kv plakati 2012 a4 - sve pdf

7/23/2019 Kv Plakati 2012 a4 - Sve PDF

1/17

KNJI@EVNI VREMEPLOV

Antika(grka knjievnost)

Knjievnopovijesno razdoblje

od 8. st. pr. Kr. (Homer) do 476. g.(pad Zapadnoga Rimskog Carstva)

Klasino razdoblje(oko 450. g. pr. Krista 323. g. pr. Krista)

Atena je kulturno i politiko sredite. Usreditu je knjievnoga stvaralatva o-vjek, a djela se bave aktualnim i ope-

ljudskim problemima. Dominiraju dram-ske vrste (tragedija i komedija).

Grka tragedijaTeme su uglavnom iz mitova.

Likovi su mitoloki junaci visokih mo-ralnih naela koji slijede svoje uzvieneideale, ali upravo to ih vodi u propast.Dakle, tragedija ima tragian zavre-takne zato to je tragiki junaknetoskrivio, nego zato to je djelovao u skla-du sa svojim naelima. U tom je njego-va tragika krivnja.

Tema se obrauje uzvienim stilom.

Cilj izvoenja tragedije jest katarza, tj.proienje osjeaja kod gledatelja. Dokatarze dolazi jer gledatelj proivljavas likovima sve to se zbiva na sceni tetako postaje bolji i plemenitiji.

Sooklo(496. 406. g. pr. Krista))

ANTIGONA

Sofoklo prikazuje ljudekakvi bi trebali biti.

KONTEKST

antika

grka knjievnost

tragedija dionizijske sveanosti

KNJIEVNOTEORIJSKIPOJMOVI

tragedija

likovi

dramski sukob

kompozicija

dijalog

monolog

katarza

AUTOR

uvodi treega glumca, a timeomoguuje sloeniju radnju

lik je idealiziran, ali ima iljudske mane neodlunost,patnju

DRAMSKA RADNJA (kompozicija)

Uvod: U dijalogu Antigone i Izmene vidljiva je Antigonina odlunostda prekri Kreontovu naredbu i pokopa brata Polinika.

Zaplet: Straari dovode Antigonu pred Kreonta.Kulminacija: Antigona se ne boji Kreonta i smatra da je ispravno

postupila. Kreont nareuje da ju ivu zazidaju. Hemon moli oca daodustane od kazne, ali Kreont to ne eli.

Peripetija: Tiresija upozorava Kreonta da se bogovi ljute zbognjegovih odluka (nepokopan Polinik, zatvorena Antigona) i Kreontga odluuje posluati.

Rasplet: Glasnik objanjava to se dogodilo u grobnici: Antigona seobjesila, Hemon se ubio.Nakon te vijesti ubija se Euridika. Kreont ostaje sam.

DRAMSKI SUKOB

boanski zakoni (Antigona) iljudski zakoni (Kreont)

Antigona kao tragina junakinja:njezina tragika krivnja vodi ju usmrt

Kreont kao vladar koji se postavioiznad boanskih zakona i zatomora biti kanjen.

AKTUALNOST DJELA

altruizam

rtvovanje za blinje

pojedinci koji se postavljaju iznad(nepisanih, ali moralnih) zakona

LIKOVI

Antigona

Kreont

Izmena

Tiresija

Hemon

Euridika

zbor/kor staracatebanskih

Eshil(525. 456. g. pr. Krista)

Sofoklo(496. 406. g. pr. Krista)

Euripid(485./4. 406. g. pr. Krista)

Uvodi drugoga glumca. Uvodi tre}ega glumca.

tragiki junak

tragika krivnja

tragian zavretak

uzvien stil

Znaajketragedije


2/17

KNJI@EVNI VREMEPLOV


renesansa (15. i 16. st.)

preporod europske kulture

Kontekst

izumi i otkria: kompas, tiskarskistroj, otkrie Amerike

razvitak gradova (trgovina, obrt)

obnova antike kulture

Renesansa

Spoznaj sama sebe, o boanskirode u ovjejem duhu!

(M. Ficino)

Ne djeci u ruke dinare. Dinar u mladu djetetu bi-jesni kao zli duh, da zna, u inspiritanu ovjeku.

U sredi{tu su slikeAtenska {kolagr~ki filozofi Platon i Aristotel.Platon upire prstom prema gore (svijet ideja), a Aristotel dr`iruku u ravnini sa zemljom (isti~e va`nost fizi~koga svijeta).Platon i Aristotel zajedno simboliziraju anti~ki ideal jedinstvaduha i tijela, koji renesansa nastoji obnoviti.

Renesansni stil oponaanje antikih uzora

svjetovne teme

ovjeku sreditu zanimanja(renesansni humanizam)

psiholoka karakterizacija lika

pregledna kompozicija

odmjerenost, jasnoa

Knjievne vrste

renesansni ep

renesansni roman(viteki, pastoralni,pikarski)

renesansna drama:

eruditna (uena) komedija(commedia erudita)

komedija umijea(commedia dell arte)

esej

lirske vrste (petrarkizam)

Marin Dri(1508. 1567.)

najvei hrvatskikomediogra

DUNDO MAROJEKomedija prikazana u vijenici od kompanjije Pomet-druina

lju

di

nazbil

jiljudin

ahvao

Dubrovnik,16. st.

renesansne aniteze

mladost starost selo grad razum ludost

gospodari slugeDundo Maroje Bok~iloMaro Marojev PopivaLaura PetrunjelaUgo Tude{ak Pomet

otac,s

tar

ost,

{kr

tost

sin,m

lado

st

,

rasip

nos

t

gospodari

ljudi nahvao

MARO DUNDO MAROJE

ERUDITNA

KOMEDIJA

DVA PROLOGA

LIKOVI

5 inova

stalni likovi (krtac, zaljubljeni mladi, lukavi sluga)renesansne antiteze

Prolog negromanta Dugoga Nosa (podjela ljudi na ljude nazbilj i ljude nahvao)

Prolog (sadraj komedije)

stalni likovi: krti starac (Dundo Maroje), zaljubljeni mladi (Maro Marojev),lukavi sluga (Pomet)

POMET: Ma se je trijeba s bremenom akomodavat; trijeba je bit vjertuozu tkohoe renjat na svijetu. Kralj je ovjek od ljudi, kad se umije vladat. (...)Trijeba je bit pacijent i ugodit zlu bremenu, da se pak dobro brijemeuiva. (...)

Pomet Trpeza

sluga bogatoga njemakog plemia Uga Tudeka

glavni lik (utjecaj N. Machiavellija) njegov je pogled nasvijet zasnovan na vrlini i ortuni

ivotna ilozoija: hedonizam

samo sposoban ovjek poput njega moe vladati drugim

ljudima


3/17

KNJI@EVNI VREMEPLOV


javlja se krajem 18. stoljea, a punuafrmaciju doivljava od 1800. do 1840. g.

prva moderna knjievna epoha

Kontekst

Francuska revolucija, Napoleonovaosvajanja, nacionalni pokreti

opa drutvena melankolija kaoposljedica razoaranja u suvremenedrutvene vrijednosti

razoarani pojedinac osjea neskladizmeu sebe i svijeta, izdvaja se od

drutva i trai mir u prirodi romantiar je proet svjetskom boli(osjeaj tuge i malodunosti zbognesklada ideala i stvarnosti) koja raa kultpatnje

Romantiarske teme

osobne preokupacije (intima, ljubav)

buntovnitvo i odmetnitvo

priroda (egzotini pejsa)

mistine i okultne teme

nacionalne teme (povijest i olklor)

Romantiarska poetika

umjetnik kao genijalni nadahnutipojedinac

kult osjeaja

subjektivizam

sloboda knjievnoga izraza: prodorlirskoga u epiku i dramu (epistolarniroman, roman u stihu)

Romantizam

PATNJE MLADOGA WERTHERA

Johann Wolgang Goethe(1749. 1832.)

tvorac weimarske klasikeglavni predstavnik pokretaSturm und Drang

WERTHER ROMANTIARSKI

LIK

VRSTA

STIL

KOMPOZICIJA

osjeajan mladi intelektualac (predimenzionirana osjeajnost)

umjetnik idealist plemenit

neprilagoen drutvu: kada naie na prepreke (problem), povlai se u svoj svijet

esto patetian u izjavama i djelovanju

pesimistian, autodestruktivan

Verterizam je pojava koja oznauje svjetonazor i ivotni stil po uzoru na lik mladoga Werthera.

epistolarni roman (roman u obliku pisama)

emocionalan, proet lirizmom, patetian, retorian

Obraanje izdavaa itatelju (pripovjeda u 3. licu): izvjeuje itatelja oautentinosti pisama i trai od njega suosjeanje za Werthera.

Prvi dio: svibanj 1771. rujan 1771.(pripovjeda u 1. licu)

Vrijeme radnje: proljee, ljeto.

Sadraj: Werther je doputovao u provincijski gradi kako bi sredio neke obiteljskeposlove. U idilinoj prirodi provodi sretne trenutke. Na seoskom plesu upoznajeLottu i atalno se zaljubljuje. Lottin je zarunik Albert na putu, a Werther nastoji tovie vremena provoditi u njezinu drutvu.

Nakon Albertova povratka i zajednikih druenja Werther je odluio otputovati kakobi zaboravio Lottu.

Drugi dio: listopad 1771. prosinac 1772.(pripovjeda u 1. licu)

Vrijeme radnje: uglavnom jesen i zima.

Sadraj: Werther se nakon odlaska zaposlio, ali i u novoj je sredini nezadovoljan . Naposlu doivljava neugodnost zbog pripadnosti niem, tj. graanskom staleu teodluuje napustiti slubu.

ezne za Lottom i vraa se u Wahlheim iako zna da se ona u meuvremenu udala zaAlberta. Pokuava to vie vremena provoditi s njom, ali uvia da je Lotta podvojenaizmeu odanosti muu i svojih osjeaja prema Wertheru. Nesretan zbog nemoguno-sti ostvarenja svoje ljubavi, Werther je poinio samoub ojstvo.

Ljubav

Za romanti~are je ona najsvetije du-hovno stanje, stapanje du{a, o~itovanje

bo`anskoga u du{ama ljudi.Jedino lju-bav ~ini ~ovjeka potrebnim na ovom svi-

jetu, izjavljuje Werther. Ipak, ona je~esto fatalna i ne dopu{ta kompromis.Romanti~arska je vizija ljubavi tragi~na.

U Patnjama mladoga Werthera u liku glavnoga junakaispreple}u se tri romanti~arske teme: LJUBAV, PRIRODAi UMJETNOST.

Patnje mladoga

Werthera

LJUBAV PRIRODA

UMJETNOST


4/17

KNJI@EVNI VREMEPLOV

crnimaak

p r azno

v

j

e

r

je

Plu

ton

(

v

l

a

d

ar s

vijeta m rt v i h

)

ug

riz (dem on ko ji ul

azi u

ov

j

e

ka

)


javlja se krajem 18. stoljea, a punuafrmaciju doivljava od 1800. do 1840. g.

prva moderna knjievna epoha

Kontekst

Francuska revolucija, Napoleonovaosvajanja, nacionalni pokreti

opa drutvena melankolija kaoposljedica razoaranja u suvremenedrutvene vrijednosti

razoarani pojedinac osjea neskladizmeu sebe i svijeta, izdvaja se oddrutva i trai mir u prirodi

romantiar je proet svjetskom boli(osjeaj tuge i malodunosti zbognesklada ideala i stvarnosti) koja raa kultpatnje

Romantiarske teme

osobne preokupacije (intima, ljubav)

buntovnitvo i odmetnitvo

priroda (egzotini pejsa)

mistine i okultne teme

nacionalne teme (povijest i olklor)

Romantiarska poetika

umjetnik kao genijalni nadahnutipojedinac

kult osjeaja

subjektivizam

sloboda knjievnoga izraza: prodorlirskoga u epiku i dramu (epistolarniroman, roman u stihu)

Romantizam

enja za neim dalekim i nedostinim tipinaje za romantiare. eznuli su tako za prolimvremenima za srednjim vijekom, na primjer,koji su vrlo cijenili, za razliku od prosvjetitelj-stva. Romantiari su, osim toga, eznuli za da-

lekim kulturama Orijentom i njegovom mi-stikom, primjerice. Inae, privlaila ih je no,sumrak, stare ruevine, natprirodni elementi.Zaokupljala ih je takozvana mrana stranaivota, to jest ono nejasno, neugodno, zago-netno.

(Jostein Gaarder, Sofijin svijet)

Racionalno vienje neke iracionalne sile to je najvea koncentracija strave.(E. A. Poe)

Edgar Allan Poe(1809. 1849.) ameriki knjievnik

F.Goya:Spavanjerazumastvaranemani

Ton novele

stalno smjenjivanjeracionalnoga iiracionalnoga

Tema

ovjekova svijest ipodsvijest

Iracionalni motivi:

ugriz maka (demon koji ulazi u pripovjedaa) poar u noi divovski lik maka s omom oko vrata na zidu koji nije sruen u poaru pojava drugoga crnog maka bijela mrlja koja sve vie slii vjealima zazidani maak koji otkriva ubojstvo

KOMPOZICIJA

UVODNI DIO (ispovijest ovjeka koji eka izvrenje smrtne kazne): (...) Ali sutra mi je umrijeti, i danas elimolakati sebi duu. Neposredna mi je namjera podastrijeti svijetu, jednostavno, saeto i bez popratnih primjedbi,niz obinih svakidanjih zbivanja. Svojim su me posljedicama ta zbivanja uasavala ta su me zbivanja muila ta su me zbivanja unitila.

SREDINJI DIO (retrospekcija) psiholoka analiza glavnoga lika:

zloduh neumjerenosti (alkohol)

duh nastranosti (ini ono to zna da ne smije) privrenost drugoga maka u pripovjedau izaziva ljutnju,

a potom i mrnju: Da mi jedna nerazumna zvijer ijeg samsudruga s prezirom umorio da mi jedna nerazumna zvijer nanese meni, ovjeku, stvorenom na sliku i priliku Svevinjeg Boga toliko nepodnoljiva jada!

zloin (silazak u podrum)

reakcija zloinca: hladnokrvno planiranje kako se rijeiti eninatijela

otkrivanje zloina: pripovjeda se ne moe oteti pobjednikomraspoloenju i kuca po zidu u kojem je zazidao suprugu.

Pripovjeda se od dobra ovjeka i ljubitelja ivotinja podutjecajem alkohola i duha nastranosti pretvorio u drugaijuosobu. Promjena u pripovjedaevu karakteru kljuni je trenutak unoveli.

ZAVRNI DIO (obrat): Nakon kucanja po zidu iznutra se uje plapa krik: jezovit, ali pobjedniki (kao iz pakla od prokletih dua ili od

zlih duhova koji se raduju muci tih dua). Policajci rue zid: vide le,a na njegovoj glavi crvenih, razjapljenih usta i s jednim jedinim, ra-splamsanim okom, sjedila je ona gnusna zvijer ija me prepredenostnamamila na umorstvo, i iji me izdajniki glas izruio krvniku.

Pjesnik strave i uasa, raspaljene mate i bolesnih ivaca, stvorio je fantastian i morbidan svijetkoji je u Charlesu Baudaleireu naao oduevljenog poklonika i genijalnog prevodioca. Poe je i uhrvatskoj knjievnosti imao velikoga oboavatelja Antuna Gustava Matoa.

(Nikola Milievi)

CRNI MAAK


5/17

KNJI@EVNI VREMEPLOV

Gustave Flaubert(1821. 1880.)

najvei rancuskimajstor stila

zaetnik psiholokogarealizma

Realistika poetika

knjievnici polaze od promatranjai prouavanja drutva tenjaza objektivnim prikazivanjemvanjskoga svijeta (vidljive stvarnosti)

umjetnost je oponaanje prirode

knjievnik je znanstvenik kojianalizom dolazi do spoznaje

analitika metoda (analitiko--spoznajna uloga knjievnosti)

naela: istinitost, tipinost,objektivnost

Psiholoki realizam

tip realizma u kojem se istiepsiholoka karakterizacija, tj.unutarnja proivljavanja glavnoga

junaka ili nekoliko vanijih likova

Knjievne vrste

prevladavaju novela, pripovijetka iroman

roman preuzima ulogu epa i postajezrcalo stvarnosti (Stendhal)


realizam (1830. 1870.)

vodee nacionalne knjievnosti:rancuska, ruska, engleskaknjievnost

Kontekst (duhovna podloga)

doba razvoja industrije, stjecanjakapitala, razvijanja gradova

procvat znanosti (osobito prirodnih)

ideja o svemoi znanosti kojamoe rijeiti nagomilane drutveneprobleme

materijalistika flozofja (pozitivizam prouavanje injenine stvarnosti)

Realizam

Da, gospodine, roman je kao ogledalo kojeovjek prenosi cestom. U njemu ete vidjetikako se odraava tren nebesko plavetnilo, atren blato drumskih kaljua. Zar ete ovjekakoji u svom kou nosi ogledalo optuiti da je

nemoralan? Njegovo ogledalo odraava bla-to, a vi optuujete ogledalo! Bilo bi mnogobolje da optuite cestu na kojoj je ta kaljua, ajo vie nadglednika cesta koji doputa da sevoda ustoji i da se stvaraju kaljue.

(Stendhal, Crveno i crno)

Roman Gospoa Bovarypoeo se objavljivati u nastavcima, ali prije nego to je tiskan u cijelosti, optuenje zbog nemorala, raskalaenosti i poetiziranja brakolomstva. Na sudskom procesu odranom u Parizu1857. godine vjeti je odvjetnik uspio obraniti Flaubertovo djelo koje je dobilo doputenje za tiskanje.

Emma Bovary mlada je, lijepa iromantina ena, ki imunogaseoskog gazde, odgojena u sa-mostanu.

Svoje zamisli o ivotu i ljubavigradi na temelju romantiarskeliterature koju je itala za vrije-me kolovanja.

Udaje se za Charlesa, estito-ga, ali nezanimljivog lijenikakoji ju oboava te oni zapoi-nju zajedniki ivot u rancu-skoj provinciji. Nakon nekogvremena Emma poinje pro-pitivati svoj brak i ivot.

Razoarana monotonijom branogaivota, Emma sreu o kakvoj je italau literaturi pokuava pronai u ljubav-nicima (Lone, Rodolphe). U poetku

je sretna, ali ljubavnici ne opravdavajunjezina oekivanja.

Prezaduena i ostavljena, Emma sve vietone. ivot zavrava samoubojstvom.

GOSPOA BOVARYpredmet prikazivanja

naelo istinitosti naelo tipinosti

kompozicija

pripovjeda

detaljno opisivanje

Gospoa Bovary

(rancuski realistiki roman)

malograansko

drutvo u rancuskojprovinciji

poticaj: novinski lanakiz crne kronike

tip nezadovoljne provincijalke

tip malograanina, provincijalca

tip lihvara

kronoloka, trodijelna

bez izraenihkompozicijskih aza (pouzoru na jednolinoprotjecanje ivota)

sveznajui i potpuno neutralan

nikad se ne vidi u tekstu i nekomunicira s itateljem

Bovarizam oznauje nemonu enju osrednjih duhova prema visinama, odnosno ovjekovu sklonost da,poput Emme, smatra kako je roen za neto bolje od onoga to mu ivot donosi.

detalji opisane zbilje estodobivaju metaorikaznaenja

sceninost opisa, slikarskiopisi, flmska tehnika montaeu masovnim scenama


6/17

KNJI@EVNI VREMEPLOV

ZLOIN I KAZNA

Knjievnopovijesnorazdoblje

realizam (1830. 1870.)

vodee nacionalne

knjievnosti: rancuska,ruska, engleskaknjievnost

Knjievne vrste

prevladavaju novela,pripovijetka i roman

Realizam

Fjodor Mihajlovi Dostojevski(1821. 1881.) Mene nazivaju psihologom: to nije tono, ja sam samo

realist u viem smislu rijei, tj. ja slikam svu dubinu o-vjekove due.

(Dostojevski o sebi)

Jedna smrt za stotinu ivota!

Samo sam jednu obinu gnjidu ubio, Sonja,beskorisnu, odvratnu, tetnu gnjidu.

sredinja tema etiko pitanje:Ima li ovjek pravo u ime viih ciljevaubiti drugoga ovjeka?

Raskoljnikovljeva teorija po kojojse ljudi dijele na niu i viuvrstu, a iznimnim pojedincima sve

je doputeno (Jedna smrt za stotinuivota) jer su oni pokretaka snagaovjeanstva

STILSKA OBILJEJA(realistika, modernistika)

detaljno opisivanje prostora i likova

pripovjedaki postupci: unutranji monolog, dijalog, pripovijedanje, opisivanje

opis prostora oblikuje lik: naglaava njegove osobine (socijalna uvjetovanost lika)

modernistika obiljeja: literarno oblikovan ivot samih ideja, esejistiki elementi (flozoske ideje),subjektivno vrijeme, nepouzdani pripovjeda (uz pripovijedanje u 3. licu), unutranji monolog

elementi simbolizma (san, halucinacije, groteska)

LIKOVI

likovi su tipovi (nositelji zajednikih osobina):

Rodion Romanovi Raskoljnikov siromani student eljandrutvene afrmacije

Sonja prostitutka, ena s dna drutvene ljestvice; ena patnica

psiholoko-socijalna motivacija lika

likovi su zastupnici odreene ideje: flozosko-etika karakterizacija lika

KOMPOZICIJA, FABULA

abula je oblikovana oko ubojstva(slinost s abulom kriminalistikogaromana)

pregledna radnja (preteito kronoloka,uz povremene retrospekcije)

abularni tijek:

priprema za ubojstvo

ubojstvo

psiholoko slamanje Raskoljnikovakoji je stalno na rubu priznavanjazloina

VRSTA ROMANA

psiholoki roman

socijalni (drutveni) roman

roman ideja

TEMA

elja za drutvenom afrmacijom pitanje ovjekova identiteta

pitanje ovjekove odgovornosti

najznaajniji prethodnik moderne proze


7/17

KNJI@EVNI VREMEPLOV

Milutin Cihlar Nehajev(1880. 1931.)javlja se kao odgovor na realistiku

poetiku objektivnoga pristupa temi iknjievnika kao analitiara drutvenihzbivanja

u knjievnost se uvodi subjektivizam

pisci se bave psihologijom junaka

junak nije vie samo drutveno ve iduhovno, intelektualno bie

teite se prebacuje s vanjskogasvijeta na unutranje proivljavanjelika

Modernistika proza

U sreditu su uglavnom likovi intelektua-

laca kakve je u knjievnost uveo Janko Le-skovar. To su pasivni pojedinci koji se neuklapaju u drutvenu sredinu, zaokuplje-ni su svojim unutranjim ivotom, a uglav-nom zavravaju tragino.

Dezintegracija realistike proze

abula vie nije primarna

prevladavaju opisi stanja likova(psihologizacija)

impresionistiki pejsa psiholoko stanjelika predstavljeno je slikom pejsaa

BIJEG

stilska obiljeja:

deabularizacija

psiholoka analiza

unutranji monolog

Autorsko pripovijedanje na mnogimse mjestima prekida monolozimaglavnoga lika, pismima, ulomcimadnevnika.

Sadraj romana predstavlja unutarnju analizuure Andrijaevia, traenje odgovora na pita-nje to je dovelo do njegova sloma.

Budui da je Andrijaevi poraen i prije negoto je poela radnja, preostaje jo samo od-matanje flma: autoanaliza, traenje uzrokapropadanja, prekapanje po prolosti, misa-ona aktivnost.

Kao literarni tip Andrijaevi i nije neka novost: on je samo modernizirana varijanta suvinog ovjeka,lika koji je tematiziran u brojnim ruskim romanima 19. stoljea. Rije je o talentiranim sanjarima, ljudimaznaajna intelektualnog potencijala, ali koji zbog imanentnih slabosti nisu dorasli problemima prakti-nog ivota i zahtjevima sredine u kojoj djeluju. Njihova je osnovna znaajka pasivnost, preosjetljivost,egoizam, neurotinost, nesposobnost konormistike socijalizacije, predisponiranost za poraz.

(Kreimir Nemec, Povijest hrvatskog romana od 1900. do 1945. godine)

Osnovni se sukob smjeta unutar lika; na-

petost je u samom karakteru, u njegovojunutranjoj slojevitosti.Svekoliki svijet promatra se iznutra, krozoptiku samo jednog lika.

U trenucima kada treba donijeti vane ivot-ne odluke, kada se od njega oekuje akcija,Andrijaeviu nedostaje volje i energije i on

se preputa snatrenju i kontemplaciji.

Bijeg je roman lika. U njegovu je sreditu sudbina ureAndrijaevia, intelektualca koji zavrava tragino usukobu sa sredinom, ali i sa samim sobom.


8/17

KNJI@EVNI VREMEPLOV

PREOBRAZBA

Franz Kaka(1883. 1924.)

klasik modernizma

Najznaajnija djela

pripovijetke :

Preobrazba

Seoski lijenik

Umjetnik u gladovanju

romani:

Proces

Dvorac

Amerika

Knjievnopovijesnorazdoblje

avangarda (1910. 1930.)

Avangardni smjerovi

uturizam (Italija, Rusija)

ekspresionizam (Austrija,Njemaka)

nadrealizam (Francuska)

Pobuna protiv tradicije(poetika osporavanja)

Avangarda

Kad se Gregor Samsa jednog jutra probudio iz nemirna sna, ustanovio

je da se u svom krevetu pretvorio u golema kukca.

TEMATIKA

GLAVNI LIK

KOMPOZICIJA

STILSKAOBILJEJA(magijski realizam)

doivljaj dehumaniziranoga svijeta kao mjesta tjeskobe i okrutnosti

odnosi unutar obiteji (nerazumijevanje, nemogunost komunikacije)

trgovaki putnik Gregor Samsa

tri dijela u kojima se prati postupnost preobrazbe

1. fzika preobrazba

2. promjena glasa (nemogunost komunikacije)

3. suavanje vida i odnosa prema prostoru

hladno, neutralno pripovijedanje: sve se biljei vrlo precizno i objektivno, opisisu detaljizirani i slikoviti

stvaralaki postupak utemeljen na paradoksu: spaja se nespojivo (realistino iantastino), ali to nikoga ne zauuje

elementi ekspresionizma (strah, tjeskoba) i nadrealizma (san, halucinacije)

tjeskobna, kafkijanska atmosera

Probuditi spavae i ukazati im na istinskiivot. (temeljna poruka Kafkina djela)


9/17

KNJI@EVNI VREMEPLOV


AVANGARDA

hrvatski ekspresionizam(1914. 1928.)

Kontekst

Prvi svjetski rat, poratno razdoblje

ekspresionizam kao umjetnikiodgovor na postojee stanje

Poetika ekspresionizma

pobuna protiv kulta ljepote

antimimetiko naelo: Umjetnostnijepreslika iskustvenog svijeta

umjetnik u djelu daje unutranju(duhovnu) stvarnost, ekspresiju

autonomija boje njome seizraava duhovna stvarnost, ovisnasamo o umjetniku

PREOBRAENJA (1920.)

Tematika

pjesniki svijet otvaraprogramatskim pjesmama PjesniciiMoja preobraenja

sredinji dio zbirke ine pjesme kojeobrauju razliite teme ljubav,smrt, tijelo, pjesnitvo, odnosprema Bogu ...

zbirka zavrava pjesmama Opomenai Budui, svevremenskim porukamaupuenim imaginarnom itatelju

Stilska obiljeja

krtost izraza racionalizacija rijei,eliptian izraz

boja kao simbol (jake boje, kontrasti)

dojam krika (saetost, glagoli)

slobodni stih

uglavnom nema interpunkcije

grafki izgled pjesme (ukazuje nasadraj)

initelji pjesnikoga ritma

duljina stihova

zvune fgure: asonanca, aliteracija,onomatopeja

ponavljanja

opkoraenje, prebacivanje, prijenos

grafki raspored stihova

Antun Branko imi(1898. 1925.)

pjesnik, esejist, kritiar

Iskazati i oglasiti sve krikove ovoga svijeta!

Dua stvari govori dui ovjeka. Ako svaki ovjek ne uje ono to govore stvari, zar to znai da stvari negovore ovjeku?

(Vijavica, 1918.)

Pjesnik je isto i osjetljivo ogledalo u kojem se prelama mrano lice stvarnosti. On ne protestira, on suosjea, izjednauje se,preuzima sudionitvo u oajanju, u krugovima koji se zatvaraju.

(Jure Katelan)

PjesniciPjesnici su uenje u svijetu

Oni idu zemljom i njihove oi

velike i nijeme rastu pored stvari

Naslonivi uhona utanje to ih okruuje i mui

pjesnici su vjeno treptanje u svijetu

Moja preobraenjaJa pjevam sebe kad iz crne bezdane i mune noi

iznesem blijedo meko lice u kristalno jutro

i pogledima plivam preko polja livada i voda

Ja pjevam sebe koji umrem na dan bezbroj puta

i bezbroj puta uskrsnem

O boe daj me umorna od mijna

preobrazi u tvoju svijetlu nepromjenljivu i vjenu zvijezdu

to s dalekog e neba nou sja

u crne muke nonih oajnika

motivi PJESNICI

metafore ^U\ENJETREPTANJE

aktivni

SVIJET motivi

]UTANJE metafore([UTNJA)

pasivan i tajanstvenpje

snicisuvje~notreptanjeu

svij

etu

uh

o,}u

tanje(okru uje,m

u~

i)o~i

(velik

e,nijeme)rastupo

red

stvar

iPjesnicisu ~u|enjeu svijetu


10/17

KNJI@EVNI VREMEPLOV

HercegovinaJa koraam livadama plav od sutona

Na rubu livada je kua parnog mlina

Iz daljine

to je krvlju namrljana uglasta i gruba

slikarija na nebu

I to god blie sem, sve glasnije viu

nebrojene uarene opeke

Ko ne zna, mislio bi da seljaci slave kakvu slavu

Ispod breuljaka crni vlak se vue

odmjereno udara

i vri

svoj dolaz jo dalekoj nevidljivoj stanici

No i ja na brdu

Poda mnom naas izrone iz mraka

kue stabla dvorita i njive

I opet utonu u mraku

ko u svijes

Iz tame u me gleda nekoliko svijetlih bijelih prozora:

ko nekoliko bijelih sveanih asova

iz crnog ivota ljudi

Antun Branko imi(1898. 1925.) pjesnik, esejist, kritiar

Kljuni pojmovi

pjesnikova ekspresija

duhovna stvarnost

simbolika boje

krtost izraza

grafki raspored stihova

odsutnost interpunkcije slobodni stih

pjesniki ritam

Naslikana ptica nije ptica nego:slika. Realno tlo (pjesnikov ivot,biografija) i pjesniko tlo (stva-ralatvo) to su dvije razliitestvarnosti.

(Jure Katelan)

PREOBRAENJA (1920.)

Vizualna slika (osjetilnastvarnost) preobraavase u pjesnikovoj svijestiu ekspresiju (duhovnustvarnost).


11/17

KNJI@EVNI VREMEPLOV

Miroslav Krlea(1893. 1981.)

GOSPODA GLEMBAJEVI

TEMATIKA

LIKOVI

STILSKA OBILJEJA

KOMPOZICIJA

MJESTO RADNJE,VRIJEME RADNJE

Prikazujui uspon i pad Glembayevih, koji su potekli od meimurskih seljaka, azloinima, prijevarama i enidbama popeli se na vrh drutvene ljestvice i postalizagrebaka gospoda, Krlea ukazuje na slom Austro-Ugarske Monarhije: slom uglembajevskom salonu odraz je sloma koji zahvaa Monarhiju u cjelini.

U prvom se planu nalaze psiholoki produbljeni likovi, lanovi obitelji Glembay:

Naci (Ignjat Jacques) Glembay bankar, tajni savjetnik Barunica Castelli-Glembay njegova druga supruga

Leone Glembay Ignjatov sin iz prvoga braka sestra Angelika udovica starijega Glembayeva sina Ivana.

klasina dramska struktura (tri ina, potivanje pravila trojnoga jedinstva) dramska napetost rezultat je dramskoga sukoba (odnosa meu

likovima, sukoba unutar lika)

govorna karakterizacija likova (agramerski obojen njemaki jezik)

naturalistika obiljeja (bioloka mot ivacija glavnih likova)

vrsta: psiholoka drama

U odnosu prema itavoj trilogiji, drama Gospoda Glembajeviekspozicija je u kojoj ne upoznajemo samo mnoga lica koja su se te jubilarne noi nalau domu Glembaya nego i itavu historiju Glembajevih. U prvom inu to je upoznavanje jo u punom sjaju, a muti ga samo Leonov sarkazam predobiteljskim portretima: tek u drugom, kada izmeu oca i sina zapoinje dugo odgaani obraun, die se potpuno zavjesa u glembajevsku prljavti-nu, otkrivaju se detalji nekih smrti, bankrotstva, histerija, koji su bili pod obiteljskim dekorom sakriveni za profane oi, kao obiteljske tajne. Trei inve je poetak brodoloma.

(Marijan Matkovi)

Dramska radnja na sceni nije kvantitativna. () Ne moedakle biti dobre drame bez unutarnjeg psiholokog vo-lumena kao glazbala i dobrog glumca kao sviraa koji natom glazbalu svira.

(Miroslav Krlea)

Dramska se radnja odvija na jednom mjestu (palaa imune bankarske obiteljiGlembay) u svega nekoliko sati (izmeu 1 i 5 sati ujutro).

Suavanjem prostora i vremena, pozornost je usmjerena na odnose meu likovima,na njihova psiholoka proivljavanja.

glembajevska priroda daniellijevska priroda

razum

duhovno

ljudsko

nagon

tjelesno

animalnoLeone

unutarnji sukob

vanjski sukob

Ostali su likovi odreeni socijalno i psiholoki. U njihovim se dijalozima otkriva licemjernost i nemoral drutvenoga kruga kojemu Glembayevi pripadaju.

U sreditu je dramske radnje lik Leonea Glembaya. Temom povratka sina u zaviaj otvara se prostor za psiholoki sukob (izmeu likova i unutar lika), a istovremeno sepokree radnja otkrivanjem tajni iz prolosti. Leoneov je lik poveznica svih elemenata drame.

1. in: Leone Silberbrandt

2. in: Leone otac

3. in: Leone barunica Castelli

glembajevska priroda daniellijevska priroda

Leone

Simbolistiko-ekspresionistikaaza (ciklus legendi)

Legenda Maskerata Kraljevo Kristoor Kolumbo Michelangelo Buonarroti Adam i Eva

Ekspresionistiko-realistikaaza(ratni ciklus)

Galicija (kasnije U logoru)

Vujak

Golgota

Psiholoka aza (analitiko-realistike

drame) ciklus o Glembajevima U agoniji

Gospoda Glembajevi

Leda

Aretej ili Legenda o svetoj Ancili, rajskojptici(posljednja Krleina drama)

Drame


12/17

KNJI@EVNI VREMEPLOV

Miroslav Krlea(1893. 1981.) POVRATAKFILIPA LATINOVICZA

Novele

Hrvatski bog Mars

Novele

Romani Tri kavalira gospoice Melanije

Povratak Filipa Latinovicza

Na rubu pameti

Banket u Blitvi

Zastave

Pripovjedna prozaMiroslava Krlee

povratak

umjetnost

likovi

egzistencijalna tema(traganje za vlastitim identitetom)

Povratak Filipa Latinovicza

djetinjstvo

Otuenje, ivana rastrojenost, kriza identiteta, raspad svih vrijednosti, ra-zoaranje europskom kulturom i civilizacijom, umjetniko klonue to jeduhovni prtljag s kojim se Latinovicz vraa iz svijeta ne bi li, u ponovnomkontaktu sa zaviajnom podlogom i oivljenim uspomenama iz djetinjstva,akumulirao novu ivotnu i umjetniku snagu. Zato se i moe rei da je slikarev

dolazak u rodni kraj povratak fiziki i povratak psihiki: bijeg od civilizacijevelikih sivih gradova i sentimentalna potraga za izgubljenim uporitem, ivot-nom neposrednou i svjeinom prvih emocija.

(Kreimir Nemec)

U romanu se oituje Krleina elja za tematiziranjem kljunih europskih intelektualnih ideja i etikih dilema, a na razinioblikovnog postupka oita je snana veza s Proustom (duga reenica zasiena detaljnim opisima boja, zvukova i mirisa,neprekidne reevokacije prolih zbivanja).

(Velimir Viskovi)

majka

rodni grad

Karolina

Kostanjevec

bordel

stari oslikani paravan

Filip

povratak nakon 23 godine

do`ivljaj zavi~aja

odnos prema tjelesnom

majka

povratak

zavi~aja

nom

do`ivljaj

ema tjeleodnos pr

ma a

Fili Filip

Kiryales (Filipov alter ego, njegova podsvijest):Svaku Filipovu misao utemeljenu naumjetnikom doivljaju svijeta Kiryales ruilogikom racionalne svijesti.

U sreditu je romana Filipova svijest: on jehipersenzibilan intelektualac, umjetnik, ovjekkojega mui tenja za samospoznajom.

Osjeaj egzistencijalne tjeskobe oduzima mu moumjetnikoga izraavanja.

Sav je u suprotnostima: u njemu se sukobljavajutjelesno i duhovno, umjetniko i racionalno,primitivno i civilizacijsko.

Postupci Baloanskoga motivirani su bioloki: onrtvuje svoju graansku egzistenciju i odrie se svegazbog otkria tjelesnoga. Njime vladaju animalninagoni koji kulminiraju u zavrnici romana.

Majka, Boboka slini likovi

naglaena tjelesnost

psihoanalitiki pristup

Promatrajui svijet oima slikara, Filip naglaava vanostboje u doivljavanju svijeta: eli na slikarskom platnuizraziti slikarski doivljaj svijeta kao simultanitet ovjekovesvijesti (sliku, zvuk). U romanu se nalaze brojne digresije oslikarstvu, uporabi boje, pristupu temi iz pozicije umjetnika.

Stoga se Povratak Filipa Latinovicza moe odrediti kao

roman o umjetniku i umjetnosti, ime se uklapa utradiciju europskoga romana 1. polovice 20. stoljea.

Roman se sadrajno moe podijeliti na dva dijela: u prvomdijelu dominira retrospekcija (povratak u prolost), a u drugomdijelu prikazuje se kostanjevaka sredina i pripovijedanje teeuglavnom linearno.

Osnovno je obiljeje kompozicije njezina dramska struktura:nakon ekspozicije (Filipov povratak) niu se prizori punidramatike (Filip majka, Boboka Filip Baloanski, Filip

Kiryjales), a roman zavrava dramatinim krvavim raspletom.

Panonija

zaviaj

Roman Povratak Filipa Latnovicza (1932.) prvi je moderni hrvatski roman. U njegovu je sreditu lik slikara Filipa Latinovicza koji se nakon mnogo vremena vraa u rodnigrad u potrazi za vlastitim identitetom.

kompozicija


13/17

KNJI@EVNI VREMEPLOV

Albert Camus(1913. 1960.)

Albert Camus dobitnikje Nobelove nagrada zaknjievnost 1957. godine.


traje od etrdesetih dosedamdesetih godina 20. stoljea

Obiljeja

obnavlja se dijalog s tradicijom:knjievnici se vraaju velikimknjievnim temama (odnospojedinca i drutva pojedinacu suvremenoj civilizaciji, smisaopostojanja knjievnosti, smisaoljudske povijesti)

knjievnost se ispreplee sflozofjom

knjievna tehnika: prodor esejizmau roman

Kasnimodernizam

Prije mnogo godina rezimirao sam Stranca reenicom za koju znam da je paradoksalna: U naem drutvu svaki ovjek koji ne plae na pogrebu svoje majke izvrgava se opasnostida bude osuen na smrt. Htio sam samo rei da je junak te knjige osuen zato to ne pristaje sudjelovati u igri. U tom je smislu on stranac u drutvu u kojem ivi, on lunja postrani, po periferiji svog privatnog ivota, osamljenikog i senzualnog. I zato su itatelji u napasti da ga smatraju izgubljenim bijednikom. Meutim, predodba o tom liku bila bi to-nija, odnosno bila bi blia onome to je autor elio, kad bi se itatelj upitao u kakvoj to igri Mersault ne eli sudjelovati. (...) On govori ono to jest, on odbija prikrivati svoje osjeaje, adrutvo se zbog toga odmah osjea ugroeno. Trae, na primjer, od njega da kae kako ali zbog poinjenog zloina, prema ve posveenoj formuli. On im odgovara da, to se togatie, osjea vie nezadovoljstvo nego pravo aljenje. I ta ga nijansa stoji glave.

(iz Camusova predgovora amerikom izdanju Stranca)

Stvaralatvo Alberta Camusa(Od apsurda do pobune)

Camusovo se stvaralatvo moepodijeliti na ciklus apsurda (djelakojima se naglaava nihilizam uvremenu kada djela nastaju) i na cikluspobune.

Ciklus apsurda Stranac(roman) Mit o Siziu (esej) Kaligula (drama)

Ciklus pobune Kuga (roman) Pobunjeni ovjek(esej) Opsadno stanje, Pravednici(drame)

Knjievnost je za njeganapor da se izrazi besmi-slenost ivota i svijeta.Ona je ovjekovo povla-teno iskustvo lucidno-sti, pokuaj oblikovanjastvari i dosezanje ljepote.

(Jere Tarle)

SIZIFOV POSAO = @IVOT

APSURD

Rje{enje?

PRIHVA]ANJE SVOJE STIJENE,TJ. SVOJE SUDBINE

Filozofja apsurda Mit o Siziu

Zato ivjeti? to ovjeku ostaje nakon raspada kranskih i graanskihvrijednosti? Ta se pitanja javljaju kada ovjek osjea da mu je prirodastrana, a svijet neprijateljski. Tada se javlja nepremostiv jaz izmeu o-vjeka i svijeta: ovjek se u svijetu osjea strancem, svoje postojanjedoivljava besmislenim i u njemu se javlja osjeaj apsurda svijeta i vla-stitoga postojanja.

Polazei od apsurda kao jedine izvjesnosti, ovjek na sebe (poput Sizia)preuzima patnju ivljenja u svijetu bez boga i smisla. Takav jejunak ap-surda Sizi.

Meutim, kada se (u trenutku svijesti) Sizi iznova vraa kamenu i ponov-no ga gura, on prihvaa ivot i jai je od svoje sudbine: Nema sudbine kojase ne bi mogla nadmaiti prezirom. Dakle, temeljni je ljudski stav upravootpor protiv apsurda jer ovjek mora svome ivotu dati smisao.

STRANAC

TEMA

KOMPOZICIJA

KARAKTERIZACIJA LIKA(tehnika redukcije)

VRSTA

prikaz ivota kao besmislenog i apsurdnog

ovjekova otuenost ovjek kao stranacu svijetu

Roman je podijeljen u dva dijela: u prvom se dijelu prikazuje Mersaultov ivot kaoivot slobodnoga ovjeka, a u drugom njegov ivot u zatvoru te osuda.

Camus unosi promjene u karakterizaciju lika: itatelj oekuje psiholoku razradu lika,ali ona izostaje. Prikazujui Mersaultov psihiki ivot, Camus se koristi tehnikomredukcije svodi njegov psihiki ivot na elementarno, tj. na osjetilne dojmove. Takose lik kree samo u jednoj vremenskoj dimenziji u sadanjosti.

roman lika

egzistencijalistikiroman

Mersault je predstavnik otuenoga ovjeka: doivljavajui ivot kao besmisleno postojanje, on je otuen od drutva,ravnoduan je prema svim njegovim institucijama.


14/17

KNJI@EVNI VREMEPLOV

Kompozicija

Haulden Caulfeld, sedamnaestogodinjak,na poetku romana nalazi se na lijeenju ipria o dogaajima, odnosno krizi koju je

proivio prole godine (uoi Boia) kada je(ponovno) izbaen iz privatne kole jer nijepoloio zavrni ispit iz veine predmeta.

Holden Caulfeld

srednjokolac iz New Yorka inteligentan, ali emocionalno nezreo

izbaen iz privatne kole (kritika autoriteta,licemjerja, naina ponaanja u koli, snobizma)

odluuje napustiti internat prije vremena pa odlaziu grad

luta gradom i susree se sa svijetom odraslih

Pripovjeda

pripovijedanje u 1. licu (ispovijest glavnoga lika)

nepouzdani pripovjeda: odraava nain na kojiHolden vidi i doivljava svijet

Nain izraavanja (jezik)

primjeren pripadnicima njegove generacije

blizak usmenom izraavanju (govoru)

urbani sleng

Naslov romana

Sad svejedno, stalno zamiljam mnogo male djece kako se igraju u jednom velikom itnom polju. Na tisue male djece, anikoga u blizini... nikog odraslog, mislim... osim mene. A ja stojim na samom rubu jedne grozne provalije. to mi je dunost,trebam uloviti svakoga tko se zaleti prema provaliji... hou rei, ako netko tri ne gledajui kuda ide, ja moram iskrsnuti od-nekud i uloviti ga. To je sve to bih radio itavog dana. Da budem takav neki lovac u itu. Znam da je to ludo, ali je to jedinoto bih doista elio biti.

(Lovac u itu)

Svijet odraslih (New York)

licemjerje

lane vrijednosti

lani autoriteti

svijet zabave: hoteli, barovi,prostitucija,opijanje

Jerome David Salinger(1919. 2010.)

LOVAC U ITU

Jerome David Salinger

ameriki knjievnik

(roen u New Yorku)sudjelovao u Drugom svjetskom ratu

Lovac u itu (1951.)

zaetnikproze u trapericama

Proza u trapericama

Mislim time rei da su traperice stav, a nehlae.

(U. Plenzdorf: Nove patnje mladoga W.)

Proza u trapericama naziv je za popularnuprozu koja nastaje ezdesetih godina prologastoljea kao opreka intelektualistikoj prozi.Naziv je dobila po trapericama odjevnompredmetu tipinom za mladu generaciju kojuta proza opisuje.


15/17

KNJI@EVNI VREMEPLOV

Samotni ivot tvoj

Suknja

Prah

Aneo

Kotane zvijezde

Benito Floda von Reltih

RukeZagrljaj

Rukenovelistika

zbirka

U prvom izdanju objavljene su jo tri novele ( Mrtve due i U znakuvage kasnije uklopljene u roman Kiklop te Karneval prebaenau zbirku Ponienje Sokrata), a u konanu autorsku redakciju zbirkeuklopljena je uvodna novela Samotni ivot tvoj.

Pripovjedna proza

Novele

Pod balkonima Ruke (1953.) Ponienje Sokrata

Romani

KiklopZajednika kupka Never more

Drame

AlbatrosGlorija

Politeia ili Inspektorove spletke Pustinja

Kazaline kritike i eseji

Geste i grimase Nevesele oi klauna

Jo jedno zvonce s groblja; ovo je danas valjda posljednje, ve pada sumrak.A onaj kome zvoni ve je u kutiji kao lutka, kao da ga alju na dar nekom lu-aku to pravi kolekcije tih stranih igraaka.

(Ranko Marinkovi)No koliko god duh bio dominantan i inventivan u svojim dovijanjima, ipak se obraa ruci da zanjega radi.

(Ranko Marinkovi, Traktat o ruci)

U noveli su dijelovi tijela antropomorfzirani (ruke, noge, obraz), asve je uklopljeno u stvaran kontekst (Drugi svjetski rat).

Naglasak je u noveli na unu-tranjem majstorovu proiv-ljavanju. Iako pokuava samsebe zavarati, bolesni maj-stor sve jasnije uvia da jeLojz neiskren, da samo ekanjegovu smrt.

Time majstorov ivot postaje bez-vrijedan, a Lojzek postaje osobakoja mu to daje na znanje, osobakoja nasljeuje njegov posjed, alii njegov ivot (majstorova supru-ga Frida).

prolazak Djevojice i Djeaka, Djeakovadrskost (pljuvanje), okrutnost Desne(udara Djeaka), dolazak Oca

Pad: Dvije okrvavljene ruke naasaltu.

Pomirenje i zajedniki odlazak:A Obraz tada pljune u njih, da biih oprao od blata i krvi.

Tematska rije: ast (Kada joj je povrijeena ast, Desna djeluje potpisuje

smrtnu presudu, udara ...)Metaoraokrvavljene ruke ovdje dobiva doslovno znaenje.

ruke se ujedinjuju tijekomfzikoga sukoba s Ocem

Ironian smisao novele

Lojz je pravo lice anela (nad-grobnoga spomenika maj-storu) sve je privid, stvarna

je samo sebinost.

Upravo zbog toga majstor nemoe zavriti svoj nadgrobnispomenik kojim bi izrazio sebekao umjetnika umjesto izrazalica koji je elio dobiti (tuga, sna-ga anela), aneo na spomeni-ku imao je glupavo, prijetvornoLojzekovo lice.

ANEO RUKE

Aneo je pria oklesaru Albertu Knezu, knezu meu klesarskimobrtnicima, majstoru kojega su i neki kipari smatrali umjetni-kom. Istovremeno, to je novela koja se bavi temom ivota kaoironije: majstor smatra da je pomogao malome Lojzu, a Lojzga se, kao odrastao ovjek, samo elio to prije rijeiti.

Zavrni dio incident na ulici

Lijeva

raspjevana, emotivna

ne zna pisati i itati, ali znadrati knjigu

ne vjeruje rijeima: oneprevare ovjeka, ovjek e-sto kae ono to ne misli(Rijei su maska.)

nije izgubila vezu s prirodom

Lijeva ide za intuicijom, po-

kretom, nasluenim, a ne iz-govorenim.

Desna

ozbiljna, razumna

zna pisati (iako ne zna itati), zna li-stati knjigu ...

vjeruje rijeima

vodi konverzaciju, nastupa, iri hori-zonte

postavila se izmeu ovjeka i prirode

pazi da netko ne uvrijedi ast

potpisuje smrtne presude

Desna je racionalna: ona radi, ini idjeluje.

...

S doputenjem lijeve rijei nie desna

i mrlja se iri a sparno je ljeto:

fratri hoda Issom a mladost obijesna

u prainu baca sve to nam je sveto,

a i to bi drugo: podsmjeljiva usta(kad nam glas ostari i snaga kad susta)

upravljat e svijetom ko posljednjom slamkom:

to smo mi ivotu to nismo, jor Ranko? ...

(Jaka Fiamengo,Zaviajna pjesma (Ranku

Marinkoviu, Melkioru vikom))

KOMPOZICIJA

Uvodni dio: pripovjeda gleda ispred sebe (ovjeka ije su) rukeprebaene na lea, iznad zadnjice, kako se odmaraju jedna u drugoj.Lijeva se mazi u n aruju desne, spretnije, snanije, pametnije, ozbiljnije.

Sredinji dio: pripovjeda prati razgovor, a kasnije i svau Lijeve i Desne.

s

m

i

je

h

n

a

d

ap

s

u

r

d

o

m

Jo jedno zvonce s groblja; ovo je danas valjda posljednje, ve pada sumrak.A onaj kome zvoni ve je u kutiji kao lutka, kao da ga alju na dar nekom lu-

aku to pravi kolekcije tih stranih igraaka.

ko a rin kovii ianNo koliko god duh bio dominantan i inventivan u svojim dovijanjima, ipak se obraa ruci da zn r ii.

(Ranko Marinkovi, raktat o ruc

U noveli su dijelovi tijela antropomorfzirani (ruke, noge, obraz), asve je uklopljeno u stvaran kontekst (Drugi svjetski rat).

Naglasak je u noveli na unu-tranjem majstorovu proiv-ljavan u. Iako pokuava samsebe zavarati, bolesni maj-stor sve jasnije uvia da jeLojz neiskren, da samo ekanjegovu smrt.

Time majstorov ivot postaje bez-vrijedan, a Lojzek postaje osobakoja mu to daje na znanje, osobakoja nasljeuje njegov posjed, alii njegov ivot (majstorova supru-ga Frida).

prolazak Djevojice i Djeaka, Djeakovadrskost (pljuvanje), okrutnost Desne(udara Djeaka), dolazak Oca

Pomirenje i zajedniki odlaza

Tematska rije: ast (Kada joj je povrijeena ast, Desna djeluje potpisuje

mrtnu presudu, udara ...)Meta oraokrvavljene ruke ovdje dobiva doslovno znaenje.

ruke se ujedinjuju tijekomfzikoga sukoba s Ocem

Ironian smisao novele

Lojz je pravo lice anela (nad-robnoga spomenika maj-

storu) sve je privid, stvarnaje samo sebinost.

Upravo zbog toga majstor nemoe zavriti svoj nadgrobnispomenik kojim bi izrazio sebekao umjetnika umjesto izrazalica koji je elio dobiti (tuga, sna-ga anela), aneo na spomeni-ku imao je glupavo, prijetvornoLojzekovo lice.

ANEO UKE

Aneo je pria oklesaru Albertu Knezu, knezu meu klesarskimobrtnicima, majstoru kojega su i neki kipari smatrali umjetni-kom. Istovremeno, to je novela ko a se bavi temom ivota kaoironije: majstor smatra da je pomogao malome Lojzu, a Lojzga se, kao odrastao ovjek, samo elio to prije rijeiti.

Zavrni dio incident na ulici

Li eva

aspjeva , e otii na

ne zna is ti i iit i, al znadr at nk ji u

ne vje j rij i : oneprprev rva v ek , ovjek e-sto kak o o ne misli( ij ie s maska.)

nije i ubilila v zus prirod

Lij a iide z intuicijom, o-

r t m, n, aslluenim, a ne iizz-orenim...

Desn

a,,, mn

zna pisati (iakon zna itati), z li-stati knjigu ...

vjeruje rijeima

vodi konverzaciju, nastupa, iri h ri-

s e

i da netk ne uvvrije i i ast

po is rtn presude

esn e rar cionalna:a: na radi, ini idjel je.

K

MP

ZICIJ Uvodni dio: pripovjeda gleda ispred sebe (ovjeka ije su) ruke

prebaene na lea, iznad zadnjice, kako se odmaraju jedna u drugoj.Lijeva se mazi u n aruju desne, spretnije, snanije, pametnije, ozbiljnije.

Sredinji dio: pripovjeda prati razgovor, a kasnije i svau Lijeve i Desne

Pad: Dvije okrvavljene ruke nasaltu.

raz a a p une u n , ai oprao o ata i rvi.

s

m

i

e

h

n

a

d

ap

u

r

d

m

Ranko Marinkovi

(1913. 2001.)RUKEviki Voltaire


16/17

KNJI@EVNI VREMEPLOV

Samotni ivot tvoj

Suknja

Prah

Aneo

Kotane zvijezde

Benito Floda von Reltih

RukeZagrljaj

Rukenovelistika

zbirka

Ranko Marinkovi

(1913. 2001.) RUKE

Pripovjedna proza

Novele

Pod balkonima Ruke (1953.) Ponienje Sokrata

Romani

KiklopZajednika kupka Never more

Drame

AlbatrosGlorija

Politeia ili Inspektorove spletke Pustinja

Kazaline kritike i eseji

Geste i grimase Nevesele oi klauna

...

Uz limenu glazbu, bubnjeve, fanfare

pod krabuljom smijeha iskri nujna sjeta:

to e od nas biti kad se posve spare

samotni na ivot, sjena vrueg ljeta?

Ironijom treba branit dah ivotakad ivot iscuri i usud nas smota

i iznova pitat, ustro i potanko:

to smo mi ivotu to nismo, jor Ranko? ...

(Jaka Fiamengo,Zaviajna pjesma (Ranku

Marinkoviu, Melkioru vikom))

PRAH

ZAGRLJAJ

Poetak novele neobino pred-stavljanje lika jezinom igrom:Ah,

pozna ga, pozna ga! To je ono oblo,pravilno n kao krila galeba. Na n juje upozoravao neka ga ne pie unjegovoj adresi kao u. On nije Tou-ko, nije Jaukiu, Japanac. On je Jan-kin, Tonko plemeniti Jankin, a ne

neki tamo Touko Jau-Kiu, Kiu-iu,iu-Micu (...).

U sreditu je novele lik starogaudaka Tonka pl. Jankina kojinije mogao ni nakon jedanaestgodina preboljeti svoju velikuljubav Anu. Sadraj je noveleusmjeren na pokazivanje nje-gova unutranjeg svijeta.

Pripovjeda

Marinkovi polazi od Pirandellove teze da jeovjekovo ja rascijepljeno na bezbroj linosti.U svojoj je noveli uveo tri uloge: autorskoja,pripovjedakoja i treeja.

Kompozicija novele

Uvodni dio: pisac pokuava neto napisati, a pripovjeda ga promatra. Nakon neuspjelog poku-aja pisanja (samo prva reenica) pisac izlazi na ulicu

Sredinji dio: pisac izlazi, gleda ljude na ulici i razmilja o tome kako odabrati temu za djelo.

Stvarnost (ulica, obala)

jor Bepo i jorBernardo

inanc andar andar (sam hodaobalom), a pisac ga prati

pisac zagrli andara izabrao je TEMU

Zavrni dio: Posljednje stranice novele propituju odnos umjetnosti i ivota. Temeljno je pitanjesimbolike zagrljaja na kraju novele.

Plaio si mi matu, razgonio i prodirao reenice jo dok su se raale u glavi, trovao mi sve izvore misli ... Mata mi se uljala pod-vijena repa dok si se ti epurio po svijetu, bjeala od tebe, od onoga to ti doista jesi i to se deava zbog tebe i sklanjala se pobrijanicama, po trafikama, motala se ok o nogu smijenim starcima, udacima, prosjacima, prosjaila i krala k omadie ivota narubu stvarnosti, ali ovo tu, ovo ovako ... u posljednjem zagrljaju nije mogla smisliti. A sad se, gle, to i dogodilo, ali napisati vie

ne mogu! Moram te drati i umrijeti ... (Zagrljaj)

Crna mrlja(Knjievnost i drutvo)

Kapljica tinte (METONIMIJAKNJIEVNOSTI) razlijeva sepo papiru (IVOT).

kin, Tonko plemeniti Jankin, a ne

neki tamo Touko Jau-Kiu, Kiu- iu,iu-Micu (...).

Zavretak novele simbolino pokazauje kako Tonko pripada ne-kom drugom vremenu, a sada se naao u zagrljaju novoga dobakoje je promijenilo sve ono do ega mu je nekada bilo stalo.

Marinkovi uvodi pirandelovski potez lika koji se eli izboriti zaigranje svoje uloge do kraja.

Drugi je sloj novele odnos staroga i novoga vremena: staro jevrijeme predstavljeno likovima Tonka i starice (na brodu), anovo vrijeme likom geometra, Anina mua.Ana je poveznica tih dvaju vremena: ona je istovremeno ideali-zacija staroga vremena i obinost novoga vremena.

Novela bi moga imati i drugi naslov, zapravo citat iz djela koji najbolje opisuje Tonko-vo psihiko stanje: ... na munoj stazi jedne prolosti (s koje je vrijeme ispralo svu bjelinu).

zacija staroga vremena i obinost novoga vremena.

Zavretak novele simbolino pokazauje kako Tonko pripada ne-

autorskoja

(lik, knjievnik kojipokuava pisati)

pripovjedako ja

(pripovjeda kojivodi dijalog s likom,tj. autorskimja)

treeja

sam knjievnik RankoMarinovi koji pie novelu

Oemu

pisati?

(tematika)

Svemoe

postati

temom

:

STVARNOSTse

rastvarapred

tobomkaolepeza

;proetaj

pogledom

uokolo,

svi

viu

izgledalitamene,

mene!

Misleda

jeto

ala,

to

ti

kaniuiniti.

Utebeje

pogled

mesarski:

bira

ovna

zartvenikUMJETNOSTI

.

(Zagrljaj)

(posljednja novela u zbirci)

Tema

pisanje opservacija, pro-matranje, analiza postupka

Umjetnost otvara vie mogunosti nego stvarnost, ali stvarnost sugerira da se izmiljeni likovi doivljavaju kao zbiljski,granice su krhke i jedva uoljive, postoji samo trajni dijalog izmeu zbilje i umjetnosti, odnosno pripovjedaa i CrneMrlje s poetka prie. (Julijana Matanovi)

Zagrljaj je narativna slika kljunog literarno-humanistikogproblema i metode Marinkovieve umjetnosti uope.

(Bruno Popovi)

viki Voltaire


17/17

KNJI@EVNI VREMEPLOV

Antun oljan(1932. 1993.)

Proza u trapericama

Mislim time rei da su traperice stav, a nehlae.

(U. Plenzdorf: Nove patnje mladoga W.)

Proza u trapericama naziv je za popularnuprozu koja nastaje ezdesetih godina prologa

stoljea kao opreka intelektualistikoj prozi.

Obiljeja:

prikazivanje generacije mladih, inteligentnihljudi bez ciljeva, planova i sigurnebudunosti

nezadovoljni su svijetom, ne priznajudrutvene vrijednosti

ograuju se od malograanske kulture kojudoivljavaju kao kulturu odraslih

sveznajui pripovjeda zamjenjujese nepouzdanim pripovjedaem kojipripovijeda u 1. licu

u jezik se unosi sleng, kolokvijalni urbanigovor i dijalekt

naslov romana

Za druge, znao sam, nema vie pravog povratka.Nisu se imali kamo vratiti, ostavljeni u bespuu, iz-gubljeni. Za njih vie nita nije moglo poeti iz po-etka, kao ni za ovog ratra ovdje, na kraju puta,ostaje da umre. Ovo to je za Roka bio samo kra-tak izlet, za njih je bilo konano putovanje nakonkojeg se ne putuje vie.

Lutanje alegorijsko traganje za identitetom i osobnom slobodom

() i vidio sam jasno, sve jasnije, da je svijet u koji sam stigao isti onaj svijet iz kojeg sam krenuo, vidio samda stojim na rotoru krajolika, u samom sreditu kruga, i shvatio sam da nisam nigdje drugdje nego na svo-me mjestu.

I to sam drugo mogao nego da ga prihvatim? to mi je, nakon svega, preostalo? Pognuo sam glavu i zako-raivi u krajolik prihvatio sam kamenu stazu pod nogama (. ..), prihvatio sam cijeli taj dobro poznati, banal-ni i jalovi krajolik koji mi je bio pred oima sve otkako smo krenuli na ovaj pohod.

... ovdje kretanje, osvajanje prostora, po-staje samo sebi svrhom, upravo poputbesmislena ali upornoga kotrljanja ka-menja uz brijeg Camusovu Siziu.

(Kreimir Nemec)

Panika i apatija su Prokrustova posteljana kojoj se raspinje duh moje genera-cije kae prvoosobni pripovjeda na

jednome mjestu u romanu i tako ulaziu bit problema umorne mladosti koja

nije sposobna nijednog trena ivjeti uemocionalnoj stabilnosti i duhovnojravnotei. Njoj je eskapizam imanentan,pa zato ni ovdje kao u Izdajicama, nijevaan cilj nego sam proces kretanja.

(Kreimir Nemec)

Sve je u izletnikoj pustolovini oljanovemale skupine od poetka bilo promae-no i apsurdno, ali kao da je bilo neizbje-no, sudbinski predodreeno. To vijugavotraganje za neim neodreenim djelujepoput sna i zapravo je projekcija egzi-stencijalne strepnje i neuhvatljivosti ljud-ske egzistencije. (...)

Krajnji ishod pustolovine nije nimaloohrabrujui: kretanje se zapravo odvija uzaaranom krugu, pitanja o smislu osta-

ju bez odgovora, a na kraju puta/ivotaeka nas nitavilo.

(Kreimir Nemec)


1952. g. 1969. g.

Drugamoderna

KRATKIIZLET

tri tematska plana romana

roman s egzistencijalistikomtemom

roman o izgubljenoj generaciji(model proze u trapericama)

politika alegorija

egzistencijalistika simbolika

putovanje potraga zaidentitetom, traenje smisla ivota

prepreke na putu ivotniproblemi, odluke i izbori

kruno gibanje uzaludnost ivota

kratki izlet ivot

likovi

pripovjeda: mladi novinar,

sudionik ekspedicije, predstavnikumorne mladosti

Roko ostali lanovi ekspedicije stari ratar

kompozicija

uokvirena pripovjedaevimrazmiljanjima o Roku

kronoloki prati tijek ekspedicije islijedi model pikarskoga romana

vrsta

egzistencijalistiki roman(s elementima drugih proznih modela)

kv plakati 2012 a4 - sve pdf

Documents