l, t / ' il212.92.192.228/digitalizacija/novine/glas-naroda_1919_02.pdf · tvrdimo, da je...
TRANSCRIPT
Broj 2.
Vlasnik izdavatelj: Marko Stojić
•
Na.jbjelodaniji pnmJer sudbine, koja čeka :svaku silu, jest ilhelm II. itko nije bio bo on pomislio i ostvario, pa i u prak i proYeo najpogibeljniji pojam sile. Cijela ogromna znanost njemačkog naroda, sva njegova i dobra i zla svojstva bila su upotrebljena za ostvarenje svjetske vladavine sile. Kad je \ilheim n. koncem srpnja 1914. dao znak borbe proglasom <Domovina je u pogibelji) bio je siguran, da će sila pobjediti, da će on nametnuti svoju volju svim drugim narodima na svijetu. I pobijedLo jr, pobijedio je na ve strane svijeta ; sila je bila razbacala s oje valove kao nikad prije. Mislio je Vilhelm i u svibnju prošle godine, da je pobjeda njegova.
U malo je mjeseci cijela ova sila propala kao da. se rasplinula i on je danas gost u tuđoj kući , u tuđoj zemlj i, potišten bez dostojanstva, nemajući ni toliko snage, da am sebi sudi, već čelca izreku pravice, koja će ga kazniti za počinjeno zlodjelo.
Pre naša j u ći ova razmatranja na dalnji razvoj događaja,
tvrdimo, da je pravo svakog naroda sloboda i jedinstvo. To nam neće nitko osporiti, jer su aksiomi narodnog prava, pa su uopće aksiomi najapstraktnijeg pravnog poJma.
~t' l, J
15. veljače )
Pod z<J. ta\ om .lobode naroda pri. tu pile su 'jedinjcnjene države u rai, tc je onda borba entcnte poprimila na osobiti način karakter borbe pravice proti sili· borbe vijetla proti tmini, borbe Ormuz:1 proti Arirnanu. Krv je amerikanskih gradana. un ištila, svaku imperijali. tičku težnju, svaki imperijalistički ugovor.
Možemo li mi i časak dvojiti o n:tvoj . lo bodi u voj eri slobode?
Ne, za talno mi već vidimo nedvojbeno našu slobodu i jedinstvo u volji \\ ilsona i njegovih suradnik a, u volji cijele ntente; pa i ako ima jo~ danas trzaja tanh sistema, to mo taJni, da će pobjediti pravica nad silom; da
Ć" tll'l'n .• m~rika i Antanta dati potpunu, neohnjenu lobodu, koja je na~e pravo kao i pravo vakog drugog naroda.
eće namrt počet novt srednji Yij('k .
loboda je najbolje jamtvo mira pak je iskrivljeni pojam, pogibeljan
sofizam tražiti u krvenju pra\·a \'lastiti mir.
Wilsonova načela tajni ugovori.
• l
Ovo je d~nas predmet o kojemu ra pravlja cijeli svijet uopć n napose oni n~rodi,
koji su došli usljed r :1t~ do p1·o tivnosti i nesuglasja u najvažnijim na1·oduim inter sima. Pred mirovnu konf ren ·u doći će to pitanj e u više slu čajeva pa sc svn k pita lcako će ga konfer nca riješi li.
čemu faktično sa toji to pilanje ili bolje kako glasi. Tko će pob~jcditi u onim spornim pitanjima izm edu susjednih narocl ~l,
koja bi se mogla ur diti ili na temelju Wilsonovih n ačela ili na temelju tajnih ngovor:1 skloplj enih za vrijeme ra tu izmectu poj edinih vlada Antante, kad s li tajni ugovori naluze u prolivnosti s \Vilsonovim načelima .
t / ' ..... IL:
God. l.
IZLAZI RIJEDO~I T UBOTO l
POSLljl~ POJ ~E
POJEDINI BROJ 30 PARA
H K PL l 'E ~E VRA 'AJU
GLASJ PO CIJE IPC
Odgovorni urednik: Ivo Ani čin.
D:1 li \Vilson ili dotična vlada sa . vojim pisanim ugovorom'? To je pilanje svj etskog zna-: nj a, a iZl'avna posljedica rala i s loga mora da ispitamo u7.rolc da nam on sam o -vjetli voje posljedice.
Prije rala imali smo u Europi dvije simpin velikih država , koje su ·tajale jedna proli drugoj naime trojni savez i trojni sporazum. Prvi su sačinja\'ale Njemačka, Aus trija i Italija a drugi Englesku. Francuska i Rusija.
Do rata je clo'·Io tako. što je Njemačka i Aus trij a napala rbiju a to je izazvalo odmah istup Ru ·ije, Fnm ·uske i Englesk proli njima na obranu Srbij . Italij a sc je naprotiv odmah u početku rala proglasila neu tra ln om jer ;nije htj la da ide skupa centralnim ·via ·tima na lom barbarskom pulu proli jednoj maloj držwvi kojoj se je divio cijeli kulturni svijet zbog nj ezine h rojske borbe proli Turskoj.
Ila lij a j e lim svoj im korakom zaslužila op~ priznanje, koje je kašnje prešlo u prava udivljenje kad je stupil a u ral na Iran i Antante pro li cen~i'< Inim vlastima. Pošto je o tom istupu odlucila u glamome diplomacija u svojim tajnim dogovorima to nije nitko ni mogao da doznade za cijeli onaj rad koji je do loga doveo . ' početku nije se ni znalo. ela je n lom poslu sklopljen kakov ugovor. To je tek ka v nje izbilo na javu, a za sadržaj log ugovora za ·Iranke, koje su ga potpi ale i za nj 'gov dr~tum doznalo s je tek, kad su boljsevici u I\usiji došli na vlad u i objelodanili sve tajn · ugovore Tuj u ugovor klopile jedn Irane Hu ·ija, Engleska i Francuska, a s druge · trane Ita lij:1. O adržaju tog ugovora iznijeti ćemo amo to, ela s I\u ija, Engle ka i Francu ka obvezuju da će sretnim svršetkom r a ta osigurali Italiji osim drugih krajeva Trst, cijelu Istru i ovaj dio Dalmacije, koji oni daua dr~e kao okupaciona vlas l u svojim rukama. Taj j ugovor sklopljen 25 Aprila 191- .
Hat je tekao dalje raznom src 'om do 191G, kad je lakotter na 'temelju j dnog sličnog L<:~jnog ugo vo ra izme(tu Antante i Rumunjske ova pristupila u ral proti cen tra lnim vlastim:1 . Humunjska je u tom ugovoru dobila osigurnnj od ntanle, da :e je u slučaju pohj de zapasti izmedu o taloga cijeli Bauat.
dof)a , kad j e ru ka rc olu ij a 1917 dobrim dij lom oslabila nusiju lako ela je izgledalo , da će b z pomoći Ame1·ik Antante jedva moći ela izvofti po bj edu , pristupi i ona u rat i ral je bio zapecaćen . li ni Amerika nije ušla u rat be;r, nekih prizna nj a koj a j oj j e Antenta ucinila. \\'ilson je tražio da se prisla ne na njegova na._ la u pogledu ureuenja svijeta nakon pobjede. a n:1 la su njegova načel~ pristali svi - - ., ilav svije t osim ondn-:nje Njen1<1tkc i Austrije.
Hoć mo da ispitamo jedan od tih ugovora i njegove posljedice kao i poteškoće, pred kojima će sc naći konferenca kad bude rijesavala jadransko pitanje, sadržano u londonskom ugovoru od 25 Aprila 191-. Italija tt-aži na temelju tog ugovora, da joj e dosudi osim Treuta Tnta, Gorice i cijele Isl!·ije još i čitava sjeverna i srednja Dalmacija od Lisarice i pod Velebita pa do rta Planke juzno od Rogoznice a odatle kroz srednju Dalmaciju do Dinarskih planina. a suviše skoro sve otoke dalmatinske. Italija u
' tom pogledu traži da sc Engleska i Francu-ska založe na konferenci za taj njezin zahtjev jer da one odgovaraju za londonski ugovor potpisom.
Ako se pnm1 ugovor, vrijeđaju se" ilsonova načela. Ako se pak primjene ta načela, ukida se vrijednost jednog pisanog ugovora, koji nosi potpis dviju vlada najmoćnijih država u svijetu. U najtežem se položaju prema tome nalaze vlade talijanska engleska i francuska. jer su najpr~je sklopile ugovor i utvrdile u njemu stanovita prava i obveze, a kašnje prihvatile načela koja ta prava ukidaju a obveza rij eša vaj u.
Wilson nij e naprotiv vezan na nijednu stranu. On hoće, da se ispila i pregleda svaki tajni ugovor, jer ne nosi njegov potpis. On dakle ima pravo ela preuzme ulogu sudije, koji ne trllži nikakve nagrade za sebe osim moralne zadovolj~line da je baš on snagom svog uma i plemenitog srca najviše doprinio, da se svijet postavi na temelj prava i pravice i da se tako ovo izmučeno čovječanstvo riješi ove strašne more, a po veli mirnom radu i gospodarskom natjecanju. Stranke su uvijek pristrane - uvijek nepravedne, jer ih vodi vlastiti interes. udac stoji nacl strankama -on jedini može da lJude pravedan. Mi vjerujemo u nj!
Iz talij anskih • novtna.
/
nC01·riere della sera u od 6 ov. mj. donaša izvještaj jedne sjednice sa socijalističke konfcrence, koja se ovih dana obdržava u švicarskom gradu Bernu, a prisustvuju svi europski ~ocijalisti osim ruskih. Ta je sjednica bila od velike vrijednosti, jer se je usljed predloga engleskog socijaliste Thomas-a, raspravljalo o lome, tko je skrivio rat i kako su sc drzali socijalisti pojedinih zemaljn, a osobito njemački, koji su sada nakom sloma pruskog militarizma došli na vlad u.
Osim njemačkih socijalista, koji bi htjeli ela se pitanje o krivcima rata raspravi pred jednom neutralnom komisijom, svi su drugi o tom na l:istu i jednakog mišljenja, da su cen-
tralne vlasti skrivile i izazvale rat i da krivci rala moraju biti kažnjeni. Tom prilikom iznio je austrijski socijalista Fridrik Adler, koga mi inače svi dobro poznajemo iz atentata p~~ti zloglasnom Sturgthu, svoje uvjerenje, da je Austrija spremala rat i prije umorstva u Sarajevu, a da je 5 srpnja 1914 dan, u kojemu je bio odlučen i zaključen rat. Tog dana da je bio došao posebni vlak s pismom Franje Josipa u Berlin k Vilimu i da je ovaj tog dana sa svojim kancelarom Bethmannom zaključio rat l
Dne 7 srpnja odobrava Austrijatu odluku i od tada ~;e je radilo sistematski na spremanju rata. nUltimatumu Srbiji da je bio u dogovoru " Njemačkom sastavljen navlaš tako, da ga Srbija ne uzmogne prihvatili, a rok odre(ten tako kratko, da neulralci ne bi mogli posredovati.
Neki au socijalisti predlagali, da se objelodane svi tajni spisi u tom poslu pa se nadamo, da ee i ova konferenca svojim radom doprinjeli važnih dokumenata za pročišćenje tog pitanja.
Čudnovata priznanja. Nijemci u nekim svojim novinama priznavaju Talijanima pravo na D::.lmaciju, jer da Jugoslavena i nema u u gradovima dalmatinskim, da je sva kultura talijanska iz mletačkog doba, i da geografski položaj Dalmacije očito pokazuje, kako ona pripada Italiji.
O profesorima njemačkim znamo samo to, da su u politici bili jedino na smetnju svojim državnicima, a da je većina njih s naočalima pa da obično vide - dvostruko -osobito u politici. Taj je "učenjak" sigurno do zadnjeg časa vjerovao, da će Njemačka pobi- . jediti i skupa s mnogim drugima bio mišljenja, da je bolje, ako se Ameriku prisili da stupi u rat, jer da u tom slučaju - neće moći više da liferuje Antanti municiju i topove l Hvala još jedan put l Hvala svima - onima, koji priznavaju i onima, koji primaju.
Amerika priznala jugoslaviju. Corriere della sera od 9 o. mj. donaša slijedeću vijest iz Pariza: Amerikanski je ministar vanjskih posala Lansing poslao ministru vanjskih posala Kraljevine Srba, Hrnta i Slovenaca, Trumbiću slijedeće pismo:
"29 Svibnja 1918 izrazila je vlada Ujedinjenih drzava svoju simpatiju za narodne želje jugoslavenskih plemena, a 28 Lipnja izjavila je, da svi slavenski narodi moraju biti oslobođeni od gospodstva njemačkog i austrijskoga. Nakon što su upotpunili svoje oslobođenje od tucteg gospodstva Jugoslaveni, koji su nekada bili pod gospodstvom austro-ugarskim, izrazise u raznim prilikama želju da se sjedine s kraljevinom rbijom. Vlada je srpska sa svoje strane javno i sluzbeno prihvatila ujedinjenje nm·oda srpskog, hrvatskog i sloven kog. Vlada dakle ujedinjenih Država pozdravlja to ujedinjenje priz!lavajući, da konačno ure<tenje granica mora biti prepušteno mirovnoj konferenci, a da se ima provesti premn želji interesiranih narodnu.
ji
u
feren! o koj Jja, a pojedi
cNe11
jepoj pot p da će
\\ iJsd te kk urede svi n upra bog& •tatu njemt tn ga kona
Mirovna konferenca u Parizu.
Pretresajući razna pitanja došla je konferenca i do spora izmedu Italije i Jugoslavije, o kojem se službeno na konferenci ne raspra vlja, ali se tim više radi na dogovorima izmedu pojedinih vlada.
Prema nekim vijestima amerikanskog li ta <New Jork Heralda izgleda , da pregovori lijepo napreduju i da bi e brzo moglo doć i do potpunog sporazuma. S druge se trane javlja, da će taj por o ta ti neriješen S\ e, dok se Wilson ne povrati iz Amerike a to bi bilo tek koncem marča l O obitu se važnost dava uređenju turskih teritorUa u Maloj Aziji, gdje svi narodi za sebe traže, da im sc dade na upravljanje po koji komad tih zemalja, jer u bogate l Konferenca ima već pred sobom i štatut o Savezu naroda. Za sada nećemo o njemu raspravljati , jer će e igurno mnogo toga promijeniti. D,J> nijeti ćemo ga, kad bude konačno redigiran l
se
Politički pregled. U Francuskoj su izbile u j avnos t teške
sumnje u pilnnju željeznih rudnika u Briey-u Kroz cijelo vrij e m e ra ta n i je se d ozvo Uavalo francuskim avij a ti carima, el a b ombardi raju te rudnike, koji su bili u rukam a Nijemaca. J edan je francuski lis t bi o po takao to p itanj , ali mu je vlast odmah d a la razu mije ti d a e o tom e ne smije d a piše. On nij e sus tao tako da su se svi konačno pit a li š ta z nači la zag ne tka da se ne smije bo m bardira ti o ne rudn ike u Briey, bez kojih bi Nj ema čka bila prisilj ena kroz 6 mj eseci, da se poklo n i An lan ti . J o'- i dan as j e to osta la za gonetka, a li frc1n cuski parlamen a t će v eć s tva r ispita ti !
U Engleskoj ima m o d a za hil jež im o d va jaka štrajka u Glasgowu i Belfns tu , koj i toj e donekl e u vezi s dem o uil izacij o m. RadQi i se naime boje, dn će se uslj ed otpusta vojnici naći bez posla na pulu . Vlad a na proti v tvrdi , da se otpuštaju s::uno oni vojnic i, koji su zatraženi i osigurani unapred od poj ediniu tvornica. Na tom tem elju nas loji. d a d od j do izra vnanja.
·-Vijesti iz grada i okolice.
U fond lista doprin ijcšc : Veselo d n 1štvo sa prija teljske zabave kod g. (~ :Al e fvise K 8 1: tvrtka braća t. faka te d a počas t i uspomenu pok. Drag i šić Da n ila iz Skradina K 1 OO, n te Be lamari{ (Hi ) nu (·ast uspomene po k. Tonkc Skaricn K 10, :\{a rko S tojić na čast uspo men e pok . Dragiši ~ D~ni l a K 20. a p ok. Ton ke ~ karica K 20. Do b ro t<l Damjan Bra tiskovci K 30, na čas t u ·pomen pok. Da n ila Drug i š i ća.
U fo nd "jug. Sokola" u S ibeniku darovaše na uspomenu p. Tonke Sk:.lrica r. I ljad ica: Svirčić J O\'O K 10, Ka ra<tol :\ [ ~lrlW K 2 Blaž •v i ~ Vlade K 10, Kronja D1m ko K 2 Žepina Tv K 10 Škalic ~iko K 10
Doznajemo, la sc nn ~ gradjanin Dr. Grgo Bogić. uči t elj Stc,·o Bct:· kcr iz Knina, savjetn ik ;\liov i ć iz Benkov a kao i mnogi drugi nralni zarobljenici " odvedeni po okupatornoj vlasti u Italij u, n alaze sada n a o to ku a rdinij i.
Večeras u knza liš tu :\Iazzo leni krabulj ni p l d el nFnscio d ei g iova ni . Čuj emo da će e p ri redili i ma la tombola. :\le er Giovani
že li ela dobije nmo jedan bone t nFlo ttenvereina . Da n a m ga je vidi ti kako će ga pogladi ti. A tko zna hoće li ga i dobiti'? Darovano je i vive onih nekih šuškarija, šta e je do bivalo n a - o '· i. Ako h ude pnl\' ice mogla bi koj a d o pas ti i našeg Keka- t rkača!
Opet slučaj ospica u gradu. Na k ~ eri
\ uk o av e Gjurica. koja eć bo luj e od o pien, pojavit i su e znakovi is te bolesti !
Umrli su u gradu: Vrbo la Du m ilo pok. T ome u 73.oj i :\ Iilka Gru b i -:ić-Rašo u 13.oj go d ini zivota.
t Dragi š i ć Danilo. nedjelju u 7 sa ti ju trom ugasnuo s tragicoom smrću ovuj plemeni ti život, u vijc tu m lndo · ti od ne p u ne 22 godi ne. l_1 ponedj ljnk po lij' podne b io nJu je prckra an sprovod. kom je uzom u očim:.t i tu rom u srcu sudjelovao '-ita ,· lu·adin. Dok i mi %alimo gubitak ovog mladog bra la 'rbina, s kojim padaju u grob toliko n ad e i
želje izrazujcmo duboko uc ,·iljenoj n jego yoj cc ·titoj obitelji na'·e nnji kl-cnij sauccšće. \'je '- n n mu pn mj nl !
cvijetu m lnclo · ti preminula j e u kra-di nu Vjera Dragi'- i ~ nakon dugog b lovanj a.
·viljenoj obi telj i iskr no blonmje!
Tisa! PUČKE T ISKARE - ŠIBENIK.
~~~~~.~~~~~~~~~~~~~~~~G ~Jr~R .. ......-a .... ~~ra !QUi! dlll'tl
l J A l . ~ • podružnica š l .8 E N I l(
A - ~ Središnjica TR S T. ~ ~
~ ~
Podružnice: Beč, Dubrovnik, Kotor, Ljubljana, Metković, Opatija, Split i Zadar. Ispostava: Kranj
l ~ ~"·~··.~.onička glavnica i pričuve l ~~ Bavi se svim bankovnim i mjenjačkim poslovima.
,o K 33,6
Marko Stojić prodaje:
Veću partiju višnjaka od 11:2°
-- alkohola od ljetine 1918. -
Nekoliko kvintali žice debljine
br. 16.
m. cijevi od kaučuka za štr
caljke ili slične rađe. ::==:=
<e JOSI JADRONJA sL~!:~~ Trgovačko pomorski poveljeni mešetarski Ured
Otpremnička i agenturna poslovnica utemeljena
God. 1906.
nabavlja trgovcima jestvenu, tkanenu i ostalu
svakovrsnu robu, preuzlmlje razprodaju svih
dalmatinskih proizvoda, posjeduje zastupstva za
poslove u svim većim mjestima tu i
inozemstvu.
(DALMACIJA)
Ve1iko skladište cipela, odijela, rublja i parfima.
wem::=.==:JIIE~3I3M.I!illl!iliM~~~~~~il~jmEJE! ==::31MIIl•=-==:~ll ,, i§iiHIM
PUČKA TISKARA ŠIBENIK Izradjuje se u -- Skladište tiska- Naručbe izvršuje Cijene su vrlo
ovu struku zasje- nica za općine . se vrlo brzo. umjerene
ct~juće poslove. 5~
Najuspješnije se oglašuje u " a".
J k li
\'
č
n h