115KKOOLLOOVVOOZZ 22000099..114

ambiciozan tim, a njegov uspjeh na regatnompolju nije bio sporan. »ak i najkonzervativniji ujedriliËarskoj aristokraciji poËeli su naruËivatinjegove brodove, a srameæljivi Olin Stephenspostao je autoritet za hendikepe i premjere, sav-jetnik najprestiænijim regatnim odborima i jed-riliËarskim klubovima. Njegov brat Rod, vrhun-ski jedriliËar i riger, bavio se svim tehniËkim as-pektima Olinova dizajna tako da je ekstroverti-rani brat genijalnog dizajnera bio zasluæan zapripremu i porinuÊe svih njihovih brodova. Rodje bio i glavni pokretaË inicijative da se S&S-ovibrodovi poËnu graditi od plastike i iz razloga ko-

ji nisu baπ poznati silno je æelio naÊi nekoga tkoÊe takve brodove proizvoditi u Europi, odnosno,Ëak je bio precizniji, æelio je partnera u Finskoj.

Pekka i njegov hobiDok su Rod i Olin Stephens vodili svoj veÊ oz-biljni posao i razvijali veÊ zasluæenu odliËnu re-putaciju, Pekka Kosenkyla bio je mlad Finac, nit-ko i niπta u svijetu nautike. Ali joπ kao djeËakshvatio je da æeli imati brod pa je sagradio kanu,a s 14 godina veÊ je razvio smisao za biznis pa jeprije odlaska na fakultet veÊ prodao pet svojihkanua. Nakon studija ekonomije vratio se u svo-

je rodno selo Pietarsaari, gdje je radio u tvornicipapira i bavio se prodajom papirnatih vreÊa. Kaoi veÊini drugih ljudi iz tih sjevernih πumovitihkrajeva svi poslovi bili su vezani za drvnu indus-triju, toliko da su Ëak i poljoprivrednici tijekomdugih tamnih zima bili amaterski stolari, pa ibrodograditelji. I Pekka je nastavio svoj hobi iubrzo je poËeo za sebe graditi 11 metara dugbrod. Prije nego πto ga je uspio zavrπiti, veÊ jenaiπao kupac koji ga æelio kupiti, i to po jako do-broj cijeni. Mlada i ambiciozna ekonomista i po-duzetnika to je potaknulo na razmiπljanje. Ako jeuspio prodati nedovrπen brod za dobru cijenu,

πkverovi | Swan

Nije ovo priËa samo o jednom prekrasnombrodu niti o poËetku klase regatnihkrstaπa, ovo je prije svega πtorija oËovjeku, brodu i πkveru koji su bili jedno

U jedrenju postoji jedno sveto ime, jedanbrend za koji svi znaju. Toliko je slavnoda ga prepoznaju Ëak i oni koji nisu nijedriliËari ni nautiËari. Swan je u nautiËarskomsvijetu jednostavno sinonim za prekrasan brod,ali i uspjeh, kvalitetu i prestiæ, neπto poput Fer-rarija u autoindustriji, pravi statusni simbol, alii odliËna jedrilica. Da nije rijeË o novcu, ne bihdugo mislio, nakon godina prouËavanja brodo-va mogao bih rasplesti teoriju o tome treba li iline treba kupiti Swana, ali da se naem u situa-ciji da ga mogu priuπtiti, svi argumenti pali biu vodu, kupio bih ga. Zaπto?

Vjerujem da je to najbolji brod, a zaπto vjeru-jem da je tako, to je duga priËa koja poËinje sre-dinom πezdesetih godina. To je doba poËetkabrodogradnje od stakloplastike, odnosno po-Ëetka serijske proizvodnje jedrilica za razonodu.U to doba u Europi nije bilo puno regata, a je-dine prave internacionalne regate odræavale suse samo u Cowesu na otoku Wight u Engles-koj. Osim u Cowesu bilo je i velikih internacio-nalnih regata u Sjedinjenim AmeriËkim Dræa-vama, ali na Mediteranu je bilo samo manjihlokalno organiziranih regata, niπta ni pribliænosliËno danaπnjim natjecanjima.

Regatne jedrilice joπ su bile teπke, velike, neu-dobne i jako skupe, a dizajneri kao slavni Ni-cholson, Herreschoff te Sparkmans i Stephens(S&S) gradili su brodove po narudæbi za bogateklijente. Sredinom πezdesetih svi su veÊ znali dabuduÊnost ovisi o primjeni nove tehnologije i daje vjerojatno plastika najbolji materijal za grad-nju brodova. Brodovi graeni od plastike bili sutoliko lakπi od drvenih da ih se uopÊe nije mo-glo usporeivati, a za uspjeh na regatama sma-njena istisnina bila je jedini pravi recept. S&S uto doba veÊ je bio ozbiljno uzdrmao jedriliËarskiporedak u Americi, bio je to mlad, pametan i

SVETO IMEJEDRENJA

napisao Marko KneæeviÊsnimke Matteo Salomon, Classicswans.org i drugi vlasnici Swanova Swan 65, Venator, 1973.

prvi Swan 36 na engleskom træiπtu, stigao je usvibnju i na porinuÊu radnici su ga joπ dovrπava-li. Kada je dizalicom polako spuπten u more, pri-mijetili su da voda u njega prodire odasvuda. Daje porinuÊe nastavljeno, cijela reputacija brodo-gradiliπta potonula bi i pitanje je bi li se ikadaoporavila, ali sreÊom brzo su ga podigli i nakonnekoliko dana rada svi su problemi izglaeni, aCasse Tete je nekoliko tjedana nakon porinuÊa os-vojio 7 od 8 regata na kojima je sudjelovao pos-tiæuÊi performanse koje su i danas legendarne…Upravo je u tome tajna uspjeha tih brodova, onisu zapoËeli ono πto danas poznajemo kao regatnekrstaπe. Bili su toliko lakπi od drvenih suparnikada na regatnom polju nije bilo konkurencije. Sdruge strane, iako su bili sposobni pobjeivati srelativnom lakoÊom, imali su prvoklasne unu-traπnjosti koje uopÊe nisu zaostajale za puno spo-rijom konkurencijom ni po kvaliteti ni po luksu-zu. Pekka kaæe da je svaki Swan koji je gradio bionamijenjen regatama. Bio je svjestan da svojebrodove moæe puno luksuznije opremiti iznutra,a joπ Êe biti puno lakπi od drugih i, πto je joπ bo-lje, plasirao ih je na træiπte s niæom cijenom odkonkurencije. Udobnost je bila vrlo koristan do-datak, puno lakπe je prodati regatnu jedrilicu ko-ja se svia i supruzi! Iako Pekka nije ciljao na toda izmisli kompletno novu vrstu brodova, svo-jom logikom i vizijom u tome je uspio, prviSwan i mnogi nakon njega bili su poËetak danastoliko popularnih regatnih krstaπa. Mogli bismoreÊi da je na Swanu kompromis izmeu udob-nosti i brzine, koji je prisutan u gradnji svakog

broda, u tom trenutku bio potpuno rijeπen, mo-gli ste imati i brzinu i udobnost.

Sedam stopa viπeKoliko god je uspjeh prvog Swana bio fantasti-Ëan i koliko god je dao Nautoru odliËne temeljeza dalji razvoj, tako poznat brend nije se mogaosagraditi na samo jednom brodu. Ubrzo su slije-dili novi modeli, Pekka je bio svjestan da, æeli liostati ispred konkurencije, treba brzo ulagati urazvoj novih i veÊih modela. SljedeÊi razvijeniSwan bio je Swan 43 i o njegovu razvoju nije od-luËio Pekka sam. Poznati ameriËki brodogradi-telj Palmer Johnston, koji je prije suraivao saS&S-om, pitao je Roda bi li mu mogao organi-zirati proizvodnju jednog serijskog Olinova di-zajna neπto duæeg od 40 stopa. Pekki je ta veliËi-na isto odgovarala, a Rod je inæenjere PalmeraJohnstona poslao u Finsku da pomognu u razvo-ju. Vrlo brzo iz malog brodogradiliπta izaπao jeprvi Swan 43, Pekka i danas sa smijeπkom opi-suje kako je veliki Amerikanac testirao njegoveproizvode koristeÊi se svojom snagom i teæinomi provjeravao πto na brodu moæe razbiti ∑ opre-ma koja je preæivjela taj grubi test bila je dovolj-no dobra! Zadovoljivπi Amerikance, Pekka je vr-lo rano osvojio træiπte koje Nautor i danas sma-tra jednim od najvaænijih. Kvaliteta tih brodova nije bila samo u rukamavelikih i snaænih Amerikanaca jer kada je brodproπao testiranje, doπao je Rod, a njega Pekkaneizmjerno poπtuje. Kaæe da je Rod svaki brodtemeljito testirao, prvo je pregledao sve stupnje-

ve proizvodnje, a sve izmjene bratova dizajna ra-dio je na licu mjesta u tvornici. Kada bi se vra-tio da pogleda gotov proizvod, prvo je provjeriojesu li sve izmjene toËno napravljene, a onda ses Pekkom i vlasnikom dogovorio o preuzimanjuza sljedeÊi dan u 6 sati. Svi su morali biti ondje,a Rod je poËeo na vrhu jarbola, provjeravao jesve, Ëesto bi proπlo podne kada bi se spustio dovijaka na kobilici, a kada je i njih pregledao, bi-lo je vrijeme za isplovljenje. Jedrilo se dok svajedra nisu testirana na svim kutovima jedrenja,nije trebalo zadovoljiti samo vlasnika nego je iRod morao biti siguran da je brod savrπen, tektada je vlasnik mogao preuzeti brod. Kada je bi-lo razlika u miπljenu ili je Rod imao kakve pri-mjedbe, prostora za diskusiju bilo je vrlo malo.Takva Pekkina iskustva lijep su uvid u poslova-nje moæda najboljih dizajnera jedrilica na svije-tu: genijalni Olin sjedio je u New Yorku i dizaj-nirao, pomalo povuËen i srameæljiv, dok je stari-ji brat svojim znanjem i profesionalnoπÊu pret-varao kreacije u zbilju.

Meπtri za pamÊenjeOsim Roda Pekka se rado sjeÊa i nekih lokalnihljudi koji su mu pomogli u razvijanju njegovabrodogradiliπta, Ëesto spominje svojeg glavnogstolara, koji je poslije postao organizator proiz-vodnje. Rurik je bio neizmjerno lojalan i iznim-no talentiran stolar koji je imao odliËne organi-zacijske sposobnosti. Ake je bio joπ jedan klju-Ëan Nautorov Ëovjek. U to doba bio je predstav-nik Lloyd Registera za Finsku i zaduæen za izda-

mora postojati ozbiljna potraænja za brodovimakoja bi mogla postati osnova za dobar posao.I tako se taj mladiÊ iz malog sela u Finskoj po-Ëeo raspitivati o daleku i prestiænu svijetu jahti,regata i brodogradnje. Ubrzo je primijetio dakoga god pita svi mu spominju S&S i shvatio jeda ako æeli biti uspjeπan u toj industriji mora po-kuπati suraivati s ljudima iz tog projektantskogbiroa. Pekka danas kaæe da se ta odluka jedno-stavno nametnula, njemu se Ëini da zapravo iz-bora u to doba i nije bilo i suradnja s Rodom iOlinom bila je jedini put k uspjehu. Nakon raz-govora s Pekkom Ëini mi se da je tu malo skro-man. Iako je S&S bio logiËan izbor, vjerojatnonije bio baπ i jedini, a to πto ga je on toliko cije-nio i smatrao jedinim putem do uspjeha, govorinam najviπe o tome kakav je uistinu bio vizionari kolika je bila njegova æelja za uspjehom.Kada je smogao dovoljno hrabrosti, a moæda idrskosti, nazvati u S&S i ponuditi suradnju ubuduÊem brodogradiliπtu, opet ga je doËekalaonakva sreÊa za koju se kaæe da zna kome Êe seosmjehnuti.

Susret u pola πestUpravo u to doba Rod je putovao po Europi,preciznije, bio je u Finskoj i uzaludno traæio bro-dogradiliπte s kojim bi mogao zapoËeti suradnju.Kada je stigao Pekkin poziv, Rodu je veÊ bilo po-malo dosta i spremao se za povratak u SAD slje-

deÊi dan, ukratko, rekao mu je da viπe nema vre-mena za sastanke, ali ako Pekka baπ hoÊe, moguse naÊi sljedeÊi dan u pola πest. Spustivπi sluπali-cu, Pekka je bio iznenaen kako je razgovor br-zo zavrπio, moæda malo i razoËaran, ali barem jedobio ono πto je æelio, sastanak s najboljim di-zajnerima. Jedino nije bio siguran znaËi li polaπest ujutro ili naveËer. Za svaki sluËaj sljedeÊe ju-tro probudio se rano i stigao u predvorje hotelagdje je Rod odsjeo i to je bila prava odluka. Na-kon nekoliko neozbiljnih sastanaka s drugimbrodograditeljima u Finskoj Rod je æelio provje-riti koliko je Pekka zaista zainteresiran misleÊi damu, ako mu je zaista stalo do suradnje, neÊe bi-ti teπko diÊi se tako rano ujutro. I bio je u pravu.Razgovor je dobro protekao i iako je Rodu bilojasno da Pekka nema puno za ponuditi, shvatioje da Êe njegova ambicioznost i ustrajnost biti vr-lo korisni u razvijanju novog posla. Pekka je do-bio najbolje suradnike u æivotu.Jedna od prvih odluka koju je donio u novomposlu bila je i jedna od najvaænijih. Pekkino bro-dogradiliπte zvalo se Nautor, ali on je znao damu za takav projekt treba zvuËnije, internacio-nalno ime. SreÊom, sjetio se imena πvedskogπkolskog jedrenjaka i to mu je bila glavna inspi-racija, nazvao je svoju novu seriju brodova Swan(Labud na engleskom). Ubrzo nakon sastanka Pekka je dobio i prve na-crte od Olina Stephensa, prvi Swan bit Êe dug36 stopa. Linije broda bile su u skladu s najmo-dernijim razmiπljanjima o dizajnu regatnih jed-rilica, kormilo odvojeno od kobilice, visok om-

jer balasta i istisnine, ali za razliku od sliËnih tak-vih dizajna taj je bio namijenjen gradnji od stak-loplastike. Pekka je ubrzo naπao jednu napuπte-nu zgradu i poËeo unajmljivati lokalne stolare,poljoprivrednike i druge radnike kako bi zapo-Ëeo proizvodnju. Brodovi su se odmah gradili izkalupa, a unutraπnjosti su bile napravljene vr-hunski. Finski stolari tu su se pokazali odliËnimai prvi Swan, kao i svi drugi nakon njega, bio jevisokokvalitetno izgraen, a unutraπnjosti su bi-le ponos svakog vlasnika. Nekoliko prvih naru-dæbi Pekka je naπao relativno lako, ali za veÊi raz-voj svojeg brodogradiliπta trebao je poveÊati pro-daju i s tom idejom otiπao je na London BoatShow 1968. Nakon cijelog dana provedena traæ-eÊi nekoga tko bi ga mogao predstavljati na tomnajveÊem træiπtu brodova pomalo razoËarankonstatirao je da mu to neÊe tako lako poÊi zarukom. Naπao se u razgovoru s prodavaËem Ëa-maca na napuhivanje i potpuno se iznenadio ka-da mu je taj rekao da zna osobu koja je spremnaplatiti polog za prvu narudæbu.

Pobjednik koji toneVrativπi se u Finsku, Pekka je pomalo sa strep-njom Ëekao poziv iz Engleske koji Êe ga, kako senadao, lansirati na svjetsko træiπte. Poziv je doËe-kao, ali uvjeti prodaje nisu bili baπ idealni i Pek-ka je preuzeo velik rizik kada ih je prihvatio. Od-luka je pala kada je buduÊi vlasnik ponudio da Êecijeli brod platiti unaprijed pod uvjetom da bu-de isporuËen do svibnja, odnosno spreman za re-gatnu sezonu i Cowes Week u srpnju. Casse Tete,

117KKOOLLOOVVOOZZ 22000099..116

πkverovi | Swan

Iako Swanu 44 krstarenje nije bila prvotna namjena, ovoj obitelji veÊgodinama uspjeπno zamjenjuje dom tijekom plovidbe

Pekka Kosenkyla, osnivaË brodogradiliπta Nautorkoji je stvorio Swana

Swan 55, Cesarina, 1972. Swan 36, Nefertiti, 1969.

vanje svih certifikata, a imao je, za to doba, veli-ko iskustvo u proizvodnji od stakloplastike te jesavjetima pomagao u proizvodnji i umnogomeje zasluæan za vrhunsku kvalitetu trupova. U tom prvom razdoblju razvitka brodogradiliπtaPekka se sjeÊa joπ jednog kljuËnog trenutka kadaga je posjetio Raymond Carin iz Meksika. Htioje naruËiti Swan 48 za svoj „tajni“ projekt, pob-jedu na prvoj regati oko svijeta, prvom Whitbre-adu. Za veËere Pekka je Raymondu odao „svojutajnu“ i pokazao mu nacrte novog Swana 65 ko-ji planira sagraditi za sebe, Raymond je zagrizao,sljedeÊi dan promijenio je narudæbu i na broduSeyula osvojio prvu regatu oko svijeta. Na dru-gom Whitbreadu nije pobijedio Swan 65, ali suzato osvojili 2., 3. i 4. mjesto.

Vrijeme slatke igre Reputacija i kvaliteta brodogradiliπta bila je osi-gurana, a za njegov potpun uspjeh bili su zasluæ-ni brza ekspanzija i kontinuiran razvoj sve boljihi veÊih modela. Taj je uspjeh imao i problema,neki od nabavljaËa nisu ih mogli pratiti pa seSwan nije mogao na njih potpuno osloniti. Ne-koliko su puta brodovi kasnili zbog nedostatakajarbola pa ih je Swan poËeo sam proizvoditi, a joπsu veÊe probleme imali s propelerima. Nikako ni-su uspjeli nagovoriti dobavljaËe sklopivih prope-lera da isprave pogreπke na svojim proizvodima,a Pekki je veÊ bilo neugodno diskutirati s neza-dovoljnim klijentima. SreÊom, jedan novi vlas-nik iz Danske odluËio je pomoÊi u rjeπavanju togproblema i uz Pekkinu pomoÊ zapoËeo je proiz-vodnju sklopivih propelera. Danas je ta kompa-nija svima poznata pod imenom Gori.Kako je reputacija brodogradiliπta rasla, tako surasle i cijene. Iako su Swanovi na poËetku bili

jeftiniji od konkurencije, proizvoaËi su uskoroshvatili da nemaju pravu konkurenciju i iz godi-ne u godinu brodovi su bili sve skuplji. Inflacijaje u to doba takoer bila visoka pa su cijene ras-le od 10% do 20% svake godine i Swanovi supostali dobra investicija. Mnogi vlasnici kupilibi brod, jedrili na njemu nekoliko godina i on-da ga prodali za jednako ili Ëak viπe novca. Po-koji nisu nikada jedrili, veÊ su ih naruËivali iprodavali kada su bili zavrπeni pa bi onda od-mah naruËivali veÊi model. Slatka igra koja u da-naπnje vrijeme nije zamisliva.

Vatra! Ta kombinacija Pekkina vodstva, Rodove kon-trole, engleskih i ameriËkih dilera i genijalna di-zajna trajala je do sredine sedamdesetih godina.Zapravo, samo 6 godina od poËetka, a onda sedogodila velika nesreÊa, izgorjelo je brodogradi-liπte i cijela proizvodnja. Kompanija nije imaladovoljno dobro osiguranje, niti je imala adek-vatna sredstva da ponovo zapoËne proizvodnjupa je lokalna tvornica papira od svog bivπeg rad-nika otkupila i ime i prava na proizvodnju. Kaopravi poduzetnik Pekka nije bio zadovoljan no-vim svijetom korporativnog razmiπljanja, odbo-ra i sastanaka. Nije dugo izdræao u novom ok-ruæenju i dogovorio se s vlasnicima da sebi sagra-di jedan Swan 65 pod uvjetom da taj projekt neutjeËe na proizvodnju drugih modela. Tako jePekka uz pomoÊ svojih radnika u πatoru pokrajglavne hale izgradio svoj brod i njime odjedriona jug Francuske, gdje je postao Swanovpredstavnik. Iako i dandanas æivi na jugu Fran-cuske, veÊ dugo nije vezan za kompaniju koju jeosnovao. Otada je vodio nekoliko manjih us-pjeπnih projekata ukljuËujuÊi razvoj i gradnju

prve Mirabelle, najveÊeg slupa tog doba, za JoeaVittoriju, vlasnika Avis Rent a Cara, poslije je ubrodogradiliπtu u Tajlandu sagradio brod i svo-joj obitelji kojim je godinama plovio oko svije-ta. Danas roeni poduzetnik, iako u mirovini,joπ traæi partnera s kojim bi zapoËeo gradnju ve-lika motornog katamarana. S obzirom na njego-vu dokazanu intuiciju moæda zaista dolazi vrije-me motornih katamarana.

Kombinacija koja se ne ponavlja Nautor i dalje postoji u vlasniπtvu obitelji slav-nih talijanskih dizajnera cipela Ferragamo, a idanas je Swan slavan i odliËan brod. Meutim,zlatno doba tog brodogradiliπta bilo je na njego-vu poËetku, kombinacija Pekke, Roda i Olinaviπe se nikada neÊe ponoviti, S&S je prestao di-zajnirati Swanove nakon poæara, naslijedili su gaRon Holland i onda German Frers, koji ih dizaj-nira joπ i danas. Iako su mnogi od tih modela ta-koer doæivjeli legendaran status, na primjerSwan 46, oni nikada viπe nisu bili ono πto suznaËili za svijet jedrenja krajem πezdesetih i po-Ëetkom sedamdesetih. Da su Swanovi iz tog doba specijalni i koliko jenjihov dizajn genijalan, najbolji je dokaz brojdanaπnjih vlasnika. Brojne su priËe o tim brodo-vima, koji u veÊini sluËajeva uspjeπno sluæe zakrstarenje po svijetu ili Ëarter, za πto nikada nisubili namijenjeni, ima ih koji sluæe kao πkolskibrodovi, a puno ih joπ i sad osvaja regate.Kada sam pripremao ovaj tekst, najveÊi mi je pro-blem bio naÊi fotografije tih starih brodova iz togdavnog doba. Na kraju sam kontaktirao direktnos vlasnicima i tako pomalo saznao sve viπe priËa.Na tome im moram zahvaliti. Prvo Matteu Sala-monu, najveÊem zaljubljeniku u klasiËne Swano-ve (gori je Ëak i od mene), vlasniku prekrasnaSwana 38 Only you i predsjedniku udruge za kla-siËne Swanove (www.classicswan.org). JuanuFranciscu Allamandu i njegovoj obitelji iz »ileakoji s ljubavlju Ëuvaju svog Swana 411 i krstarepo juænoj Americi, Pieteru Adriaansu, sretnom igenijalnom vlasniku jednog od najljepπih Swano-va 55, Cesarine, Paulu Callahanu, vlasniku prek-rasno preureena Swana 43 Privateera, Gieu Del-vauxu, skiperu luksuzna Swana 65 Venatora, imnogima drugima, pogotovo vlasniku drugogSwana 36 i prvog Swana 37 koji joπ svake godinepobjeuje na regatama u Skandinaviji. Nama ostaje da zamislimo πto bi se dogodilo danije bilo poæara u Finskoj…

118

πkverovi | Swan

Swan 38, Only you, 1976.