kulturno-turistiČke · ručja kao granice kultura i kasnije nacionalnih država), tradici-jski...

Rijeka, 24.09.2018.Logoteam d.o.o.Tamara Nikolić Đerić, stručni suradnik

KROVNI INTERPRETACIJSKI PLAN KULTURNO-TURISTIČKE

RUTE CLAUSTRA

INTERPETACIJA BAŠTINE1.

Izvor: culturenet.hr

1.1. ŠTO JE INTERPRETACIJA BAŠTINE?

Izvor ilustracije: Vodič interpretator, T. Ludwig

Cilj interpretacije baštine nije puko prenošenje informacije već poticaj na is-traživanje i maštanje. Interpretacija je ključna kod razvoja destinacije i kul-turne rute Claustra zbog slabije očuvanih ostataka obrambenog sustava na većini lokaliteta i kulturnog krajolika koji valja «čitati» i otkrivati.

Bez kvalitetne interpretacije gotovo je nemoguće pobuditi maštu i zamisliti svakodnevni život claustrinih vojnika i lokalnih zajednica uz zid.

Danas se interpretacija baštine koristi kao edukativna metoda prijenosa znan-ja ali i kao turistički proizvod.

“Edukativna aktivnost koja ima za cilj otkrivanje značenja i odnosa upotrebom originalnih predmeta, kroz iskustvo iz prve ruke i kroz razne ilustrativne medi-je, a ne preko pukog komuniciranja činjeničnih informacija.” Freeman J. Tilden

1.2. OSNOVNI PRINCIPI INTERPRETACIJE KULTURNE RUTE CLAUSTRA

Freeman Tilden (1977.) navodi 7 principa dobre interpretacije. Interpretacija mora biti:

Temeljeći razradu smjernica za interpretaciju kulturne rute Claustra na gore navedenim principima, vlastitom iskustvu i dijalogu s dionicima predlažu se slijedeći principi:

1. Stručno utemeljene i strukturirane teme

Iako su zabavni podaci i kreativnost prilikom interpretacije važni, jednako je važno interpretaciju temeljiti na stručnim podacima oko kojih postoji generalni konsenzus. Kroz teme se gradi cjelokupna interpretacija te se omogućava sistematizacija novih podataka kako bi posjetitelji na jednostavan način usvojili što više znanja. Pri tom je važno odabrati teme koje će posjetiteljima prenijeti ključnu poruku o baštini koja se tretira. Glavnu poruku valja ponavljati. Preveliko opterećenje raznovrsnim informacijama izazvat će kaos i potencijalno dovesti do nezadovoljstva posjetitelja ili krivo prenesenih informacija.

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

Zabavna

Prikladna

Raznolika

Dobro istražena

Cjelovita

Održiva

Uključujuća

2. Jasna struktura interpretacije

Istaknuti naslovi i glavne teme te jednostavan jezik ključ su dobre komunikacije.

Predlaže se pravilo 3-30-3- temeljenog na vremenu koji posjetitelji-ma treba za procesuiranje informacija na interpretacijskim oznaka-ma (3 sekunde za naslov, 30 sekundi za dodatnu informaciju i 3 min-ute za glavnu legendu).Kod složenih i razvedenih ruta poput Claustre nužno je na svakoj lokaciji dati generalni uvod s nosećom porukom a zatim prezentirati specifikum lokaliteta (prema temama navedenima u interprtacijs-kom planu niže) s ciljem uspostave kontinuiteta inerpretacije i rel-evantnosti svake točke na ruti. Posebno je važno voditi brigu da se tekstovi prevedu minimalno na engleski jezik.Kada govorimo o strukturi važno je imati na umu kome se obraća-mo; idealno bi interpretacija trebala funkcionirati na minimalno dvije razine (jednostavnija za djecu i mlade, nestručnu publiku i os-obe s mentalnim poteškoćama te naprednija za stručnu publiku i kulturne turiste koji imaju poseban interes za arheologiju i druge teme na destinaciji).

Izvor: Osobna arhiva, Tamara Nikolić Đerić

1.2. Osnovni principi interpretacije Kulturne rute Claustra

3. Uspostava osobne povezanost posjetitelja s interpretiranom baštinom

Uspostava osobnog odnosa interpretacije prema posjetiteljima postiže se korištenjem analogija i metafora kako bi se stvorile poveznice između interpretacijskog sadržaja i svakodnevnog iskustva posjetitelja.


4. Poticanje novih i raznolikih doživljaja

Kako je u analizi pokazano (Smjernice razvoja destinacije Claustra), istraživanje posjetitelja Hadri-janovog zida ukazuju na činjenicu da posjetitelji lako odustaju od posjete ukoliko misle ili uvide da se sadržaji diljem rute ponavljaju. Tek će kreativni i raznovrsni sadržaji zadržati pažnju posjetitelja na lokalitetu. Stoga je izazov razvoja kulturno-turističke rute Clasutra još i veći obzirom da uključuje 19 lokaliteta. Implementacijom tema i aktivnosti prema planu interpretacije zadovoljit ćemo znatiželju i raznovrsne potrebe posjetiteljima obzirom da obuhvaća 14 ključnih tema vezanih uz sam sustav Clasutre i dodatih 10 tema u domeni kulturne i prirodne baštine.

Izvor: hadrianswallcountry.co.uk


5. Interakcija- Uključivanje posjetitelja u proces učenja

Pri interpretaciji je potrebno poštivati 4 osnovna tipa učenja (vizualni, auditivni, verbalni I kinestetički) obzirom da imamo različite posjetitelje.

Pri tom, interpetacija koja uključuje različite medije prezent-acije nužno uključuje i različite interaktivne aktivnosti gdje posjetitelj može birati stupanj involviranosti.

Uključivanjem posjetitelja u proces učenja zadržavamo pažn-ju i pospješujemo pamćenje.

6. Razumijevanje i poštovanje prema posjetiteljima

Isto se može postići slojevitim informacijama i olakšanom mogućnošću izbora tema ili aktivnosti koje žele konzumirati. Destinacija Claustra može biti fizički i intelektualno zahtjevna stoga je vrlo važno poštivati sve posjetitelje nudeći mogućnost izbora informacija i aktivnosti a da pri tom svaki posje-titelj napusti destinaciju zadovoljan s naučenim osnovnim porukama.

Izvor: HippoPres.com/ Archeology Month highlights NH’s historic past

EUROPSKE KULTURNE RUTE2.

Izvor: megalithicroutes.eu

2.1. UVOD U KONCEPT KULTURNIH RUTA VIJEĆA EUROPE

Krovni interpretacijski plan Kulturne rute Claustra slijedi smjernice priručnika ”Upravljanje turističkim posjetima na tematskim kulturnim rutama” koji je izdalo Ministarstvo turizma a koji se ”... oslanja na odgovarajuće dokumente Vijeća Europe, Europskog instituta za kulturne rute, UNESCO-a te kao podlogu ima priručnik koji je za upravitelje kulturne baštine izdao ICOMOS.

Kako bi se izbjegle eventualne nedoumice u korištenju terminologije, potrebno je definirati i razgraničiti pojmove koji se često poistovjećuju: tura, ruta i itinerer.

TURA je vrsta unaprijed planiranog kretanja/putovanja, uključujući i posjete brojnih mjesta u slijedu, posebice u organiziranoj grupi na čelu s vodičem [planinarska tura; biciklistička tura; skijaška tura].

Izvor: croatia.hr

Kulturne rute može se definirati kao bogati medij, koji interpretira i tumači kompleksnu povijest Europe. Rute su od samog nastanka tvorbeni element regija i krajolika, oblikovan u simbiozi s kulturnim krajolikom i područjem.

ITINERER je teoretski razrađen mogući plan putovanja (opisan u brošuri, na Internet stranicama ili na letku, ali bez konkretne interpretacijske i uslužne podloge i podrške na terenu).

RUTA je fizička dionica puta, označena i opipljiva trasa.

KULTURNA RUTA je fizički opipljiva dionica u prostoru koju definira inventar materijalnih i nematerijalnih, kulturnih i povijesnih elemenata, povezanih tematski, konceptualno ili definicijom kao i identifikacijom lokacija postojećih kulturnih dobara, povezanih u točkastoj, linearnoj ili regionalnoj struk-turi; koji unutar jedinstvenog konteksta rute tvore obilježenu i interpretiranu kontinuiranu cjelinu.

Izvor: Viking routs/ coe.int

2.1. . Uvod u koncept kulturnih ruta Vijeća Europe

”Prema turističkoj terminologiji, kulturnim rutama može se smatrati određeni (fizički opipljiv) put ili trasa povijesnog značaja koji se može prezentirati kao cjelina sa zajedničkim tematskim nazivnikom, označen, interpretiran i uslužnim

sadržajima prilagođen turističkim posjetima.”

Dakle kulturna ruta s definiranom pratećom turističkom infrastrukturom predstavlja kulturno-turističku rutu.

2.1. Uvod u koncept kulturnih ruta Vijeća Europe

Zadatak ovog dokumenta je izrada krovnog interpretacijskog plana kulturno-turističke rute Claustra, međutim komunikacijom s naručiteljem, a temeljem potre-ba dionika na projektu odlučeno je da se najprije definira interpretacijski okvir kulturne rute prema europskim standardima koji bi u perspektivi bio temelj za certificiranje Kulturne rute Claustra pri Vijeću Europe a kasnije i plan kulturno-turističke rute koja će se sastojati od potencijalnih itinerera.

Naime kulturna ruta Claustra predstavlja samu destinaciju Claustra. Prema podacima Vijeća Europe 40% europskih putovanja odvija se na kulturnim rutama.

2.2. OSNOVNI UVJETI ZA DODJELU CERTIFIKATA KULTURNA RUTA VIJEĆA EUROPE

→ Odabir reprezentativne europske teme koja povezuje minimalno 3 zemlje

→ Identifikacija elemenata baštine oblikovanih geografskim, kulturnim, povijesnim i prirodnim utjecajima različitih uključenih regija

→ Postojanje eurospke mreže s pravnim statusom koja povezuje lokalitete i ključne dionike na ruti

→ Koordinacija raznovrsnih aktivnosti koje će potaknuti kulturnu suradnju na nekoliko razina: znanstveni dijalog, interpretaciju za građane, interes kod mladih, kulturni turizma i održive kulturne politike

• Krovni interpretacijski plan Kulturne rute Claustra odgovara na sve osnovne uvjete •

Izvor: Osobna arhiva, Tamara Nikolić Đerić

2.2.1. Tema

Temu temeljimo na sadržaju, odnosno kulturnim resursima materijalne ili nematerijalne baštine s čvrstim znanstvenim uporištem.

Dalje se tema razlaže na podteme:

→ 1. U sumrak Carstva- unutarnji previri i prodor Barbara s konačnim raspadom Rimskog Carstva

→ 2. Vojne strategije – tehnike gradnje zida i korištenje krajolika, znaci uzbune i prijenos informacija

→ 3. Svakodnevni život vojnika – nastambe, prehrana, obrti, igre/vježbe, oprema vojnika

Tema destinacije Claustra je kasnoantički obrambeni sustav i kulturni krajolik koji ga okružuje.

2.2.2. Elementi baštine oblikovani geografskim, kulturnim, povijesnim i prirodnim utjecajima

- uz arheološko nalazište uključuje teme: Marijanske crkvice (nasuprot rimskoj religiji), Granice ratova (tematiziranje pod-ručja kao granice kultura i kasnije nacionalnih država), tradici-jski život uz Claustru (dva mlina, tradicijska arhitektura poseb-no područje Prezid-Bloke nasuprot saznanjima o ivotu na ovim prostorima u Rimsko doba), legende o velikim junacima (Krpan i Klepec nasuprot velikim legendarnim ratnicima kasne Antike)

RUTA gradi i razvija temu informirajući posjetitelje o važnom segmentu zajedničke povijesti od lokacije do lokacije prateći dostupne povijesne podatke s pojedinih lokaliteta.

Izvor: Crkva Majke Božije od sedam žalosti, Čabar/ cabar.hr

KULTURNA Claustra

Krovna tema se prenosi kroz 2 interpretativna okvira koji upotpunjuju destinaciju:

uz arheološko nalazište uključuje teme: Izvori Claustre (Ljubljanica, Rječina, Čabranka), Divlja Claustra (zvijeri), Podzemna Claustra (krš i jame) i Endemska Claustra (endemske vrste biljnog svijeta) predstavljajući ambijent untar kojega se djelomično razvijala rimska kultura i vojne strategije.

► Posjetitelji odabiru itinerere i aktivnosti u odnosu na interese ali kroz oba interpretacijska okvira upijaju informacije o arheološkoj baštini.

► Tema je jasna i znanstveno potkrepljena. U potpunosti je ukorijenjena u zajedničku europsku baštinu i ima snažan potencijal za razvoj lokalnih zajednica

RIZIK: loše poznavanje baštine Claustra kod lokalnog stanovništva i neposrednih dionika koji doprinose degradaciji kulturnog dobra Postojska jama Izvor: slovenia.info

2.2.2. Elementi baštine oblikovani geografskim, kulturnim, povijesnim i prirodnim utjecajima

PRIRODNA Claustra

2.2.3. Partnerstvo

Da bi se ruta razvila nužno je dobro partnerstvo i aktivnost na terenu. Destinacija Claustra svoj oslonac nalazi u Konzorciju. Radom na terenu i internet istraživanjem detektirani su potencijalni partneri koji se navode radi što efikasnijeg plana i bez namjere diskriminacije ijednog drugog subjekta.

Uz sve partnere na projektu poželjno je uključiti: TZ Rijeka, Matulji, Jelenje, Kostrena i Čabar, Općina Klana, NP Risnjak, BikeRijeka, Usluge vođenje LynxandFox-Gorski kotar, izrađivač suvenira od drva Petar Lautar, Udruga Goranske vunarice, Udruga Parnas, Opčina Bloke, Glamping Bloke Hija d.o.o., TIC Vrhnika, TIC Ajdovščina, TIC Logatec, Gostilna ”Mesec”, SightRun d.o.o., Zavičajni muzej Prezid, LAG-e, Društvo za povijesnicu Klana, lokalna planinarska društva, Robinzonski smještaj HRIB.

RIZIK: nerazvijena partnerstva, nedostatak trećeg međunarodnog partnera, preveliki obim posla, nedostatak kadrova, nedostatak elastičnosti, nedostatna transparentnost, nedostatak entuzijazma i fokusa

U kontekstu europskih kulturnih ruta važno je naglasiti međunarodnu znanstvenu suradnju s jedne strane i intersektorsku (posebno s turističkim i edukativnim sektorom) s druge. Također međunarodna dimenzija projek-ta je ključna te se kao potencijalni rizik u certificiranju rute uočava nedo-statak međunarodnih partnera. Neovisno o tome, Claustra ima ogroman potencijal povezivanja na zapadu s Italijaom (Trst i Akvileja) i istočno s po-dunavskim zemljama koje su Dunavski limes certificirale kao kulturnu rutu.

Izvor: hr.wikipedia.org

*Četvrti uvjet u vidu koordinacije raznovrsnih aktivnosti koje će potaknuti kul-turnu suradnju na nekoliko razina, odnosno znanstveni dijalog, interpretaciju za građane, povećani interes kod mladih, kulturni turizam i održive kulturne politike, razvija se u okviru INTERREG SI-HR projekta Claustra i Claustra+ .

INTERPRETACIJSKI PLAN KULTURNE RUTE CLAUSTRA3.

Izvor: Rimska noć, Studena 2018./ photo: Thorax Promotion

3.1. MISIJA

Kulturna ruta Claustra integrira 19 lokaliteta u jedinstveni doživljaj kasnoantičkih društveno-političkih prilika koje su dovele do pada Zapadnog Rimskog Carstva. Temeljeći interpretaciju i razvoj destinacije na dugogodišnjim znanstvenim istraživanjima i suradnji s lokalnim dionicima

u procesima očuvanja, oživljavanja i upravljanja baštinom, kulturna ruta nudi inovativni kulturno-turistički proizvod koji doprinosi održivom razvoju zajednica.

Izvor: Rimska noć, Studena 2018./ photo: Petar Kurschner Jr.

3.2. OSNOVNE ODREDNICE KULTURNE RUTE CLAUSTRA

GEOGRAFSKA ODREDNICA: Prekogranično područje Hrvatske i Slovenije od Rijeke istočno kroz Blošku visoravan i sjevero-zapadno kroz Vipavsku dolinu do Posočja(potencijal uključivanja Italije ili priključivanje Ruti rimskih careva podunavskih zemalja)

TEMA:

Arheološka baština Claustra Alpium Iuliarum; kasnoantički unutarnji obrambeni sustav Zapadnog Rimskog Carstva i društveno-političke prilike koje dovode do raspada Zapadnog Rimskog Cartsva

POVEZANA TEMA: kulturni i prirodni krajolik uz obrambeni zid s fokusom na biološkoj i geološkoj raznolikosti

INETRPRETACIJSKI OKVIRI:

KULTURNA Claustra i PRIRODNA Claustra

KRETANJE RUTOM: osobnim automobilom, hiking, biking, jahanje, sightrunning

ADMINISTRATIVNA TEŽIŠTA DESTINACIJE:

Rijeka, Čabar, Sodražica, Vrhnika

INTERPRETACIJSKA SREDIŠTA CLAUSTRE:

Studena, Hrušica i Ajdovščina

DOSTUPNA INFRASTRUKTURA:

Privatni smještaj u svim lokalitetima na manje od 5 km udaljenosti; posebno valja istaći Glamping Bloško jezero u Sloveniji i Hotel Kozji Vrh i Robinzonski smještaj Hrib u Hrvatskoj kao 3 potencijalna partnera u razvoju tematskog smještaja. Ugostiteljski objekti u vidu tradicijskih gazdinstva.

MANIFESTACIJE:

Rimska noć- Studena, Rimski dan-Rijeka, Bike event Vrhnika, Rimski tabor i kulinarika- Vrhnika

3.3. INTERPRETACIJSKI PLAN KULTURNE RUTE PO LOKALITETIMA

OSNOVNA PORUKA:Osnovna poruka koju se na destinaciji želi komunicirati je strategija obrane Zapadnog rimskog carstva od unutarnjih na-pada te prijetećih vanjskih sila (Barbari, Visigoti, Germani i dr.) koji postepeno slabe Carstvo dovodeći do njegova raspada.

POTENCIJALI TURITIČKOG RAZVOJA na međunarodnom polju

Tema ima potencijal povezivanja s drugim zemljama u okolini posebno s Italijom (Akvileja i šire). Predlaže se proširiti temu rimskog prisustva na po-dručju Hrvatske i Slovenije uključujući i izvrsne domaće lokalitete poput Pule- Arena i Split- Dioklecijanova palača koji mogu djelovati kao privlačna sila i dalje upućivati na destinaciju Claustra. Također potencijal predstavl-ja povezivanje sa zemljama centralne Azije i podunavskim zemljama kroz interpretaciju vanjskih napada na Carstvo. Što je također važno, tema je relevantna i danas, u jeku velikih migracija i geopolitičkih promjena.

Tema podjele Rimskog Carstva a kasnije i propasti Zapadnog Rimskog Carst-va nije dovoljno turistički eksploatirana ni valorizirana a zasigurno može zaintrigirati širu domaću i međunarodnu publiku, izazvati čuđenje i želju za dubljim istraživanjem interkulturalnih odnosa i preslojavanja kultura.

Strategija obrane Carstva temelji se na aktivnom korištenju krajolika kao prirodne barijere te su stoga prirodni fenomeni koji prate Claustru integ-rirani u temu rute odnosno imidž destinacije. Dodatnu vrijednost predstavl-ja raznovrsnost krajolika (neki lokaliteti su pod nacionalnom i/ili UNESCO zaštitom) koji se kreće od priobalnog i krškog do šumovito-planinskog i močvarnog, veliki broj zaštićenih biljnih i životinjskih vrsta i područje izvi-ranja nekoliko rijeka.

STRATEGIJE I MEDIJI INTERPRETACIJE

Primarne strategije i mediji interpretacije obzirom na nerazvijenost rute jesu:

• interpretativne oznake (IO), • interpretativna vodstva (IV) i • tematske manifestacije (TM) koje uključuju radionice i demonstracije te scenska uprizorenja / oživljenu povijest.

Seobe naroda započinju s najezdom Huna, a ubrzo nakon njih u smjeru Rimskog carstva kreću i drugi. Rimljanima više ne uspijeva obrana, jer bar-bari skoro istodobno nadiru prema svim granicama. Zato Hunima uspijeva oslabiti Rimsko carstvo. Na rimski teritorij 406. godine prodiru Goti, koji pljačkaju i ubijaju sve što im se nađe na putu. Rimljani ih uspijevaju potisnu-ti, ali njihovo je Carstvo već načeto, pa tako Huni, Goti, Germani i Vandali potom bez većih problema osvajaju velike dijelove Rimskog carstva na tlu Europe. (dw.com)

1. Principij, priča o vojnom središtu

Začeci antičkog grada smještenog uz ušće Rječine sežu u 1. st.n.e., no svoj vrhunac grad doživljava upravo u trenutku kada postaje sastavnim dijelom sustava claustra Alpium Iuliarum. Tarsatica je u sustav bila uključena kao bitna vojna točka, kako zbog svog iznimnog strateškog položaja na trasi jedne od glavnih prometnica koje su s istoka vodile prema sjevernoj Italiji, tako i zbog svoje luke, koja je bila najjednos-tavniji način opskrbe vojske prehrambenim namirnicama i oružjem.

Medij: IO, IV, TM

Popratna priča: Širenje Rimskog Carstva na hrvatskom području od 1. st. n.e.

2. Solin, priča o prodorima s mora

Carstvo je valjalo braniti i od prodora s mora. Priča nam donosi znača-jnije bitke, tehnolgije brodova i nadzora nad morem.

Medij: IO, IV

Popratna tema: Kvarnerski otoci i biološka raznovrsnost podmorja

3. Jelenje, priča o korištenju krajolika u obrambene svrhe

Zid kod Jelenja karakteriziraju kvadratni istaci s unutarnje strane ra-spoređeni u pravilnom razmaku, a na koje je vjerojatno bila postavljena drvena konstrukcija za potrebe stražarske staze i osmatračnice. Dijelovi zidova prekinuti su strmim liticama koje su prirodne brane u pokušaju napada neprijatelja.

Medij: IO, IV

Popratna priča: Izvori Claustre

4. Studena, svakodnevni život vojnika

Obzirom da je lokalitet relativno pristupačan u ovom se dijelu rute planira šira interpretacija s fokusom na svakodnevnom životu vojnika. U interpretacijskom centru će biti dostupne sve informacije o Clasutri i arheološkim istraživanjima a putokazi će usmjeravati do lokaliteta gdje se oznakama dodatno pojašnjava svakodnevica vojnika i najrazličitija saznanja o životu na ovim područjima u 4 st. n.e.

Medij: IO, IV, TM

Popratna priča: Rapalska granica i istraživanja talijanskih arheologa/ začetak vojnog turizma i poveznica s Lipom i Pasjakom

3.3. PLAN INTERPRETACIJE Lokalitet i priča

5. Pasjak, arheološka istraživanja

Obzirom da su na ovom lokalietu pronađeni očuvani antoninijani vlada-ra Klaudija II Gotika, Galijena i Kvintila, zakopani nakon 260. godine a istraživanja su također ustvrdila da je utvrda je izgrađena na mjestu prapovijesnog naselja, o čemu svjedoče pronađeni pokretni arheološki nalazi koji se mogu datirati u prapovijesno, kasnobrončano razdoblje (1100 – 1000. pr. Kr.), lokalitet je pogodan za produbljivanje priče o arheološkim istraživanjima.

Medij: IO

Popratna priča: Rapalska granica i poveznica rute Pasjak-Lipa-Studena

8. Benete –Taboršč-Novi pot, priča o rimskim putovima iz smjera Panonije

Bloška visoravan u kasnorimsko je vrijeme bila dobro zaštićena. Njezin istočni rub nadziralo je čak pet obrambenih zidova. Najjužniji bio je obrambeni zid kod sela Benete, dug približno 580 m i pojačan s tri kule. Ostaci zida danas se mogu vidjeti kao nasip jer zid nije očuvan.

Medij: IO, IV

Popratna priča: Marijanske crkvice nasuprot religija u kasnoj Antici

6. – 7. Prezid- Babno Polje-Benete, područje legendi

U lokalitetu Prezid-Babno Polje fokus je na prepričavanju legendi o Claustri (npr kako je Prezid dobio ime) I propasti Zapadnog Rimskog Carstva (koje su legendarne borbe i sl.)

Medij: IO, IV, lutkarske predstave

Popratna priča: Povezano s Benetama i cjelokupnom referentnom toč-kom Bloke popratna priča je tradicijska kultura s naglaskom na arhitek-turu (Prezid ruralna cjelina i korita u Benetama) te legende o Klepecu i Krpanu.

9. Selo pri Robu i 10.Gradišče pri Robu, Sustavi uzbune

Obzirom na slabiju atraktivnost lokalne tema, uvest ćemo temu koja je generalna za sve lokalitete s ciljem jačanja potecnijal za uključivanje u rutu. Priča donosi tehnologije razvoja cesta, znakova uzbuna, sistema prijenosa informacija i drugo.Popratna priča: Geološka raznovrsnost destinacije s fokusom na kršuVelikolaška pokrajina zbog dijelova nepropusnih stijena i prevlada-vajućih trijasnih dolomita nepropusan svijet usred golemog krašk-og okruženja. Ovo je valovita pokrajina, obrasla mješovitim šumama između Krimskih brda i Ljubljanjskog barja na sjeveru te Bloške visora-vni na jugu.


11. Rakitna, priča o antičkom prijelazu preko močvarnog tla

Među prirodnim kamenim stijenama čvrsto postavljena 600 m duga obrambena linija na Rakitni nekoć je štitila antički prijelaz iz Ljubljansk-og barja prema Cerknici. Imala je dvije obrambene kule koje su stajale na nasuprotnim područjima i nudile dobar pregled nad cijelim dijelom obrambenog zida.

Popratna priča: UNESCO sojenice; arhitektura I krajolik

13. Ajdosvki zid, priča o Nauportusu

Na zapadnom rubu Ljubljanskog barja nalazi se Vrhnika, antički Nau-portus. Zapadno od Vrhnike započinje uzbrdica te se nastavlja na teško prohodno područje, poznato kao Postojnska vrata koja povezuju sred-nju Sloveniju sa zapadnom. Ajdovski zid do sad je najduži arheolozi-ma poznat obrambeni zid u sklopu sustava claustra Alpium Iuliarum. Po dužini iznosi preko 7700 m i ima barem 35 obrambenih kula. Pod sobom je štitio Nauportus, gdje su u obrambeni sustav vjerojatno bili uključeni i tvrđava na Gradišču i manja utvrda Turnovšče.

Medij: IO, IV

Popratna priča: Granice 2 Svjetskog rata, začetak vojnog turizma

12. Pokojišče, priča o isušivanju Močvare

Popratna priča: UNESCO sojenice, arhitektura i krajolik

14. Brst pri Martinj Hribu, priča o Longaticumu

Obrambena linija s utvrdom i tri kule nalazi se blizu Logatca, na star-om antičkom putu Nauportus-Ocra (dan. Razdrto pri Postojni)-Tergeste (dan. Trst) ili Castra (dan. Ajdovščina). Na brdovitom terenu Logaške vi-soravni, sa svojih 660 m dužine, zatvarala je uski prijelaz s rimske ceste. Arheolozi su u utvrdi iskopali objekt s hipokaustom – rimskim uređajem za podno i zidno grijanje. To znači da je vojna jedinica tu bila nastanjena vjerojatno cijele godine, dakle i tijekom hladnih zimskih mjeseci.

Medij: IO, IV

Popratna priča: Antički i tradicijski zanati i prehrana/ zemunice za ču-vanje poljoprivrednih proizvoda


15. Lanišče, priča o svakodnevnom životu vojnika

Kao i u Studeni na ovom se lokalitetu zahvaljujući dostupnoj infrastruk-turi može razvijati šira priča o odorama, prehrani i načinu života.

Medij: IO, IV, TM

Popratna priča: Granice Italije i Jugoslavije

17. Ajdovščina, priča o Teodoziju i Evgeniju

Kao posljednja postaja Ajdovščina čini zaokruženu cjelinu ”života ” Claustre.Od Principija i 1. st n.e., prirodne i vojne opasnosti uz put Claustre, nove vještine i okuse koje je posjetitelj iskusio i naučio, vrhunac bi predstavl-jala predstava/oživljena povijest o Teodoziju i Evgeniju.

Medij: IO, IV, TM + dodatno dostupna multimedija

Popratna priča: mediteranska prehrana u antici

16. Hrušica, priča o Ad Pirum, priča o poštama

Razvijen lokalitet na kojem nema potrebe dalje razvijati interpretaciju već osigurati održivost infrastrukture

Medij: IO, IV, TM

Popratna priča: Valvasor i drugi povijesni izvori o Claustri

18. Zarakovec, priča o putu koji vodi na Sjever Italije

Štitio je sjevernu cestu prema Italiji koja je vodila preko Škofjeloškog pobrđa i Soče u sjevernu Italiju. Budući da se ovaj obrambeni zid dug 650 m u odnosu na druge linije obrambenog sustava nalazi na udaljenoj lokaciji, stručnjaci vjeruju da je na tom području u kasnorimsko doba postojalo još nekoliko obrambenih linija koje do danas nisu otkrivene.

Medij: IO

Popratna priča: Poveznica s vojnim turizmom


PRIJEDLOG KULTURNO-TURISTIČKIH ITINERERA4.

Itinereri Claustra moraju poštivati osnovne Smjernice za formiranje itinerera, odnosno: Moraju uključivati:

► Minimalno 3 lokaliteta

► Pri tom minimalno 2 Claustra lokaliteta. U tom slučaju treći lokalitet i svaki drugi mora geografski ili tematski doprinijeti razvoju jednog od dva interpretativnih okvira (Kulturna i Prirodna CLAUSTRA)

► Prijedlog načina kretanja/aktivnost

U nastavku se navode prijedlozi itinerera s lokalitetima i mogućnosti-ma kretanja odnosno aktivnostima (hiking, biking, running, jahanje). Svaki itinerer je moguće proći automobilom.

U Smjernicama se navodi prisutna turistička infrastruktura koja se može integrirati u ponudu itinerera.

4. Prijedlog kulturno-turističkih itinerera

HIKING BIKING SIGHTRUNNING JAHANJE

PPMHP ILI PRIRODOSLOVNI MUZEJ RIJEKA

1.

OKO 9 KMPRINCIPIJ – SOLIN

JELENJE – STUDENA

2.OKO 23 KM

PASJAK

PRINCIPIJ-SOLIN-JELENJE-RISNJAK

3.OKO 55 KM

PREZID(prijedlog noćenja na Risnjaku)

VELIKI HRVATSKI ITINERER



STUDENA- PASJAK-ILIRSKA BISTRICA- SNEŽNIK

4.

OKO 50 KMPREZID

(prijedlog noćenja na Snežniku)

ČABAR-PREZID

5.OKO 30 KM

BENETE

MRZLI ITINERER

RISNJAK- PREZID-BENETE

6.OKO 57 KM

TABORŠČ, NOVI POT-BLOŠKO JEZERO

AKTIVNI ODMOR U PRIRODI



SLOVENSKI TIBET/ BENETE

7.OKO 5 KM

TABORŠČ-NOVI POT

LJUBLJANA (NARODNI MUZEJ)-KROZ PARK LJUBLJANKO BARJE

8.OKO 70 KM

POKOJIŠČE-RAKITNA-SELO I GRADIŠČE PRI ROBU- LJUBLJANA

LJUBLJANA, VRHNIKA, LOGATEC, AJDOVŠČINA

9.OKO 140 KM

IDRIJA-LJUBLJANA (sa svim dostupnim lokalitetima)

UPOZNAJMO BLOŠKU VISORAVAN

LJUBLJANSKO BARJE U ANTICI

VELIKI SLOVENSKI ITINERER



AJDOVSKI ZID

10.

OKO 8 KMBRST PRI MARTINJ HRIBU - ARHEOLOŠKI PUT- dodatna atrakcija Rupnikov put (2 sv-jetski rat)

(obitelji s djecom, školske grupe, ostali)

LANIŠČE-HRUŠICA

11.OKO 10 KM

AJDOVŠČINA

VRHNIKA-LOGATEC

12.OKO 27 KM

PREDJAMA-POSTOJNA



LJUBLJANA NARODNI MUZEJ

13. OKO 86 KM

TOLMIN (usputne stanice ŠKOFJA LOKA i završetak itinerera TRIGLAV NP)

LJUBLJANA- VRHNIKA-LOGATEC

14.OKO 100 KM

POSTOJNA-TRST


kulturno-turistiČke · ručja kao granice kultura i kasnije nacionalnih država), tradici-jski...

Documents