8/10/2019 KULTURNI TURIZAM .

1/11

Sveuilite u MostaruFakultet prirodoslovno-matematikih i odgojnih znanosti

Mentor: dr.sc. Ivan Madar Studentice: Ela Putica

Matea Fii

Kolegij: Selektivni oblici turizma Prosinac, 2014.

8/10/2019 KULTURNI TURIZAM .

2/11

1. KULTURNO NASLJEE, DEFINICIJE I MOTIVI KULTURNOG TURIZMA

Kulturni turizam kao selektivni tip turizma u dananje vrijeme poprima sve vei znaaj.

Kulturni turizamje specifini oblikturizma koji obuhvaa posjete turista izvan njihovog stalnog mjesta

boravka motivirane interesom za kulturom, to obuhvaapovijest, umjetnost, naslijee ili stil ivota ljudi

na nekom lokalitetu ili nekoj regiji.

Kulturni resursi su kao ponuda u turizmu oblikovani i prezentirani na tri naina:

Kulturnim aktivnostima (obilazak i sudjelovanje u

razgledavanjima povijesnih podruja, gradova, muzeja, galerija,

kazalita, koncerata, izlobi...)

Mehaniki (u emisijama i kinima)

U oblicima koji se prodaju (knjige, slike, diskete, rukotvorine)

8/10/2019 KULTURNI TURIZAM .

3/11

1. KULTURNO NASLJEE, DEFINICIJE I MOTIVI KULTURNOG TURIZMA

RESURSI KULTURNOG TURIZMA

Spomenici Muzeji Rute Zabavni centri Kulturnopovijesni

dogaaji

Umjetniki dogaaji

Sakralni spomenici

Javni spomenici

Povijesne zgrade

Dvorci i palae

Parkovi i vrtovi

Utvrde, arheoloki predjeli

Industrijske-arheoloke graevine

Folklorni muzeji

Umjetniki muzeji

Kulturno

povijesne rute

Umjetnike rute

Kulturno

povijesni centri

Arheoloki centri

Arhitektonski centri

Glazbeni centri

Vjerski festivali

Svjetovni festivali

Folklorni festivali

Izlobe

Festivali

8/10/2019 KULTURNI TURIZAM .

4/11

1. KULTURNO NASLJEE, DEFINICIJE I MOTIVI KULTURNOG TURIZMA

Kultura moe biti primarni i sekundarni motiv putovanja, to moe biti dodatni element proizvoda u masovnom turizmu.

- Kultura je primarni motiv onim turistima koji putuju prvenstveno zbog kulturne ponude neke destinacije.

- Sekundarni je motiv onim turistima koji putuju radi poslova , kongresa ili drugih primarnih motiva a kulturnu

ponudu unaprijed uvrtavaju u svoj program boravka.

8/10/2019 KULTURNI TURIZAM .

5/11

2. TURIZAM NASLJEA, POVIJESNI TURIZAM I TURIZAM UMJETNOSTI

- Pojedini istraivai turizma razlikuju pojedine oblike kulturnog turizma pod nazivima: turizam nasljea, povijesni turizam iturizam umjetnosti.

1 Turizam nasljea temelji se na nostalgiji za prolou i na elji za iskustvom razliitih kulturnih predjela i oblika.

2 Povijesni turizamje jedan od glavnih oblika kulturnog turizma u kojem se ostvaruju putovanja u podruja starih

kultura: Rimske kulture, Egipta, Grke ili Inka.

3 Turizam umjetnosti usmjeren je na iskustva ljudi u slikarstvu , skulpturi, kazalitu i drugim kreativnim

oblicima ovjekova nastojanja i izraavanja.

Rast turizma umjetnosti i turizma nasljeamoese pripisati irenjui rastu svijesti o nasljeu,veimzaradama, veem

slobodnom vremenu, veojmobilnosti, poveanoj mogunosti za pristup umjetnosti te vii stupanj obrazovanja uirimdrutvenimslojevima.

8/10/2019 KULTURNI TURIZAM .

6/11

8/10/2019 KULTURNI TURIZAM .

7/11

5. KULTURNI TURIZAM U HRVATSKOJ

Turizam se u Hrvtaskoj desetljeimarazvijao kao masovni turizam, a kultura i drugeprivlanostipostalisu ponuda u izletima i razgledima gradova koje su turistike agencije nudile turistima koji dolaze na

ljetnji odmor.

- Kulturni je turizam mogue razviti u mnogim hrvatskim gradovima. Prednosti koje imaju Dubrovnik i Split

(i drugi koji su uvrteni ili koji se kandidiraju za popis svjetske batine UNESCO a) te vei broj drugih

gradova u kojima se nalaze spomenici visokih kategorija, jo nisu iskoristili za razvoj kulturnog turizma.

- vrlo je mali broj turistikih agencija u Hrvatskoj koje se bave oblikovanjem i

plasmanom selektivne ponude za meunarodno trite, a kulturnim se turizmom ne

bavi ni jedna turistikaagencija.

DubrovnikSplit Zagreb (HNK)

8/10/2019 KULTURNI TURIZAM .

8/11

6. KULTURNI TURIZAM U BiH

Bosna i Hercegovina je arobnimix novih i starih svjetova. Srednjevjekovni karakter BiH je dobro

ouvan, od starih manastira franjevaca i pravoslavnih sveenika do heraldskih mostova i damija

Osmanlija.

Pored ove obilne kulturne batine pojavila se i poslijeratna kulturna renesansa, posebno u glavnim

gradovima. Sarajevo je domain nekim od najavangardnijih festivala u jugoistonoj Europi, poput

Sarajevo film festivala i Jazz festivala.

S obzirom da Bosna i Hercegovina obiluje brojnim kulturno-povijesnim spomenicima i kulturnimdogaanjima,najposjeenijeturistikedestinacije u oblasti kulturnog turizmasu:

Mostar Sarajevo Banja Luka

8/10/2019 KULTURNI TURIZAM .

9/11

7. TREND KULTURNOG TURIZMA

UNWTO predvia da e trite kulturnog turizma do 2020. god biti jedno

od pet vodeih trita

U Strategiji razvoja turizma do 2020. god. predvia da e broj internacionalnih dolazaka dosei 1,6

milijarda. Europa e (sa 717 milijuna predvienih turista) i dalje ostati najznaajnija regija svijeta.

Znaajan je i trend porasta gradskog turizma. Zemlje koje dominiraju u emitivnom i receptivnom

tgradskom turizmu su: Francuska, V. Britanija iNjemaka.

Tri najposjeenije gradske destinacije su: London, Pariz i Rim, a konkurenciju im ine: Atena, Be,

Barcelona, Berlin itd

8/10/2019 KULTURNI TURIZAM .

10/11

ZAKLJUAK

Razvoj kulturnog turizma temelji se na bogatom kulturnom naseljeu, ali tek se u novije vrijeme

stvara politika razvoja, potiu razvojni programi i projekti istraivanja kulturnog turizma.

Kultura postaje turistikiproizvod tek kada se posebno oblikuje i poodreenojcijeni nudi na tritu.

Za razvoj kulturnog turizma vanoje:

- da na razini grada, zemlje menadmentodredi turizam kao vaandio razvoja , istraii ponudi na tritu

ono toeprivuinekoga da ga posjeti.- poticati turistikeagencije na stvaranje kulturnih ponuda na tritu.

8/10/2019 KULTURNI TURIZAM .

11/11

Hvala na panji!