14.04.2014

Izvješće medijskih objava

Press CLIPPING d.o.o., Florijana Andrašeca 14, 10000 Zagreb, Hrvatska, tel.: +385 1 30 948 04,fax: +385 1 30 10 262, e-mail: press@pressclip.hr, www.pressclip.hr

Muzeji Hrvatskog zagorja

1

14.4.2014 Jutarnji list Stranica/Termin: 14 Hrvatska

Naslov: Svante Paabo: Kako sam otkrio da su se ljudi seksali s neandertalcima

Sadržaj: EKSKLUZIVNI INTERVJU Vodeći svjetski biolog, autor knjige o genomima neandertalca

Autor: TANJA RUDEŽ

Rubrika, Emisija: Hrvatska Žanr: izvješće Naklada: 66.000,00

Ključne riječi: NEANDERTALCI

14.4.2014 Zadarski list Stranica/Termin: 35 Hrvatska

Naslov: U Zagrebu i Krapini o sigurnosti kulturne baštine

Sadržaj: UNESCO- LISTA SVJETSKE BAŠTINE

Autor: D. M.

Rubrika, Emisija: Mozaik Žanr: izvješće Naklada: 3.500,00

Ključne riječi: NEANDERTALCI, MUZEJ KRAPINSKIH NEANDERTALACA, MUZEJI HRVATSKOG

11.4.2014 Međimurske novine Stranica/Termin: 7 Hrvatska

Naslov: Josip Murković i Ivan Jambrošić restaurila zaprežna kola za naftu

Sadržaj: Jedino mjesto u Hrvatskoj i među rijetkima u svijetu gdje nafta izvire na površinu zemlje je Peklenica. Još do prije pola stoljeća nafta se u Peklenici i crpila iz zemlje, pa je u spomen na tu naftašku prošlost u Peklenici započela izgradnja spomenparka naftaštvu. Peklenica je po

Autor: Božena Malekoci- OLETIĆ

Rubrika, Emisija: / Žanr: izvješće Naklada: 10.000,00

Ključne riječi: MUZEJI HRVATSKOG ZAGORJA, MUZEJ KRAPINSKIH NEANDERTALACA

11.4.2014 Međimurske novine Stranica/Termin: 18 Hrvatska

Naslov: Na ponos svojih mještana i zajednice

Sadržaj: DESET GODINA uspješnog rada Udruge žena Dunjkovec

Autor:

Rubrika, Emisija: / Žanr: izvješće Naklada: 10.000,00

Ključne riječi: MUZEJI HRVATSKOG ZAGORJA, MUZEJ KRAPINSKIH NEANDERTALACA, MUZEJ

10.4.2014 www.poslovniturizam.com Stranica/Termin: Hrvatska

Naslov: Katalog Neodoljiva Hrvatska u Termama Tuhelj

Sadržaj: Nakon gostovanja po muzejima Hrvatskog zagorja, dvorcu Oršić i Muzeju krapinskih neandretalaca, najveći turistički katalog na svijetu imena "Neodoljiva Hrvatska" zaustavio se nakratko u Termama Tuhelj. Izloženi kataloguveličao je godišnju Skupštinu Udruge hrvatskih

Autor:

Rubrika, Emisija: Žanr: Internetsko Naklada:

Ključne riječi: MUZEJ KRAPINSKIH NEANDERTALACA, DVORAC ORŠIĆ, NEANDERTALCI, MUZEJI

11.4.2014 www.politikaplus.com Stranica/Termin: Hrvatska

Naslov: Muzej seljačkih buna otvara izložbu o Prvom svjetskom ratu

Sadržaj: Na izložbi je radilo više stručnjaka koji su obradili pojedine teme.

Autor: PolitikaPlus

Rubrika, Emisija: Žanr: Internetsko Naklada:

Ključne riječi: MUZEJ SELJAČKIH BUNA

Muzeji Hrvatskog zagorja

Lista objava

2

11.4.2014 www.poslovni-savjetnik.com Stranica/Termin: Hrvatska

Naslov: Katalog 'Neodoljiva Hrvatska' u Termama Tuhelj

Sadržaj: Impulzivan katalog "Neodoljiva Hrvatska" koji prikazuju najvažnije vrednote Hrvatske izložen je u hotelu Well**** u Termama Tuhelj. „Neodoljiva Hrvatska“ katalog je širine 1398 mm, visine 1650 mm, težine 70 kg te na 378 stranica i 900 kvadrata papira opisuje sve važne segmente

Autor:

Rubrika, Emisija: Žanr: Internetsko Naklada:

Ključne riječi: MUZEJI HRVATSKOG ZAGORJA

11.4.2014 www.regionalni.com Stranica/Termin: Hrvatska

Naslov: Varaždin im super

Sadržaj: Sedmero učenika iz Venecije posjetilo je Prvu privatnu gimnaziju Varaždin s pravom javnosti u sklopu interkulturalne razmjene učenika koja je organizirana u suradnji s udrugom Intercultura, AFS. Učenici su u Varaždinu bili od 17. do 22. veljače, kamo su stigli u pratnji dvoje profesora,

Autor:

Rubrika, Emisija: Žanr: Internetsko Naklada:

Ključne riječi: MUZEJI HRVATSKOG ZAGORJA, MUZEJ KRAPINSKIH NEANDERTALACA, DVOR VELIKI

11.4.2014 www.rtl.hr Stranica/Termin: Hrvatska

Naslov: 'Neodoljiva Hrvatska' najveći katalog na svijetu

Sadržaj: Svojim zavidnim sadržajem i veličinom stručnjaci su katalog 'Neodljiva Hrvatska' svrstali u Guinnessovu knjigu rekorda kao najveći na svijetu.

Autor:

Rubrika, Emisija: Žanr: Internetsko Naklada:

Ključne riječi: MUZEJI HRVATSKOG ZAGORJA

11.4.2014 www.zdravakrava.hr Stranica/Termin: Hrvatska

Naslov: Katalog 'Neodoljiva Hrvatska' u Tuhelju

Sadržaj: Katalog "Neodoljiva Hrvatska" predstavlja sve najvažnije hrvatske atrakcije

Autor: Sponzorirani članak

Rubrika, Emisija: Žanr: Internetsko Naklada:

Ključne riječi: MUZEJI HRVATSKOG ZAGORJA

14.4.2014 Stranica/Termi 14

Hrvatska

Naslov:

Autor:

Rubrika/Emisija: Hrvatska Žanr:

Površina/Trajanje: 1.284,51 Naklada: 66.000,00

Ključne riječi: NEANDERTALCI

EKSKLUZIVNI INTERVJU Vodeći svie

TEORIJA

Zapravo sene zna zaštosu izumrli

Svante Paabo:su se ljudi seks;

Na osnovi DNK iz 38. 000 godina starihkostiju iz Vindije Paabo i njegovi suradnici2010. sekvencirali su genom neandertalacaPIŠE TANJA RUDEŽ

Ponekad

se pitamkako bi to izgledaloda su neandertalcii danas živi. Bismo

li ih strpali u zoološki vrt iliu predgrađe? Ili bi možda oninas smjestili u zoološki vrt.- kaže dr. Svante Paabo, predstojnik

Odsjeka za genetikuInstituta Max Planck za evolucijsku

genetiku u Leipzigu.Jedan od najpoznatijih biologa

današnjice, Paabo jesvjetsku slavu stekao svojimrevolucionarnim istraživanjima

neandertalaca, izumrlihrođaka modernih ljudi.

Na osnovi DNK iz 38. 000godina starih neandertalskih

kostiju iz Vindije, Paaboi njegovi suradnici 2010. godine

sekvencirali su genomneandertalaca i tako steklinovi uvid u ljudsku evoluciju.

Svante Paabo (59) nedavno

je objavio memoare "Neandarthal

Man: In Search ofLost Genomes"(Neandertalski čovjek: u potrazi

za izgubljenim genomima)koji su na putu da postanu

svjetski bestseler, a tim jepovodom dao ekskluzivni intervju

za Jutarnji list.

Sin nobelovca- Poznati književni agentJohn Brockman uvjerio meda napišem knjigu o projektu

neandertalskog genoma.Rekao je da to zanima mnoge

ljude, a ako ja, kao voditeljtoga projekta, ne napišemknjigu, to će učiniti neki novinar,

pa rezultat toga nećebiti blizu realnosti. Stogasam napisao knjigu - rekaoje Paabo.

Rođen je u Stockholmu

rao i doktorirao molekularnugenetiku. Kada je 1985. godine,

kao doktorand na Uppsali,

izolirao DNK iz 2400godina stare egipatske mumije,

to otkriće objavljeno jena naslovnici vodećeg svjetskog

znanstvenog časopisaNature. Nekoliko godina poslije

počeo je istraživati neandertalce,

koji su se od modernih

ljudi na evolucijskomputu razdvojili prije oko300. 000 godina.

DNK i ljudska povijest- Moje zanimanje za neandertalce

izraslo je iz moga interesa

za drevni DNK i ljudsku

povijest. Kada smo početkom

90ih razvili tehnikekoje su nam omogućile daizoliramo DNK sekvence izizumrlih životinja poputšpiljskih medvjeda i mamuta,

činilo mi se jako zanimljivimiskoristiti te tehnike za

proučavanje ljudske evolucije- ispričao je Paabo. Za njegov

uspjeh bile su važne"dragocjene kosti" iz Vindiječuvane u Zavodu za geologiju

i paleontologiju kvartarau Hrvatskoj akademiji znanosti

i umjetnosti (HAZU).- Kao što sam opisao u

knjizi, materijal iz Vindijebio je apsolutno krucijalanza naš uspjeh. Kosti iz Vindije

sadržavale su najbolje očuvan

neandertalski DNK kojismo mogli naći negdje u svijetu.

Stoga sam jako zahvalan

HAZU, posebice prof. Pavlu

Rudanu, što smo mogliraditi na tim materijalima -

rekao je Paabo, u čijem laboratoriju

radi troje mladih hrvatskih

znanstvenika: dr. Tomislav

Maričić te doktorandicePetra Korlević i Mateja

Hajdinjak.

kao plod veze švedskog nobelovca

Sune Bergstroma iestonske kemičarke KarinPaabo. U djetinjstvu su ga fascinirale

egipatske piramidei mumije pa je na SveučilištuUppsala prvo počeo studirati

egiptologiju. No, pokazalose da taj studij nema mnogoveze s njegovim dječačkimmaštarijama pa je diplomi

Neandertalci su izu mrliprijeoko30. 000godina,ao njihovu izumiranju postoji

nizteorija. Premajednima,

izum rii su zbog klimatski

h p romje na, do k

drugi tvrde da nisu izd ržaliutrku s modernim ljudimakoji su bili inovativnijiiimali su raznovrsnije prehrambene

navike. - Mi zapravo

ne znamo zašto suneandertalci izumrli, alijegotovo sigurno na povezano

s modernim ljudima-naglasio je Paabo.

3

Svante Paabo: Kako sam otkrio da su se ljudi seksali s neandertalcima

TANJA RUDEŽ

izvješće

Jutarnji list

14.4.2014 Jutarnji list Stranica/Termi 14

Hrvatska

4

tski biolog, autor knjige o genomima neandertalca

Kako samotkrio daili s neandertalcima

Ihde aN ne

Kloniranjeneandertalacaje tehnički nemogućeRazgovor smonastavili omogućnosti kloniranja neandertalaca,

stoje spekulativna

ideja koju je početkom2013. godine iznioGeorgeChurch i izazvao bu rne reakcije

diljem svijeta. Naime,Church, profesorgenetike

naSveučilištu Harvard, rekao

je da bismo dijelove neandertalskogDNKmogli

umetnuti u ljudske matičnestanice te uz pomoć kloniranja

kreirati zametak koji bi sezatim usadio u maternicu surogat

majke.

- Prije svega, mislim daje toetički nezamislivo. Uciviliziranimdruštvima

ne možemokreirati ljudska biča kojaosjećaju

samo da bismo zadovoljiliznanstvenu radoznalost.

No, s druge strane, mislim daje kloniranjeneandertalacatehnički nemoguće. Ucjelinimislim da o toj spelu kaciji čaknije vrijedno ni raspravljatizaključioje

Paabo.

Većina ljudi izvanAfrike u svomgenomu imaizmeđu jedan ičetiri posto genaneandertalaca

Zahvaljujući tehnici kojuje razvio, Paabo i njegovi suradnici

spoznali su da većina

ljudi izvan Afrike u svomgenomu ima između jedan ičetiri posto neandertalskihgena. To je ključni dokaz dasu moderni ljudi i neandertalci

seksualno općili. No,zašto je tako malo neandertalskih

gena u nama?- To odražava činjenicu da

su se preci današnjih Europljana

i Azijaca miješali s neandertalcima,

ali ne u velikom

razmjeru - rekao je.

Možda su bili kanibaliNeandertalci su bili mišićavii robusni, kraćih nogu i rukuod modernih ljudi te u

prosjeku visoki 158 centimetara.Imali su crvenu kosu i

pjegice na licu. Koristili sukremen i kameno oruđe, abili su vrsni lovci. Hranili suse jelenima, mladim nosorozima,

bizonima, orasima ibiljkama. Kako su na nekimneandertalskim nalazištimanađena crvena i okeržuta boja,

znanstvenici spekulirajuda su im služile za ukrašavanje,

baš kao i perje i privjescinapravljeni od orlovskihkandži. Neandertalci su

pokapali

svoje mrtve, a ima inaznaka da su bili kanibali.

Jesu li neandertalci mogligovoriti, upitala sam.

- To ne znamo. Mi smopokazali smo da su neandertalci

imali istu varijantutoga gena kao i moderni ljudi.

Dakle, prilično sam siguranda su neandertalci imali

sofisticiranu vokalnu komunikaciju.

14.4.2014 Stranica/Termi 35

Hrvatska

Naslov:

Autor:

Rubrika/Emisija: Mozaik Žanr:

Površina/Trajanje: 253,61 Naklada: 3.500,00

Ključne riječi: NEANDERTALCI, MUZEJ KRAPINSKIH NEANDERTALACA, MUZEJI

UNESCO - LISTA SVJETSKE BAŠTINE

U Zagrebu i Krapini osigurnosti kulturne baštineZAGREB Velika konferencije

pod nazivom Sigurnostkulturne baštine SIGArt2014. će se u organizaciji Hrvatskog

foruma za urbanu sigurnost

i časopisa Zaštita,tvrtke Tectus d. o. o. održati uZagrebu i Krapini, 26. i 27.

svibnja 2014. godine. Konferencija

je međunarodnog karaktera

te se održava pod pokroviteljstvom

Ministarstva

kulture Republike Hrvatske iHrvatskog povjerenstva zaUNESCO. Partneri konferencije

su Muzej suvremeneumjetnosti Zagreb i Muzejkrapinskih neandertalaca.

U Zagreb i Krapinu stižu

vodeći stručnjaci za sigurnost

kulturne baštine

Tasoula Hadjitofi, osnivačica

nizozemske organizacije

Walk of Thith iz Den Haga,čiji je cilj podići svijest o očuvanju

kulturne baštine u zaraćenim

područjima, govoritće o tome kakav je osjećajspriječiti jednu od najvećihkrađa umjetnina. Iz bogatogiskustva Vernona Rapleya,direktora sigurnosti i službeza posjetitelje Victoria & Albert

muzej u Londonu, kulturnjaci

će štošta moći doz¬

nati o sigurnosti umjetnina

Najednom mjestu svoja ćeznanja i iskustva podijeliti istručnjaci iz muzeja Guggenheim,

Bilbao, RijksmuseumAmsterdam, Državne upraveza zaštitu i spašavanje, ICCROM,

ICOMOS - ICORP,Hrvatskog restauratorskogzavoda i još mnogi drugi.

D. M.

5

U Zagrebu i Krapini o sigurnosti kulturne baštine

D. M.

izvješće

Zadarski list

11.4.2014 Stranica/Termi 7

Hrvatska

Naslov:

Autor:

Rubrika/Emisija: / Žanr:

Površina/Trajanje: 1.309,68 Naklada: 10.000,00

Ključne riječi: MUZEJI HRVATSKOG ZAGORJA, MUZEJ KRAPINSKIH NEANDERTALACA

PARK NAFTAŠTVA u Peklenici dobiva novi element koji će dodatno osnažiti ovaj sve popularniji turistički proizvod

i i v ____

0A£(i TI

{°M

—y

r0

piše; božena malekoci - OLETić Nekada je izrada zaprežnih kola trajala tri mjeseca, a morala su ih raditifq O: jostp murković i »o/ena malekoc| -olet ]ć majstora: kolar i kovač. Za rekonstrukciju i restauraciju zaprežnihkola za pekleničku naftu također su trebala dva majstora: bravar JosipMurković i umirovljeni stolar Ivan Jambrošić, obojica iz Peklenice

Spomenparkuako M dobro

došao lik naftaša

Jedino mjesto u Hrvatskoji među rijetkima u svijetu gdjenafta izvire na površinu zemljeje Peklenica. Još do prije polastoljeća nafta se u Peklenici i

crpila iz zemlje, pa je u spomenna tu naftašku prošlostu Peklenici

započela izgradnja spomenparka

naftaštvu. Peklenica je ponafti dobila i ime jer su mještanicrnu gustu tekućinu koja u

mjehurićima

izbija na površinu zvali

pekel (pakao).

Radi se o teškoj gustoj naftikoja se prvenstveno pretvaralau petrolej, služila za mazanje,premazivanje zglobova na kotačima,

za premazivanje brodova,ali u davnoj prošlosti i za liječenje

rana životinja i ljudi, Pekleničari

su svoju naftu razvozili i

prodavalipo selimakao mastzakola mazati. U vrijeme kada nijebilo kamiona i teretnih vozila namotorni pogon, peklenička nafta

prevozila se u rezervoarimamontiranima na zaprežna kolakoja su vukli konji.

U Peklenici su prije nekoliko

godina ponovno postavljenetrojke na postojeći izvor nafte,a mjesto je obilježeno panoomna kojem su izvorne fotografijekako se vadila nafta i osnovneinformacije o pekleničkoj naftii njezinu crpljenju iz dubina. Noza potpuniju priču o pekleničkojnafti bilo bi jako dobro izraditijoš elemenata koji bi spomenpark

učinili zanimljivijim iposjećenijim.

Premda već i sadagotovo svaki tjedan baremjedan autobus izletnika svihdobi koji posjećuju Međimurjedolazi razgledati i naftni park uPeklenici.

Uskoro spomenpark dobiva

još jedan element zaprežnakolakakvima se peklenička nafta

prevozila za destileriju u Dravogradu,

ali i diljem Međimurjakao mast za kola mazati.

Zaprežna kola dijelom odoriginalnih dijelova zaprežnihkola s početka prošlog stoljeća i

nadogradnjom prema originalnojslici iz mariborskog arhiva

izrađuju dva peklenička majstora:

Josip Murković, bravar,i Ivan Jambrošić, umirovljenistolar. Da podudarnost budeveća, obojica su iz iste ulice iz

peldeničkog predjela Brezje, u

neposrednoj blizini nekadašnjihnaftnih bušotina.Josip Murković, bravar,

zaljubljenik je u naftašku povijest

Peklenice i odnedavnočlan radne skupine za naftnipark koji će se povezati s inicijativom

za osnivanje Muzejanafte u Selnici. Osim što se

upustio u izradu nekadašnjegrezervoara, koji će se nalazitina zaprežnim kolima, dao sije ogroman trud oko pronalaženja

izvornih zaprežnih kolai njihovu reparaciju, a bavi sei pronalaženjem raznih dokumenata

i informacija o naftaškoj

prošlosti Međimurja.Da bi zaprežna kola za

naftu bila što vjernija, koristiosam se slikovnim predloškom izmariborskog arhiva uz pomoćprof. povijesti Krune Makovca

iz Selnice. U izradu drvenihdijelova, koje je na originalnimzaprežnim kolima trebalo nadograditi,

uključio se umirovljenistolar Ivan Jambrošić, rekao

namje Murković.

Kola prema slici izmariborskog arhiva

Na rekonstrukciju zaprežnihkola

za naftu bacio se premaslici iz arhiva. Uz pomoć nje jeizradio nacrt cisterne, preračunao

njezinu veličinu, proračunaokoličinu potrebnog materijala

i pristupio izradi.Zapremina cisterne je tri

kubna metra. Peklenički pekel(nafta) je teški i imao je težinuskoro kilu po kubnom decimetru,

zbog čega konjske zapregenikada nisu vukle pun rezervoar,

kazao nam je Josip Mur

Peklenička naftaprevozila se ovakvimkolima za destilerijuu Dravogradu, ali i

diljem Međimurja -kao mošča za kolamazati

Nafta se s izvorau Peklenici počelavoziti 1859. godine,saznao je iz arhivskihzapisa JosipMurković

ković. Naime, još je u Peklenicimoguće doznati i puno usmenihinformacija o nekadašnjem naftaštvu

u selu, jer još se o tomepredaja prenosi u obiteljimakoje su bile vezane uz taj posao.Cisternu je prema starom predlošku

izradio od lima debljine 3

milimetra. Nekada su svi materijali

bili deblji, jer su se valjalid rugačijimtehnologijama negodanas i u manjim radionicama.Nafta se s izvora u Peklenici,prema informacijama do kojihje on došao, počela voziti 1859.

godine u Mursko Središće i

odande za Dravograd na destilaciju

prvenstveno radi preradeza petrolej, a ostatak za kolomazkojima su premazivane osovine

za kotače. Ta mast u vrijemepoštanskih kočija i transportazaprežnimkolimabilaje izuzetno

dragocjena i važna. Prije je u

Dravograd stizala nafta iz Galicije,

ali je tamošnja nafta punolakše specifične težine. Čak jei selnička nafta puno lakša odpekleničke, unatoč velikoj geografskoj

blizini.Za restauraciju zaprežnih

kola za naftu bilo mu je potrebnooko 300 sati rada. Stolar Ivan

Jambrošić je za izradu drvenihdijelova koje je trebalo iznovaizraditi potrošio oko 50 sati rađa.

Od drvenih dijelova iznovaje trebalo izraditi pod za kola.Izradio ga je od agacije. A trebalo

je izraditi još neke dijelove,kao što je rudo, zatim klupa

na kojoj je sjedio kočijaš te ih izzaprežnih kola za krave preurediti

s dodatnim dijelovima ukola za konjsku zapregu. Ori

Naftni muzej na otvorenomu Peklenici gradi se postupno.Najprije su izrađene trojke i panosa spomenobilježjem. Zaprežnakola kojima se prevozila nafta bitće novi zanimljivi detalj koji ćese uskoro postaviti na spomenobilježje.

No ima tu još posla želili se spomenpark učiniti još zanimljivijim.

Bilo bi jako dobro i na

zaprežna kola za naftu posjestibarem jednog radnika naftaša.

Ljudski likovi umetnuti u povijesne

okolnosti uvijek najvišeprivlače posjetitelje muzeja. To

je pokazao i muzej pračovjeka u

Krapini. Već sada spomenparknaftaštvu u Peklenici tjednoposjećuje barem jedan autobusizletnika. Za sustavnije posjetepotrebno je puno učiniti i na

privlačenju posjetitelja, ali i na

ginalni dijelovi zaprežnih kolaizrađeni suod žilavebrestovine,koja je zdrava i izdržava cijelostoljeće.

Treba znati da su nekadakolar i kovač jedna kola izrađivali

tri mjeseca. Bio je to dugii složeni postupak izrade, štoje nezamislivo, kaže Josip Murković,

da u današnje vrijemejedan radni nalog izrađujem trimjeseca.

Murković je kao bravar biozadužen za izradu metalnihdijelova, prvenstveno rezervoara.

Baveći se izradom togrezervoara, uspio je saznatida postoji i izvorni rezervoarkojim se prevozila pekleničkanafta, koji je završio kod izvjesnog

Ribarića u Lendavi, ada ga on koristi kao podzemnirezervoar zavodu. Dao si je zadatak

da taj rezervoar pokušapridobiti natrag.

obogaćivanju sadržaja spomenparka.

Josip Murković predlažeizradu prepumpne stanice i

povratak velikog rezervoara nabetonskim stupovima, koji je do

prije kojih trideset godina stajaona ulazu u nekadašnje naftnopolje u Peklenici, kao posljednjizaštitni znak naftaške povijestiPeklenice.

Rezervoar je maknut kadase na tom mjestu počela formirati

nova ulica i novo naselje. Navodno

su ga vatrogasci ukopaliu zemlju kao rezervoar za voduna novoj lokaciji. U tom slučajupostoji mogućnost da ga se ponovno

iskopa postavi na staromjesto, kao podsjetnik na (pred)

industrijsku povijest Peklenice

koja se ponovno počela cijenitine samo kod nas, već i u Europi.

U obnovi zaprežnih kola pomagala je Josipovasupruga Sandra Murković

Sufinancirano iz programaza novativni turizam

Za izradu zaprežnih kolaMinistarstvo turizma iz programa

za inovativni turizamsufinanciralo je 18. 500 kuna,Grad Mursko Središće 13. 100kuna. Ukupni projektvrijedan

je 31. 600 kuna, kazalanam je Dolores Vrtarić iz

Turističkog ureda MurskoSredišće. Za daljnje obogaćivanje

spomenparka bit

će potrebno osigurati noveizvore sredstava. Zasigurnosu i europski fondovi jedanod načina kako dovršiti spomenparku

Peklenici. Svatko

tko želi individualno ili sa

svojom obitelji posjetiti spomenpark

lako će do njegadoći jer je dobro označen, a

i svaki mještanin će vas radouputiti.

Izgled obnovljenih zaprežnih kola za naftu

6

Josip Murković i Ivan Jambrošić restaurila zaprežna kola za naftu

Božena Malekoci- OLETIĆ

izvješće

Međimurske novine

11.4.2014 Stranica/Termi 18

Hrvatska

Naslov:

Autor:

Rubrika/Emisija: / Žanr:

Površina/Trajanje: 821,96 Naklada: 10.000,00

Ključne riječi: MUZEJI HRVATSKOG ZAGORJA, MUZEJ KRAPINSKIH NEANDERTALACA,

Zajedničkiizleti najboljiza podizanjemorala

- Ne samo da se odličnodružimo, znamo i prepoznati

potrebe naših sumještana,ispričala nam je Biserka Ganzer,

predsjednica Udruge.- Tako smo uskočile u prikupljanje

sredstva za kupnjukompjutora Karlu Crnčecu izPretetinca, posjetile i darivalebolesnu Stelu Rudin, pomogleobitelji Srša. Posjećujemo i štićenike

Doma za stare inemoćne

u Slakovcu. Posebno smo

ponosne što svake godine za

Nikolinje same kupujemo islažemo paketiće za svu djecu

Dunjkovca do 4. razreda i

podijelimo oko 150 darova, a

djeci organiziramo i predstavui Svetog Nikolu koji podijelidarove. Da si podignemo

moral, organizirale smo si inekoliko nezaboravnih izleta

sajam cvijeća u Budimpešti,Plitvička jezera, Međugorje,

Ličko selo, Mostar i Split.Bile smo na slapovima Krkeu Šibeniku i Vodicama, te natrodnevnom izletu na otokKrk i Košljun. Hodočastimona Trsat i obavezno posjetimo

Rijeku i Opatiju. Prošlesmo godine bile u Hrvatskomzagor j u, od Trakošćana, prekoMuzeja krapinskog pračovjeka,

Kumrovca, spomenikaseljačkoj buni i kod Gupčevelipe. Ove smo godine prijeFašnika posjetile Veneciju. (S.

Zorković)

DESET GODINA uspješnog rada Udruge žena Dunjkovec

Na ponos svojih mještana i zajedniceMeđu prvim zadaćama koje su si postavile bilo je stvaranje etnokuće, starihobičaja i zanata. Obitelj Topoljnjak za tu im je prigodu ustupila kuću, koja je odlično

posjećena. Uslijedile su brojne druge aktivnosti koje traju kontinuiranokrenule u organizaciju drugihaktivnosti, zbog čega se i brojčlanica povećavao. Najprije suu Udruzi bile 34 članice, dok ihdanas ima petnaestak stalnih i

preko trideset podupirajućih,koje uskaču po potrebi.

Među prvim zadaćama kojusu si postavila bilo je stvaranjeetnokuće, starih običaja i zanata.

Obitelj Topoljnjak za tu im jeprigodu ustupila kuću, koja jeodlično posjećena. Uslijedilo jesudjelovanje na Mesapu, gdjesu Rozina Kralj i Štefica Pertlikpokazivale pletenje cekera.Njihovu vještinu prepoznali sui u Turističkoj zajednici općine

Nedelišće, pa su godinamaodlazile na niz etno i kulturnihmanifestacija diljem Hrvatske.

Tijekom deset godina, članice

Udruge žena Dunjkovecorganizirale su još osam izložbina kojima su predstavljale ručne

radove, goblene, autorskeslike, stare sačuvane predmete,

cekere, suho cvijeće. kojeili su same izradile ili su djelonekih sumještana. Organiziralesu i poučna predavanja: od

proizvodnje

zdrave hrane do prevencije

i liječenje raka dojke.Posebno zadovoljstvo čini

im sudjelovanje u fašničkoj povorci

- do sada su bile štrumfovi,pčelice, navijačice, Rimljani,

charlston dame. Posljednjihgodina organiziraju i fašničkuzabavu uz biranje najljepšemaske. Redovno se uključujui u akciju "Više cvijeća - manjesmeća" čišćenja i uređenjaokoliša. Za dane kruha i starihzanata uređuju štandove, pe

Rozina Kralj, najstarijačlanica Udruge:

- Iako imam 75 godina i

najstarija sam, još sam aktivna.

Igram pikado, idem na takmičenja.

Pletem cekere, kadtreba, pečem kruh. emput sume pitali neki ljudi da li bihpekla za njihov restoran. Alito više nebrem. I sad kad me

god pitaju, navekidem, sve doma

ostavim i idem. Zato sam ičlanica od prvog dana. Vmaškare

sam rado išla. Zapamtimsveviceve. I danas su me ovimpriznanjem jako razveselili.Nisam mislila da me se budu

sjetili, jer sad je puno mlađih.I puno pjevamo. U pikadu samdvaput pobijedila, ali sam suruke već stare, pa mi slabijeide, ali se nedam.

ku kolače i prikazuju neke starezanate - tučenje maka, čišćenjekoštica. Martinje obilježavajukuhanjem hladentine na Mesapu

uz obilje domaćeg kruhai kolača.

Pojavile su se i na manifestaciji

"Kaj su jeli našu stari" a2009. godine u emisiji "Hrvatska

uživo"

Na inicijativu Željke Štefulj,Petre Janeš, Melite Sever, Štetan

i je Ganzer i Božice Štrukelj,prije desetgodina u Dunjkovcuje počela s radom Udruga žena.Ove zaposlene žene prepoznalesu tada potrebu druženja u slobodno

vrijeme. Kako je Dunjkovecpun mladih obitelji, a žene

uglavnom rade, odlazak na rekreaciju

dva puta tjedno bio jeodličan ispušni ventil. No, aktivne

i vrijedne Dunjkovčanketo ubrzo nije zadovoljilo pa su

Željka Štefulj, prvapredsjednica Udruge:

- Osnovale smo Udrugujer je bilo puno mladih obitelji

i žene su se htjele rekreirati.

Kako sve imamo djecu,

organizirale smo i prvepredstave za njih. Kroz ovihdesetgodina dobro smo se

upoznale i svaka radi nekidio. Ja jako volim starine i

cvijeće, aranžiranje, pa jeto i moj dio posla u Udruzi.Kroz aranžiranje pozornica,štandova ili si. Moja kreativnost

dolazi do izražaja i kadispadne dobro onda je toodličan osjećaj.

Udruga žena Dunjkovec: Štefanija Ganzer, Anka Hergotić, Biserka Treska,

Biserka Turkalj, Vesna Pongrac, Melita Sever, Draženka Cikač, AleksandraFriščić, Rozina Ivanuša, Rozina Kralj, Katica Bašek, Darinka Sisek, Biserka

Ganzer, Biserka Sutnjak, Mirjana Spiranec, Ruža Horvat i Željka Štefulj

Kad je općina bila domaćinNoći muzeja, pomogle su u organizaciji

i prezentaciji općineNedelišće.

Pod pokroviteljstvom općine

Nedelišće organizirale sui prve sportske susrete udrugažena svoje općine. I ne samo dasu bile prve organizatorice, veći prave domaćice koje su dobrougostile sve udruge. Ne samoda su pobijedile na natjecanju,

već su uspjele skuhati okodvjesto porcija graha, ispećikolače, organizirati ples. - Sasvim udrugama s područja općine

Nedelišće imamo odličnusuradnju, uključujemo se unjihove projekte, odlazimo nadruženja, godinama pomažemo

našem Nogometnom klubu'Međimurec' pri organizacijimeđunarodnog turnira 'IJ12'

Kao odlične domaćice,rado su viđeni gosti u svimudrugama prigodom raznihdruženja.

Dva puta tjedno vrijednovježbaju uz voditeljicu DanicuKorunić, a kao članice međimurskog

saveza sportske rekreacije

"Sport za sve" sudje

Aleksandra Frišćić,najmlađa

članica Udruge:- Volim ovu udrugu, tu se

družim, rekreiram, skupljamenergiju, koje sam inače puna,

ali svejedno i ova mi dobrodođe. Najdraži dio mije rad s

djecom. Organiziram dječjepriredbe. Pošto cijele godineradimo, najdraži su nam izletii to je taj ispušni ventil gdje uzdobro druženje prikupljamoenergiju za nove poduhvate.

lovale su na četiri festivala i

ove godine primile i priznanjeod Hrvatskoga olimpijskog odbora

za uspješno organiziranesportske susrete i rekreaciju.

Ljeti, kad nema rekreacije,druže se hodanjem, vožnjombicikla i odlaskom na izlete.

7

Na ponos svojih mještana i zajednice

izvješće

Međimurske novine

10.4.2014 Stranica/Termi

Hrvatska

Naslov:

Autor:

Rubrika/Emisija: Žanr:

Površina/Trajanje: 623,70 Naklada:

Ključne riječi: MUZEJ KRAPINSKIH NEANDERTALACA, DVORAC ORŠIĆ,

Kongresni prostori Agencije Usluge Destinacije MICE Magazin

Nakon gostovanja po muzejima Hrvatskog zagorja dvorcu Oršić i Muzeju krapinskih neandretalacanajveći turistički katalog na svijetu imena Neodoljiva Hrvatska zaustavio se nakratko u TermamaTuhelj. Izloženi katalog uveličao je godišnju Skupštinu Udruge hrvatskih putničkih agencija UHPApartnera u projektu Neodoljiva Hrvatska.

Neodoljiva Hrvatska katalog je širine 1398 mm visine 1650 mm težine 70 kg te na 378 stranica i 900kvadrata papira opisuje sve važne segmente Hrvatske od identiteta i gospodarstva do posebnih oblikaturizma. Svojim jedinstvenim sadržajem i veličinom najveći je tiskani katalog na svijetu a u istojkategoriji mominirian je za Guinnessovu knjigu rekorda.

Katalog Neodoljiva Hrvatska predstavlja sve najvažnije hrvatske atrakcije povijesnu i kulturnubaštinu brojne prirodne ljepote tradiciju običaje ljude gospodarstvo sportske uspjehe te posebnoturističku ponudu i njene specijalne oblike. Više o cijelom projektu pročitajte ovdje.

10.04.2014. PoslovniTurizam

Vijesti iz turizma

Dinner in the Sky u Zagrebu ovog lipnjaIzvršni šef kuhinje hotela The Westin Zagreb

priprema ekskluzivne večere 50 metara iznadhotela u sklopu projekta Dinner in the Sky

Katalog Neodoljiva Hrvatska u TermamaTuheljNa svom putu po muzejima Hrvatskog zagorjaimpozatan katalog Neodoljiva Hrvatska izložen jeod 09. do 11. travnja u Termama Tuhelj

Željko Trezner Deregulacija agencijskogposlovanja je pred vratimaDirektor UHPA e poručio je članovima kako jeposljednji trenutak da se agencije udruže u

klastere i uspostave sustav izvrsnosti i upravljanjakvalitetom...

Prvi hoteli s oznakom Sustainable HotelPrvih 21 hotela u Hrvatskoj koji su prijavljeni za

pilot projekt UPUHH a Zeleno poslovanje u

hotelijerstvu pokrenutom sredinom prošle

godine od sada...

Objekti Agencije Usluge Podupiru nas

Hoteli Kongresni centriRestoraniMuzeji galerijeKina kazalištaPosebni prostori

DMC agencijePCO agencijeTeambuilding incentiveEvent marketing agencije

CateringAV opremaŠtandovi opremanje prostoraPrevođenjeFoto video

O nama Kontakt Marketing Uvjeti korištenja CroatiaMeetings

Katalog NeodoljivaHrvatska u TermamaTuheljNa svom putu po muzejima Hrvatskogzagorja impozatan katalog NeodoljivaHrvatska izložen je od 09. do 11.travnja u Termama Tuhelj

Ministarstvo turizma podupire projekt tvrtke Centar za

poslovni turizam pokretanje web portala u okviru

kojeg bi trebale biti dostupne sve relevantneinformacije cjelokupne ponude domaćih kongresnihkapaciteta.

1 2 3

8

Katalog Neodoljiva Hrvatska u Termama Tuhelj

Internetsko izvješće

http://www.poslovniturizam.com/vijesti/katalog-neodoljiva-hrvatska-u-termama-tuhelj/1465

www.poslovniturizam.com

11.4.2014 Stranica/Termi

Hrvatska

Naslov:

Autor:

Rubrika/Emisija: Žanr:

Površina/Trajanje: 1,00 Naklada:

Ključne riječi: MUZEJ SELJAČKIH BUNA

Na izložbi je radilo više stručnjaka koji su obradili pojedine teme.

9

Muzej seljačkih buna otvara izložbu o Prvom svjetskom ratu

PolitikaPlus

Internetsko izvješće

http://www.politikaplus.com/novost/101181/muzej-seljackih-buna-otvara-izlozbu-o-prvom-svjetskom-ratu-

www.politikaplus.com

11.4.2014 Stranica/Termi

Hrvatska

Naslov:

Autor:

Rubrika/Emisija: Žanr:

Površina/Trajanje: 1.871,10 Naklada:

Ključne riječi: MUZEJI HRVATSKOG ZAGORJA

NASLOVNA VIJESTI AKTUALNO POSLOVNE KNJIGE PROPISI.HR DONACIJE SAJMOVI NOVO NA TRŽIŠTU SLUŽBENA PUTOVANJA ISTRAŽIVANJA BLOG VIDEO TAGOVI PAUZA

MAKROEKONOMIJA KARIJERA RAČUNOVODSTVO­POREZI PLAĆE­HONORARI POSLOVNA INFORMATIKA POSLOVNI STIL OBRT INTERVJUI ANALIZE I KOMENTARI SAVJETNIK

EDUKACIJA MANAGEMENT PODUZETNIŠTVO FINANCIJE INVESTITOR MARKETING TRGOVINA TURIZAM I UGOSTITELJSTVO ZAŠTITA I SIGURNOST NEKRETNINE SUPERPRODAVAČ

TweetTweet 0

VIJESTIVIJESTI

Katalog Neodoljiva Hrvatska u Termama TuheljPet 11 04 2014 11 17

Impulzivan katalog Neodoljiva Hrvatska koji prikazuju najvažnije vrednote Hrvatskeizložen je u hotelu Well u Termama Tuhelj. Neodoljiva Hrvatska katalog je širine 1398

mm visine 1650 mm težine 70 kg te na 378 stranica i 900 kvadrata papira opisuje svevažne segmente Hrvatske od identiteta i gospodarstva do posebnih oblika turizma.

Svojim zavidnim sadržajem i veličinom stručnjaci su ga svrstali u Guinnessovu knjigurekorda kao najveći katalog na svijetu. Katalog Neodoljiva Hrvatska predstavlja svenajvažnije hrvatske atrakcije povijesnu i kulturnu baštinu brojne prirodne ljepote tradicijuobičaje ljude gospodarstvo sportske uspjehe te posebno turističku ponudu i njenespecijalne oblike.

Na svom promocijskom putu po muzejima Hrvatskog zagorja Neodoljiva Hrvatskapronašla je mjesto i u hotelu Well PS S.P.

Poslovni savjetnik pratite putem Facebook LinkedIn Twitter

Tagovi Terme Tuhelj Katalog Neodoljiva Hrvatska hotel Well

1PodijeliPodijeli

Facebook društveni dodatak

Komentiraj

Komentiraj

1Sviđa mi seSviđa mi se

VEZANI ČLANCI

Nagradite se radom u prirodi

Kakva nam je turistička budućnostTerme Tuhelj proslavile 10 godina poslovanja

Doživite Terme Tuhelj

Selfness vježbama do plesa sa zvjezdama

Hotel Well ­ najuspješnije arhitektonsko ostvarenjeu 2012. godini

Hajdaš Dončić na slovenskoj granici otvorio most od3 1 milijun kuna

U Tuheljskim Toplicama hotel vrijedan 12 milijunaeura

Terme Tuhelj postaju vodeći centar poslovnog i

wellness turizma

U Zagorju 18 posto više turista

Zagorske toplice postaju meka za turiste Polažemosve nade...

Milenij hoteli iz Opatije imaju novog direktora hrane i

pića za čitavu grupaciju

Terme Tuhelj najavile gradnju novog hotela s

kongresnim centrom

Pretraga...

NEWSLETTER

Vaša email adresa

Pošalji

IZDVOJENO

Kako stvoriti brend

Osigurajte svoja potraživanjaod stečaja i neplaćanja vaših

kupaca

Kako raditi manje i

učinkovitije

Mentorstvo stvar razvojakompetencija

više

10

Katalog 'Neodoljiva Hrvatska' u Termama Tuhelj

Internetsko izvješće

http://www.poslovni-savjetnik.com/hrvatska/katalog-neodoljiva-hrvatska-u-termama-tuhelj

www.poslovni-savjetnik.com

11.4.2014 Stranica/Termi

Hrvatska

Naslov:

Autor:

Rubrika/Emisija: Žanr:

Površina/Trajanje: 1,00 Naklada:

Ključne riječi: MUZEJI HRVATSKOG ZAGORJA, MUZEJ KRAPINSKIH NEANDERTALACA,

Sedmero učenika iz Venecije posjetilo je Prvu privatnu gimnaziju Varaždin s pravomjavnosti u sklopu interkulturalne razmjene učenika koja je organizirana u suradnji s udrugomIntercultura, AFS. Učenici su u Varaždinu bili od 17. do 22. veljače, kamo su stigli u pratnjidvoje profesora, a bili su smješteni u domovima varaždinskih gimnazijalaca.

Meso iz banjice, zelje...Učenici iz Venecije sudjelovali su u nastavi matematike i kemije na engleskom jeziku,satu engleskog i njihovog materinjeg, talijanskog jezika, koji učenici Prve privatne gimnazijeVaraždin uče kao drugi ili treći strani jezik, odnosno kao izborni. Osim sudjelovanja nanastavi, gosti iz Venecije posjetili su varaždinske znamenitosti, ali i dvorac Trakošćan,Muzej krapinskog pračovjeka, Veliki tabor i Zagreb, a primio ih je i zamjenik župana AlenKišić, koji im je predstavio Varaždinsku županiju i ponudio mogućnost buduće suradnje.

Slobodno vrijeme Venecijanci su uglavnom provodili s učenicima Prve privatne gimnazijeVaraždin s pravom javnosti na zajedničkom druženju unutar kojeg su se upoznali s našimgastronomskim specijalitetima i autentičnom hranom karakterističnom za varaždinskopodneblje, od mesa iz banjice do varaždinskog kiselog zelja.Gimazijalci u svibnju odlaze u uzvratni posjet Venecijancima- Kako je cilj ove razmjene međusobna interkulturalna razmjena, sedam učenika Prvegimnazije Varaždin u Veneciju putuje u svibnju, točnije od 19. do 26. svibnja kako biupoznali znamenitosti i kulturu dijela Italije oko Venecije. No tu suradnji i prijateljstvuVenecije i Varaždina nije kraj. Iduće školske godine u planu je zajednička terenska nastavas učenicima iz Italije kada se planira i posjet južnom dijelu Hrvatske – Dalmaciji.

11

Varaždin im super

Internetsko izvješće

http://regionalni.com/zivotdrustvo/skolstvo/varazdin-im-super-15046/

www.regionalni.com

11.4.2014 Stranica/Termi

Hrvatska

Naslov:

Autor:

Rubrika/Emisija: Žanr:

Površina/Trajanje: 1,00 Naklada:

Ključne riječi: MUZEJI HRVATSKOG ZAGORJA

Svojim zavidnim sadržajem i veličinom stručnjaci su katalog 'Neodljiva Hrvatska' svrstali uGuinnessovu knjigu rekorda kao najveći na svijetu. 'Neodoljiva Hrvatska' katalog je širine1398 mm, visine 1650 mm,težine 70 kg te na 378 stranica i 900 kvadrata papira opisuje svevažne segmente Hrvatske, od identiteta i gospodarstva do posebnihoblika turizma. Svojim zavidnim sadržajem i veličinom stručnjacisu ga svrstali u Guinnessovu knjigu rekorda kao najveći katalogna svijetu.Katalog "Neodoljiva Hrvatska" predstavlja sve najvažnije hrvatskeatrakcije, povijesnu i kulturnu baštinu, brojne prirodne ljepote,tradiciju, običaje, ljude, gospodarstvo, sportske uspjehe teposebno turističku ponudu i njene specijalne oblike.Na svom promocijskom putu po muzejima Hrvatskog zagorja,impulzivan katalog 'Neodoljiva Hrvatska', pronašao je mjesto i uhotelu Well**** gdje je izložen od 09. do 11. travnja 2014.

Autor: Promo članakPratite RTL na Facebooku i Twitteru, skinite RTL aplikaciju: Android, iPhone

12

'Neodoljiva Hrvatska' najveći katalog na svijetu

Internetsko izvješće

http://www.rtl.hr/tabloid/zabava/1144674/neodoljiva-hrvatska-najveci-katalog-na-svijetu/

www.rtl.hr

11.4.2014 Stranica/Termi

Hrvatska

Naslov:

Autor:

Rubrika/Emisija: Žanr:

Površina/Trajanje: 1,00 Naklada:

Ključne riječi: MUZEJI HRVATSKOG ZAGORJA

Katalog "Neodoljiva Hrvatska" predstavlja sve najvažnije hrvatske atrakcije Impulzivankatalog „Neodoljiva Hrvatska“ koji prikazuju najvažnije vrednote Hrvatske izložen je jošdanas u hotelu Well**** Terme Tuhelj. „Neodoljiva Hrvatska“ katalog je širine 1398 mm,visine 1650 mm, težine 70 kg te na 378 stranica i 900 kvadrata papira opisuje sve važnesegmente Hrvatske, od identiteta i gospodarstva do posebnih oblika turizma

Najveći katalog na svijetuSvojim zavidnim sadržajem i veličinom stručnjaci su ga svrstali uGuinnessovu knjigu rekorda kao najveći katalog na svijetu.Katalog "Neodoljiva Hrvatska"predstavlja sve najvažnije hrvatske atrakcije, povijesnu i kulturnu baštinu, brojne prirodneljepote, tradiciju, običaje, ljude, gospodarstvo, sportske uspjehe te posebno turističkuponudu i njene specijalne oblike.Na svom promocijskom putu po muzejima Hrvatskogzagorja, „Neodoljiva Hrvatska“ pronašla je mjesto i u hotelu Well**** gdje je izložena od 09.do 11.04.2014.

13

Katalog 'Neodoljiva Hrvatska' u Tuhelju

Sponzorirani članak

Internetsko izvješće

http://www.zdravakrava.hr/clanak/4507/katalog-neodoljiva-hrvatska-u-tuhelju

www.zdravakrava.hr