funkcije po jakobsonu

1.referencijalna-odnos izmedju poruke i referenta,zadatak jezika je da obezbijedi objektivnu informaciju o referentu.2.emotivna-odnos izmedju poruke i posiljaoca ,zadatak jezika je da omoguci subjektivnu informaciju o odnosu govornika.3.konativna-odnos izmedju poruke i primaoca,zadatak jezika je da izazove reakciju primaoca.4.faticka-odnos izmedju poruke i kanala.mora se omoguciti kontakt izmedju posiljaoca i primaoca ,interakcija u svrhu komuniciranja.5.metajezicka-odnos izmedju poruke i koda.mora obezbijediti pravilno razumijevanje poruke i onda kad postoji opasnost da ne bude shvacena od strane primaoca.6.poetska(estetska)-odnos poruke prema samoj sebi.mora biti pravilna po strukturi i vrijednosti da zadovolji kreativne zahtjeve koje postavlja dato vrijeme.

standardizacija jezika(faze)

standardizacija jezika je proces koji se rijetko odigrava pravolinijski u vremenu i prostoru.samo mrtav jezik je potpuno standardizovan jezik.

1.selekcija(odabiranje)bira se 1 dijalekt koji ce se slijediti i postovati.2.deskripcija(opisivanje)odabrani idiom se mora opisati u recenicama ,gramatikama pri cemu opis mora biti objektivan i tacan.3.kodifikacija(propisivanje),normiranje jezika,pravljenje normativnih rijecnika,gramatika,pravopisa.4.elaboracija(razrada).prilagodjavanje odabranih jedinica tako da se mogu korisiti u svim sferama upotrebe.5.akceptuacija(prihvatanje9,prihvatanje jezicke norme.6.implementacija(primjena),prihvatanje jezicke norme u svim sferama zivota.7.ekspanzija(sirenje9,sirenje prihvacene jedinice u praksu.8.kultivacija,zahvatanje svih drustvenih slojeva kroz njeno njegovanje i propagiranje .9.vrednovanje-ocjenjivanje jezicne norme10.rekonstrukcija,pristupa joj se rijetko,samo ako postoji potreba za izmjenom jezicne norme.

antropoloska lingvistika

antropoloska lingvistika proucava odnos izmedju jezika i kulture:da li i u kojoj mjeri postoji uslovljenost izmedju njih.antropoloskom lingvistikom su se najvise bavili Boas,Sapir,Whort,.poceci sew vezu za slavnog antropologista Branislava Malinovskog koji je vrsio istrazivanja u domorodackim plemenima,da bi ispitao socijalne aspekte ovih zajednica,zakljucio je da je najvaznije proucavanja njihovog jezickog ponasanja.dao je dva termina :phatic communication i context of situation.njegovo glediste je odbaceno radi prihvatanja objektivnijeg principa zasnovanog na istrazivanjima Boasa.bavio se istrazivanjem indijanskih jezika u americi.Wort se takodje bavio proucavanjem indijanskih jezika.smatrao je da nema primitivnih jezika,da su svi jezici podjednaki,ali ipak jedan odredjeni jezik je favorit nad ostalim jezicima.psiholoski okviri covjeka su oblikovani jezikom.Boas se smatra pionirom

specificnih americkih teorija,prvi je uocio da se indijanski jezici u Americi moraju opisivati na nov nacin jer se sistemom ne uklapaju u strukturu gramaticke tradicije.Sapir je razradio originalne teorije koje je izlozio u knjizi Language i u brojnim esejima.on tezi da jezik objasni u okviru cjelokupna covjekova univerzuma i posebno kulturnih elemenata civilizacije.dosao je do definicije fonema.da bi doslo do generalne spoznaje izmedju fonema u sistemu uzoraka treba se povezati sa civilizacijom u kojoj se koristi.sapirovo ucenje se cesto zove i etnolingvistika.

Humboltov pogled na jezik

Humbolt istice tezu da je jezik oblik nacionalnog karaktera i duhovnosti.smatra da vezani govor cini jezik jezikom.njegovo raspravljanje o prirodi ljudskog jezika dovelo ga je do saznanja da svaki jezik odrazava i poseban pogled na svijet jer sadrzi izraz svih ideja koje neki narod stvara o svijetu oko sebe.jezik je odredjen kulturnim tipom kojem sluzi kao komunikacijski i stvaralacki instrument ali i da svojom unutrasnjom strukturom sam odredjuje i stvara.tu je njegova poznata teorija o relativizmu koja narusava spekulacije prethodnih vjekova o univerzalnim svojstvima ljudskog uma i jezika.smatra se da je opca lingvistika vezana za Humboltovo ime koji je vjerujuci u superiornost aktivnog duha nad pasivnom materijom smatrao da jezik djeluje u formiranju covjekove spoznaje.za njega,jezik ima unutrasnju snagu,on je djelovanje,a ne dijelo i obuhvata analizu vanjskog svijeta.njegova teza o obnavljanju jezickog organizma nagovjestava jednu od glavnih pretpostavki moderne lingvistike -razlikovanje govora i jezika.

sociolingvistika

relacija jezik-drustvo glavna je tema sociolingvistickih ispitivanja .sociolingvistika u uzem smislu tezi prvenstveno ka tome da sagleda i naucno protumaci jezicko ponasanje pojedinca u odredjenom drustvenom ambijentu.sociolingvistika u sirem smislu osvijetljava odnos jezika i drustva u cjelini.nastala je kombinovanjem znanja,iskustva i interesovanja proizaslih iz rada na temama antropoloske lingvistike i psiholingvistike.sociolingvisticka istrazivanja se temelje na uvjerenju da se jezik ispoljava u razlicitim vidovima.sociolingvistika ne izdvaja posebno standardni jezik nasuprot ostalim oblicima jezika ;jednaku paznju poklanja i zargonima i narodnim govorima.raznolikost i srodnost jezika je osnovna tema sociolingvistike.

Logicki model jezika po Hjelmslevu(GLOSEMANTIKA)

Hjelmslev je prvi lingvista koji je uvidio i naglasio da u velike lingvisticke poslove buducnosti spada i izgradjivanje metajezika.on ispituje glas samo kao apstraktnu jedinicu,uskracujuci svaku paznju materijalnoj strani jezika.on je cijelu svoju lingvistiku sveo na teoriju o znaku za sporazumijevanje.svoju jezicku teoriju nazvao je GLOSEMANTIKA.predmet glosemantike je sistematsko poredjenje struktura postojecih jezika sa osnovnim sredstvima pomocu kojih se ostvaruje komunikacija.Hjelmslevljeva lingvistika ima pragmatican karakter ,da pomogne pri izgradjivanju semiologije.rezultati postaju prakticni ,pomazu izgradjivanju metajezika za masinsko prevodjenje.jedna od najznacajnijih Hjelmslevljevih _________ je uvodjenje novih distinkcija u jezicku normu:razlikovanje izraza od sadrzine i forme od supstance.u osnovi njegove teorije nalazi se teznja da od lingvistike stvori egzaktnu nauku koja ce kasnije moci posluziti kao metodoloski model svim

humanistickim naukama.

Praska skola

U pocetku se ovo ucenje zvalo skolom funkcionalne lingvistike.predstavnici ove skole su od pocetka zainteresovani za fonolosku problematiku.danas je uobicajen naziv PRASKA SKOLA.paznju su poklanjali istrazivanju fonema i njihovih distinktivnih obiljezja.izdvajaju se imena Jakobsona i Trubeckog.prihvatili su Sosirovo razlikovanje jezika i govora.ucenje o jeziku su razradili kao o sistemu koji ima svoje funkcije.pored distinktivnih obiljezja,Prazani(?) su priznavali distribucione kriterije u jezickoj analizi.

Distinktivna obiljezja po Trubeckom

Trubecki se smatra osnivacem savremene fonologije.on je prvi odijelio fonologiju od fonetike.znacajno dijelo Trubeckog je "Osnovi fonologije".to je prva fonoloska enciklopedija i bavi se usporedjivanjem fonoloskih sistema od oko 100 jezika.odredio je osnovne pojmove u fonologiji.za njega je fonem jezicki znak i sluzi za raspoznavanje znacenja rijeci i ne moze se zamjenjivati .imao je veliki uspjeh na polju opozicije .uvidio je da su vazne jedino binarne opozicije i to od obiljezenog ka neobiljezenom sto je bilo korisno u idejama moderne lingvistike.opozicije ne moraju biti konstantne vec se mogu neutralizirati

strukturalna analiza jezika po Leonardu Blumfildu

Blumfildovo ucenje pod nazivom jelska skola(mislim) poznato je i kao behavioristicka lingvistika.na temelju njegove teorije koja zahtijeva da se lingvisticka analiza zasniva na konkretnim cinjenicama razvio se u Americi vrlo popularan deskriptivizam.deskripcija jezika uvijek polazi od korpusa.sam se korpus opisuje iskljucivo na planu izraza.da bi se to ostvarilo promatra se i analizira distribucija jezicnih jedinica uvijek na odredjenom nivou.Blumfild se ogranicio na gramatiku bez znacenja zbog toga je ona deskriptivna.najvise se bavio glasovnim promjenama.smatrao je da se sintaksa komplikuje ak se unose filozofska misljenja.davao je simbole,znakove i pomocu njih formalizovao gramatiku.

sintaksicke strukture i univerzalna gramatika po Noamu Comskom(generativna gramatika)

Noam Comski je stvorio transformacijsku generativnu gramatiku.ovom teorijom prestaje jaz izmedju europske i americke lingvistike.Comski je u svojim prvim djelima" Sintaksicke strukture " I "Vidovi sintaksicke teorije"stavio u zariste interesa lingvista podrucje sintakse koja je za njega postala centralni dio gramatickog opisa i odbacio je pojam korpusa i cjelokupan deskriptivisticki pristup.on tezi da opise sposobnost govornika nekog jezika da na osnovi ogranicenog broja jezicnih postava koje je cuo,proizvede beskonacan niz recenica ,tu sposobnost naziva kreativnost.zbog toga je u njegovoj teoriji gramatika zamisljena kao kiberneticko ustrojstvo u koje na inputu ulaze podaci a na outputu

izlaze recenice.prema tome ova gramatika ne opisuje konkretne recenice zatecene u nekom korpusu vec sve recenice koje govornik prihvata ili bi mogao prihvatiti kao recenice maternjeg jezika.samo gramaticko ustrojstvo sastoji se od 3 sastavnice-sintaksicke,fonoloske i semanticke .generativna gramatika povlaci razliku izmedju jezicne sposobnosti i jezicne djelatnosti.njega nije zanimala upotreba vec to kako se generiraju recenice.

struktura jezika(gramaticki odnosi SINTAGMATSKI I PARADIGMATSKI)

Struktura svakog jezika velikim je dijelom odredjena gramatickim odnosima koji u njoj postoje.dvije glavne i najsire vrste gramatickih odnosa cine sintagmatski i paradigmatski odnosi.sintagmatski odnosi su odnosi izmedju jedinica prisutnih u jednom iskazu koje obrazuju niz.paradigmatski odnosi su odnosi izmedju u jednom iskazu prisutnih i iz njega odsutnih jedinica koje obrazuju skup.sintagmatski odnosi se mogu zamisliti kao lanac sacinjen od jedinica odredjene vrste(horizontalno)a paradigmatski odnosi kao u jeziku postojece alternative za svaku tacku sintagmatskog lanca(vertikalno)

dva osnovna vida znacenja -LEKSICKO I GRAMATICKO

Leksicke rijeci kao knjiga ili citati imaju leksicko znacenje s obzirom na pojmove koje oznacavaju ali imaju i gramaticko znacenje -imenica zenskog roda u nominativu jednine odnosno glagol u infinitivu.a gramaticke rijeci kao ako i bez imaju gramaticko znacenje kao veznici s obzirom na sintaksicke funkcije ali imaju i izvjesnu mjeru leksickog znacenja.na taj nacin sve rijeci imaju obe vrste znacenja ali u razlicitom stepenu pa medju njima postoji kontinuitet.