. Za hrvatsku je povijest

ovo podruje vano kao sredite ranosrednjovjekovnoga hr-vatskog kraljevstva, gdje su od 9. stoljea pa sve do ujedinjenja

s Ugarskom u 12. stoljeu vladali hrvatski knezovi i kraljevi.

ako je, za razliku od veine dalmatinskih gradova nastalih

na temeljima antikih gradova, ibenik prvi veliki izvorno

hrvatski obalni grad. Nastao je u 11. stoljeu u vrijeme kralja

Petra Kreimira IV., po kojem se od milja zove Kreimirov

grad. U to je doba glavni grad Hrvatske bio Knin, kojega po

kralju Zvonimiru, koji ga je odabrao za prijestolnicu, i danas

zovemo Zvonimirovim gradom.

Najpoznatiji i najvrjedniji kulturni spomenik ibenskog dijela

Dalmacije je ibenska katedrala, zatiena kao dio Svjetske

batine UNESCO-a. u su i slikovito mjesto Primoten i nje-

govi vinogradi, brojna antika arheoloka nalazita, osobito

na Bribirskoj Glavici i u okolici Knina. Meu sakralnim se

graevinama ljepotom i jedinstvenim poloajem na otoiu

usred jezera u proirenju rijeke Krke istie franjevaki samo-

stan na otoiu Visovcu (1). Nedaleko od njega je i pravoslav-

ni manastir sv. Arhanela u kanjonu rijeke Krk

kulturna bastina rh

Documents