kyoto protocol
DESCRIPTION
Kyoto protocol- figure and factsTRANSCRIPT
Utjecaj protokola iz Kyota na razvoj hrvatskog elektroenergetskog sustava
SVEUČILIŠTE U RIJECIEKONOMSKI FAKULTET
Dora Hodžić, 0081136319 Ivana Lovrenović, 0081138836 Tomislav Korenić, 0081137524
SadržajUvod
Protokol iz Kyota
Trgovanje emisijama
Utjecaj protokola iz Kyota na razvoj hrvatskog elektroenergetskog sektora
Zaključak
Uvod
PROBLEM-pregrijavanje našeg planeta, pretežno zbog emisije stakleničkih plinova
Dva sporazuma: Okvirna konvencija UN-a o klimatskim promjenama (UNFCCC), Protokol iz Kyota
Protokol iz Kyota-temelji se na dvjema postavkama: Koncentracija određenih tvari u atmosferi, a to se osobito odnosi na ugljikov dioksid (CO2), ubrzano se povećava. Zagrijavanje zemaljske klime koja se primjećuje tijekom posljednjih desetljeća.
Kyoto protokol
osnovano Međuvladino tijelo za klimatske promjene
(engl.Intergovermmental Panell on Climate Change-
IPCC)- potaknuo je donošenje okvirne
konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime
(UNFCCC)
Države koje su na strani Konvencije (CoP-3) na 3. zasjedanju prihvatile su
protol iz Kyota u prosincu 1997. godine i stupio na
snagu 16.2.2005. godine.
Po Protokolu, 37 industrijskih zemalja (zvane „Zemlje Aneksa I”) obavezale su se na smanjenje četiriju plinova koji izazivaju efekt staklenika (ugljikov dioksid,
metan, dušikov oksid, sumporheksaflorid) i dvije
grupe plinova (fluorougljovodonici i
perfluorokarbonski spojevi).
Kyoto protokol
Godine 2012. u katarskoj Dohi plan Ujedinjenih
naroda protiv globalnog zagrijavanja produljen je
do 2020. čime je pokrenut Protokol iz
Kyota II. Iako je trebao isteći 2012.
Kanada, Novi Zeland, Japan i Rusija povukli iz protokola, a SAD nikada
nije potpisao ni originalni sporazum, zemlje koje su se obvezale sudjelovati u
drugom obvezujućem razdoblju emitiraju samo 15 posto štetnih plinova.
Hrvatskoj je određeno smanjenje emisije
stakleničkih plinova za 5 posto u razdoblju 2008.-
2012. godine u odnosu na emisiju referentnu 1990.
godinu
Utjecaj protokola iz Kyota na hrvatski elektroenergetski sektor
• Republika Hrvatska se nalazi među europskim državama s najmanjom emisijom stakleničkih i kiselih plinova
primjena obnovljivih izvora
energije (vjetroelektrane, biomasa, male hidroelektrane,
sunčeva energija)
povećanje učinkovitosti
pretvorbe energije
prelazak na gorivo s manje
ugljika
smanjenje gubitaka u prijenosu i distribuciji energije
primjena nuklearne energije
Glavne mjere za smanjenje emisije CO2 u sektoru opskrbe električnom energijom su (HEP,2015.)
Udio emisije CO2 iz termoelektrana u ukupnim nacionalnim emisijama
Izvor: Utjecaj protokola iz Kyota na razvoj hrvatskog elektroenergetskog sektora, 2007.
ZAKLJUČAKKyoto protokol-potpisan s ciljem smanjivanja emisije ugljičnog dioksida i drugih stakleničkih plinova
Budući razvoj elektroenergetskog sektora u RH temelji se na ulaganju u postrojenja za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije
sadašnja industrijalizacija proizvodi suviše veliku količinu zagađenja koja ima za posljedicu promjenu naše klime, tj. globalno zagrijavanje
PITANJA ZA DISKUSIJU
3.Kako osobno možemo pridonijeti smanjenju emisije CO2?
2.Kako spriječiti velike zagađivače u izbjegavanju protokola?
1.