lokalna samouprava i lokalni izbori - iju.hr · lokalna samouprava i lokalni izbori zakon o...

LOKALNA SAMOUPRAVA I LOKALNI IZBORI

BiBliotekaPriručnici za stručno usavršavanje

Knjiga 7.

Urednik Biblioteke:Vedran Đulabić

Nakladnik:Institut za javnu upravu

www.iju.hr

Za nakladnika:Ivan Koprić

Izrada kazala, poveznica i tablica:Romea Manojlović

Daria Dubajić

Oblikovanje naslovnice:Matija Gorjanec

Računalni slog:Stjepan Ocvirk

Tisak:TOP DAN

Otisnuto u siječnju 2013.CIP zapis dostupan u računalnom katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 829924.

ISBN 978-953-7935-00-9

© CopyrightInstitut za javnu upravuSva su prava pridržana. Nije dopušteno umnožavanje u bilo kojem obliku te stavljanje u promet bez posebnog dopuštenja.

LOKALNA SAMOUPRAVA

I LOKALNI IZBORI

Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi

Zakon o lokalnim izborima

Institut za javnu upravuZagreb, 2013.

V

SKRAĆENI SADRŽAJ

UVODNA STUDIJA . . . . . . . . . . . . . . . . . 1Ivan Koprić: Dvadeset godina lokalne i područne (regionalne) samouprave u Hrvatskoj: razvoj, stanje i perspektive . . . . . . . . . . . . . . 3

PRVI DIO . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 65USTAV REPUBLIKE HRVATSKE (NN 85/2010 – pročišćeni tekst) . . . . . . . . . . . . 67EUROPSKA POVELJA O LOKALNOJ SAMOUPRAVI (NN – Međunarodni ugovori 14/97, 4/08) . . . . . . . . 70

DRUGI DIO . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 81ZAKON O LOKALNOJ I PODRUČNOJ (REGIONALNOJ) SAMOUPRAVI (NN 33/01, 60/01, 106/03, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11, 144/12) . . . . . . . . . . . . 83Stvarno kazalo zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi . . . . . . . . . . . . . . 165

TREĆI DIO . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 173ZAKON O LOKALNIM IZBORIMA (NN 144/12) . . . . 175Stvarno kazalo zakona o lokalnim izborima . . . . . . 285

PRILOZI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 295Prilog 1: Lista važnijih zakona koji reguliraju razne

aspekte lokalne samouprave . . . . . . . . 297Prilog 2: Općine i gradovi Republike Hrvatske

prema broju stanovnika . . . . . . . . . . 303

VII

SADRŽAJ

UVODNA STUDIJA . . . . . . . . . . . . . . . . . 1Ivan Koprić: Dvadeset godina lokalne i područne (regionalne) samouprave u Hrvatskoj: razvoj, stanje i perspektive . . . . . . . . . . . . . . 31. Opći pregled razvoja . . . . . . . . . . . . . . . 32. Stanje i karakteristike teritorijalne organizacije . . . . 6

2.1. Lokalna samouprava . . . . . . . . . . . . . . 62.2. Županije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 102.3. Mjesna samouprava . . . . . . . . . . . . . . 122.4. Statističke regije . . . . . . . . . . . . . . . . 152.5. Jedinice sa specijalnim statusom . . . . . . . . . 172.6. Jednonamjenske jedinice . . . . . . . . . . . . 19

3. Karakteristike sustava lokalne i područne (regionalne) samouprave . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20

3.1. Previše složena teritorijalna struktura . . . . . . . 203.2. Nedovoljna stabilnost teritorijalne strukture . . . . 223.3. Neuravnotežena struktura lokalnih jedinica . . . . 243.4. Nedovoljna efikasnost lokalne samouprave . . . . . 253.5. Slabi razvojni potencijali . . . . . . . . . . . . 293.6. Osiguranje centralističkog načina upravljanja zemljom . 32

4. Promjena teritorijalne organizacije lokalne i područne (regionalne) samouprave u Hrvatskoj . . . . . . . . 335. Prijedlog reforme sustava lokalne i područne (regionalne) samouprave u Hrvatskoj . . . . . . . . . . . . . . 38

5.1. Teritorijalna decentralizacija u Hrvatskoj . . . . . . 385.2. Osnivanje samoupravnih (političkih) regija i zadržavanje unutar regionalnih autonomija . . . . 405.3. Političke regije kao planske i razvojne regije . . . . 435.4. Političke regije kao izborne jedinice za izbor zastupnika u Hrvatski sabor . . . . . . . . . . . 45

VIII

5.5. Reorganizacija lokalne samouprave po načelu monotipskih općina . . . . . . . . . . . . . 475.6. Položaj velikih gradova . . . . . . . . . . . . 505.7. Nova pozicija i uređenje Zagreba . . . . . . . . 515.8. Mjesna samouprava . . . . . . . . . . . . . 525.9. Reorganizacija dekoncentrirane državne uprave u funkciji reforme lokalne samouprave . . . . . 54

5.10. Vremenski plan za decentralizaciju . . . . . . . 55

PRVI DIO . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 65USTAV REPUBLIKE HRVATSKE (NN 85/2010 – pročišćeni tekst) . . . . . . . . . . . . 67EUROPSKA POVELJA O LOKALNOJ SAMOUPRAVI (NN – Međunarodni ugovori 14/97, 4/08) . . . . . . . . 70

DRUGI DIO . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 81ZAKON O LOKALNOJ I PODRUČNOJ (REGIONALNOJ) SAMOUPRAVI (NN 33/01, 60/01, 106/03, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11, 144/12) . . . . . . . . . . . . 83 I. Opće odredbe . . . . . . . . . . . . . . . . 83 II. Suradnja općina, gradova i županija s jedinicama lokalne i regionalne samouprave drugih država . . 91 III. Samoupravni djelokrug općine, grada i županije . . 93 IV. Neposredno sudjelovanje građana u odlučivanju . . 98 V. Tijela jedinica lokalne samouprave i jedinica područne (regionalne) samouprave . . . . . . . 102

1. Predstavničko tijelo . . . . . . . . . . . . . 1022. Izvršno tijelo . . . . . . . . . . . . . . . . 110

VI. Upravni odjeli i službe jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave . . . . . . . . . . . . 121 VII. Mjesna samouprava . . . . . . . . . . . . . 126VIII. Imovina i financiranje lokalne i područne (regionalne) samouprave . . . . . . . . . . . 131

1. Imovina jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave . . . . . . . . . . . . . . . . 1312. Financiranje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave . . . . . . . . . . . 132

IX

IX. Akti jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave . . . . . . . . . . . . . . . . . 136

1. Opći akti . . . . . . . . . . . . . . . . . 1362. Pojedinačni akti . . . . . . . . . . . . . . 137

X. Državni nadzor i zaštita lokalne i područne (regionalne) samouprave . . . . . . . . . . . . 140

1. Nadzor zakonitosti rada i općih akata . . . . . . 1402. Nadzor nad obavljanjem prenijetih poslova državne uprave . . . . . . . . . . . . . . . 1463. Raspuštanje predstavničkog tijela i zaštita prava na lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu . 1474. Istovremeno raspuštanje predstavničkog tijela i razrješenje općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana i njihovog zamjenika . . . . . . 1495. Povjerenici Vlade Republike Hrvatske . . . . . 152

XI. Prava osoba izabranih, odnosno imenovanih na određene dužnosti u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave . . . . . . . . . . . . 154XII. Prijelazne i završne odredbe . . . . . . . . . . 159Stvarno kazalo zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi . . . . . . . . . . . . . . 165

TREĆI DIO . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 173ZAKON O LOKALNIM IZBORIMA (NN 144/12) . . . . 175

Opće odredbe . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 175Predmet Zakona . . . . . . . . . . . . . . . . . 175

Biračko pravo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 176Slobode i prava u ostvarivanju biračkog prava . . . . . 178

Raspisivanje i održavanje izbora . . . . . . . . . . . 178Raspisivanje izbora . . . . . . . . . . . . . . . . 178Održavanje izbora . . . . . . . . . . . . . . . . 179Mandat . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 181

Kandidiranje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 182Prikupljanje potpisa . . . . . . . . . . . . . . . . 182Broj potpisa potreban za kandidiranje članova predstavničkih tijela . . . . . . . . . . . . . . . 184

X

Broj potpisa potreban za kandidaturu općinskog načelnika, gradonačelnika i župana te njihovih zamjenika . . . . . . 185Zabrana kandidiranja . . . . . . . . . . . . . . . 187Zabrana višestrukog kandidiranja . . . . . . . . . . 187Predlaganje kandidacijskih lista i kandidata političkih stranaka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 188Predlaganje kandidacijskih lista i kandidata birača . . . . 189Očitovanja uz kandidacijske liste i kandidature . . . . . 189Sadržaj kandidacijske liste za članove predstavničkih tijela jedinica . . . . . . . . . . . . . . . . . . 190Sadržaj kandidature za općinskog načelnika, gradonačelnika i župana te njihove zamjenike . . . . . 191Način podnošenja kandidacijskih lista i kandidatura . . . 192Rok za kandidiranje . . . . . . . . . . . . . . . 193Utvrđivanje pravovaljanosti i prihvaćanje kandidacijskih lista i kandidatura . . . . . . . . . . . . . . . . 193Zbirna lista . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 194Sadržaj zbirne liste kandidacijskih lista . . . . . . . . 194Sadržaj zbirne liste kandidatura . . . . . . . . . . . 195Objava kandidacijskih lista i kandidatura . . . . . . . 195Odustanak od prihvaćene kandidacijske liste . . . . . . 196Postupak u slučaju prihvaćanja kandidature na više kandidacijskih lista za isto predstavničko tijelo . . . . . 197Postupak u slučaju smrti kandidata s kandidacijske liste . 198Odustanak od prihvaćene kandidature . . . . . . . . 199Zamjena predloženog kandidata radi smrti . . . . . . . 200

Izborna promidžba . . . . . . . . . . . . . . . . 201Sadržaj izborne promidžbe . . . . . . . . . . . . . 201Sudionici izborne promidžbe . . . . . . . . . . . . 201Troškovi izborne promidžbe . . . . . . . . . . . . 202Trajanje izborne promidžbe . . . . . . . . . . . . 202Zaštita osobnih podataka u izbornoj promidžbi . . . . . 203Način vođenja izborne promidžbe . . . . . . . . . . 203Obveze lokalnih medija u izbornoj promidžbi . . . . . 203

Tijela za provedbu izbora . . . . . . . . . . . . . . 204Vrste izbornih tijela . . . . . . . . . . . . . . . . 204Državno izborno povjerenstvo Republike Hrvatske . . . 204

XI

Sastav izbornih povjerenstava . . . . . . . . . . . 205Sastav biračkih odbora . . . . . . . . . . . . . . 206Nadležnost za imenovanje izbornih tijela . . . . . . . 208Rok za imenovanje izbornih tijela . . . . . . . . . . 208Donošenje odluka izbornih tijela . . . . . . . . . . 209Naknada za rad članova izbornih tijela . . . . . . . . 209Suradnja i pomoć drugih tijela u provedbi izbora . . . . 209

Prava i obveze izbornih tijela . . . . . . . . . . . . 210Državno izborno povjerenstvo . . . . . . . . . . . 210Županijsko izborno povjerenstvo . . . . . . . . . . 211Izborno povjerenstvo Grada Zagreba . . . . . . . . . 213Gradsko i općinsko izborno povjerenstvo . . . . . . . 215Zapisnik o radu izbornog povjerenstva . . . . . . . . 217Objave na dan izbora . . . . . . . . . . . . . . . 218

Birački odbori . . . . . . . . . . . . . . . . . . 218Obveze biračkog odbora prije otvaranja biračkog mjesta . 218Obveze biračkog odbora nakon otvaranja biračkog mjesta 219Obveza biračkog odbora prema biračima na biračkom mjestu 219Obveza biračkog odbora prema biračima kojima je biračko mjesto nedostupno . . . . . . . . . . . . . . . . 221Obveze biračkog odbora nakon glasovanja . . . . . . 222Zapisnik o radu biračkog odbora . . . . . . . . . . 223

Biračka mjesta . . . . . . . . . . . . . . . . . . 224Biračko mjesto . . . . . . . . . . . . . . . . . 224Određivanje biračkih mjesta . . . . . . . . . . . . 225Nadležnost za određivanje biračkih mjesta . . . . . . 225Rok za određivanje i objavu biračkih mjesta . . . . . . 226Uređivanje biračkih mjesta . . . . . . . . . . . . . 226Glasački listić . . . . . . . . . . . . . . . . . . 227Važeći glasački listić . . . . . . . . . . . . . . . 228Nevažeći glasački listić . . . . . . . . . . . . . . 228Vrijeme glasovanja . . . . . . . . . . . . . . . . 228

Izbor članova predstavničkih tijela jedinica . . . . . . 229Način izbora . . . . . . . . . . . . . . . . . . 229Broj članova predstavničkog tijela . . . . . . . . . . 230

XII

Nespojivost dužnosti . . . . . . . . . . . . . . . 230Mirovanje mandata . . . . . . . . . . . . . . . . 236Prestanak mandata . . . . . . . . . . . . . . . . 238Zamjenjivanje člana predstavničkog tijela . . . . . . . 240

Provedba izbora za predstavnička tijela . . . . . . . . 241Mjesto i način glasovanja . . . . . . . . . . . . . 241Sadržaj glasačkog listića za izbor članova predstavničkog tijela . . . . . . . . . . . . . . . 241Utvrđivanje rezultata izbora članovapredstavničkog tijela 242Konstituiranje predstavničkog tijela . . . . . . . . . 244

Izbori općinskih načelnika, gradonačelnika i župana te njihovih zamjenika . . . . . . . . . . . . . . . 245

Nespojivost dužnosti . . . . . . . . . . . . . . . 246Stupanje na dužnost . . . . . . . . . . . . . . . 249Prestanak mandata općinskog načelnika, gradonačelnika i župana i njihovih zamjenika . . . . . . . . . . . . 250Način izbora . . . . . . . . . . . . . . . . . . 252

Glasovanje i utvrđivanje rezultata glasovanja. . . . . . 254Mjesto i način glasovanja . . . . . . . . . . . . . . 254Glasački listić . . . . . . . . . . . . . . . . . . 254Utvrđivanje rezultata glasovanja . . . . . . . . . . . 255

Zastupljenost nacionalnih manjina u predstavničkom i izvršnom tijelu jedinice . . . . . . . . . . . . . . 257

Zamjenjivanje člana predstavničkog tijela pripadnika nacionalne manjine . . . . . . . . . . . . . . . . 259Utvrđivanje zastupljenosti nacionalnih manjinana provedenim izborima . . . . . . . . . . . . . . . 259Određivanje zastupljenosti nacionalnih manjina u izvršnom tijelu . . . . . . . . . . . . . . . . . 263Izbor zamjenika općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana iz redova nacionalnih manjina . . . . . 264Broj potpisa za predlaganje kandidatura . . . . . . . . 265Zabrana kandidiranja . . . . . . . . . . . . . . . 266Način izbora . . . . . . . . . . . . . . . . . . 267Odgovarajuća primjena odredbi ovoga Zakona . . . . . 268Zastupljenost pripadnika hrvatskog naroda . . . . . . 268

XIII

Promatranje izbora . . . . . . . . . . . . . . . . 269Vrste promatrača . . . . . . . . . . . . . . . . . 269Način određivanja promatrača . . . . . . . . . . . 270Podnošenje zahtjeva za promatranje izbora . . . . . . 270Službene iskaznice promatrača . . . . . . . . . . . 271Promatranje rada biračkog odbora . . . . . . . . . . 272Promatranje rada izbornog povjerenstva . . . . . . . . 273Ovlasti izbornih tijela prema promatračima . . . . . . 273

Troškovi za provođenje izbora . . . . . . . . . . . . 274Troškovi provedbe izbora . . . . . . . . . . . . . 274

Zaštita izbornog prava . . . . . . . . . . . . . . . 276Zaštita ustavnosti i zakonitosti . . . . . . . . . . . 276Prigovor . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 276Podnošenje prigovora i nadležnost za odlučivanje . . . . 277Žalba . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 279

Prekršajne odredbe. . . . . . . . . . . . . . . . . 280Prijelazne i završne odredbe . . . . . . . . . . . . . 281Stvarno kazalo zakona o lokalnim izborima . . . . . . 285

PRILOZI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 295Prilog 1: Lista važnijih zakona koji reguliraju razne

aspekte lokalne samouprave . . . . . . . . 297Prilog 2: Općine i gradovi Republike Hrvatske

prema broju stanovnika . . . . . . . . . . 303

UVoDNa StUDiJa

3

DvaDeset goDina lokalne i područne (regionalne) samouprave u Hrvatskoj:

razvoj, stanje i perspektive

ivan koprić*

1. Opći pregled razvoja1

Lokalna samouprava u samostalnoj Hrvatskoj razvijala se u tri temeljne faze. Prva faza obuhvaća razdoblje 1990–1993., druga 1993–2001., a treća 2001–2010.

Prva faza. U prve tri godine nakon izbora za Sabor odr-žanih u proljeće 1990., sve do 1993., lokalna je samouprava zadržala institucionalni oblik naslijeđen iz ranijeg, socijalistič-kog perioda. Ne samo da su zadržane jedinice istog naziva i teritorijalne organizacije, nego su i njihovi predstavnički i iz-vršni organi zadržali svoj dotadašnji naziv i organizaciju. Bilo je riječ o sto općina i Gradu Zagrebu kao jedinstvenoj općini (od 1. siječnja 1991.)2 Predstavnička tijela bila su skupštine općina. One su birale svoja izvršna vijeća na čelu s predsjed-

* Prof. dr. sc. Ivan Koprić, redoviti profesor i predstojnik Katedre za upravnu znanost Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i predsjednik In-stituta za javnu upravu

1 Tekst je napisan prema stanju iskazanom Privremenim rezultatima po-pisa stanovništva 2011.

2 Zakonom o spajanju općina s područja Gradske zajednice Zagreb i pre-stanku Gradske zajednice Zagreb (NN 47/90) utemeljena je nova »općina Grad Zagreb« (čl. 1/1.) koja počinje funkcionirati od 1. siječnja 1991. Dana 31. prosinca 1990. prestale su s radom skupštine općina s područja Gradske zajednice Zagreb, njihova izvršna vijeća i drugi organi (čl. 2/1.) Bila je ri-ječ o ukidanju općina Centar, Črnomerec, Dubrava, Dugo Selo, Maksimir, Medveščak, Novi Zagreb, Peščenica, Samobor, Sesvete, Susedgrad, Treš-njevka, Trnje, Velika Gorica i Zaprešić. Njihova imovina postala je imovina novoosnovane općine Grad Zagreb.

4

nikom izvršnog vijeća. Skupštine su bile trodomna (trodijelna) tijela sastavljena od vijeća udruženog rada, društveno-politič-kog vijeća i vijeća mjesnih zajednica. U tom su institucional-nom okviru bili provedeni i prvi višestranački izbori u svibnju 1990., kojima su izabrani odbornici i zastupnici u skupštine općina, skupštine zajednica općina i Sabor.

Druga faza. Dana 29. prosinca 1992. donijeto je nekoliko zakona kojima je provedena nova teritorijalna podjela, reguli-ran tada uvedeni sustav »lokalne samouprave i uprave«, kao i izbori za članove predstavničkih tijela u novoformiranim jedinicama. Bila je riječ o općinama (418) i gradovima (69) na razini lokalne samouprave te o županijama (20) na razi-ni »lokalne uprave i samouprave«. Pored toga, utemeljena su dva autonomna kotara, Knin i Glina, na području sa značajnim udjelom srpskog stanovništva, koji međutim nikad nisu počeli funkcionirati, zbog rata i kasnijih institucionalnih promjena. Istodobno, ukinute su mjesne zajednice kao jedinice samo-uprave i participacije građana ispod lokalne razine, a njihova je imovina, nerijetko stečena radom građana, postala vlasniš-tvom općina i gradova.

Prvi izbori za predstavnička tijela novoformiranih jedinica održani su u veljači 1993. Nakon toga, opći su lokalni izbori održani 1997. Tijekom te faze osnivane su nove lokalne jedi-nice. Minimalni krug odredbi Europske povelje o lokalnoj sa-moupravi (EPLS) ratificiran je 1997. tako da je Povelja počela obvezivati Hrvatsku od 1. veljače 1998. (NN – Međunarodni ugovori 14/97). Brojni nedostaci sustava počeli su izaziva-ti kritiku domaće stručne zajednice (Ivanišević, 1999; etc.), ali i Vijeća Europe (Palarić, 1999: 618). Posebno je na udaru bila institucija župana, skovana po uzoru na raniju instituciju francuskog prefekta, koja je osiguravala centralizaciju i strogu državnu kontrolu lokalne samouprave. U jednoj od novela Za-kona o lokalnoj samoupravi i upravi iz studenoga 1999. (NN 128/99) bilo je predviđeno razdvajanje pozicije župana od tada uvedenog županijskog načelnika. No, zbog političkih promje-na koje su vrlo brzo uslijedile, županijski načelnici nikad nisu bili izabrani niti je ta institucija počela funkcionirati.

5

Treća faza. Ustavne promjene iz 2000. stvorile su nov temelj razvoju lokalne samouprave. Ustav definira županije kao jedinice područne (regionalne) samouprave, jamči ši-rok samoupravni djelokrug ne samo njima nego i jedinica-ma lokalne samouprave (gradovima i općinama), uvodi opću klauzulu u određivanje lokalnih poslova te prihvaća načela supsidijarnosti i solidarnosti. Trebalo je ipak dodatnih osam godina nakon tih ustavnih promjena da se Europska povelja o lokalnoj samoupravi ratificira u potpunosti (NN – MU 4/08). U toj se fazi na prekograničnu suradnju lokalnih jedinica pre-stalo gledati kao na opasnost po suverenost i integritet države te je 2003. ratificirana Okvirna europska konvencija o pre-kograničnoj suradnji lokalnih zajednica ili vlasti (NN – MU 10/03).

Nova zakonska regulacija sustava »lokalne i područne (re-gionalne) samouprave« izvršena je Zakonom o lokalnoj i pod-ručnoj (regionalnoj) samoupravi iz 2001. (ZLRS; NN 33/01, 60/01 – vjerodostojno tumačenje, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11) te nizom pratećih zakona. Zakon je već bio znatno krući u određivanju lokalnih poslova, premda je zadržao opću klauzulu. Brojni specijalni zakoni su nakon toga široku listu poslova iz samoupravnog djelokruga značajno suzili te je sada stanje u tom pogledu teško usporedivo sa širinom ustavne ga-rancije kruga lokalnih poslova. Drugim riječima, ima dosta temelja da se ocijeni da je zakonodavstvo u detaljima svoje regulacije različitih javnih poslova zapravo – protuustavno. U ovoj su fazi održani opći lokalni izbori za predstavnička tijela 2001., 2005. i 2009. Zbog niza kritika i općeg gubitka poli-tičkog legitimiteta lokalne samouprave, zahvaljujući i utjeca-ju inozemnih donatora (naročito USAID-a), od svibnja 2009. ukinuta su poglavarstava kao kolegijalna izvršna tijela u svim jedinicama, a umjesto njih građani neposredno biraju mono-kratske izvršne organe, općinske načelnike, gradonačelnike i župane.3

3 Zakon o izborima općinskih načelnika, gradonačelnika, župana i gra-donačelnika Grada Zagreba, NN 109/07, 125/08, 150/11.

6

2. Stanje i karakteristike teritorijalne organizacije

Analiza teritorijalne organizacije u Hrvatskoj treba obu-hvatiti razinu lokalne samouprave, razinu županija, mjesnu sa-moupravu, statističke regije, jedinice sa specijalnim statusom te jednonamjenske jedinice.

2.1. Lokalna samoupravaLokalna je razina temeljna razina samouprave, ona na kojoj

se ostvaruju glavne svrhe radi kojih teritorijalna samouprava postoji (Koprić, 2001: 422–423). Organizacija lokalne samo-uprave u Hrvatskoj je zamišljena kao politipska, a to je ona u kojoj se tipovi lokalnih jedinica razlikuju po stupnju urbaniza-cije, a eventualno i po drugim kriterijima (npr. veličini mjere-noj brojem stanovnika, i slično; Pavić, 1998: 131; Ivanišević, 2006: 212–215).

Na razini lokalne samouprave od 1993. funkcioniraju op-ćine i gradovi. Zakonskom su definicijom općine predviđene kao jedinice pretežno ruralnog karaktera. Osnivaju se u pra-vilu za više naseljenih mjesta prema načelu interesne homo-genosti – zajednički interesi stanovnika apostrofirani su kao integrativni faktor tih jedinica. U početku je osnovano 418 općina s prosječno 4.734 stanovnika. Njihov je broj narastao na 420 koliko ih je bilo 1998. s prosječno 3.627 stanovnika, odnosno na 429, s prosječno 3.145 stanovnika, 2009. godine (Ivanišević et al., 2001: 185; Pavić, 2010: 114–115; Statistički ljetopis). Ukupno je dakle broj općina u razdoblju 1993–2010. povećan za 2,63%.

Gradovi su zamišljeni kao pretežno urbane jedinice koje imaju preko 10.000 stanovnika (populacijski kriterij). Ipak, dodatnim je kriterijima ta kategorija značajno proširena. Do-datni su kriteriji administrativni, koji status grada osigurava svakoj jedinici koja je proglašena sjedištem županije, i gra-vitacijski, koji omogućuje da se stanovništvu jednog većeg centralnog naselja pribroji stanovništvo prigradskih naselja koja su s njim povezana svakodnevnim migracijama i drugim

7

gravitacijskim procesima čime ono stječe mogućnost prijeći granicu od 10.000 stanovnika. No, zakonodavac je omogućio da se i bez toga neko naselje utemelji kao grad zbog posebnih razloga i posebnog značenja koje može biti povijesno, gospo-darsko, geoprometno i drugo (kriterij iznimke).

Od 1993. funkcionira najprije 68 gradova, uz Grad Zagreb koji ima višestruko posebni status. Ti su gradovi imali prosječ-no 28.124 stanovnika. Njih 19 dobilo je status grada po admi-nistrativnom kriteriju, 35 po populacijskom, a 14 zbog poseb-nih razloga. Već 1998. bila su 122 grada s prosječno 20.353 stanovnika. Čak 52 su dobila status po populacijskom kriteriju poduprtom kriterijem gravitacije. I posebni su razlozi bili vrlo ekstenzivno tumačeni te je do 1998. čak 51 grad taj status do-bio zbog posebnih razloga (Ivanišević et al., 2001: 186).

Danas postoji 126 gradova s prosječno 17.689 stanovnika. Njihov je broj povećan za 85,29% – gotovo je udvostručen. Pritom je naročito ekspandirala kategorija gradova koji su taj status dobili zbog posebnih razloga, s 14 na 54. Povećanje bro-ja takvih posebno važnih gradova za čak 286% pokazuje da je prilikom dodjele statusa grada zakonodavac bio u najmanju ruku iznimno popustljiv.

Sveukupno gledajući, broj temeljnih lokalnih jedinica je od 1993. do 2010. povećan s 486 na 555, tj. za 14,20%. Čak 58 prijašnjih općina dobilo je status grada, a istodobno je osno-vano 69 novih općina. Sada na području općina živi 1,288.389 stanovnika, a na području gradova 2,209.348, uz još 792.875 stanovnika Grada Zagreba. Prosječna veličina lokalne jedinice mjerena brojem stanovnika je 6.302 stanovnika bez Grada Za-greba, a 7.717 stanovnika ako se uračuna i Grad Zagreb.

Omjer stanovništva na području općina i gradova je 30 : 70. Po tome bi se moglo zaključiti da je stupanj urbanizacije u Hrvatskoj 70%. No, taj je postotak stvarno znatno niži, jer su u jedinice koje se nazivaju gradovima uključena i (rubna i prigradska) naselja ruralnog karaktera. Pavić navodi da je stu-panj urbanizacije u Hrvatskoj 54,3% po čemu bi Hrvatska pri-padala grupi srednje urbaniziranih zemalja (40–60%; Pavić, 2001: 140 i dalje). U novijoj publikaciji Državnog zavoda za

8

statistiku navodi se podatak o 53,6% (DZS, 2011: 19).4 Izme-đu stvarne i formalne urbanizacije postoji dakle »siva« zona od oko 15% – tolika je mjera falsifikacije stvarnosti uslijed primjene previše fleksibilnih kriterija za dobivanje statusa gra-da. U Hrvatskoj je zadnji popis stanovništva prema stručnim kriterijima određivanja urbanog ili ruralnog karaktera naselja bio onaj iz 1971., dok su svi kasniji, počevši od 1981. bili pro-vedeni po administrativnim kriterijima (DZS, 2011: 10).

Posebno je važno napomenuti da se i općine, kod kojih se to očekuje po definiciji, ali i gradovi zapravo sastoje od više naselja. Tako se, primjerice, Grad Zagreb sastoji od 70 naselja, Split od 8, Osijek od 11, Križevci od 61, Vrbovec od 42, a Trilj od 26 naselja. Rijeka, Županja i Biograd na Moru su gradovi koji se sastoje samo od jednog naselja, Pula, Makarska, Ro-vinj, Otok i Vinkovci se sastoje od dva, Slavonski Brod, Vuko-var i Opuzen od tri, itd.5 Naravno, većina tih naselja koja ula-ze u sastav gradova je zapravo – ruralnog karaktera. S druge strane, navodi se podatak o 42 općine koje se sastoje od samo jednog naselja (Pavić, 2010: 118). S obzirom da u Hrvatskoj postoji 6.759 naselja, ispada da se prosječna lokalna jedinica sastoji od 12 naselja.6

Prosječna veličina općina i gradova skriva veliki raspon veličine konkretnih jedinica u obje kategorije. Tako je u kate-

4 Radna skupina DZS je uzela u obzir četiri kriterija: a) naselje koje je sjedište grada određenog zakonom o lokalnoj samoupravi, b) naselje koje ima više od 10.000 stanovnika, c) naselje s 5.000–9.999 stanovnika s 25% i više zaposlenih u naselju stanovanja i to u sekundarnim i tercijarnim djelat-nostima, d) naselje s 2.000–4.999 stanovnika s 25% i više zaposlenih u na-selju stanovanja i to u sekundarnim i tercijarnim djelatnostima te s udjelom nepoljoprivrednih kućanstava od 50% i više (DZS, 2011: 13).

5 Zakon o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj, NN 86/06, 145/10.

6 Struktura naselja pokazuje veliki stupanj fragmentacije. Pored 105 na-selja koja su nenaseljena (1,6%), 2.489 naselja ima manje od 100 stanovnika (36,8%), daljnjih 1.337 ima između 101 i 200 stanovnika (19,8%), čak 1,561 ima između 201 i 500 stanovnika (23,1%), a 719 između 501 i 1.000 stanov-nika (10,6%). To je sve zajedno 6.210 naselja s do 1.000 stanovnika. Tek 549 naselja ima od 1.001 stanovnika naviše (8,1%).

9

goriji općina raspon između općine Civljane sa 240 stanovni-ka7 i najveće općine Popovača sa 11.952 stanovnika 1 : 50, a u kategoriji gradova između Komiže sa 1.509 stanovnika i grada Splita sa 178.192 stanovnika 1 : 118.

Grad Zagreb je prema Ustavu glavni grad Republike Hr-vatske, a ima dvostruki status, grada i županije. Dodatno, Grad Zagreb je jedina lokalna jedinica koja obavlja značajan dio poslova državne uprave za svoje građane u prenesenom dje-lokrugu. Riječ je o onim poslovima koje inače, na području drugih županija, obavljaju uredi državne uprave, ali i drugim poslovima (katastarski, zaštita spomenika kulture i prirode, itd.).8

Novelom Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) sa-moupravi iz 2005. utemeljena je posebna kategorija velikih gradova, a to su oni s preko 35.000 stanovnika. Takvih je 16, bez Zagreba, i to: Split, Rijeka, Osijek, Zadar, Velika Gori-ca, Slavonski Brod, Karlovac, Pula, Sisak, Šibenik, Varaždin, Dubrovnik, Bjelovar, Samobor, Vinkovci i Kaštela. Njihov je samoupravni djelokrug proširen s dva dodatna posla, održa-vanjem javnih cesta te izdavanjem građevinskih i lokacijskih dozvola, drugih akata vezanih za gradnju, te provedbom doku-menata prostornog uređenja.

Zbog opisane je prakse razvoja teritorijalne organizacije te-meljnog stupnja lokalne samouprave podjela na općine i gra-dove (p)ostala umjetna. Značajan dio jedinica koje su dobile status grada nisu gradovi u smislu urbanih jedinica pa ne mogu

7 Valja uzeti u obzir da je broj birača u toj općini za izbore 2009. bio 899, od čega je na izbore za općinskog načelnika izašlo njih 243. Dakle, broj bira-ča izašlih na izbore bio je veći od broja stanovnika, dok je ukupni broj birača 3,7 puta veći od broja stanovnika! Riječ je o biračima koji su prijavljeni na području općine, ali žive drugdje (izvan Hrvatske).

8 Zanimljivo je da Zakon o Gradu Zagrebu (NN 62/01, 125/08, 36/09) čak četiri gradska upravna tijela proglašava tijelima koja obavljaju isključi-vo poslove državne uprave, premda je to faktički nemoguće. Riječ je o Grad-skom uredu za opću upravu, Gradskom uredu za imovinsko-pravne odnose, Gradskom zavodu za katastarske i geodetske poslove i Gradskom zavodu za zaštitu spomenika kulture i prirode u kojima je zaposleno oko 21% svih službenika Grada Zagreba.

10

imati potrebe koje imaju gradske aglomeracije stanovništva i ne zahtijevaju neke javne službe koje bi inače gradovi zahtije-vali. S druge strane, premda i u kategoriji općina ima ekstre-mno malih jedinica, nisu sve općine male pa onda vjerojatno ni ekonomski slabe i neodržive.

Pokušaj zakonodavca da ispravi neke nelogičnosti takve te-ritorijalne organizacije uvođenjem kategorije velikih gradova i izborom kriterija od 35.000 stanovnika ostao je u najmanju ruku nedovršen. S jedne strane, odmah su s tim gradovima po statusu izjednačeni gradovi sjedišta županija (dodatnih 8) među kojima ima i onih s manje od 10.000 stanovnika (Pazin, 8.630). S druge strane, krug poslova koji su tim gradovima izrijekom dodijeljeni u samoupravni djelokrug nije značajnije proširen u odnosu na krug poslova samoupravnog djelokruga ostalih gradova (njih 112).

2.2. ŽupanijePremda su županije od samog uvođenja 1993. ostale u jed-

nakom broju i teritorijalnim okvirom koji se nije puno mije-njao, koncepcija te razine se značajno promijenila u reformi 2001. U prvoj su fazi, od 1993. do 2001. županije bile jedinice lokalne uprave i samouprave, a onda su postale jedinicama po-dručne (regionalne) samouprave.

U toj su fazi, naročito putem institucije župana i županij-skih ureda kao tijela državne uprave, služile kao oslonac i in-strument centralizacije, etatizacije. Njihova je struktura ute-meljena na političkim, a ne upravnostručnim kriterijima. Nisu bile sposobne pokrenuti razvoj, ali su poslužile kao pogodno tlo birokratizacije i gomilanje neefikasne i politizirane admi-nistracije. Samoupravni im je djelokrug bio izrazito uzak (šire u Koprić, 2001a; Koprić, 2007: 90–92).

U drugoj su fazi županije redefinirane, Ustavom im je za-jamčen samoupravni djelokrug drugačiji od prethodnoga, a radikalno su promijenjene i glavne institucije. Župan nakon 2001. više nije predstavnik državne vlasti na području župani-je, već isključivo županijski dužnosnik, u potpunosti politički

11

ovisan o županijskoj skupštini, čije je značenje time posebno naraslo. Čitava je struktura sa 175 županijskih ureda9 racio-nalizirana i svedena na 20 ureda državne uprave, po jedan u svakoj županiji, a broj službenika u njima prepolovljen. Osim toga, uredi državne uprave su, kao državni organi, potpuno organizacijski, personalno i financijski odijeljeni od vlastitih tijela i organa županije kao samoupravne jedinice.

Na kraju su na izborima 2009. i župani birani neposredno od strane lokalnog stanovništva. Broj županijskih službenika povećava se najvećim tempom, u usporedbi s brojem općin-skih i gradskih službenika.10 I udio županija u lokalnim prora-čunima se tijekom zadnjih desetak godina nešto povećao. No, nije se promijenila teritorijalna organizacija županija, osim u nekoliko manje važnih detalja.

Premda je prosječna veličina županije 174.887 stanovnika i 2.798 km2,11 prosjek krije velike razlike i disparitete. Tako je najmanja Ličko-senjska s 51.022 stanovnika, dok je najveća Splitsko-dalmatinska s 455.242 stanovnika (omjer 1 : 8,9). Po površini je, ne računajući Zagreb, najmanja Međimurska (729 km2), a najveća upravo Ličko-senjska (5.353 km2), što daje omjer od 1 : 7,3. Po gustoći stanovništva prva je Međimurska županija sa 157, a zadnja Ličko-senjska županija s manje od 10 stanovnika po km2.

Dok je prosječni broj naselja po županiji 334, najveći broj naselja ima Zagrebačka županija (697), a najmanji Vukovar-sko-srijemska (85). Prosječni broj naselja po km2 je 0,119. Po broju naselja na km2 na prvom je mjestu Krapinsko-zagorska županija (0,344), a na zadnjem Vukovarsko-srijemska župani-

9 Oni su imali ukupno 779 ispostava u 107 gradova. Postojao je i ured župana, u svakoj županiji po jedan.

10 U periodu 1997–2011. najbrže je raslo osoblje županija, od 793 na 2.076 ljudi, što čini porast od 162%. Broj ljudi na plaćama u tijelima općina povećao se s 2.008 (1997.) na 4.018 (2011.), što čini porast od 100%. Naj-sporije su rasle gradske administracije, koje su se u istom periodu povećale s 3.913 na 6.385 ljudi, što čini porast od 63%. – Bajo, 2009; Franić, 2012.

11 Prosjek s uračunatim Zagrebom bio bi 204.315 stanovnika i 2.695 km2.

12

ja (0,035), što ponajprije odražava poznate razlike u karakteru i izgledu zagorskog odnosno istočnoslavonskog sela.

I po ekonomskoj aktivnosti postoje vrlo velike razlike. Tako je prema podacima Državnog zavoda za statistiku u 2008. godini prosječni BDP po stanovniku bio 10.682 eura. Među županijama, on je bio najveći u Gradu Zagrebu (18.554 eura), a najmanji u Brodsko-posavskoj županiji (6.183 eura). Grad Zagreb proizvodi gotovo 31% ukupnog hrvatskog BDP-a. Na području Jadranske Hrvatske proizvodilo se 32%, a na području Panonske Hrvatske tek 21% BDP-a. Prosječno se 2005. godine po stanovniku investiralo 11.884 kune, s tim da raspon ide od 3.782 kune u Virovitičko-podravskoj županiji do 22.874 kune u Gradu Zagrebu.12 Proizlazi da će se jaz u stup-nju razvijenosti i dalje povećavati, jer se u najnerazvijenijim županijama i dalje najmanje investira, dok one razvijenije in-vestiraju sve više, što će se odraziti na njihov budući razvoj.

Sve u svemu, županije su skrojene po političkim potreba-ma trenutka, a ne po povijesnim, društvenim i stručnim krite-rijima (Antulov, 2000: 6) te su zbog svojih prosječno slabih ekonomskih kapaciteta neprikladne za pokretanje i potporu regionalnom razvoju (Rašić Bakarić et al., 2007).13

2.3. Mjesna samoupravaZakon o lokalnoj samoupravi i upravi (ZLSU; NN 90/92,

94/93, 117/93, 5/97, 17/99, 128/99, 51/00, 105/00) omogućio je osnivanje oblika mjesne samouprave, koji su definirani kao oblik sudjelovanja građana u lokalnom upravljanju. U njiho-vom je osnivanju glavnu ulogu igrala lokalna zajednica, s tim da ih nakon donošenja ZLRS osniva lokalno vijeće statutom. Osnivaju se kao mjesni odbori, gradski kotarevi i gradske če-tvrti. Oni su određeni teritorijalno, a pravnu osobnost imaju

12 Za dodatne pokazatelje v. Grčić, 2007: 40–41.13 U Europskoj su uniji NUTS II jedinice, kao temeljne jedinice za vođe-

nje europske regionalne politike, one koje imaju najmanje 800.000, a najvi-še 3.000.000 stanovnika.

13

tek od 2001. Od tada se za njihova vijeća održavaju posebni izbori, po pravilima koja važe za izbor članova lokalnih vijeća. Među svojim članovima vijeće oblika mjesne samouprave bira predsjednika vijeća. Sredstva za njihov rad osiguravaju se u lokalnom proračunu, što znači da su u potpunosti ovisni o volji većine u lokalnom predstavničkom tijelu. Imovina prethodnih mjesnih zajednica nikad im nije vraćena.

Osim općenitih ovlasti da se brinu o poslovima koji su građanima najbliži u najmanjim zajednicama, može im se po-vjeriti obavljanje nekih poslova iz samoupravnog djelokruga grada ili općine. Budući da kriteriji za njihovo osnivanje nisu propisani, jednako kao ni mnoga druga pitanja njihovog sta-tusa, u području mjesne samouprave postoji velika šarolikost rješenja i praksi.14

U Gradu Zagrebu su tek 1997. osnovane gradske četvrti, njih 17, s prosječno 46.640 stanovnika, što je daleko iznad minimalnog broja stanovnika tzv. velikih gradova (35.000). Pored toga, 2009. su osnovani i mjesni odbori, njih 218, s prosječno 3.637 stanovnika, usprkos upozorenjima da je mo-del s dvije razine submunicipalnih jedinica u europskim gra-dovima gotovo nepoznat (Ivanišević, 2008). Za rad gradskih četvrti u za njih najboljoj godini Grad je odvojio oko 5% pro-računskih sredstava, dok je i prije i kasnije taj iznos manji. Mjesni odbori imaju velikih problema s realizacijom svoje

14 Sljedeći se primjeri navode radi ilustracije:a) Grad Slavonski Brod ima 64.612 i 16 mjesnih odbora (prosječno

4.038 stanovnika po mjesnom odboru).b) Općina Dragalić ima 1.282 stanovnika u 6 mjesnih odbora, s vi-

jećima koja su sastavljena od 5–7 članova. Prosječno u mjesnom odboru ima 214 stanovnika.

c) Grad Rijeka ima 143.800 stanovnika u 33 mjesna odbora. Prosječ-ni broj stanovnika po mjesnom odboru je 4.358.

d) Općina Lovran ima 3.987 stanovnika u 4 mjesna odbora (prosjek je 997 stanovnika; vijeća imaju 5–7 članova).

e) Grad Vrbovec ima 14.658 stanovnika u 41 mjesnom odboru (pro-sjek je 358 stanovnika).

f) Općina Preseka ima 1.670 stanovnika u 12 mjesnih odbora (pro-sjek je 139 stanovnika; vijeća imaju 3–7 članova).

14

pravne osobnosti, budući da im Grad onemogućava otva-ranje žiro-računa, korištenje pečata, i sl. Mjesnom se samo-upravom u Zagrebu upravlja centralistički, putem Službe za mjesnu samoupravu kao upravnog tijela Grada, pod kontro-lom gradonačelnika. Prema podacima s web stranice, u vijeća gradskih četvrti izabrana su 283 vijećnika, a u vijeća mjesnih odbora još 1.419 vijećnika – svima im pripadaju naknade za te funkcije.15

Premda ne postoje statistički podaci ni rezultati istraživa-nja, može se zaključiti da je danas oblika mjesne samoupra-ve više nego što je bilo mjesnih zajednica. U prilog takvog zaključka govori sljedeće: prije ukidanja bilo je oko 3.950 mjesnih zajednica s prosječno oko 1.150 stanovnika; nakon toga došlo je do fragmentacije strukture lokalnih jedinica pri čemu su neke od ukinutih mjesnih zajednica postale općine; osim mjesnih odbora osnivaju se gradske četvrti i gradski kotarevi pa to povećava ukupni broj oblika mjesne samoupra-ve. Ako se uzme da je veličina mjesnih odbora smanjena za između četvrtine i trećine, bila bi riječ o prosječnoj veličini od kakvih 750–860 stanovnika. Ako je tako, može se pretpo-staviti da u Hrvatskoj ima možda oko 5.200–6.000 tih obli-ka.16

Zahvaljujući institucionalnom oblikovanju koje uključuje pravnu osobnost, vlastiti politički legitimitet stečen na poseb-nim mjesnim izborima, vlastita tijela, pa i određeno već steče-no institucionalno iskustvo, oblike mjesne samouprave moglo bi se, uz određene intervencije (ponajprije u financije, ali i veličinu tih oblika), iskoristiti kao potencijalno važne točke u reformi lokalne samouprave.

15 Njihov ukupni iznos se kreće između 1.590.000 i 1.987.650 kuna, ovi-sno o tome jesu li u mirovini (niži iznos) ili ne (viši iznos naknade, bruto).

16 Zanimljiva je procjena njihovog demokratizacijskog potencijala, ali i troškova. Ako u svakom od tih oblika postoji prosječno između 5 i 7 vijeć-nika, to je sve zajedno oko 34.000 vijećnika. Ako svaki vijećnik mjesečno primi naknadu od kakvih 100 kuna, ukupni troškovi za tu namjenu penju se godišnje na 3.400.000 kuna. Samo u Zagrebu taj je iznos između 1,5 i 2 milijuna kuna godišnje.

15

2.4. Statističke regijeUspostava regija dio je procesa pridruživanja Europskoj

uniji (Marcou, 2002). Hrvatska je kod Eurostata dosad prija-vila tri varijante podjele na statističke regije (NUTS II jedi-nice).17 Temeljno pravilo za te jedinice jest da trebaju imati između 800.000 i 3.000.000 stanovnika, premda u Europi po-stoje iznimke u oba smjera.18

U prvoj verziji prihvaćenoj 2005.19 Hrvatska je prijavi-la četiri statističke regije, Središnju Hrvatsku sastavljenu od sedam županija, Zagrebačku regiju sastavljenu od Grada Za-greba i Zagrebačke županije, Jadransku Hrvatsku sastavljenu također od sedam županija te Istočnu Hrvatsku sastavljenu od pet županija (šire u Koprić, 2007: 98–99).

Nova podjela, prihvaćena 2007.20, uvodi tri statističke re-gije. To su:

a) Sjeverozapadna Hrvatska, sastavljena od Grada Zagreba i pet županija u sjeverozapadnom dijelu zemlje (Zagre-bačka, Krapinsko-zagorska, Varaždinska, Koprivničko-križevačka i Međimurska),

17 Nomenklatura prostornih jedinica za statistiku uvedena je 1980. od strane Europskog ureda za statistiku (Eurostat).

18 Npr. Bremen u Njemačkoj ima manje od donje granice, a regija Île-de-France daleko više od gornje granice. Neka vojvodstva u Poljskoj ta-kođer prelaze gornju granicu, dok Bratislava ima manje od donje granice. No, Europska je unija odlučna u eliminiranju svih tih iznimki, pa novim kandidatima uopće ne dopušta prijavu varijanti s iznimkama. – Grčić, 2007: 48–49; Čavrak, 2009: 174.

19 Jedna od verzija, s podjelom na pet regija, prijavljena je i odbijena još 2003. od strane Eurostata, jer dvije od pet prijavljenih regija nisu udovoljile kriteriju od 800.000 stanovnika. Eurostat je odbio još jedan hrvatski prijed-log, onaj koji je 2005. predvidio tri regije, od čega Zagreb kao samostalnu regiju, opet zato što u tom trenutku prema rezultatima tada zadnjeg općeg popisa stanovništva Zagreb nije imao 800.000 stanovnika. Još je nekoliko varijanti pripremljeno, s tim da sve polaze od rezultata popisa stanovništva iz 2001., a svode se na tri ili dvije statističke regije. – Grčić, 2007: 44, 46–56.

20 Nacionalna klasifikacija prostornih jedinica za statistiku Državnog za-voda za statistiku, NN 35/07.

16

b) Središnja i istočna (Panonska) Hrvatska, sastavljena od osam županija u Slavoniji i središnjem dijelu zemlje (Bjelovarsko-bilogorska, Virovitičko-podravska, Požeš-ko-slavonska, Brodsko-posavska, Osječko-baranjska, Vukovarsko-srijemska, Karlovačka i Sisačko-moslavač-ka),

c) Jadranska Hrvatska, sastavljena od sedam županija prio-balnog dijela zemlje, uključujući Ličko-senjsku koja tek manjim dijelom izlazi na Jadran (Primorsko-goranska, Ličko-senjska, Zadarska, Šibensko-kninska, Splitsko-dal-matinska, Istarska i Dubrovačko-neretvanska).

Prema službenim podacima Državnog zavoda za statistiku o BDP-u 2006., hrvatski je prosjek 8.807 eura po stanovni-ku. Najbolje stojeća regija je Sjeverozapadna Hrvatska s pro-sjekom 11.037 eura, slijedi Jadranska Hrvatska s 8.480, dok je najslabija Panonska Hrvatska s 6.340 eura po stanovniku. Dvije godine nakon toga, 2008., Sjeverozapadna Hrvatska ima prosjek 13.278, Panonska 7.780, a Jadranska 10.291 eura per capita, uz opći prosjek od 10.682 eura. Po investicijama 2005. (hrvatski prosjek 11.884 kune po stanovniku) stanje je slično, mada s manjom razlikom između Sjeverozapadne i Jadranske Hrvatske (14.828 naspram 13.041 kuna po stanovniku). Naj-slabija je Panonska Hrvatska s 6.038 kuna investicija po sta-novniku (Čavrak, 2009: 175–176).

Tek nakon što je ta struktura uspostavljena, donesen je Za-kon o regionalnom razvoju, 2009. (NN 153/09). Njime pred-viđena partnerska vijeća, koja se osnivaju na razini svake sta-tističke regije, osnovana su Uredbom Vlade u ožujku 2010. (NN 38/10). Predsjednik partnerskih vijeća sve tri statističke regije je ministar regionalnog razvoja, dok administrativne i stručne poslove za njih obavlja Agencija za regionalni razvoj Republike Hrvatske.21

21 Ona je osnovana Uredbom Vlade 2008., NN 155/08, bez posebnog zakonskog temelja. Uz Ministarstvo i Agenciju, u području je od 2001. do 2010. djelovao i Fond za regionalni razvoj (NN 107/01; NN 124/10), ali i niz drugih tijela središnje države (v. i Đulabić, 2008: 306).

17

Partnersko vijeće, kao što je u području regionalnog razvoja u Europi uobičajeno, po Zakonu o regionalnom razvoju treba-lo se sastojati od predstavnika državne uprave, županija i jedi-nica lokalne samouprave, gospodarskih subjekata, znanstvene zajednice, socijalnih partnera i organizacija civilnog društva s područja statističke regije. Ono dakle nije predstavništvo građana, nego predstavništvo interesenata regionalne politike. Ipak, to je početak stvaranja organa na razini statističkih regi-ja. Nažalost, po vladinoj Uredbi, u sastavu partnerskih vijeća najveću će ulogu igrati državna uprava, a najmanju jedinice lokalne samouprave, sindikati i znanstvena zajednica.22

Nova statistička podjela Hrvatske počinje s primjenom 1. siječnja 2013., pri čemu se broj statističkih regija smanjuje na samo dvije, Kontinentalnu, koja obuhvaća dvije prijašnje regije, Sjeverozapadnu i Panonsku Hrvatsku, te Jadransku, koja ostaje u jednakom teritorijalnom okviru kao i po prijašnjoj podjeli. Prem-da je time svim dijelovima Hrvatske omogućen pristup sredstvi-ma namijenjenima za europsku kohezijsku politiku, problem unutarnje teritorijalne rascjepkanosti ostaje jednom od glavnih faktičkih zapreka uspješnom pristupu i korištenju nemalih eu-ropskih sredstava, koja će iznositi oko milijardu eura godišnje.

2.5. Jedinice sa specijalnim statusomJedince s posebnim statusom mogu se svrstati u nekoliko

kategorija. To su ponajprije jedinice na područjima posebne

22 U pojedinom je partnerskom vijeću 15 predstavnika ministarstava i 1 predstavnik Agencije za regionalni razvoj, zatim predstavnici svake župa-nije (dakle, njih 6, 8, odnosno 7), 5 predstavnika gospodarstva (komora, udruge poslodavaca i turističke zajednice), 2 predstavnika civilnog društva (udruga branitelja te udruga u području zaštite okoliša ili održivog razvoja) te po jedan predstavnik jedinica lokalne samouprave, županijskih razvojnih agencija, sindikata, znanstvene zajednice. Takva neizbalansirana struktura teško može postići svrhu partnerskih vijeća, kao savjetodavnih tijela koja bi definirala zajedničke prioritete jedinica lokalne i područne (regionalne) sa-mouprave i predlagala razvojne projekte na području statističke regije. Kako uopće predstavnici ministarstava, vjerojatno državni dužnosnici i službenici, mogu znati i definirati prioritete općina, gradova i županija?

18

državne skrbi, na brdsko-planinskim područjima te na oto-cima, zatim gradovi Vukovar i Zagreb, veliki gradovi, te na kraju jedinice koje su preuzele decentralizirane funkcije po-četkom 2000-ih.

Područja od posebne državne skrbi dijele se u tri potka-tegorije.23 U prvoj je 48 općina i gradova te još 5 naselja u gradovima Osijek i Vinkovci.24 Drugoj potkategoriji, u kojoj su općine, gradovi i naselja koja su bila okupirana tijekom Do-movinskog rata a nisu u prvoj skupini, pripada 53 gradova i općina te još 75 naselja u osam gradova (Daruvar, Dubrovnik, Karlovac, Sisak, Slatina, Virovitica, Vodice i Zadar). Trećoj potkategoriji pripadaju 74 grada i općine koji zaostaju u ra-zvoju prema ekonomskom, strukturnom i demografskom kri-teriju. Ukupno je dakle u toj kategoriji 175 jedinica lokalne samouprave u cijelosti te još 10 gradova djelomično (odnosno njihovih između 10 i 50% područja).

Brdsko-planinska područja regulirana su posebnim zako-nom,25 a toj kategoriji pripada dodatnih 45 jedinica lokalne sa-mouprave. I jedinice lokalne samouprave na otocima (uključen je i poluotok Pelješac), njih 50, imaju posebni status, reguliran Zakonom o otocima (NN 34/99, 149/99, 32/02, 33/06). Tako-đer, osnovan je Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara,26 a posebna pozicija Zagreba regulirana je Zakonom o Gradu Zagrebu (NN 62/01, 125/08, 36/09). U sustavu posebnog fi-nanciranja i brige o osnovnom i srednjem školstvu, socijalnoj skrbi i zdravstvu su 33 grada, pored županija i Grada Zagreba, što je regulirano posebnim propisima.

23 Zakon o područjima posebne državne skrbi, NN 86/08, 57/11.24 To su područja koja su bila okupirana tijekom Domovinskog rata i

nalaze se neposredno uz državnu granicu, a središte jedinice nije od državne granice udaljeno više od 15 km zračne linije i nema više od 5.000 stanovnika prema popisu pučanstva iz 1991., kao i sva preostala tada okupirana područ-ja hrvatskog Podunavlja (čl. 4/1).

25 Zakon o brdsko-planinskim područjima, NN 12/02, 32/02, 117/03, 42/05, 90/05, 80/08.

26 Zakon o Fondu za obnovu i razvoj Grada Vukovara, NN 44/01, 90/05, 80/08, 38/09.

19

Područja od posebne državne skrbi, brdsko-planinska po-dručja i otoci obuhvaćaju sve skupa 270 jedinica lokalne sa-mouprave u cijelosti te još 10 gradova djelomično na 35.129 km2 (preko 62% državnog teritorija). Posebni se statusi od-nose na 969.327 stanovnika (22,6% stanovništva Hrvatske), odnosno na nešto više od 50% jedinica lokalne samouprave (detaljnije u Koprić, 2007: 97–98; Puljiz, 2007: 69; Đulabić, 2008: 304–305; Đulabić, Škarica, 2012).

2.6. Jednonamjenske jediniceJednonamjenske jedinice nisu toliko svojstvene kontinen-

talnoeuropskoj koliko sjevernoameričkoj tradiciji. Od europ-skih ih zemalja nešto više ima u Švicarskoj, u obliku školskih općina. Broj specijalnih distrikata u SAD je u razdoblju 1952.–1992. narastao s 12.340 na 33.131, ne računajući školske dis-trikte čiji se broj stalno smanjuje.27 Pretežu jednonamjenske jedinice, premda ima i jedinica s više vrsti poslova, tako da ih je ponekad teško odijeliti od općih lokalnih samoupravnih jedinica. Bave se prirodnim resursima, vatrogastvom, razvo-jem stanovanja i zajednice, opskrbom vodom, kanalizacijom, grobljima, i drugim poslovima (Haas, 1997; Ivanišević, 2006: 210–211; Frey, Eichenberger, 2001: 15–16).

Takav tip jedinica odlikuje se u SAD mogućnošću uvođe-nja i ubiranja poreza, vlastitim izabranim upravljačkim odbo-rom, ponekad i mogućnošću izdavanja obveznica i zaduživa-nja te određenom samostalnošću u odlučivanju o službi kojom se bavi (Haas, 1997: 438–439). No, ne uživaju sve podjednaki stupanj autonomije, neke su više demokratski organizirane i samostalnije, druge su pak ovisne (Frey, Eichenberger, 2001: 15). Uz brojne prednosti i nedostatke, zapaža se da su pone-kad, odnosno neke od njih jako podložne utjecaju tijela središ-nje države. To može voditi potpunom gubitku samostalnosti i

27 Tako ih je 1990. bilo 14.851 (Ivanišević, 2006: 211). Već 2002. im se broj smanjio na 13.506, prema podacima američkog Saveznog statističkog ureda.

20

njihovom uklapanju u strukturu teritorijalnih ekspozitura or-gana središnje države (Ivanišević, 2006: 210).

U Hrvatskoj praktično jedinica takve naravi nema, barem ne s takvim stupnjem autonomije kakav postoji u SAD. Pone-što jedinica, kao što su katastarske općine, lučke kapetanije, vodna područja te područja slivova i malih slivova, i druge, ne-maju samostalnosti i služe kao okvir za obavljanje neke službe (tako katastarske općine za obavljanje geodetske službe, vod-na područja za provedbu vodne politike i srodne službe, itd.). Ipak, pored teritorijalnih ekspozitura organa državne uprave, tj. jedinica dekoncentrirane državne uprave, kojima je Hrvat-ska višestruko (i često nepotrebno) premrežena, i one pred-stavljaju način sužavanja prostora za autonomno djelovanje samoupravnih jedinica općeg tipa (gradovi, općine, županije).

3. Karakteristike sustava lokalne i područne (regionalne) samouprave

3.1. Previše složena teritorijalna strukturaNakon jednostavne strukture monotipskih općina koje je

zadržala u prvom razdoblju razvoja svoje lokalne samoupra-ve (1990–1993.),28 Hrvatska se iz povijesno-romantičarskih, ali i praktično-političkih razloga uvela model samouprave sli-čan onome s kraja 19. stoljeća. U toj fazi bilo je sto općina te »općina Grad Zagreb« kao jedinstvena lokalna jedinica (od 1. siječnja 1991.).

Umjesto te strukture u drugoj je fazi (1993–2001.) uvede-na dvostupanjska struktura sastavljena od 486 jedinica lokalne samouprave na prvom, temeljnom stupnju, te 20 županija kao jedinica lokalne uprave i samouprave na drugom stupnju. Grad Zagreb dobio je dvostruki status grada i županije. Na razini temeljnih jedinica uvedena je politipska (zapravo dvotipska) struktura koja razlikuje općine (418) kao pretežno ruralne od gradova (68 i Grad Zagreb) kao pretežno urbane jedinice.

28 Šire o razvoju lokalne samouprave u Hrvatskoj u Koprić, 2010 te Ko-prić, 2003.

21

Novelom Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) sa-moupravi iz 2005. utemeljena je posebna kategorija velikih gradova, a to su oni s preko 35.000 stanovnika. Njihov je sa-moupravni djelokrug proširen s dva dodatna posla.

Županije su po naravi bile dvojake jedinice. Ponajprije su imale ulogu u sustavu državne uprave, radi čega su imale vrlo razvijenu strukturu županijskih ureda kao prvostupanjskih ti-jela državne uprave te župana kao predstavnika državne vlasti na teritoriju županije. Ta je struktura sa 175 županijskih ureda i oko 8.500 državnih službenika reorganizirana 2001. kad se umjesto njih za obavljanje poslova državne uprave na prvom stupnju formira 20 ureda državne uprave, čiji se krug poslova i broj državnih službenika sve više smanjuje (sada ima oko 3.000 službenika i namještenika u tim uredima). Župan presta-je biti predstavnikom državne vlasti, a krug poslova županije kao redefinirane jedinice područne (regionalne) samouprave se donekle širi. Županije su danas potpuno pravno, organiza-cijski, personalno, politički, po krugu poslova, a većim dije-lom i financijski odvojene od države.

Umjesto ukinutih mjesnih zajednica, naslijeđenih iz prve faze, omogućeno je osnivanje oblika mjesne samouprave, na razini ispod lokalne samouprave. Riječ je bila o mjesnim odborima i gradskim kotarevima, kao i gradskim četvrtima u Gradu Zagrebu. Oblici mjesne samouprave dobili su pravnu osobnost u trećoj fazi razvoja lokalne samouprave koja zapo-činje 2001.

Od 2005. Hrvatska je uvela i statističke regije, s tim da su od 2005. do 2007. kod Europskog ureda za statistiku (Euro-stat) bile prijavljene četiri takve jedinice, od 2007. tri, a od 2013. dvije. Zakon o regionalnom razvoju donesen potkraj 2009. omogućio je osnivanje partnerskih vijeća kao svoje-vrsnog regionalnog razvojnog foruma. Partnerska su vijeća osnovana Uredbom Vlade u ožujku 2010. godine. Predsjednik partnerskih vijeća sve tri statističke regije je ministar regional-nog razvoja.

Hrvatska ima i nekoliko vrsti jedinica s posebnim statu-som. Riječ je o jedinicama na područjima posebne državne

22

skrbi, koje se i same dijele na tri kategorije, na brdsko-pla-ninskim područjima te na otocima, zatim gradovi Vukovar i Zagreb, te na kraju jedinice koje su preuzele decentralizirane funkcije početkom 2000-ih.

Čitav teritorij premrežen je i brojnim strukturama jedinica dekoncentrirane državne uprave pa se u takvoj, vrlo složenoj strukturi mora uložiti veliki napor u koordinaciju (usp. Jugo-vić, 2012), usmjeravanje, povezivanje i obavljanje svakog iole značajnijeg javnog posla. To izaziva velike troškove, a sma-njuje efikasnost.

3.2. Nedovoljna stabilnost teritorijalne struktureBroj jedinica lokalne samouprave je od 1993. do 2010.

povećan s 486 na 555, tj. za 14,20%. Osnovano je 58 novih gradova te 69 novih općina, s tim da je 58 općina koje su osno-vane 1992. tijekom niza reorganizacija dobilo status grada. Reorganizacije su se događale u nekoliko navrata, a i između većih reorganizacija osnivale su se pojedine jedinice u inkre-mentalnoj maniri.

Zakon o područjima županija, gradova i općina donesen je krajem 1992., objavljen u Narodnim novinama br. 90/92, a za-tim nekoliko puta mijenjan i dopunjavan (2/93, 58/93, 90/93, 10/94, 29/94). Novi zakon istog naziva donesen je 1997., objavljen u Narodnim novinama br. 10/97, a onda mnogo puta mijenjan i dopunjavan (124/97, 68/98, 22/99, 117/99, 128/99, 44/00, 125/00, 92/01, 79/02, 83/02, 25/03, 107/03, 175/03). Treći po redu zakon o teritorijalnoj organizaciji, opet pod istim nazivom, donesen je 2006. te objavljen u Narodnim novinama br. 86/06 (16/07 – ispravak, izmjene i dopune 145/10). Ukup-no je u teritorijalnu organizaciju intervenirano čak 21 put u 20 godina.

Broj općina je tijekom tih promjena s 418 povećan na 429 ili 2,63%. Broj gradova je povećan za 85,29% – s 68 na 126. Njih 19 dobilo je status grada po administrativnom kriteriju, što se nije mijenjalo. Uz početnih 35 kasnije je još 18 gradova dobilo status po populacijskom kriteriju poduprtom kriterijem

23

gravitacije (sada su 53 takva grada). Naročito je ekspandirala kategorija gradova koji su status dobili zbog posebnih razloga, s 14 na 54, što je i bilo za očekivati jer je taj kriterij zakonski oblikovan kao najfleksibilniji.

Tabela 1. Porast broja lokalnih jedinica u Hrvatskoj

Godina Općine Gradovi Ukupno jedinice lokalne samouprave

1993. 418 68 + 1 486 + 12006. 429 126 + 1 555 + 1

Tabela 2. Porast broja gradova u Hrvatskoj

Godina Populacija Sjedišta Iznimke Ukupno1993. 35 19 14 681998. 52 19 51 1222006. 53 19 54 126

Za razliku od toga, broj županija se nije mijenjao, ali se mijenjao njihov sastav i obuhvat. Tako su se mijenjali izgled, broj jedinica lokalne samouprave u sastavu i granice Zagre-bačke županije, Grada Zagreba, Zadarske, Šibensko-kninske i još nekih županija. Mijenjala se i njihova ustavna uloga, oblik institucija, krug poslova, uloga župana i drugih tijela, itd.29

Sve to indicira nedovoljnu stabilnost teritorijalne strukture. No, još više od toga, uočljivo je da su se sve teritorijalne pro-mjene događale u okviru iste temeljne koncepcije o lokalnoj samoupravi, bez unaprijed donesenog i promišljenog plana. Jedini promišljeni plan je bio onaj iz 1992., ali taj nije nikad javno raspravljen, stručno pripremljen ni formalno usvojen. O

29 Tako su u sklopu reorganizacije 1996. održani savjetodavni referendu-mi na području Zagrebačke županije, gradova Ivanić-grada, Našica i Novske, kao i općina Kloštar Ivanić, Križ, Pag, Novalja, Đurđenovac, Podgorač i Fe-ričanci (NN 37/96).

24

njemu se može zaključivati uglavnom tek na osnovu onoga što je učinjeno u odnosu na prethodno stanje. Program koalicijske vlade Ivice Račana izrijekom je kao jedan od ciljeva navodio zaustavljanje osnivanja novih lokalnih jedinica, a onda se ti-jekom mandata te vlade Zakon o područjima mijenjao osam puta!

3.3. Neuravnotežena struktura lokalnih jedinicaJoš veći problem od broja jedinica je okolnost da je unutar

svake od tih kategorija moguće naći vrlo male i vrlo velike jedinice. Tako postoji općina sa 240 stanovnika (Civljane), ali i općina s gotovo 12.000 stanovnika (Popovača); među grado-vima ima onih s manje od 2.000 i onih s gotovo 200.000 tisuća stanovnika. Split je 118 puta veći od Komiže. Itd.

I općine, koje po zakonskoj definiciji povezuju više nase-ljenih mjesta, pretežno ruralnog karaktera, ali i gradovi najče-šće se sastoje od više naselja. Čak se i Grad Zagreb sastoji od 70 naselja. Samo se tri grada sastoje od jednog naselja (Rijeka, Županja i Biograd na Moru).30 Većina tih naselja koja ulaze u sastav gradova su ruralnog ili prijelaznog karaktera. S druge strane, postoje 42 općine koje se sastoje od samo jednog na-selja (Pavić, 2010: 118). Na taj se način poništava jedna od temeljnih intencija politipske organizacije, da se izraze i rje-šavaju specifični problemi u jedinicama koje su različite po objektivnim okolnostima i po političkim interesima ljudi.

Neravnoteža postoji i na razini županija. Tako je najmanja Ličko-senjska s 51.022 stanovnika, dok je najveća Splitsko-dalmatinska s 455.242 stanovnika (omjer 1 : 8,9). Po površini je, ne računajući Zagreb, najmanja Međimurska (729 km2), a najveća upravo Ličko-senjska (5.353 km2), što daje omjer od 1 : 7,3. Po gustoći stanovništva prva je Međimurska županija sa 157, a zadnja Ličko-senjska županija s manje od 10 stanov-nika po km2.

30 Zakon o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj, NN 86/06.

25

Ekonomski gledajući, najrazvijeniji je Grad Zagreb s BDP-om od oko 18.550 eura po stanovniku. Istarska ima 13.195, Primor-sko-goranska 12.680, a Dubrovačko-neretvanska 10.600 eura po stanovniku. Svi ostali imaju manje od 10.000. Najslabija je Brodsko-posavska sa 6.180 eura. Nešto prije nje su Vuko-varsko-srijemska županija sa 6.650 te Požeško-slavonska sa 6.750 eura per capita (podaci iz 2008.). Slavonija i dijelovi središnje Hrvatska (napose Krapinsko-zagorska županija) su slabo razvijeni, kao i područje oko Knina.

U takvoj strukturi s vrlo različitim jedinicama od kojih su neke ekonomski snažnije te mogu uložiti značajna sredstva u razvoj, održavaju se i pojačavaju stare razlike u stupnju raz-vijenosti, umjesto da se one smanjuju. I pozicija građana je različita, što znači da se odstupa od jednog od važnih načela, a to je načelo jednakosti. I demografski takva je situacija štetna, jer stanovništvo iz ekonomski slabo razvijenih dijelova migri-ra prema jedinicama koje su razvijenije i imaju bolje razvojne šanse. To su u prvom redu gradovi, napose najveći, uz Zagreb kao meku svih migranata koji ostaju u zemlji.

3.4. Nedovoljna efikasnost lokalne samoupraveEfikasnost rada u čitavoj je javnoj upravi jedno od temelj-

nih pitanja. Orijentaciju prema efikasnosti nameće vrlo rano kameralizam kao jedna od glavnih europskih modernizacijskih doktrina 18. i 19. stoljeća. On je bio usmjeren, pored ostaloga, i prema podizanju efikasnosti državne uprave. Na efikasniju se upravu troši manje, a dobra je ekonomija solidnija osnova za ubiranje poreza. To je bila temeljna teza tadašnjih razmatranja o državnoj upravi, ekonomiji i državnim financijama.

Pragmatični pristup bio je snažno prisutan u SAD – počet-kom 20. stoljeća je Frederick Winslow Taylor, inženjer i orga-nizacijski konzultant, svoju slavnu knjigu Načela znanstvenog upravljanja (New York, 1911.) počeo citirajući 26. predsjed-nika, Theodorea Roosevelta. Roosevelt je prilikom obraćanja guvernerima američkih država u Bijeloj kući istaknuo: »Zašti-ta naših nacionalnih resursa je tek uvod u šire pitanje nacio-

26

nalne efikasnosti.« Time je istaknuo veliku odgovornost ljudi za efikasnost rada, jer su resursi uvijek ograničeni i nejednako raspoređeni.

Uspješnost u radu ističu i nove upravne doktrine, ponaj-prije novi javni menadžment (the new public management), ali i dobro javno upravljanje (good governance). Efikasnost se pojavila kao jedna od glavnih vrijednosti i ideja američ-ke škole javnog izbora (Public Choice School), neoliberalne ideologije i pragmatične politike od sredine 1970-ih, najprije u SAD i Velikoj Britaniji, zatim u ostalim anglosaskim zem-ljama, ali i u Europi i diljem svijeta. Premda je novi javni menadžment doživio mnoge i značajne kritike, efikasnost se i u drugim, novijim upravnim doktrinama smatra jednim od sidra javne uprave, temeljnom vrijednošću koju se jednostav-no mora uvažiti. Tako UNDP u publikaciji Ponovna izgradnja državnih struktura (Bratislava, 2002: 1) ističe da dobro javno upravljanje predstavlja »kombinaciju demokratske i djelotvor-ne uprave«.

Orijentacija prema efikasnosti može se promatrati i zahtije-vati na svim razinama, javne uprave u nekoj zemlji u cijelosti, pojedine upravne organizacije, jedinice lokalne samouprave, pojedinog državnog službenika, itd. Jedna od pretpostavki unaprjeđenja efikasnosti jest definiranje javnih usluga koje je-dinice lokalne samouprave ili pak upravne organizacije osigu-ravaju zajednici, građanima i poduzetnicima. Kad odredi svoje temeljne radne procese i usluge, svaka od njih može mjeriti i pokazati uspješnost u njihovoj »proizvodnji«. To otvara pita-nje produktivnosti i njezinog mjerenja, ističe razlike između rezultata (output), ishoda (outcomes) i učinaka u društvenoj okolini (impacts), itd.

Prema dugogodišnjem praćenju iskustava s mjerenjem uspješnosti, socijalizacija mjerenja, u smislu prihvaćenosti mjerenja u relevantnoj okolini (npr. u lokalnoj zajednici, u dr-žavi kao cjelini, u pojedinoj upravnoj ili privatnoj organizaciji, itd.) je još i važnija od same tehnike mjerenja. Drugim riječi-ma, orijentacija i prihvaćanje mjerenja je samo po sebi faktor uspješnosti (Spitzer, 2007: 3). Tako se organizacijska, upravna

27

i opća kultura neke zajednice pokazuje kritičnom varijablom za osiguranje efikasnosti i uspjeha.

Mjerenje produktivnosti nije nepoznata pojava u javnoj upravi (v. npr. Halachmi i Bouckaert, 1996; Holzer i Nagel, 1984). Broj riješenih upravnih predmeta, postotak otkrivenih kaznenih djela, omjer uspješno i neuspješno liječenih pacije-nata, povećanje broja zaposlenih, povećanje broja turista ili pak novootvorenih malih i srednjih poduzeća na području lo-kalne jedinice, samo su neki od tradicionalnih primjera.31

U novije vrijeme mjerenje uspješnosti pomiče težište pre-ma podizanju kvalitete javnih usluga. Pritom se koriste mo-deli kao što su uvođenje ISO (International Organization for Standardization) standarda, CAF (Common Assessment Fra-mework) model ili EFQM (European Foundation for Quality Management) način promoviranja poslovne kvalitete (Musa, 2008; Nemec, 2005; Kern Pipan, Leon, 2005).

U Hrvatskoj nema sustavnih mjerenja produktivnosti, efi-kasnosti i kvalitete lokalne samouprave tako da nije poznato koje su rezultate ostvarile općine, gradovi i županije u pro-teklih 20 godina. Po općem dojmu, mnoge su pokrenule in-frastrukturne projekte koji su vrlo važni za kvalitetu života i održanje stanovanja u malim mjestima, od plinofikacije do izgradnje ili rekonstrukcije škola, uključujući područne škole, od uređenja groblja do nogostupa.

Zasad nije uopće definirano što bi se sve, u okviru utvrđi-vanja produktivnosti i efikasnosti lokalne samouprave, trebalo mjeriti. Nema kataloga odnosno sistematizacije javnih usluga koje bi općine, gradovi i županije trebale pružati građanima, poduzetnicima i lokalnoj zajednici kao cjelini, a ni onih uslu-

31 U Sloveniji se uz stručnu pomoć Fakulteta za upravu provodi projekt mjerenja uspješnosti lokalnih samoupravnih jedinica. Rezultati se kao sa-stavni dio godišnjeg proračunskog izvještaja dostavljaju Ministarstvu finan-cija. Obuhvaćaju 75 indikatora uspješnosti podijeljenih u tri skupine. U pr-voj je skupini 5 općih pokazatelja, zatim slijedi 17 pokazatelja proračunskih prihoda (prihodi u odnosu na broj stanovnika), da bi se na kraju prikazalo 53 podatka o trošenju proračuna. – Tampieri, 2005: 70–71.

28

ga koje lokalna samouprava stvarno pruža.32 Nije utvrđen ni objektivizirani način mjerenja, jer postojeće praćenje rashoda lokalnih proračuna daje agregirane podatke koji možda govore o namjenama trošenja sredstava iz proračuna ali ne i o konkret-nim rezultatima lokalnih i područnih (regionalnih) jedinica.

U takvim uvjetima otvorena je javna rasprava o postoje-ćoj lokalnoj samoupravi i potrebi njezine reforme. Dominiraju ocjene o neefikasnosti lokalne samouprave, koja je pretežno orijentirana na zadovoljavanje apetita politike, a ne potreba građana i lokalne zajednice. Naravno da je ta ocjena paušalna, a nerijetko u funkciji interesa neoliberalnih interesnih grupa. No, dva su indikatora ipak ilustrativna. Riječ je o ljudskom i fiskalno-financijskom potencijalu lokalne samouprave.

Broj ljudi koji primaju plaće ili naknade izjednačene s plaćama u jedinicama lokalne samouprave i županijama stal-no raste. Tako ih je 1997. bilo 9.150, 2008. 13.940, a 2011. – 15.220. U taj su broj uključeni i lokalni politički dužnosnici koji svoju dužnost obavljaju profesionalno, njih između preko 1.000.33 Tu su i dužnosnici, službenici i namještenici uprav-nih tijela Grada Zagreba, njih oko 2.740 (Bajo, 2009; Franić, 2012). Ukupno, riječ je o povećanju od preko 66% za čitavu tu kategoriju u petnaest godina,34 što je uvjetovano decentra-lizacijom određenih poslova, ponajprije onih u području obra-zovanja, kulture, socijalne skrbi, graditeljstva, itd., ali i općim upravnim razvojem tih jedinica te relativno sporom ali ipak

32 U okviru projekta Decentralizacija javne uprave koji je početkom 2000-ih bio proveden u okviru Hrvatskog pravnog centra iz Zagreba pripre-mljene su liste minimalnog obligatornog djelokruga za različite kategorije lokalnih samoupravnih jedinica po tipu (općina, grad), po veličini (mjereno brojem stanovnika) te u razvojnoj perspektivi (u kraćem i dužem razvojnom periodu).

33 Sveukupno djeluje 1.231 politički izabran dužnosnik (načelnici, gra-donačelnici, župani i njihovi zamjenici, s tim da nisu svi u tzv. profesional-nom statusu), kao i 8.480 vijećnika općinskih i gradskih vijeća te županij-skih skupština.

34 Prosječna općina ima 9, grad 72, a županija 104 zaposlena (uključeni su profesionalni političari).

29

konsolidacijom njihovog administrativnog i profesionalnog kapaciteta.

Tome treba pridodati osoblje ustanova i drugih pravnih osoba čiji su osnivači jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, kao što su dječji vrtići, narodne knjižnice, muzeji i druge kulturne ustanove, pučka otvorena učilišta, i drugih, a koje plaće prima iz proračuna tih jedinica. Njihov se broj povećao s 11.703 u 1997. na 23.555 u 2008. odnosno 25.440 u 2011. (od toga je 8.000 u ustanovama i pravnim osobama kojima je osnivač Grad Zagreb).35

Svega oko 240 jedinica uspije pokriti svoje rashode vlas-titim prihodima preko 75%. Onih kojima nedostaje više od 25% pa sve do 50% da bi pokrili rashode ima 150, dok s manje od 50% rashode vlastitim prihodima pokriva čak 170 jedini-ca. Također, mnoge su lokalne jedinice prezadužene, neke se zadužuju preko komunalnih poduzeća koja su im u vlasništvu, itd. Po tim bi podacima proizlazilo da je svega 240 jedinica ili 43% njih donekle održivo, dok su druge ovisne o pomoći s centralne razine.

Jedan dio problema može se doduše objasniti i time što središnja država ima puno kvalitetnije prihode, dok lokalnoj samoupravi prepušta loše poreze i male udjele u kvalitetnijim porezima, ili pak time da su lokalna vodstva inertna te se ne znaju snaći i povećati prihode vlastitom menadžerskom ak-tivnošću, uključivanjem u projekte financirane od strane EU i drugih donatora, itd. No, velik dio problema je u tome da su lokalne jedinice premale te nemaju dovoljno građana i podu-zetnika koji rade i privređuju.

3.5. Slabi razvojni potencijaliIz slabog ekonomskog potencijala i malog fiskalnog ka-

paciteta proizlaze problemi u realizaciji značajnijih zadataka,

35 Sve općine zajedno zapošljavale su 2011. godine 1.359 takvih za-poslenika (prosječno 3), gradovi 13.924 (prosječno 174), a županije 2.158 (prosječno 108). – Franić, 2012: 2.

30

kao što je lokalni i regionalni razvoj (v. i Scott, 2009: 10–13). Smatra se da se tijekom povijesnog razvoja razvilo i promije-nilo nekoliko temeljnih zadataka lokalne samouprave.

Lokalna samouprava je politički instrument u rukama lo-kalnog stanovništva, osiguravajući demokratski politički kanal utjecaja na javno upravljanje. No, ona je bila i okvir za obav-ljanje javnih poslova, od onih puke administrativne naravi (vo-đenje službenih evidencija, izdavanje potvrda i uvjerenja, i sl.) do onih u okviru socijalne države (socijalna pomoć ugroženim skupinama, predškolski odgoj, knjižnice i muzeji, i sl.).

U novije vrijeme su mnoge okolnosti usmjerile lokalne i regionalne jedinice na ekonomski razvoj, na traženje novih rješenja radi poboljšanja lokalnih i regionalnih ekonomskih prilika, ublažavanje ekonomskih problema i jačanje vlastitih financijskih i fiskalnih kapaciteta. Podjednako je riječ o lo-kalnom i regionalnom, ruralnom i urbanom razvoju (Giguére, 2007; Lyngstad, 2010).

Uz ekonomski se razvoj veže i socijalni, jer se u boljim eko-nomskim prilikama lakše rješavaju i socijalni problemi. Kako se upravo na lokalnoj razini najbolje vide štetni nuzefekti nekih oblika ekonomske aktivnosti, sve se više naglašavaju ekološki momenti i vrijednosti te se govori o održivom razvoju.

U Hrvatskoj se prosječno 2005. po stanovniku investiralo 11.884 kune, s tim da je raspon išao od 3.782 kune u Virovi-tičko-podravskoj županiji do 22.874 kune u Gradu Zagrebu.36 No, i Grad Zagreb ima ekonomskih poteškoća, problema u rješavanju temeljnih problema (npr. javni prijevoz, razvoj pro-metne mreže, škole, itd.). Mnoge su lokalne jedinice nelikvid-ne. Mnoge traže pomoć županijskih i državnog proračuna čak i za osnovne potrebe. Zahvaljujući ovim i onim okolnostima, dobar dio malih lokalnih jedinica riješio je temeljne probleme, najnužnije infrastrukturne zahvate (izgradnja i obnova nogo-stupa, plinovoda, područne škole, groblja, itd.). Dalje nemaju ni potreba ni uvjeta za izgradnju javnih objekata i razvoj.

36 Za dodatne pokazatelje v. Grčić, 2007: 40–41.

31

Razvojni su potencijali također nejednako raspoređeni. Po-daci po statističkim regijama pokazuju da postoje velike ra-zlike u ekonomskoj razvijenosti, gospodarskoj aktivnosti i razvojnim potencijalima u različitim dijelovima Hrvatske. U 2006. je Sjeverozapadna Hrvatska bila na 73,2%, Panonska na 42%, a Jadranska na 56,2% prosjeka 27 zemalja članica Europske unije (hrvatski je prosjek bio 58,4% europskog). Razlika između najrazvijenijeg dijela zemlje, sjeverozapadne Hrvatske (uključuje Grad Zagreb) i najslabije razvijenog dije-la, Panonske Hrvatske, je bila impresivnih 30%, promatrano u odnosu na europski prosjek. Zapravo je ona još veća, jer je BDP po stanovniku te godine u Sjeverozapadnoj Hrvatskoj bio 72.370, a u Panonskoj Hrvatskoj svega 39.839 kuna, što je go-tovo duplo manje (Panonska je Hrvatska na razini 55% BDP-a Sjeverozapadne Hrvatske). Po udjelu prerađivačke industrije u 2007. Panonska i Jadranska Hrvatska podjednako su slabe, njihov je udio oko 20%, dok je udio Sjeverozapadne Hrvatske gotovo 60% (Rajko, 2010). Pritom treba uzeti u obzir da Sje-verozapadna Hrvatska obuhvaća tek 37,4% stanovništva.

Posebno su razlike velike između općina i gradova. Gra-dovi su pokretači razvoja, snažniji su i proaktivniji u razvoju. U uvjetima međusobne kompeticije koja je postala uobičajena u mnogim europskim zemljama (Coplák, 2001), male lokalne jedinice, naročito male općine, imaju vrlo slabe šanse nadjača-ti velike gradove i uspjeti u privlačenju investitora, osim ako je riječ o općinama u okolici velikih gradova (npr. oko Zagreba) ili uzduž glavnih prometnih pravaca (npr. uz autoput). Ipak, i gradovi, čak i oni najveći, ponajprije vrše redistribucijsku te alokativnu ulogu, dok je razvojna tek na trećem mjestu, znatno slabije zastupljena (Rogić Lugarić, 2011: 290–293).

U takvim uvjetima se može govoriti o razvojnom potenci-jalu tek nekog dijela jedinica lokalne samouprave te manjeg dijela županija. Mnoge od njih su tu tek da upravljaju priho-dima i rashodima, dok razvojnu ulogu snažno zanemaruju. Uzrok tome, bar u jednom dijelu, leži u tome što su one nastale kao manje-više artificijelne, administrativne jedinice, koje ne odražavaju strukturu stvarnih lokalnih i regionalnih zajednica.

32

U pet dosadašnjih mandata svaka je iole sposobna lokalna po-litička garnitura osigurala sve što je mogla malim jedinicama. Sada je vrijeme za nove zadatke, za potporu ekonomskom i društvenom razvoju. Ti zadaci traže veće i jače jedinice.

3.6. Osiguranje centralističkog načina upravljanja zemljom

No, pitanje je jesu li postojeće općine, gradovi i županije uopće skrojeni zato da služe ekonomskom i ukupnom druš-tvenom razvoju? Razlozi njihovog osnivanja su različiti. U početku, jedan od razloga oblikovanja nove strukture lokalne samouprave je bio romantičarski, obnoviti lokalne institucije slične onima s kraja 19. stoljeća. Jedan od razloga bio je po-litički, osigurati dovoljno mjesta za politički utjecaj građana, za funkcioniranje višestranačkog sustava, za praktično vježba-nje stranačke baze, itd. No, razloga je bilo još: slomiti središta moći u tadašnjim velikim, jakim i zatvorenim općinama, ovla-dati čitavom organizacijom države iz jednog centra i sl.

Zanimljivo je vidjeti da je povećanje broja lokalnih jedinica išlo samo do mjere koja još uvijek osigurava optimalni raspon kontrole s više razine. Središnja država nadzire 21 jedinicu na drugom stupnju, dok svaka županija na svojem prostoru ima u prosjeku 28 jedinica lokalne samouprave. Zanimljivo je da su rasprave o racionalnoj organizaciji lokalne razine na početku stvaranja moderne državne organizacije krajem 18. stoljeća vodile puno računa upravo o rasponu kontrole. Tako je npr. R. J. Turgot predložio kralju Luju XVI. trostupanjsku organizaci-ju Francuske po modelu 30 x 30 x 30 (Ivanišević, 2006: 198). Hrvatski su pokazatelji raspona kontrole relativno blizu tom modelu, da se sa šire razine vodi računa o 20–30 jedinica koje djeluju na užoj razini.

Ta centralistička koncepcija nije se puno promijenila ni na-kon ustavnih promjena 2000. Premda je Ustav zagarantirao širok djelokrug jedinicama lokalne i područne (regionalne) sa-mouprave, već je Zakon o lokalnoj i regionalnoj samoupravi iz 2001. propisivao da će se svaka grupa poslova zagarantiranih

33

Ustavom dalje regulirati zakonom, a ne lokalnim propisima, što je u neskladu s općom klauzulom određenom Ustavom te zahtijevanom Europskom poveljom o lokalnoj samoupravi. Također je propisao da će se zakonom u svakom od tih zaga-rantiranih područja određivati ne samo poslovi koje lokalne i područne (regionalne) jedinice moraju obaviti, nego i one koje mogu obaviti. To naravno faktički nije moguće, jer bi zakonodavac morao moći izlistati sve moguće poslove kojih bi se lokalne jedinice mogle dosjetiti, ali je pokazatelj straha središnje vlasti da bi lokalne i područne (regionalne) jedini-ce mogle pokazale preveliku inicijativu i početi se ponašati suviše autonomno. Doista se u kasnijim posebnim zakonima zakonodavac ponašao kao da je Ustavna garancija samou-pravnog djelokruga tek puki demokratski ukras te se upustio u detaljnu zakonsku regulaciju pojedinih poslova iz lokalnog samoupravnog djelokruga.

Centralistički način upravljanja ne osigurava se samo teri-torijalnom organizacijom. Slabi lokalni kapaciteti također su izravno određeni politikom središnje države.37 No, teritorijal-na je organizacija početak i kraj centralističkog modela, tek stvaranjem takve organizacije koja omogućava jačanje lokal-nih kapaciteta može se započeti istinska decentralizacija.

4. Promjena teritorijalne organizacije lokalne i područne (regionalne) samouprave u Hrvatskoj

U pozadini većine rasprava o reformi lokalne i regionalne samouprave u Hrvatskoj u nekoliko zadnjih godina stoji pita-

37 »Premda se neke slabosti upravnog kapaciteta mogu pripisati općenito niskoj razini obrazovanja i usavršavanja, neki autori vjeruju da središnje države svjesno održavaju niski upravni kapacitet propuštajući prikladno educirati lokalne vlasti ili odbijanjem prepuštanja prikladnih sredstava da bi lokalne vlasti mogle zaposliti prikladno osoblje ili usavršavati postojeće zaposlenike. Važno je uočiti da središnje države najčešće nemaju političkih motiva poboljšati slabe lokalne upravne kapacitete, jer im upravo oni omo-gućavaju da nastave operativno kontrolirati lokalne vlasti te predstavljaju dimnu zavjesu za neprenošenje punih ovlasti na njih.« – Scott, 2009: 8.

34

nje optimalne veličine samoupravnih jedinica, s obzirom na relevantne okolnosti.

Na nešto konkretnijoj razini postavljaju se pitanja poželj-ne veličine lokalnih jedinica, broja razina jedinica teritorijal-ne samouprave, opravdanosti uvođenja regija i, ako se uvedu, uloge sadašnjih županija, pozicije određenih, dobro povijesno fundiranih mikroregija (poput Istarske), moguće reafirmacije uloge jedinica mjesne samouprave, položaja velikih i najvećih hrvatskih gradova u eventualnoj novoj teritorijalnoj organiza-ciji, a posebno pozicija i uređenje Grada Zagreba.

Kao posebno pitanje postavlja se ono o načinu vođenja pro-cesa decentralizacije i, posebno, vremenskom okviru u kojem je teritorijalnu decentralizaciju moguće postići, opet imajući na umu realne okolnosti.

Hrvatski sustav lokalne samouprave funkcionira već dvade-set godina, s dvije glavne razvojne faze. U prvoj je provedena i formalno centralistička koncepcija temeljena na ustavnoj defi-niciji lokalne samouprave i uprave, pri čemu su ulogu temeljne karika centralističkog upravljanja zemljom igrale županije kao jedinice »lokalne uprave i samouprave«. Druga faza započela je nedorečenom i bojažljivom promjenom ustavne definicije sustava u sustav »lokalne i područne (regionalne) samoupra-ve«, pri čemu je »područna (regionalna)« samouprava ostala neka vrsta regionalne samouprave lišene pravog regionalnog okvira i uloge, i to u okviru naslijeđenih – županija (više u Koprić, 2003; 2012a).

Tijekom toga razdoblja uz postojeće se jedinice na svim razinama vezalo jako puno interesa. Dovoljno je spomenuti da je broj vijećnika u lokalnim predstavničkim tijelima 8.415; broj načelnika (gradonačelnika i župana) te njihovih zamje-nika 1.231 (Koprić i Vukojičić Tomić, 2012); broj vijećnika mjesne samouprave (procjenjuje se da ih ima između 45.000 i 50.000; Koprić, 2010b); broj lokalnih službenika i namješte-nika 15.220;38 a broj zaposlenih kod javnih ustanova i drugih

38 Nerijetko se lokalnu samoupravu kritizira da zapošljava previše služ-benika i da je tempo kojim ih zapošljava prevelik (v. npr. Franić, 2012, itd.).

35

proračunskih korisnika jedinica lokalne i područne samoupra-ve dodatnih 25.441 (sve 2011.; Franić, 2012) – riječ je o mini-malno 100.000 ljudi. Tome treba pridodati, u drugom krugu, članove upravnih tijela javnih ustanova i drugih korisnika lo-kalnih proračuna, komunalnih trgovačkih društava, privatnika koji temeljem koncesije ili javno-privatnog partnerstva sura-đuju i poslovno ovise o postojećim jedinicama, itd. U trećem krugu treba računati na interes političkih stranaka čiji su lo-kalni dužnosnici i vijećnici u pitanju, institucionalni interes nacionalnih udruga općina, gradova i županija, službenika dr-žavne uprave koji bi mogli biti zahvaćeni decentralizacijskom reformom i postati lokalni službenici, i mnogih drugih aktera.

Svi oni zajedno sa izvjesnom nelagodom, strahom pa i ot-porom prilaze ideji promjene postojeće teritorijalne strukture, a zahvaljujući otvorenim kanalima mogu utjecati na odluke glavnih nacionalnih političkih aktera i tijela vlasti na središ-njoj razini.

Ipak, tri su temeljna razloga za teritorijalnu reorganizaciju:1. Potreba za promjenom temeljnog modela upravljanja

zemljom;2. Nove, razvojne svrhe lokalne samouprave;3. Prijelaz od romantičarskih ideja o obnovi povijesnih mo-

dela do racionalne ideje efikasne javne uprave.

Do korjenite reorganizacije može doći ako su ostvarena ta tri razloga, svi zajedno ili bar neki od njih u određenoj kombi-naciji. Ako prevlada nova uloga lokalne samouprave, da poti-če i podupire ekonomski i društveni razvoj, onda će se, logič-no, napustiti i romantičarske ideje o teritorijalnoj organizaciji,

No, komparativno gledajući Hrvatska je među zemljama koje imaju daleko najmanje lokalnih službenika u odnosu na broj stanovnika. Jedan zaposlenik lokalne samouprave dolazi na 321 stanovnika, dok je prva bliža zemlja Ni-zozemska gdje jedan lokalni službenik dolazi na 266 stanovnika. Najviše lo-kalnih zaposlenika prema broju stanovnika ima Francuska, u kojoj je omjer 1 : 7,3! Skandinavske zemlje imaju jednog lokalnog službenika na 30–55 stanovnika, itd. – Jiménez et al., 2012: 374

36

barem u nekoj mjeri. No, glavni je preduvjet da se odustane od centralističkog modela upravljanja zemljom.

Koji su glavni argumenti u zalaganju za smanjenje broja jedinica lokalne samouprave, uvođenje samoupravnih regija i druge mjere modernizacije sustava lokalne i regionalne sa-mouprave? Valja navesti barem sljedeće (usp. i Swianiewicz, 2010: 3):

– bez povećanja jedinica nemoguće je ostvariti razvojnu ulogu lokalne i regionalne samouprave, bez koje je, u suvremenim uvjetima, izgradnja modernog državnog uređenja – nemoguća (šire u Koprić, 2012a);

– veće lokalne jedinice jedini su mogući oslonac pružanju društvenih, napose socijalnih službi, koje su nužne kraj sve većeg izmicanja središnje države od uloge garanta socijalnog minimuma i pružatelja javnih službi – soci-jalna uloga lokalne samouprave ostaje i dalje velika (Hof-fman, 2012; Koprić, 2012a);

– postojeći sustav koji razlikuje male, slabe ruralne jedi-nice od većih i nešto jačih urbanih sredina uzrokuje stag-naciju na ruralnim područjima i sve jaču depopulaciju u velikoj većini zemlje; privlačnu snagu zadržali su samo najveći gradovi, s tim da na čitavom području zemlje postoji izrazito gravitacijsko djelovanje Zagreba dovo-deći do praktično monocentričnog razvoja Hrvatske (v. Koprić, 2012b);

– bez velikih i jakih lokalnih jedinica nije moguća decen-tralizacija javnih poslova, pružanje šireg kruga upravnih usluga građanima na jednom jedinstvenom mjestu, racio-nalizacija državne uprave, ni prijelaz na decentralizirani model javnog upravljanja (Koprić, 2012b);

– i bez obzira na model javnog upravljanja, apsorpcijski kapacitet malih jedinica je fatalno malen tako da će Hr-vatska i zbog tog razloga biti značajno hendikepirana u korištenju sredstava iz EU fondova;39

39 Da bi lokalna samouprava mogla biti uspješna u korištenju EU sredstava, mora znati što su strateški prioriteti na njezinom područ-

37

– velik broj lokalnih jedinica s velikim brojem lokalnih dužnosnika i službenika otvara bezbroj mogućnosti ko-rupcije te otežava i poskupljuje sustav osiguranja jav-nog integriteta (usp. za Španjolsku: Jiménez et al., 2012: 366);

– građani su sposobni utjecati na odluke lokalnih vlasti, pod određenim uvjetima, i bez obzira na veličinu lokal-nih jedinica, ako je doista riječ o važnim lokalnim pita-njima (npr. prostorno planiranje, zaštita okoliša) i adek-vatno oblikovanim kanalima utjecaja (npr. Kristinsson, 2005; 2009);

– suradnja lokalnih jedinica koja se često navodi kao rje-šenje za slabe lokalne kapacitete zapravo je samo nada, koja nema podloge u komparativnim institucionalnim rješenjima. Tako se Francuski sustav suradnje lokalnih jedinica, koji se često navodi kao mogući uzor, pokazuje skupim i neučinkovitim (Wollmann, prema Swianiewi-cz, 2010: 15);

– pet novouspostavljenih regija moglo bi poslužiti kao rje-šenje za prijepore oko oblikovanja izbornih jedinica za izbore zastupnika u Hrvatski sabor;

– manji broj jedinica omogućio bi bržu, bolju i učinkoviti-ju koordinaciju mnogih javnih službi na lokalnoj razini, jer bi se smanjio broj uključenih aktera (usp. Jugović, 2012); itd.

ju i imati kvalitetno pripremljene strateške planove, mora pripremiti konkretne projekte koji se uklapaju u strateške prioritete, mora za-posliti dobro educirane službenike ili platiti firme koje će te pro-jekte pripremati i o njihovoj se realizaciji čitavo vrijeme brinuti te komunicirati s nadležnim hrvatskim i EU institucijama, i mora imati vlastita financijska sredstva koja će uložiti i u pripremu i u realiza-ciju projekata. Većina malih i srednjih lokalnih jedinica, pa čak i neki gradovi nisu to u stanju osigurati. I dio županija ima slab ap-sorpcijski kapacitet (usp. Puljiz, 2011). Već duže vrijeme ističe se da je financijski kapacitet lokalne samouprave slab i pledira za jačanje lokalne financijske autonomije (tako Šimović, 2003).

38

Premda su teritorijalne reforme koje idu za povećanjem lo-kalnih jedinica teške za oblikovanje i provedbu, one su nužne želi li se osigurati veću ulogu lokalnih jedinica, ali i veći kapa-citet čitavog društva za rješavanje javnih problema.

5. Prijedlog reforme sustava lokalne i područne (regionalne) samouprave u Hrvatskoj

5.1. Teritorijalna decentralizacija u HrvatskojDecentralizacija javnog upravljanja je vrlo složen proces

koji zahtijeva ozbiljne pripreme, profesionalni pristup i odluč-no upravljanje procesom. On se odvija u složenim okolnostima suvremenih društava te pod utjecajem niza važnih faktora, kao što su ostvarenje načela supsidijarnosti kao jednog od temelj-nih načela europskog društva, konfliktne vrijednosti suvreme-ne javne uprave, promjene utjecajnih upravnih doktrina, ukla-panje u tijek upravnih reformi te stalni proces europeizacije (šire u Koprić, 2008: 99–104; za europeizaciju v. npr. Musa, 2011).

Zbog toga je za uspjeh decentralizacije potreban novi pri-stup, kojeg obilježavaju profesionalnost i upravljanje proce-som, sustavnost i integralni pristup, dinamičnost i postupnost, ravnoteža top-down i bottom-up djelovanja te ekonomičnost. Upravljanje procesom obuhvaća utvrđivanje temelja decentra-lizacije, osiguravanje podrške te samu provedbu. Decentrali-zacija treba obuhvatiti promjene teritorijalne strukture, ovlasti i poslove, financijsku autonomiju, upravni kapacitet, politički legitimitet te centralno-lokalne odnose (usp. Koprić, 2008: 104–115).

Za razliku od takvog novog, modernog pristupa, u Hrvatskoj je na djelu tradicionalni, na promjenama propisa zasnovani pri-stup. Vođenje decentralizacije je političko, s vrlo ograničenim sudjelovanjem domaćih stručnjaka i civilnog društva, uvođenje decentralizacijskih mjera je inertno i reaktivno, proces je vrlo postupan, ako ga je uopće moguće nazvati procesom, pristup je isključivo top-down, a cijena svega je iznimno velika, mje-

39

rena stvarnim troškovima postojećeg sustava i neiskorištenim razvojnim šansama (usp. Koprić, 2008: 115–123).

Za vođenje decentralizacije, u periodu nakon za decentra-lizaciju najznačajnije normativne promjene – ustavne novele 2000., dosad su imenovana tri tijela. Prvo povjerenstvo za de-centralizaciju formirala je prva od dvije vlade Ive Sanadera, bilo je sastavljeno uglavnom od predstavnika središnje držav-ne uprave, gotovo bez stručnjaka te predstavnika lokalne razi-ne i civilnog društva (Koprić, 2008: 118). Sastalo se desetak puta, ali je uglavnom ostalo bez nekog posebnog rezultata.

Tek u rujnu 2010. formirala je Vlada Republike Hrvatske (Vlada Jadranke Kosor) novo tijelo, Radnu skupinu za decen-tralizaciju i teritorijalni preustroj. Ta je skupina trebala proves-ti (!) aktivnosti utvrđene Smjernicama i načelima za funkcio-nalnu decentralizaciju i teritorijalni preustroj koji je ista vlada usvojila u srpnju 2010. Radna se skupina sastala tek par puta i ostala bez ikakvog utjecaja na decentralizaciju.

Nova je Vlada (Vlada Zorana Milanovića) u veljači 2012. godine osnovala Nacionalno povjerenstvo za provođenje de-centralizacije i reforme lokalne i područne (regionalne) samo-uprave. I ono se sastalo tek par puta, općenito raspravljajući o mogućnostima i zaprekama za decentralizaciju.

Lokalna je samouprava i njezina reforma u zadnjih desetak godina ostala manje važno društveno pitanje. Dosadašnja su povjerenstva za decentralizaciju bila više kulise, nego stvarni akteri. Usprkos tome, ili baš radi toga, važno je daljnja rješenja ponuditi sa stručnog stajališta i inzistirati na njima. To naročito zato što politički akteri i dalje govore o decentralizaciji kao o svom političkom opredjeljenju (v. i Koprić, 2012a: 22).

Prijedlozi struke tiču se formiranja samoupravnih (politič-kih) regija, reorganizacije temeljne, lokalne razine samoupra-ve, uključujući i mjesnu samoupravu, ali u širem kontekstu koji uključuje i reorganizaciju dekoncentrirane državne uprave i izbornih jedinica za nacionalne parlamentarne izbore. Pritom je važno ocrtati vremenski plan decentralizacije, koji treba uključiti nekoliko izbornih ciklusa na lokalnoj razini. Preduvjet

40

za decentralizaciju i ostale pozitivne promjene u sustavu lo-kalne samouprave je teritorijalna reorganizacija.

5.2. Osnivanje samoupravnih (političkih) regija i za-državanje unutarregionalnih autonomija

Kod formiranja pet samoupravnih regija valja uzeti u obzir sve stručno-tehničke kriterije, ali i dodatne uloge koje bi one trebale imati u izbornom sustavu te u sustavu planiranja regi-onalnog razvoja. Granice povijesnih i ekonomskih regija već su poznate, a ne poklapaju se s postojećim granicama među županijama. Zato prilikom formiranja političkih regija treba uzeti u obzir geografske, povijesne i ekonomske cjeline, a ne formalne granice nedosljedno formiranih županija.

Najvažnije je kvalitetno povući crte razgraničenja regija u središnjem dijelu Hrvatske, u široj okolici Zagreba, ne libeći se pritom rješenja koje će čak i neke dijelove sada bliže Za-grebu smjestiti u neke druge regije. Gotovo da je zadnji čas za tako nešto, jer će inače gravitacijsko djelovanje prejakog Za-greba na duže vrijeme onemogućiti ravnomjerni razvoj. Važno je ne robovati sada neprirodno određenim granicama župani-ja, posebno u tom, središnjem dijelu zemlje, koje sijeku linije društvene i ekonomske gravitacije, kao i cjelovite ekonomske, funkcionalno povezane cjeline. Razvojne potrebe također mo-raju biti uzete u obzir, jednako kao i potreba za onemogućava-njem potpunog narušavanja ravnoteže među regijama.

Riječ je o sljedećim regijama:1. Zagrebačka koja bi obuhvaćala područje Grada Zagre-

ba te južni i zapadni dio sadašnje Zagrebačke županije (bez gradova i općina koji bi ušli u sastav Središnje Hr-vatske) a brojila bi 1.037.162 stanovnika;40

2. Primorsko-istarsko-gorska koja bi obuhvaćala područje današnje Istarske, Primorsko-goranske, Ličko-senjske i Karlovačke županije, kao i dio Sisačko-moslavačke žu-

40 Prema rezultatima popisa stanovništva provedenog 2011., a objavlje-nim na internetskoj stranici Državnog zavoda za statistiku.

41

panije (grad Glinu te općine Dvor, Gvozd i Topusko) sa 700.294 stanovnika;

3. Dalmacija koja bi obuhvaćala postojeću Zadarsku, Šibensko-kninsku, Splitsko-dalmatinsku, te Dubrovač-ko-neretvansku županiju, uz dodatak triju općina Ličko-senjske županije koje gravitiraju Zadru (Lovinac, Udbi-na, Donji Lapac) sa 862.869 stanovnika;

4. Slavonija, koju bi sačinjavale današnja Osječko-baranj-ska, Vukovarsko-srijemska, Virovitičko-podravska, Po-žeško-slavonska, te Brodsko-posavska županija, kao i dio Sisačko-moslavačke (grad Novska te općine Jaseno-vac, Lipovljani te Hrvatska Dubica) te dio Bjelovarsko-bilogorske županije (gradovi Daruvar i Grubišno Polje te općine Dežanovac, Končanica, Sirač i Đulovac)41 sa 855.746 stanovnika;

5. Središnja Hrvatska koja bi obuhvatila područje sadašnje Međimurske, Varaždinske, Krapinsko-zagorske, Kopriv-ničko-križevačke, te Bjelovarsko-bilogorske županije (bez jedinica koje bi prešle u Slavoniju), kao i istočni dio Zagrebačke županije (gradovi Sveti Ivan Zelina, Vrbovec i Ivanić grad, te općine Bedenica, Dubrava, Farkaševac, Gradec, Kloštar Ivanić, Križ, Preseka i Ra-kovec) sa 834.541 stanovnika.42

Tako bi se dobila relativno uravnotežena regionalna struk-tura, uz odstupanje u Zagrebačkoj regiji te Primorsko-istarsko-gorskoj regiji. Grad Zagreb je u zadnjem desetljeću privukao još dodatnog stanovništva te skupa s dijelovima postojeće Za-grebačke županije predstavlja po broju stanovnika i ekonom-skom potencijalu najveću regiju. Zbog prirodnog oblika i obi-lježja prostora (dolina Save), prometnica, pa i funkcionalnih

41 Područje tzv. Zapadne Slavonije predstavlja područje preklapanja gra-vitacijskog djelovanja Zagreba i Osijeka, formirajući neku vrstu mikroregije unutar Slavonije. U nekim uvjetima moglo bi ju se priključiti Središnjoj Hrvatskoj.

42 Navedeno je stanje prema sadašnjoj organizaciji općina i gradova – i nju bi ponegdje trebalo promijeniti (infra).

42

veza, ovu je regiju gotovo nemoguće smanjiti, a da ima još iole prirodni oblik.

Drugačije je s Primorsko-istarsko-gorskom regijom, koja obuhvaća relativno raznoliko područje od Istre do Gline i Gos-pića, ali još uvijek s manje od 800.000 stanovništva. Ipak, ona u mnogo čemu funkcionira kao stvarna cjelina, zajednica in-teresa, komplementarna po prirodnim i gospodarskim kompo-nentama koje sadrži. Područje koje gravitira Karlovcu, a koji na regionalnoj razini ima snažne veze s Rijekom,43 dijelom je sada priključeno Sisačko-moslavačkoj županiji, što bi valjalo ispraviti.

Upravo ta, najzapadnija regija po svojoj strukturi i obliku upozorava na nužnost kreiranja formi autonomije i identiteta unutar regija.44 No, unutarregionalne autonomije trebalo bi formirati ne samo za Istru, nego i za Dubrovačko područje, Međimurje, Zadar, Zapadnu Slavoniju, itd. Postojeći kulturni identiteti ne smiju se zatirati nego promovirati i jačati kao dio ukupno kapaciteta regija. Čak i takvi posebni slučajevi mogu se regulirati međusobno različito, tj. tako da npr. Istra kao subregija ima različite ovlasti od područja oko Dubrovnika. Puno je argumenata za fleksibilni pristup i očuvanje identiteta određenih subregija.45

43 Tako primjerice Novi list, koji ima snažno regionalno usmjerenje, re-dovito donosi vijesti s karlovačkog područja, jednako kao i iz Like, Primor-ja, kvarnerskih otoka i Istre. Riječ je i o području koje je iznimno dobro prometno povezano. I Blažević vidi karlovačko područje u sastavu takve regije, s tim da po njegovom mišljenju velik dio Ličko-senjske županije ne pripada u ovu regiju, pa u njoj spominje tek područja oko Otočca i Senja te dio otoka Paga (Blažević, 2010: 194).

44 Ivanišević je još 2000. predlagao podjelu na pet regija umjesto žu-panija, spominjući Primorje, Dalmaciju, gorsku Hrvatsku, sjevernu Hrvat-sku i Slavoniju, kao i subregije s određenim zasebnim identitetom (Istra, dubrovački kraj, Međimurje, Baranja, istočna Slavonija i zapadni Srijem). – Ivanišević, 2000: 590–591

45 Usprkos razlozima za fleksibilniji pristup u pogledu nabrojenih krajeva, praktično ni u jednom od tih primjera nema onih temelja za autonomiju koji se obično uzimaju u obzir u suvremenoj Europi. U svakom od ovih slučajeva riječ je o mikroregijama, a ne regijama, a nema velike različitosti u odnosu na

43

Prilikom određivanja sjedišta regija treba uzeti u obzir ve-ličinu i stručne, empirijski provjerene spoznaje o središnjim gradovima kao pokretačima razvoja svojih regija i pružatelji-ma niza javnih usluga za čitavo područje regija (Wojtowitz, 2010). Za sjedišta bi se mogla odrediti i neka druga mjesta, koja se možda želi revitalizirati. Razlog može biti i taj da se jednostavno onemogući prijepore između većih gradova u po-jedinim regijama (tako npr. u Dalmaciji između Splita i Zadra, u Primorju i Istri između Rijeke i Pule, itd.). Tako bi se za sjedišta moglo odrediti mjesta kao što su primjerice Križevci, Šibenik, Požega ili Opatija.46

5.3. Političke regije kao planske i razvojne regijeUnutar takve podjele valjalo bi političke regije koristiti kao

okvir za planiranje, razvojno povezivanje te međužupanijsko usklađivanje javnih politika. Političke regije suvremene Euro-pe uglavnom i služe za planske i razvojne svrhe.47 No, čini se da je hrvatska Vlada odustala od takve ideje, inače najavljene i u predizbornom programu nazvanom Plan 21 (2011).

ostatak regije u smislu drugačije nacionalne, vjerske ili jezične strukture, ili nekog drugog ozbiljnog razloga. Europski primjeri se povode upravo za na-cionalnim i jezičnim specifičnostima (Bolzano, Italija), velikom prostornom udaljenošću od matične zemlje i blizinom drugoj zemlji (Ålandsko otočje, Finska), dubokim povijesnim razlikama (Farsko otočje, Danska), i sl. ili pak kombinacijom svih tih razloga. U Hrvatskoj su mahom u pitanju povijesni temelji i animoziteti među određenim urbanim cjelinama, a tek podredno i ponegdje sastav stanovništva i/ili neke jezične specifičnosti. U tom se stilu, primjerice, s osloncem na identitetske animozitete Splita i Zadra, predlaže »zadarofilska« podjela priobalnog dijela (tzv. Jadranska Hrvatska) na tri »mi-kroregije« (NUTS III): riječku (Istra, Primorje i Gorski kotar), zadarsku (s Likom) te splitsku (s Dubrovnikom), pri čemu se identitetske i povijesne argumente u prilog Istre i Dubrovnika ni ne spominje (Magaš, 2011).

46 Neke su zemlje po tom načelu kao glavni grad odredile grad koji nije najveći ili nije središnji po bilo kojem drugom načelu (npr. Brasilia u Brazilu ili Astana u Kazahstanu). Motivi su rasteretiti najveći, često i brzo bujajući grad, razviti novo središte u kojem se nove institucije mogu planski razviti, ili neki drugi.

47 O planskim, razvojnim regijama; usp. Đulabić, 2007: 58–59.

44

Od 1. siječnja 2013. Hrvatska će, naime, za statističke po-trebe biti razdijeljena na dvije statističke regije, kontinental-nu i jadransku Hrvatsku. Jadranska regija ostaje ista kao i u ranijoj podjeli na tri statističke regije, koje su uspostavljene 2007., te obuhvaća sedam županija, koje makar jednim svojim dijelom izlaze na Jadransko more. To uključuje i Ličko-senj-sku županiju, kao jednu od najnelogičnije skrojenih županija u postojećoj organizaciji, uz Sisačko-moslavačku, Zagrebačku i možda još poneku. Kontinentalna regija obuhvaća preostali dio zemlje, tj. dosadašnju Sjeverozapadnu te Panonsku Hrvat-sku, s trinaest županija i Gradom Zagrebom (Nacionalna klasi-fikacija prostornih jedinica za statistiku, NN 96/12).

Budući da je u stvarnom životu nemoguće osigurati razvoj-nu suradnju i plansko dogovaranje županija bilo unutar jedne, bilo unutar druge od novih statističkih regija, bit će potrebno pronaći uže i prirodnije određene grupe županija za suradnju. Već se govori o planskim područjima, koja će u nekoj mjeri slijediti predloženu organizaciju političkih regija, ali uz važna neprirodna odstupanja, uvjetovana time da su u novom dogo-voru oko statističkih regija postojeće županije uzete kao san-krosantne cjeline. I to nakon svih znanstvenih i stručnih kritika u zadnjih dvadeset godina!48

Za pretpostaviti je da će planska područja jadransku regiju razdvojiti u dvije cjeline, istarsko-riječko-gorsku te dalma-tinsku. Pritom prva neće obuhvatiti karlovačko područje, ali će zato obuhvatiti čitavu Ličko-senjsku županiju, čiji dijelovi više gravitiraju Zadru. Dalmatinsko će područje, slično kao i slavonsko vjerojatno biti najprirodnije određeno. Karlovačko će područje pripasti središnjoj Hrvatskoj, iz čijeg će sastava zasigurno biti izdvojeno područje Zagreba i Zagrebačke žu-panije. Ostaje za vidjeti hoće li linije prirodnih komunikaci-ja i međuovisnosti uspjeti prodrijeti kroz ove u više područja umjetno postavljene granice.

Takva struktura statističkih regija i planskih područja for-malno ne onemogućuje drugačiju organizaciju političkih re-

48 V. umjesto ostalih: Blažević, 2010.

45

gija. Statističke regije su doista samo izvanjske jedinice koje imaju statističko-tehničku svrhu. Planska područja, ako budu imala određene mehanizme koordinacije, što je za očekivati jer u protivnom nemaju smisla, jesu određene institucije. No, po-stavlja se pitanje kakva bi to nužda morala tjerati politički vrh zemlje da se upusti u još jedan novi, dodatni i paralelni posao, posao teritorijalnog preustroja, kraj uspostave nove institucio-nalne infrastrukture potrebne za apsorpciju sredstava iz europ-skih fondova upravo namijenjenih regionalnom razvoju!? Pa čak i kad bi se u taj posao upustio, kako bi ga politički proveo, ako apsorpcijske svrhe statističkih regija i planskih područja praktično cementiraju županijsku organizaciju?

Koliko se zasad može predvidjeti, ne dođe li do naglih i malo vjerojatnih okolnosti kao što su kriza hrvatskog pridruži-vanja Europskoj uniji, unutarnja strukturno-politička i finan-cijska kriza EU, ili nagla promjena europske regionalne politi-ke uz radikalno smanjeni dotok novca za uravnoteženi razvoj europskih regija, vjerojatnija je stabilizacija budućih planskih područja u svojevrsne regionalne cjeline bez političke i bilo kakve druge autonomije, uz zadržavanje sadašnjih županija kao političkih autonomija i jedinica teritorijalne samouprave drugog stupnja.

5.4. Političke regije kao izborne jedinice za izbor zastupnika u Hrvatski sabor

Postojeće izborne jedinice za izbor zastupnika u Hrvatski sabor utvrđene su još u vrijeme kad se Sabor sastojao od Za-stupničkog i od Županijskog doma, pri čemu je potonji imao zadaću reprezentirati političke interese različitih dijelova Hr-vatske. Taj je dom prestao postojati nakon ustavnih promje-na koje je predložila vlada Ivice Račana, s tim da su kritike na račun izbornog modela za taj dom bile snažne i utemelje-ne. Županijski se dom birao tako da je osiguravao enormnu nadpredstavljenost najjače političke stranke, tada HDZ-a, što je izazvalo reakciju nove vladajuće koalicije nakon izbora 2000.

46

Od tada nema nikakvog predstavništva regija ili dijelova Hrvatske u Saboru, a Hrvatska je postala još centraliziranija nego je bila tijekom 1990-ih. Zato bi u okviru promjene te-ritorijalne organizacije Hrvatske nove političke regije trebale dobiti i ulogu u nacionalnom političkom sustavu te služiti kao izborne jedinice za izbor zastupnika u Hrvatski sabor (tako i Koprić, 2010a: 947; Kasapović, 2011: 28).

Postojeće izborne jedinice nisu skrojene logično te dijele prostor Republike Hrvatske u smislu izbornog inženjeringa, a ne prema logičnim vezama pojedinog dijela državnog teri-torija. Riječ je o deset izbornih jedinica utvrđenih Zakonom o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor u kojima se broj birača ne smije razlikovati više od + – 5% (čl. 35. i 36. Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor). Organizacijom izbora za Sabor u pet samoupravnih regija Hr-vatski sabor bi dobio neku vrstu regionalnog predstavništva te bi bilo jasno koji zastupnici predstavljaju koji dio birača u zemlji. U svakoj regiji-izbornoj jedinici moglo bi se birati praktično dvostruko više zastupnika nego sada (sada se u jed-noj izbornoj jedinici bira 14 zastupnika) ili se u slučaju kom-biniranja različitih izbornih modela taj broj može zadržati na sadašnjem, povećavati ili smanjivati. Broj zastupnika treba ve-zati uz broj birača, što znači da svaka regija ne bi imala jednak broj zastupnika u Saboru.

Jedna od mogućih podvarijanti je kombinacija izbora po regijama-izbornim jedinicama, tako da se iz svake regije bira određeni broj zastupnika (ukupno 70 njih koji bi reprezentirali svoje regije i interese građana na njihovom području), a da se na području čitave Republike Hrvatske kao jedne izborne jedinice bira još toliko zastupnika po načelu razmjernog pred-stavništva, koji bi reprezentirali interese svih građana te sim-bolizirali jedinstvo države. Pritom bi se zastupnici s područja regija mogli birati bilo po načelu razmjernog predstavništva, bilo po većinskom izbornom modelu, tako da se svaka regi-ja dalje podijeli na određeni broj izbornih okruga podjednake veličine.

47

5.5. Reorganizacija lokalne samouprave po načelu monotipskih općina

Hrvatska ima previše složenu strukturu lokalnih jedinica, njih 556, od toga čak 429 u statusu općina. U kategoriji grado-va (127) su Grad Zagreb s posebnim statusom, veliki gradovi (16 gradova s više od 35.000 stanovnika) i gradovi koji su sjedišta županija pa uživaju istovjetan status kao veliki gra-dovi (8), te ostali gradovi (102). Time se stvara ogromna ne-jednakost među građanima, koji migriraju s ruralnih područ-ja prema većim i najvećim gradovima, jer im tamo lokalna samouprava daje najviše javnih usluga. Hrvatska zato liči na malformiranog čovjeka s velikom glavom (Zagreb) i malim udovima (ostatak). Takva se slika replicira u pojedinim regi-jama. O potencijalu razvoja u malim općinama i u malim gra-dovima teško je govoriti.49 Pokazalo se da je sustav pomoći sa središnje i sa županijske razine prema lokalnim jedinicama netransparentan i nepredviljiv te se zasniva na arbitrarnim po-litičkim kriterijima (Rogić Lugarić, 2011: 72–73) – razvojni »uspjeh« nekih lokalnih političara svodi se dakle vrlo često na obilaženje ureda ministara i župana iz njihovih političkih stranaka.

Jedinice na temeljnoj, lokalnoj razini valjalo bi ponovno oblikovati, uvažavajući neke od sad već stabiliziranih situacija na terenu, ali imajući u vidu ponajprije ekonomsko-razvojnu svrhu lokalne samouprave. Upravo ta svrha govori u prilog okrupnjavanju temeljnih lokalnih jedinica te odustajanje od formalnog razlikovanja urbanih od ruralnih jedinica. Drugim riječima, valjalo bi primijeniti monotipsko načelo po kojem su sve jedinice iste razine u što većoj mjeri formalno i faktično izjednačene.

Voditi procese reformi javnih službi (odgoj i obrazovanje, zdravstvo, socijalna skrb, kultura, rekreacija i zabava, itd.) i poticati razvoj privrede, naročito u segmentu malih i srednjih

49 Najmanje općine su Civljane (240 stanovnika), Zadvarje (289), Laniš-će (327), Kijevo (405), Sućuraj (463), Ribnik (477), itd.

48

poduzeća predstavlja glavni izazov suvremene lokalne samo-uprave. Za to su potrebni određeni financijski kapacitet, širina područja, kapacitet zapošljavanja stručnog osoblja, racionalne organizacije upravnog aparata, dovoljne iskorištenosti pred-stavničko-političkih tijela, i slično. Zato u razvijenijim zem-ljama postoji trend uglavnom prema stvaranju većih i jačih jedinica.

Broj lokalnih jedinica ne bi trebao prijeći 150, što bi osigu-ralo da prosječna veličina jedinice bude barem 28.500 stanov-nika. Tako bi se prosječna veličina sa sadašnje od 7.717 (što uključuje i Zagreb) odnosno 6.302 stanovnika (bez Zagreba) poveća za gotovo pet puta, a da te jedinice budu tek 2/3 onih velikih općina (oko 45.000 stanovnika) koje je Hrvatska nasli-jedila iz prijašnjeg sustava. Tako bi se, na primjer, na području Zagrebačke županije, koja je sada razdijeljena na čak 34 je-dinice (9 gradova i 25 općina, s prosječno 9.342 stanovnika), moglo formirati 13 lokalnih jedinica s prosječno 24.434 sta-novnika. Itd.

Prilikom okrupnjavanja valja uzeti u obzir sve specifičnosti svakog pojedinog prostora, od potrebe vođenja jedinstvenih lokalnih javnih politika na pojedinom otoku, preko nacionalne pripadnosti stanovništva u nekim krajevima, prirodnih veza i prostornih zapreka (potoci, rijeke, izdvojeni manji otoci, itd.), do veličine naselja. Tako se veća naselja (na primjer ona s više desetaka tisuća stanovnika) naravno ne smiju dijeliti na više manjih jedinica nego moraju ostati jedinstvene jedinice. S druge strane, tamo gdje je naseljenost rijetka, ne smije se forsirati stvaranje nekakvih velikih jedinica, nego se moraju uvažiti struktura naselja te prirodne okolnosti. No, temeljem takve reorganizacije valjalo bi doći do situacije da jedinice lo-kalne samouprave mogu preuzeti značajni dio javnih poslova, kao što i zahtijeva Europska povelja o lokalnoj samoupravi. Njihov broj ne bi trebao biti veći od dvjestotinjak, a poželj-no bi bilo da bude i manji. Tamo gdje nije moguće osigurati značajno veći kapacitet lokalnih jedinica, potrebno je obvezati ih na suradnju, naročito u pružanju javnih usluga građanima i privredi, unutarnjim službama, i slično.

49

Spajanje postojećih malih i slabih lokalnih jedinica tako da se npr. ukine njih 10–20% (između 50 i 100) samo bi dovelo do njihovog pripajanja susjednim, često jednako slabim opći-nama i gradovima, što pokazuje da taj način »reforme« zapra-vo nije smislen. Njime bi praktično nestale samo one općine koje su osnovane u razdoblju 1992.–2010.

Jasno je da se kod opredjeljenja za bilo koju prosječnu ci-ljanu veličinu novih općina svaka pojedina općina ni ne treba, a ni ne može biti upravo takva da ima prosječni ciljani broj stanovnika. Tako na primjer Lastovo treba zadržati status po-sebne lokalne jedinice, premda ima vrlo mali broj stanovnika. Slično je i s nekim drugim izdvojenim otocima, kao i rijetko naseljenim dijelovima Like i Gorskog kotara.

Nove općine ne bi trebale biti manje od 5.000 stanovnika, osim iznimno, jer se upravo taj broj smatra nužnim za moguć-nost obavljanja tipičnih lokalnih javnih službi (Davey, 2002: 35). To će biti naročito teško u slučaju nekih otoka, budući da nemaju toliko stanovnika, a udaljeni su od drugih otoka ili kopna.50 S druge strane, u slučaju da neko naselje dvostruko prelazi gornju poželjnu veličinu jedinice (dakle, ako prelazi 50–60.000 stanovnika),51 trebalo bi mu osigurati posebni polo-žaj, kako bi se uvažile specifične potrebe tako velikih razvojnih centara koji predstavljaju motore razvoja čak i širih područja.

Ovlasti koje bi takve nove lokalne jedinice mogle preuzeti su brojne. Od razvojnih, preko društvenih i socijalnih (zdrav-stvo, obrazovanje, socijalna zaštita, kultura), do obavljanja

50 To je slučaj posebno s Lastovom, Mljetom, Šoltom, Dugim otokom, Pašmanom, Cresom i Visom. Pritom se ne misli na male i slabo naselje-ne otoke koji ni sada nemaju status općine (oko tridesetak njih), kao ni na one koji su relativno blizu kopna ili zbog prometne i prostorne povezanosti mogu, poput Ugljana i Pašmana, biti u zajedničkoj jedinici. Valja dodati da sada ima 375 lokalnih jedinica s manje od 5.000 stanovnika, od čega je 18 gradova i 357 općina. Čak 36 općina ima manje od 1.000 stanovnika.

51 Pritom bi trebalo uzeti u obzir stvarne pokazatelje o broju stanovnika. U postojećem uređenju ima i tako umjetnih gradova u kojima polovica sta-novnika prebiva u centralnom naselju urbanog karaktera, dok druga polovi-ca živi u okolnim ruralnim naseljima. Takva je situacija s Velikom Goricom, Čakovcem i više drugih gradova.

50

poslova državne uprave (matičarstvo, unošenje podataka u registre, izdavanje dokumenata), kao u drugim zemljama s razvijenijom lokalnom samoupravom. U tom smislu kao svo-jevrsni uzor mogu služiti ranije velike općine koje su dobro funkcionirale u upravnom smislu (ne i u smislu demokratskih standarda) ili pak nordijski model u kojem lokalne jedinice obavljaju velik dio javnih poslova – praktično sve što gra-đanima treba u odnosu s javnom vlašću, uključujući lokalne elemente državnih upravnih poslova (registri, tehnika izbora, dokumenti, dopuštenja, gradnja, itd.).

5.6. Položaj velikih gradovaDosadašnja regulacija položaja velikih gradova nije zado-

voljavajuća, jer je granica za njih određena prenisko, a decen-tralizacija javnih poslova gotovo da i nije provedena. Po po-stojećem uređenju, u Hrvatskoj postoji osam jedinica s preko 50.000 stanovnika, odnosno pet jedinica s preko 60.000 sta-novnika. To su doista najveći hrvatski gradovi, koji zaslužuju posebnu regulaciju. No, za dobivanje statusa takvog velikog grada trebalo bi utvrditi prirodnost njihovog postojećeg teri-torijalnog razgraničenja od susjednih jedinica, budući da neki, poput Velike Gorice, obuhvaćaju velik dio ruralnog područja i stanovništva52 te su središta hrvatskih regija (Zagreb, Split,

52 Po broju stanovnika uže gradske jezgre (središnjeg naselja) naspram ukupnog broja stanovnika jedinice koja se naziva gradom i ima status ve-likog grada postoje velike disproporcije. Tako je u naselju Velika Gorica tek 31.341 od 63.511 stanovnika Grada Velike Gorice (kao jedinice lokalne samouprave), što je manje od 50%. U naselju Samobor živi tek 42% sta-novništva Grada Samobora, itd. S druge strane, Grad Rijeka ima 128.735 stanovnika, a samo naselje čak 127.498 stanovnika (99%). Tu je i Pula, koja se sastoji samo od jednog naselja, itd. Redom, iza Zagreba, po broju stanov-nika su naselja Split (165.893/178.192), Rijeka, Osijek (83.496/107.784), Zadar (70.674/75.082), Pula (57.765) i Slavonski Brod (53.473/59.507). Svi ostali sadašnji veliki gradovi u središnjem naselju imaju manje od 50.000 stanovnika. Po ukupnom broju stanovnika u svim naseljima koja pripada-ju gradu kao jedinici lokalne samouprave koji prelazi 50.000 stanovnika u kategoriju jedinica koje prelaze tu granicu su još Velika Gorica te Kar-

51

Rijeka, Osijek) ili značajnih i identitetski zasebnih mikrore-gija.

Glavna decentralizacijska mjera za takve gradove je finan-cijska – valja im osigurati značajno veće javne prihode nego ostalim jedinicama prvoga stupnja, kako bi mogli financirati ne samo postojeću razinu vlastitih gradskih službi, nego do-ista biti motori razvoja širih područja koja su pod njihovim gravitacijskim utjecajem. Ako obuhvaćaju značajnija ruralna područja u svom užem području, tim bi rubnim ruralnim na-seljima trebalo osigurati učinkovitu mjesnu samoupravu. Na užem području tih gradova valjalo bi uvesti mjesnu samoupra-vu po načelu susjedskih odbora, sa snažnom participativnom ulogom, a tek djelomično s ulogom u obavljanju nekih javnih poslova.

5.7. Nova pozicija i uređenje ZagrebaGrad Zagreb valjalo bi zajedno s njegovom okolicom or-

ganizirati na načelima metropolitanske federacije, a ne do-minacije nad okolinom ili izolacije od okoline.53 Unutarnja organizacija grada trebala bi biti utemeljena na snažnijoj de-centralizaciji na gradske četvrti, uz izbjegavanje rizika neu-sklađenosti u vođenju vitalnih javnih politika na razini gra-da kao cjeline. Ne smije se narušiti mogućnost integriranog

lovac (46.827/55.991). Još je čudnija situacija kad se uzme u obzir da je zakonodavac s velikim gradovima izjednačio sjedišta županija, pa su tako u istoj poziciji s navedenim gradovima i Krapina koja kao naselje ima tek 4.482, a kao jedinica lokalne samouprave tek 12.479 stanovnika te Gospić (6.561/12.729)!

53 Za jedan od prvih elaboriranih prijedloga u tom smislu v. Pavić, 2003. Temeljno pitanje dobrog upravljanja gradovima je odrediti pravi balans je-dinstvenog funkcioniranja grada i unutarnje decentralizacije. Važno je da tako veliki gradovi funkcioniraju kao cjeline da bi mogli voditi jedinstvenu politiku prostornog uređenja, razvoja i obavljanja temeljnih javnih službi. S druge strane, potrebno je omogućiti da se dijelovi grada motiviraju i uključe u javno upravljanje odlučujući o i rješavajući probleme pojedinih dijelova grada, za koje nije potrebno a ni dobro da se vode iz jednog centra, nego da se u što većoj mjeri prepuste građanima koji u tim dijelovima žive.

52

upravljanja i razvoja te najveće hrvatske urbane cjeline, ali se mora osigurati veća autonomija pojedinih dijelova grada koji sada praktično nemaju nikakve autonomije. Neke dijelove sadašnjeg grada možda bi trebalo osamostaliti kao posebne jedinice (npr. Sesvete) koje bi ostale dio metropolitanske fe-deracije. S druge strane, sadašnja gradska četvrt Brezovica je praktično ruralno područje pa bi valjalo vidjeti treba li uopće pripadati gradskom području.54

Budući da gradovi sličnog statusa i veličine u Europi nema-ju dvije razine unutarnje decentralizacije (Ivanišević, 2008), valjalo bi razmisliti da se poveća broj četvrti, koje bi zadržale pravnu osobnost, dok bi se mjesni odnosno susjedski odbori mogli iskoristiti kao točke povremenog okupljanja građana. U odnosu na četvrti, decentralizacija mora biti izvršena i u po-gledu poslova, i u pogledu financija.55

5.8. Mjesna samoupravaMjesna samouprava trebala bi omogućiti, nakon instituci-

onalne transformacije, nastavak identiteta i razvoja onih po-dručja koja su sada konstituirana kao manje općine i gradovi nakon što se ona uklope u nove, veće jedinice lokalne samo-

54 Dok se Sesvete sa 70.633 stanovnika mogu konstituirati kao zaseb-na jedinica, za pretežno ruralnu Brezovicu s 12.040 stanovnika je rješenje možda u spajanju s nekim susjednim područjima koja su sada samostalne općine.

55 Mjesna samouprava u Zagrebu, koja je organizirana na razini 17 grad-skih četvrti i 218 mjesnih odbora, u najpovoljnijem je razdoblju primala ukupno 5% prihoda gradskog proračuna, što je već 2011. značajno smanje-no. Nelogično je da četvrti u Zagrebu imaju tako male prihode. Ako lokalna samouprava u Hrvatskoj ima prihode od kakvih 11% prihoda opće države, onda bi barem toliko trebao biti udio oblika mjesne samouprave u proračunu Grada Zagreba. Osim toga, dosadašnja politika Grada je bila da se velik dio poslova administrativno vodi preko Službe za mjesnu samoupravu koja funkcionira na razini gradske uprave, dakle centralizirano, što dodatno one-mogućava bar minimum decentraliziranog funkcioniranja u Gradu. Gradske bi četvrti morale dobiti određeni udio u prihodima Grada, i to u početku oko 10%.

53

uprave.56 U njima će te jedinice mjesne samouprave preuzeti brigu za rubne dijelove jedinica, sudjelovanje građana u obli-kovanju javnih politika te kvalitetu života manjih zajednica. Mjesnu samoupravu treba definirati teritorijalno, zagarantirati joj pravnu osobnost i određene javne prihode nužne za financi-ranje mjesnih potreba. Na taj način mjesna samouprava može ponovno zadobiti ulogu koja joj i treba pripadati, ulogu vi-talnog komunikacijskog centra između građana i javnih vlasti (usp. Kristinsson, 2005). Mjesna samouprava u Hrvatskoj je tu ulogu već imala, prije ukidanja mjesnih zajednica, pa nije riječ o instituciji koja nije poznata. Hrvatska iskustva s mjesnim zajednicama su u osnovi pozitivna.

Mjesna samouprava morala bi u osnovnim crtama biti re-gulirana zakonom, da ne bude kao sada prepuštena lokalnoj regulaciji. Njezine bi se uloge morale preciznije i jasnije re-gulirati, pri čemu bi neke javne poslove morale preuzeti na-ročito jedinice mjesne samouprave u rubnim dijelovima većih lokalnih jedinica. Naročito na ruralnom prostoru, mjesna bi samouprava mogla biti akter ruralnog razvoja, razvoja naselja, demografskog razvoja i sl. Time bi mjesna samouprava bila, pored ostaloga, i čuvar samostalnosti tih dijelova, kao i instru-ment ravnoteže sa naseljem u kojem je sjedište jedinice lokal-ne samouprave, sprečavajući moguće zanemarivanje rubnih područja većih lokalnih samoupravnih jedinica. Sve u svemu, zakonsku regulaciju mjesne samouprave trebalo bi prilagoditi različitim svrhama koje takva institucija ima na a) ruralnom području većih općina, b) u centralnom naselju velikog grada te c) u Zagrebu, tako da set pravila za ta tri slučaja bude dje-lomično različit.

56 Mnoge od postojećih malih jedinica su nastale na područjima ranijih mjesnih zajednica, upravo zato što su mjesne zajednice ukinute, a njihova imovina dodijeljena gradovima i općinama. Opravdano je pretpostaviti da bi uz kontinuitet ranijih mjesnih zajednica, od kojih je dio bio nositeljem razvoja manjih infrastrukturnih investicija vlastitim sredstvima, naročito sredstvima samodoprinosa građana, pritisak na formiranje novih općina bio daleko manji. Usp. Klarić, 2010.

54

5.9. Reorganizacija dekoncentrirane državne uprave u funkciji reforme lokalne samouprave

Samo takva promjena strukture lokalne i regionalne samo-uprave omogućit će nužnu reorganizaciju državne uprave, na-pose onog dijela koji se odvija na razinama nižim od središnje države (dekoncentrirana državna uprava). Riječ je o sadašnjim uredima državne uprave te o mnogobrojnim mrežama područ-nih jedinica ministarstava i drugih upravnih organa središnje države. Sada postoji 20 ureda državne uprave, od kojih svaki – kao tijelo državne, a ne županijske uprave – djeluje na po-dručju jedne županije, s oko 3.000 službenika i namještenika, što čini svega oko 4,6% svih državnih službenika i namješte-nika. Već taj skromni udio pokazuje da je uloga ureda državne uprave mala. Ako se uzme u obzir stalno smanjivanje broja službenika i namještenika te sužavanje poslova iz njihovog djelokruga nakon 2001., vidi se da oni postaju praktično bez-načajna tijela državne uprave.

U novom regionalnom ustrojstvu, broj ureda državne uprave valjalo bi smanjiti na pet, tako da svaki od njih djeluje na po-dručju jedne regije. Naravno, svaki bi od njih imao veći broj is-postava radi dostupnosti lokalnom stanovništvu. I broj ispostava bi trebalo reducirati sa sadašnjih preko 90 na nekih šezdesetak, što će napose omogućiti prenošenje nekih poslova državne uprave na jedinice lokalne samouprave. Poslove valja prenijeti kako s ureda državne uprave, tako i s područnih jedinica tijela središnje državne uprave. Takav, preneseni djelokrug povoljno djeluje čak i na autonomiju lokalnih jedinica, pod uvjetom da su one dovoljno velike i s dovoljno velikim upravnim kapacitetom da ih obavljanje tih prenesenih poslova ne »uguši«.

Brojna tijela središnje državne uprave, na drugoj strani, u autarkičnoj želji za osiguravanjem svoje što potpunije orga-nizacijske autonomije, zaokružuju svoju teritorijalnu organi-zaciju osnivanjem i širenjem područnih jedinica.57 Kompara-

57 Tako, na primjer, prema uredbama o unutarnjem ustrojstvu krajem 2011. u Državnoj geodetskoj upravi od 1.310 predviđenih radnih mjesta čak

55

tivno gledajući, ministarstva se uglavnom bave oblikovanjem, nadgledanjem i evaluacijom resornih javnih politika, dok se provedba, koja mora biti na terenu, povjerava specijaliziranim izvršnim agencijama ili nižim upravnim organima. Miješanje obje te glavne vrste poslova u istoj organizaciji dovodi do niza loših posljedica te ju valja izbjegavati.

Zato bi velik dio poslova tih pretjerano razvijenih mreža područnih jedinica, zajedno sa službenicima, trebalo integrira-ti u urede državne uprave kao prvostupanjske državne upravne organe, radi osiguranja bolje koordinacije i ušteda u sustavu dekoncentrirane uprave (street-level bureaucracy) te radi osi-guranja lakše dostupnosti državnih usluga građanima. Tu valja posebno istaknuti katastar, dio službi iz unutarnjih poslova, većinu inspekcija, itd. Upravo bi integracija tih poslova, uz prikladnu informacijsku povezanost, dovela do realizacije je-dinstvenog upravnog mjesta (one-stop-shop; usp. Kunstelj i Vintar, 2010).

5.10. Vremenski plan za decentralizaciju

Reforma lokalne i regionalne samouprave zadatak je koji je gotovo nemoguće u potpunosti i kvalitetno provesti prije 2025. godine. Nedomišljene i brzoplete reforme su kontra-produktivne. Otpori će se javljati ako se u reformu krene bez pripreme, kako u stručnom tako i u političkom smislu. Plan decentralizacije mora se oblikovati u fazama tako da se tijek faza uskladi s izbornim mandatima na lokalnoj razini:

1.139 ili 87% otpada na radna mjesta u područnim jedinicama, a u Ministar-stvu kulture od 540 predviđenih radnih mjesta čak 229 ili 42% otpada na konzervatorske odjele širom Hrvatske. U Ministarstvu unutarnjih poslova je, nadalje, 2001. godine postojalo čak 175 policijskih postaja. Čak i na po-dručju Grada Zagreba, koji obavlja prenesene poslove državne uprave koje u drugim dijelovima zemlje obavljaju uredi državne uprave, djeluju područ-ne jedinice petnaestak središnjih tijela državne uprave. Drugim riječima, go-tovo jedna trećina tijela središnje državne uprave ima svoje mreže područnih jedinica na području Grada Zagreba. Itd.

56

– prvi korak, kojeg treba poduzeti do lokalnih izbora 2013., je osnivanje pet regija koje bi u početku mogle biti okvir za međužupanijsko usklađivanje javnih politika; one se mogu utemeljiti i pod nekim drugim imenom – važna je namjera da se kasnije iskoriste kao samoupravne regije;

– novi sustav jedinica lokalne samouprave sposobnih pre-uzeti značajni dio javnih poslova i odgovornosti valja pripremiti za lokalne izbore 2017. godine, odnosno ba-rem godinu dana prije tih izbora; za to treba provesti projekt teritorijalne organizacije, koji bi obuhvatio sni-manje stanja na terenu, prikupljanje i analizu podataka (djelomično već postoje), rad na određivanju novih jedi-nica (broj, naziv, granice) te konzultiranje građana. Pa-ralelno bi se dio poslova županija trebao preraspodijeliti novoformiranim regijama;

– izbori 2021. bi se proveli samo u novoformiranim jedi-nicama lokalne samouprave i regijama (po prvi put bi se održali regionalni izbori, dok bi po prvi put izostali županijski izbori), dok bi županije prestale postojati s prijelaznim rokom za prijenos poslova na druge razine do kraja 2025. godine;

– do 2025. godine izvršio bi se prijenos poslova sa župani-ja na općine i na regije, čime bi reforma u svojim ključ-nim elementima i završila. Nakon toga trebao bi uslije-diti period praćenja i evaluacije rezultata.

Ostaje vidjeti hoće li Nacionalno povjerenstvo osnovano 2012. godine, sastavljeno od četiri potpredsjednika Vlade, ve-ćeg broja ministara, župana, gradonačelnika i općinskih na-čelnika, uz marginalnu zastupljenost stručnjaka, imati snage osmisliti i pokrenuti reformu ili će svojom neaktivnošću omo-gućiti inertno zadržavanje postojećeg, s razvojnog stajališta nezadovoljavajućeg stanja. Sastav i dosadašnji tempo rada na-žalost više govore u prilog potonjeg.

57

Literatura

Antulov, Dragan (2000) Regionalism in Croatia: Between Tradition and Reality. Central Europe Review 2(19): 1–9.

Bajo, Anto (2009) Struktura zaposlenih u lokalnim jedinicama. Newsletter Instituta za javne financije br. 43, srpanj 2009.

Blažević, Robert (2010) Hrvatske regije i županije u povijesnom ključu. U: Jakša Barbić (ur.) Nova hrvatska lokalna i regionalna samouprava. Zagreb: HAZU.

Coplák, Jaroslav (2001) Competition and Markets in Urban Space – Creating the Market Position of a City. U: Danka Gindlová, Ivan Kusý (eds.) Socio-Economic Aspects of Spatial Develo-pment. Bratislava: Road.

Čavrak, Vladimir (2009) Regionalizacija i regionalna politika u re-cesiji. U: Damir Vašiček (ur.) Hrvatski javni sektor u aktualnim gospodarskim uvjetima. Opatija: Hrvatska zajednica računovođa i financijskih djelatnika.

Davey, Kenneth (2002) Decentralization in CEE Countries: Obstac-les and Opportunities. U: Gábor Péteri (ed.) Mastering Decen-tralization and Public Administration Reforms in Central and Eastern Europe. Budapest: OSI/LGI.

DZS (2011) Model diferencijacije urbanih, ruralnih i prijelaznih na-selja u Republici Hrvatskoj. Metodološke upute 67. Zagreb: Dr-žavni zavod za statistiku.

Đulabić, Vedran (2007) Regionalizam i regionalna politika. Zagreb: Društveno veleučilište.

Đulabić, Vedran (2008) Moderna regionalna politika u Hrvatskoj: stanje i šanse. U: Eugen Pusić (ur.) Hrvatska država i uprava. Zagreb: HAZU.

Đulabić, Vedran, Škarica, Mihovil (2012) Regional Policy and the Various Statuses of Local Units in Croatia. Hrvatska i kompara-tivna javna uprava – Croatian and Comparative Public Admini-stration 12(2).

Franić, Josip (2012) Zapošljavanje na lokalnoj razini u Republici Hr-vatskoj tijekom gospodarske krize. Newsletter Instituta za javne financije br. 71.

58

Frey, Bruno S., Reiner Eichenberger (2001) Federalism with Over-lapping Jurisdictions and Variable Levels of Integration: The Concept of FOCJ. U: Jürgen von Hagen, Mika Widgren (eds.) Regionalism in Europe: Geometries and Strategies After 2000. Norwell, Dordrecht: Kluwer Academic Publishers.

Giguére, Sylvain (ed.) (2007) Local Innovations for Growth in Cen-tral and Eastern Europe. Paris: OECD.

Grčić, Branko (2007) Regionalizacija Hrvatske u kontekstu pridru-živanja Europskoj uniji. U: Vedran Horvat (ur.) Forumi o regio-nalizaciji i održivom življenju. Zagreb: Fondacija Heinrich Böll.

Haas, Peter J. (1997) Managing Single Function Governments: The Promise and Challenge of Special Districts. U: John J. Gargan (ed.) Handbook of Local Government Administration. New York etc.: Marcel Dekker.

Halachmi, Arie, Geert Bouckaert (1996) Organizational Performance and Measurement in the Public Sector. Westport: Quorum Books.

Hoffman, István (2012) Some Thoughts on the System of Tasks of the Local Autonomies Related to the Organisation of Personal Social Care. Lex localis 10(4): 323–340.

Holzer, Marc, Stuart S. Nagel (1984) Productivity and Public Policy. Beverly Hills etc.: Sage.

Ivanišević, Stjepan (1999) Glavni problemi i mogući pravci reforme lokalne samouprave u Hrvatskoj. Hrvatska javna uprava 1(4): 587–598.

Ivanišević, Stjepan, Ivan Koprić, Jasna Omejec, Jure Šimović (2001) Local Government in Croatia. U: Emilia Kandeva (ed.) Stabiliza-tion of Local Governments. Budapest: OSI/LGI, str. 179–240.

Ivanišević, Stjepan (2006) Teritorijalna osnova lokalne samouprave. U: Ivan Koprić (ur.) Javna uprava – nastavni materijali. Zagreb: Društveno veleučilište i Pravni fakultet.

Ivanišević, Stjepan (2008) Europska iskustva u decentralizaciji glav-nih gradova. Hrvatska javna uprava 8(2): 407–420.

Ivanišević, Stjepan (2000) Teritorijalna osnova lokalne i regionalne samouprave uz posebni osvrt na položaj Grada Zagreba i njegovu samoupravu. Hrvatska javna uprava 2(4): 585–601.

59

Jiménez, Fernando, Manuel Villoria, Mónica García Quesada (2012) Badly Designed Institutions, Informal Rules and Perverse Incen-tives: Local Government Corruption in Spain. Lex localis 10(4): 363–381.

Jugović, Alen (2012) Public Administration – Main Factor in Su-ccessful Management of Coastal Area Development in Republic of Croatia. Interdisciplinary Description of Complex Systems 10(1): 16–27.

Kasapović, Mirjana (2011) Zašto je hrvatski izborni sustav dobar? U: Jakša Barbić (ur.) Izbor zastupnika u Hrvatski sabor i referen-dum. Zagreb: HAZU.

Kern Pipan, Karmen, Loredana Leon (2005) Iskušnje i perspektiva prvega pilotnoga projekta priznanja RS za poslovno odličnost (PRSPO) v javni upravi 2004. Uprava 3(2): 101–119.

Klarić, Mirko (2010) Nova uloga mjesne samouprave. U: Jakša Bar-bić (ur.) Nova hrvatska lokalna i regionalna samouprava. Zagreb: HAZU.

Koprić, Ivan (2001) Okviri, naglasci i perspektive aktualne decentra-lizacije u Hrvatskoj. Hrvatska javna uprava 3(3–4): 411–454.

Koprić, Ivan (2001a) Uloga županija u hrvatskom sustavu lokalne samouprave i uprave 1990-ih i perspektive regionalizacije nakon Promjena Ustava iz 2000. godine. Hrvatska javna uprava 3(1): 63–87.

Koprić, Ivan (2003) Local Government Development in Croatia. Problems and Value Mix. U: Harald Baldersheim, Michal Illner, Hellmut Wollmann (eds.) Local Democracy in Post-Communist Europe. Opladen: Leske + Budrich.

Koprić, Ivan (2007) Regionalism and Regional Development Policy in Croatia. U: Ilona Pálné Kovács (ed.) Regional Decentralizati-on in Central and Eastern Europe. Pécs: University of Pécs.

Koprić, Ivan (2008) Upravljanje procesom decentralizacije kao nov pristup razvoju sustava lokalne samouprave. Hrvatska javna uprava 8(1): 95–133.

Koprić, Ivan (2010) Teritorijalna organizacija Hrvatske: stanje, kri-teriji za prosudbu racionalnosti i prijedlog novog sustava. U: Jak-

60

ša Barbić (ur.) Nova hrvatska lokalna i regionalna samouprava. Zagreb: HAZU.

Koprić, Ivan (2010a) Platni sustav i načela lokalne samouprave. U: Ivan Koprić, Edmond Miletić, Ivana Vagašević, Sanda Pipunić, Alen Rajko: Plaće i radni odnosi u lokalnoj i područnoj (regio-nalnoj) samoupravi. Zagreb: TEB.

Koprić, Ivan (2010b) Karakteristike sustava lokalne samouprave u Hrvatskoj. Hrvatska javna uprava 10(2): 371–386.

Koprić, Ivan (2012a) Lokalna samouprava u Hrvatskoj: pokvarena igračka u rukama politike. U: 1. forum za javnu upravu. Zagreb: Friedrich Ebert Stiftung i Institut za javnu upravu.

Koprić, Ivan (2012b) Lokalna i regionalna samouprava u Hrvatskoj: k policentričnoj zemlji. U: Jakša Barbić (ur.) Hrvatski pravni su-stav. Zagreb: HAZU (u tisku).

Koprić, Ivan, Tijana Vukojičić Tomić (2012) Lokalni politički sustav nakon neposrednog izbora načelnika – stanje i prijepori. U: Ivan Koprić (ur.) Reforma lokalne i regionalne samouprave u Hrvat-skoj. Zagreb: Institut za javnu upravu (u objavi).

Kristinsson, Gunnar Helgi (2005) Local Democracy and the Public Services. Stjórnmál og Stjórnsýsla Veftímarit 1(1): 163–190.

Kunstelj, Mateja, Mirko Vintar (2010) One-Stop Government: Cri-tical Analysis of the Concept and its Implementation in the Se-lected Countries. U: Juraj Nemec, B. Guy Peters (eds.) State and Administration in a Changing World. Bratislava: NISPAcee.

Lyngstad, Rolv (2010) Reconsidering Rationales for Local Self-Go-vernment – Impacts of Contemporary Changes in Local Decisi-on-Making. Lex localis 8(1): 93–113.

Magaš, Damir (2011) Koncept teritorijalnog ustroja Jadranske Hr-vatske. Geoadria 162): 211–236.

Marcou, Gérard (2002) Regionalization for Development and Accession to the European Union: A Comparative Perspective. U: Gérard Marcou (ed.) Regionalization for Development and Accession to the European Union: A Comparative Perspective. Budapest: OSI/LGI.

61

Musa, Anamarija (2008) Hrvatska i europski upravni prostor: prema europskoj kvaliteti javne uprave? U: Eugen Pusić (ur.) Hrvatska država i uprava. Zagreb: HAZU.

Musa, Anamarija (2011) Lokalna samouprava u kontekstu europskih integracija: trendovi i izazovi. U: Josip Kregar, Vedran Đulabić, Đorđe Gardašević, Anamarija Musa, Slaven Ravlić, Tereza Ro-gić Lugarić: Decentralizacija. Zagreb: Centar za demokraciju i pravo Miko Tripalo.

Nemec, Tomislav (2005) Izboljševanje poslovanja s pomočjo mode-la poslovne odličnosti. Uprava 3(2): 83–100.

Palarić, Antun (1999) Prijedlog reforme lokalne samouprave. Hrvat-ska javna uprava 1(4): 609–621.

Pavić, Željko (1998) Monotipski i politipski ustroj lokalne samo-uprave. U: Eugen Pusić, Stjepan Ivanišević, Željko Pavić, Mi-lan Ramljak, Ivan Koprić, Inge Perko Šeparović, Hrestomatija upravne znanosti, svezak II. Zagreb: Pravni fakultet.

Pavić, Željko (2001) Od antičkog do globalnog grada. Zagreb: Prav-ni fakultet Sveučilišta u Zagrebu.

Pavić, Željko (2003) The City and the Urban Fringe. U: Ivan Koprić (ed.) Legislative Frameworks for Decentralisation. Zagreb: Fa-culty of Law and Croatian Law Centre.

Pavić, Željko (2010) Veličina lokalnih jedinica – europske tendenci-je i hrvatske nedoumice. Hrvatska javna uprava 10(1): 81–131.

Plan 21 (2011) Plan 21. www.kukuriku.org/plan21Puljiz, Jakša (2007) Kako potaknuti ravnomjerniji regionalni razvoj

u Hrvatskoj? U: Vedran Horvat (ur.) Forumi o regionalizaciji i održivom življenju. Zagreb: Fondacija Heinrich Böll.

Puljiz, Jakša (2011) Analiza kapaciteta za korištenje EU fondova na županijskoj razini. Zagreb: IMO.

Rajko, Ljerka (2010) Panonska Hrvatska – ekonomska i socijalna razvijenost regije. Novi informator br. 5841 – Male stranice.

Rašić Bakarić, Ivana, Marijana Sumpor, Jelena Šišinački (2007) Governance and Local Economic Development: In Search of an Appropriate Governance Structure for Croatia. U: Sylvain Gi-

62

guére (ed.) Local Innovations for Growth in Central and Eastern Europe. Paris: OECD.

Rogić Lugarić, Tereza (2011) Financiranje jedinica lokalne i područ-ne (regionalne) samouprave. U: Josip Kregar, Vedran Đulabić, Đorđe Gardašević, Anamarija Musa, Slaven Ravlić, Tereza Ro-gić Lugarić: Decentralizacija. Zagreb: Centar za demokraciju i pravo Miko Tripalo.

Scott, Zoё (2009) Decentralisation, Local Development and Social Cohesion: An Analytical Review. GSDRC Research Paper, Uni-versity of Birmingham.

Spitzer, Dean R. (2007) Transforming Performance Measurement: Rethinking the Way We Measure and Drive Organizational Su-ccess. New York, etc.: Amacom.

Swianiewicz, Paweł (2010) Territorial Fragmentation as a Problem, Consolidation as a Solution)? U: Paweł Swianiewicz (ed.) Terri-torial Consolidation Reforms in Europe. Budapest: OSI/LGI.

Šimović, Jure (2003) Strengthening Financial Capacity and Incre-asing Financial Autonomy of Local Self-Government Units. U: Ivan Koprić (ed.) Legislative Frameworks for Decentralisation. Zagreb: Faculty of Law and Croatian Law Centre.

Tampieri, Laura (2005) Performance Evaluation Indexes in Public Administration. Uprava 3(2): 59–82.

Wojtowicz, Dominika (2010) Metropolises and Big Cities as Regi-ons’ Growth Locomotives: Analysisof Regional Strategies in Po-land. U: Gábor Soós, Markku Temmes (eds.) Metropolitan CEE: Big Cities, Capitals and City-Regions in Central and Eastern Eu-rope. Bratislava: NISPAcee.

Pravni propisi

Europska povelja o lokalnoj samoupravi (NN – Međunarodni ugo-vori 14/97, 4/08).

Nacionalna klasifikacija prostornih jedinica za statistiku Državnog zavoda za statistiku (NN 35/07).

Nacionalna klasifikacija prostornih jedinica za statistiku (NN 96/12).

63

Okvirna europska konvencija o prekograničnoj suradnji lokalnih za-jednica ili vlasti (NN – MU 10/03).

Uredba o osnivanju agencije za regionalni razvoj Republike Hrvat-ske (NN 155/08).

Uredba o osnivanju partnerskih vijeća statističkih regija (NN 38/10).Zakon o brdsko-planinskim područjima (NN 12/02, 32/02, 117/03,

42/05, 90/05, 80/08).Zakon o Fondu za obnovu i razvoj Grada Vukovara (NN 44/01,

90/05, 80/08, 38/09).Zakon o fondu za regionalni razvoj Republike Hrvatske (NN 107/01;

NN 124/10).Zakon o Gradu Zagrebu (NN 62/01, 125/08, 36/09).Zakon o izborima općinskih načelnika, gradonačelnika, župana i

gradonačelnika Grada Zagreba (NN 109/07, 125/08, 150/11).Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN 33/01,

60/01 – vjerodostojno tumačenje, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11, 144/12).

Zakon o lokalnoj samoupravi i upravi (NN 90/92., 94/93., 117/93., 5/97., 17/99., 128/99., 51/00., 105/00).

Zakon o otocima (NN 34/99, 149/99, 32/02, 33/06).Zakon o područjima posebne državne skrbi (NN 86/08, 57/11).Zakon o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvat-

skoj (NN 86/06, 125/06, 16/07, 95/08, 46/10, 145/10).Zakon o regionalnom razvoju, 2009. (NN 153/09).Zakon o spajanju općina s područja Gradske zajednice Zagreb i pre-

stanku Gradske zajednice Zagreb (NN 47/90).

PRVi Dio

67

ustav repuBlike Hrvatske (nn 85/2010 – pročišćeni tekst)

Članak 4.U Republici Hrvatskoj državna je vlast ustrojena na načelu

diobe vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudbenu a ograničena je Ustavom zajamčenim pravom na lokalnu i područnu (regio-nalnu) samoupravu.

Načelo diobe vlasti uključuje oblike međusobne suradnje i uzajamne provjere nositelja vlasti propisane Ustavom i za-konom.

Vi. MJeSNa, lokalNa i PoDRUČNa (ReGioNalNa) SaMoUPRaVa

Članak 133.Građanima se jamči pravo na lokalnu i područnu (regional-

nu) samoupravu.Pravo na samoupravu ostvaruje se preko lokalnih, odnosno

područnih (regionalnih) predstavničkih tijela koja su sastav-ljena od članova izabranih na slobodnim i tajnim izborima na temelju neposrednog, jednakog i općega biračkog prava.

Građani mogu neposredno sudjelovati u upravljanju lokal-nim poslovima, putem zborova, referenduma i drugih oblika neposrednog odlučivanja u skladu sa zakonom i statutom.

Prava iz ovoga članka u Republici Hrvatskoj ostvaruju i građani Europske unije, u skladu sa zakonom i pravnom steče-vinom Europske unije.

Članak 134.Jedinice lokalne samouprave su općine i gradovi i njihovo

područje određuje se na način propisan zakonom. Zakonom se mogu ustanoviti i druge jedinice lokalne samouprave.

68

Jedinice područne (regionalne) samouprave su županije. Područje županije određuje se na način propisan zakonom.

Zakonom se može glavnom gradu Zagrebu utvrditi položaj županije. Većim gradovima u Republici Hrvatskoj zakonom se mogu dati ovlasti županije.

U naselju ili dijelu naselja mogu se, u skladu sa zakonom, osnivati oblici mjesne samouprave.

Članak 135.Jedinice lokalne samouprave obavljaju poslove iz lokalnog

djelokruga kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana, a osobito poslove koji se odnose na uređenje naselja i stanova-nja, prostorno i urbanističko planiranje, komunalne djelatnos-ti, brigu o djeci, socijalnu skrb, primarnu zdravstvenu zaštitu, odgoj i osnovno obrazovanje, kulturu, tjelesnu kulturu i sport, tehničku kulturu, zaštitu potrošača, zaštitu i unapređenje pri-rodnog okoliša, protupožarnu i civilnu zaštitu.

Jedinice područne (regionalne) samouprave obavljaju po-slove od područnog (regionalnog) značenja, a osobito poslove koji se odnose na školstvo, zdravstvo, prostorno i urbanističko planiranje, gospodarski razvoj, promet i prometnu infrastruk-turu te planiranje i razvoj mreže obrazovnih, zdravstvenih, so-cijalnih i kulturnih ustanova.

Poslovi lokalnog i područnog (regionalnog) djelokruga uređuju se zakonom. Prilikom dodjeljivanja tih poslova pred-nost će imati ona tijela koja su najbliža građanima.

Prilikom određivanja djelokruga jedinica lokalne i područ-ne (regionalne) samouprave mora se voditi računa o širini i prirodi poslova i o zahtjevima učinkovitosti i ekonomičnosti.

Članak 136.Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave imaju

pravo u okviru zakona, svojim statutima samostalno urediti unutarnje ustrojstvo i djelokrug svojih tijela te ih prilagoditi lokalnim potrebama i mogućnostima.

69

Članak 137.U obavljanju poslova iz svojeg djelokruga tijela jedinica

lokalne i područne (regionalne) samouprave samostalna su i podliježu samo nadzoru ustavnosti i zakonitosti ovlaštenih dr-žavnih tijela.

Članak 138.Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave imaju

pravo na vlastite prihode kojima slobodno raspolažu u obav-ljanju poslova iz svojeg djelokruga.

Prihodi jedinica lokalne i područne (regionalne) samou-prave moraju biti razmjerni njihovim ovlastima predviđenim Ustavom i zakonom.

Država je dužna pomagati financijski slabije jedinice lokal-ne samouprave u skladu sa zakonom.

70

europska povelja o lokalnoj samoupravi

(nn – Međunarodni ugovori 14/97, 4/08)

ZakoN

o PotVRĐiVaNJU eURoPSke PoVelJe o lokalNoJ SaMoUPRaVi

Članak 1.Potvrđuje se Europska povelja o lokalnoj samoupravi, pot-

pisana u Strasbourgu 15. listopada 1985. godine u izvorniku na engleskom i francuskom jeziku.

Članak 2.Tekst Europske povelje o lokalnoj samoupravi u izvorniku

na engleskom i u prijevodu na hrvatski jezik glasi:

EUROPSKA POVELJA O LOKALNOJ SAMOUPRAVI

UVODNI DIO

Države članice Vijeća Europe, potpisnice ove Povelje:Smatrajući da je cilj Vijeća Europe ozbiljnije što tješnje

povezati svoje članice kako bi se očuvali i unapređivali ideali i načela koji pripadaju njihovoj zajedničkoj baštini,

Smatrajući da je jedan od načina ostvarivanja tog cilja i sporazumijevanje na području upravljanja,

Smatrajući da su lokalne jedinice jedan od glavnih temelja svakog demokratskog sustava,

Smatrajući da je pravo građana da sudjeluju u upravljanju javnim poslovima jedno od demokratskih načela koja su za-jednička svim državama članicama Vijeća Europe,

71

Uvjerene da je ostvarivanje tog prava moguće najneposred-nije na lokalnoj razini,

Uvjerene da postojanje lokalnih jedinica koje su stvarno odgovorne omogućuje upravu koja je i učinkovita i bliska gra-đanima,

Svjesne da je obrana i snaženje lokalne samouprave u raz-ličitim europskim zemaljama važan doprinos izgradnji Europe utemeljene na načelima demokracije i decentralizacije vlasti,

Potvrđujući da ovo pretpostavlja postojanje lokalnih jedi-nica kojima je omogućeno da imaju demokratski oblikovana odlučujuća tijela i da se koriste širokim stupnjem samouprave što se tiče njihova djelokruga, sredstava za njegovo obavljanje i načina potrebnih da bi mogle ispuniti svrhu svog postojanja,

Sporazumjele su se kako slijedi:

Članak 1.Stranke će smatrati da ih, na način i u mjeri predviđenima

člankom 12. Povelje, obavezuju sljedeći članci ove Povelje:

I. DIO

Članak 2.Ustavni i zakonski temelj lokalne samouprave

U unutarnjem zakonodavstvu i, koliko je to moguće, u usta-vu prihvatit će se načelo lokalne samouprave.

Članak 3.Koncepcija lokalne samouprave

1. Pod lokalnom samoupravom podrazumijeva se pravo i mo-gućnost lokalnih jedinica da, u okvirima određenim zako-nom, uređuju i upravljaju, uz vlastitu odgovornost i u inte-resu lokalnog pučanstva, bitnim dijelom javnih poslova.

2. Ovo će se pravo provoditi preko vijeća ili skupština sastav-ljenih od članova izabranih na slobodnim i neposrednim izborima, tajnim glasovanjem na temelju općeg i jednakog biračkog prava. Ova tijela mogu imati izvršna tijela koja

72

su im odgovorna. Ova odredba se ne može ni na koji način smatrati ograničavajućom u odnosu na primjenu zborova građana, referenduma ili drugog oblika neposrednog su-djelovanja građana tamo gdje je to dopušteno zakonom.

Članak 4.Djelokrug lokalne samouprave

1. Temeljne ovlasti i dužnosti lokalnih jedinica bit će određe-ne ustavom ili zakonom. Ova odredba ne sprječava da, u skladu sa zakonom, lokalnim jedinicama budu dodijeljene ovlasti i dužnosti u specifične svrhe.

2. Jedinice lokalne samouprave imaju, u zakonskim okvirima, slobodu pokretati inicijativu o svakom pitanju ako nije is-ključeno iz njihove nadležnosti ili dodijeljeno nekoj drugoj vlasti.

3. Javne će se ovlasti obavljati tako da se preferira da pripa-daju vlastima koje su najbliže građanima. Prilikom dodjele ovlasti nekoj drugoj vlasti mora se voditi računa o širini i prirodi zadaće i o zahtjevima učinkovitosti i ekonomičnosti.

4. Nadležnosti koje su povjerene lokalnim jedinicama moraju biti, u pravilu, potpune i cjelovite. Njihovo obavljanje ne smije biti onemogućeno ili ograničeno od neke druge sre-dišnje ili regionalne vlasti, osim kada to dopušta zakon.

5. U slučaju kada središnja ili regionalna vlast prenese ovlas-ti na lokalne jedinice, one će, koliko je to moguće, slobod-no prilagoditi njihovu primjenu lokalnim uvjetima.

6. Lokalne jedinice će se, koliko je to moguće, pravovremeno, na odgovarajući način, pitati za mišljenje u postupku pri-premanja i donošenja odluka koje ih se neposredno tiču.

Članak 5.Zaštita područnih granica lokalnih jedinica

Prvi svakoj promjeni lokalnog područja prethodno će se tražiti mišljenje dotične lokalne jedinice, ukoliko je moguće referendumom tamo gdje to zakon dozvoljava.

73

Članak 6.Prilagođavanje upravnog ustroja i sredstava zadaćama

lokalnih jedinica1. Ukoliko to nije u suprotnosti s općim odredbama utvrđenim

zakonom, lokalne će jedinice same moći određivati svoj unutarnji upravni ustroj, kako bi ga prilagodile svojim ose-bujnim potrebama i učinile upravljanje što učinkovitijim.

2. Položaj zaposlenih u tijelima lokalnih jedinica treba omo-gućiti zapošljavanjem osoblja polazeći od načela kakvoće, sposobnosti i stručnosti. U tom cilju osigurat će se odgo-varajući uvjeti za njihovo obrazovanje, nagrađivanje i na-predovanje.

Članak 7.Uvjeti obnašanja dužnosti na lokalnoj razini

1. Status izabranih lokalnih predstavnika mora osigurati slo-bodno obavljanje njihove funkcije.

2. Omogućit će se odgovarajuća financijska naknada troš-kova nastalih u obavljanju njihove funkcije kao i, kada je to potrebno, naknada za izgubljenu zaradu ili naknada za obavljen posao, uz odgovarajuće socijalno osiguranje.

3. Funkcije i aktivnosti koje su nespojive s mandatom izabra-nog lokalnog predstavnika mogu se utvrditi samo zakonom ili temeljnim pravnim načelima.

Članak 8.Upravni nadzor akata lokalnih jedinica

1. Upravni nadzor nad lokalnim jedinicama može se obavljati samo u slučajevima i u oblicima predviđenim ustavom ili zakonom.

2. Upravni nadzor akata lokalnih jedinica u pravilu će imati svrhu samo osigurati poštovanje načela zakonitosti i ustav-nosti. Upravni nadzor koji obavljaju vlasti višeg stupnja može, ipak, kad se radi o obavljanju ovlasti koje su prene-sene na lokalne jedinice, obuhvatiti i nadzor nad svrsishod-nošću.

74

3. Upravni nadzor nad lokalnim jedinicama mora se obavljati tako da se poštuje razmjernost između širine intervencije nadzorne vlasti i važnosti interesa koje se smjera štititi.

Članak 9.Financijski izvori lokalnih jedinica

1. Lokalne će jedinice imati, u okviru državne gospodarske politike, pravo na odgovarajuće svoje prihode kojima će slobodno raspolagati u obavljanju svojih ovlasti.

2. Prihodi lokalnih jedinica moraju biti razmjerni njihovim ovlastima predviđenim ustavom i zakonom.

3. Najmanje dio prihoda lokalnih jedinica mora proizlaziti iz lokalnih poreza i naknada, čije stope, u granicama utvrđe-nim zakonom, same određuju.

4. Sustavi financiranja prihoda lokalnih jedinica moraju biti dovoljno raznoliki i evolutivni kako bi mogli slijediti, ko-liko je to praktički moguće, promjene stvarnih troškova obavljanja lokalnih ovlasti.

5. Zaštita financijski slabijih lokalnih jedinica traži prihvaća-nje odgovarajućih postupaka ili mjera financijskog ujed-načavanja u cilju ispravljanja učinaka nejednake diobe mogućih izvora financiranja, odnosno financijskog optere-ćenja što ga moraju podnositi. Takvim postupcima ili mje-rama ne smije se sužavati slobodno odlučivanje lokalnih jedinica o pitanjima koja su u njihovom djelokrugu.

6. Od lokalnih će se jedinica, na odgovarajući način, tražiti mišljenja o tome kako će im se dodjeljivati preraspoređeni izvori financiranja.

7. Koliko je to moguće, subvencije lokalnim jedinicama neće biti namijenjene financiranju specifičnih projekata. Do-djelom tih sredstava neće se ugrožavati temeljna sloboda politike odlučivanja lokalnih jedinica u području njihovih vlastitih nadležnosti.

8. Kako bi se financirali njihovi troškovi investiranja, lokalne jedinice moraju imati, u skladu sa zakonom, pristup nacio-nalnom tržištu kapitala.

75

Članak 10.Pravo udruživanja lokalnih jedinica

1. Lokalne jedinice imaju, u skladu sa zakonom, pravo da, u obavljanju svojih ovlasti, surađuju i udružuju se s drugim lokalnim jedinicama radi obavljanja poslova u zajednič-kom interesu.

2. Svaka država mora priznati pravo lokalnim jedinicama da se udružuju radi zaštite i promicanja njihovih zajedničkih interesa i da pristupaju međunarodnom udruženju lokalnih jedinica.

3. Lokalne jedinice mogu, pod uvjetima koji se mogu pred-vidjeti zakonom, surađivati s lokalnim jedinicama drugih država.

Članak 11.Pravna zaštita lokalne samouprave

Lokalne jedinice moraju imati pravo na odgovarajuće sredstvo sudske zaštite radi osiguranja slobodnog obavljanja svojih nadležnosti i poštovanja načela lokalne samouprave koja su utvrđena u ustavu ili unutarnjem zakonodavstvu.

II. DIORazličite odredbe

Članak 12.Preuzimanje obveza

1. Svaka se stranka obvezuje da će se smatrati vezanom s najmanje dvadeset odredbi (paragrafa) I. dijela Povelje, od kojih se najmanje deset mora izabrati među sljedećim odredbama (paragrafima):– članak 2.,– članak 3. stavci 1. i 2.,– članak 4. stavci 1., 2. i 4.,– članak 5.,– članak 7. stavak 1.,

76

– članak 8. stavak 2.,– članak 9. stavci 1., 2. i 3.,– članak 10. stavak 1.,– članak 11.

2. Svaka će ugovorna stranka, prilikom polaganja svoje isprave o ratifikaciji, prihvatu ili odobrenju, obavijestiti glavnog tajnika Vijeća Europe o odredbama (paragrafima) odabranim u skladu sa stavkom 1. ovoga članka.

3. Svaka stranka može naknadno, u bilo koje vrijeme, obavi-jestiti glavnog tajnika da će se smatrati vezanom i s dru-gim odredbama (paragrafima) ove Povelje koje prije toga nije prihvatila u skladu s uvjetima određenim stavkom 1. ovoga članka. Naknadno preuzimanje obveza smatrat će se sastavnim dijelom ratifikacije, prihvata ili odobrenja od stranke koja o tome obavijesti glavnog tajnika, a stupit će na snagu prvog dana mjeseca koji slijedi nakon isteka razdoblja od tri mjeseca od dana kad glavni tajnik primi ovakvu obavijest.

Članak 13.Jedinice na koje se Povelja odnosi

Načela lokalne samouprave obuhvaćena u ovoj Povelji od-nose se na sve vrste lokalnih jedinica koje postoje na području stranke. Svaka stranka može prilikom polaganja svoje ispra-ve o ratifikaciji, prihvatu ili odobrenju odrediti vrste lokalnih ili regionalnih jedinica na koje će ograničiti primjenu kruga odredbi Povelje ili koje smjera isključiti od primjene dotičnih odredbi. Ona, također, može uključiti i druge vrste lokalnih ili regionalnih jedinica pod primjenu odredbi Povelje tako da o tome naknadno obavijesti glavnog tajnika Vijeća Europe.

Članak 14.Dostava informacija

Svaka stranka dostavljat će glavnom tajniku Vijeća Europe sve važnije obavijesti u svezi sa zakonodavnim promjenama

77

i drugim mjerama što će ih poduzimati radi usuglašavanja s odredbama ove Povelje.

III. DIO

Članak 15.Potpisivanje, ratifikacija i stupanje na snagu

1. Ova Povelja bit će otvorena za potpisivanje državama čla-nicama Vijeća Europe. Ona podliježe ratifikaciji, prihvatu ili odobrenju. Isprave o ratifikaciji, prihvatu ili odobrenju bit će položene kod glavnog tajnika Vijeća Europe.

2. Ova će Povelja stupiti na snagu prvog dana u mjesecu koji slijedi po isteku razdoblja od tri mjeseca nakon dana na koji su države članice Vijeća Europe, u skladu s odredba-ma prethodnog stavka, izrazile pristanak da budu vezane Poveljom.

3. U slučaju kada bilo koja država članica naknadno izrazi pristanak da bude vezana Poveljom, ona će stupiti na snagu prvog dana mjeseca koji slijedi po isteku tri mjeseca od dana polaganja isprave o ratifikaciji, prihvatu ili odobrenju.

Članak 16.Područni uglavak

1. Svaka država može u trenutku potpisivanja ili prilikom po-laganja isprave o ratifikaciji, prihvatu, odobrenju ili pri-stupu, odrediti područje ili područja na koja će se odnositi ova Povelja.

2. Svaka država može, u bilo koje vrijeme, izjavom upućenom glavnom tajniku Vijeća Europe, proširiti primjenu ove Po-velje na bilo koje svoje područje. Za to područje, Povelja će stupiti na snagu prvog dana mjeseca po isteku razdob-lja od tri mjeseca od dana kad glavni tajnik prihvati takvu izjavu.

3. Svaka izjava, sastavljena u skladu s prethodna dva stavka može, za svako u njoj navedeno područje, biti povučena posebnom obavijesti koja je dostavljena glavnom tajniku.

78

Povlačenje će stupiti na snagu prvog dana mjeseca po iste-ku razdoblja od šest mjeseci od dana kad ga primi glavni tajnik.

Članak 17.Otkazivanje

1. Svaka potpisnica može otkazati ovu Povelju u svakom tre-nutku po isteku razdoblja od 5 godina od dana kad je za tu državu Povelja stupila na snagu. Glavnom tajniku Vi-jeća Europe potrebno je dostaviti izjavu s otkaznim rokom od šest mjeseci. Otkaz neće utjecati na važenje Povelje u odnosu na ostale stranke, pod uvjetom da ih ni u jednom trenutku ne bude manje od četiri.

2. Svaka stranka može, u skladu s odredbama prethodnog stavka, otkazati bilo koju odredbu (paragraf) I. dijela Po-velje koju je prihvatila, pod uvjetom da ostane vezana bro-jem i vrstom odredaba (paragrafa) iz članka 12., stavka 1. Svaka stranka koja, otkazavši neku odredbu (paragraf), prestane ispunjavati zahtjeve članka 12. stavka 1., smatrat će se kao da je otkazala Povelju u cijelosti.

Članak 18.Obavještavanje

Glavni tajnik Vijeća Europe obavijestit će države članice Vijeća Europe o:a) svakom potpisu,b) polaganju svake isprave o ratifikaciji, prihvatu ili odobrenju,c) svakom danu stupanja na snagu ove Povelje, u skladu sa

člankom 15.,d) svakoj obavijesti primljenoj u svezi s primjenom odredbi

članka 12., stavaka 2. i 3.,e) svakoj obavijesti primljenoj u svezi s primjenom odredbi

članka 13.,f) svakom drugom aktu, obavijesti ili priopćenju koje se od-

nosi na ovu Povelju.

79

U potvrdu toga su potpisani, za to propisno ovlašteni, pot-pisali ovu Povelju.

Sastavljeno u Strasbourgu 15. listopada 1985. godine na engleskom i francuskom, s tim da su oba teksta jednako vje-rodostojna, u jednom primjerku, koji će biti položen u arhiv Vijeća Europe. Glavni tajnik Vijeća Europe dostavit će ovje-rovljene prijepise svakoj državi članici Vijeća Europe.

Članak 3.Sukladno članku 12. stavku 1. i 2. međunarodnog ugovora

iz članka 2. ovoga Zakona, Republika Hrvatska će pri pola-ganju isprave o ratifikaciji obavijestiti glavnog tajnika Vijeća Europe kako slijedi:

U skladu sa člankom 12. stavkom 1. i 2. Europske povelje o lokalnoj samoupravi, Republika Hrvatska smatra se vezanom sljedećim odredbama (paragrafima) te Povelje:

– članak 2.– članak 3. stavci 1. i 2.– članak 4. stavci 1., 2. i 4.– članak 5.– članak 6. stavci 1. i 2.– članak 7. stavci 1., 2. i 3.– članak 8. stavci 1. i 2.– članak 9. stavci 1., 2. i 3.– članak 10. stavci 1. i 3.– članak 11.

Članak 3.a1

Sukladno članku 12. stavku 3. Europske povelje o lokalnoj samoupravi, Republika Hrvatska obavijestit će glavnog tajni-ka Vijeća Europe kako slijedi:

1 Zakon o izmjeni i dopuni Zakona o potvrđivanju Europske povelje o lokalnoj samoupravi NN 4/08. Odredba je stupila na snagu 1. listopada 2008.

80

U skladu sa člankom 12. stavkom 3. Europske povelje o lokalnoj samoupravi, Republika Hrvatska smatra se vezanom i sljedećim odredbama (paragrafima) Povelje:

– članak 4. stavci 3., 5. i 6.,– članak 8. stavak 3.,– članak 9. stavci 4., 5., 6., 7. i 8.,– članak 10. stavak 2.

Članak 4.Provedba ovoga Zakona u djelokrugu je središnjeg tijela

državne uprave nadležnog za poslove lokalne i područne (re-gionalne) samouprave.

DRUGi Dio

83

zakono loKalnoJ i područnoJ

(regionalnoJ) SaMoupraVi(nn 33/01, 60/01, 106/03, 129/05, 109/07,

125/08, 36/09, 150/11, 144/12)

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.Ovim se Zakonom uređuju jedinice lokalne samouprave i

jedinice područne (regionalne) samouprave, njihov djelokrug i ustrojstvo, način rada njihovih tijela, nadzor nad njihovim aktima i radom te druga pitanja od značenja za njihov rad.

– Ustav Republike Hrvatske (NN 85/10) u čl. 4. jamči pravo na lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu, a u čl. 133 – 138. uređuje temeljna načela mjesne, lokalne i područne (regionalne) samouprave

– Djelokrug lokalnih jedinica – jedinica lokalne samouprave – općina, gradova i velikih gradova) i jedinica područne (regionalne) samouprave – županija uređuje se Glavom III. ovog Zakona (čl. 18.–23.). Djelokrug lokalnih jedini-ca sastoji se od samoupravnog (izvornog) djelokruga (čl. 18.–22.) i prenijetih poslova državne uprave (čl. 23.)

– Ustrojstvo lokalnih jedinica uređeno je Glavom V. Poglav-lje 1. (Predstavničko tijelo), Poglavlje 2. (Izvršno tijelo) i Glavom VI. (Upravni odjeli i službe) ovog Zakona

– Mjesna samouprava uređena je Glavom VII. ovog Zakona– Imovina i financiranje lokalnih jedinica uređuju se Glavom

VIII. ovog Zakona– Nadzor nad aktimai radom tijela lokalnih jedinica uređuje

se u Glavi IX. i Glavi X. ovog Zakona

84

Članak 2.Grad Zagreb, kao glavni grad Republike Hrvatske, posebna

je i jedinstvena, teritorijalna i upravna cjelina kojoj se ustroj-stvo uređuje Zakonom o Gradu Zagrebu.

Odredbe ovoga Zakona primjenjuju se na Grad Zagreb, ako zakonom iz stavka 1. nije drukčije određeno.

– Sukladno Zakonu o Gradu Zagrebu (NN 62/01, 125/08, 36/09), Grad Zagreb ima položaj jedinice lokalne samo-uprave – grada i jedinice područne (regionalne) samoupra-ve – županije.

Članak 3.Jedinice lokalne samouprave su općine i gradovi.Jedinice područne (regionalne) samouprave su županije.Općine, gradovi i županije osnivaju se zakonom.

– Definicija općine – čl. 4.– Definicija grada – čl. 5.– Samoupravni djelokrug općine i grada – čl. 19.– Definicija velikog grada – čl. 19.a st. 1.– Samoupravni djelokrug velikog grada – čl. 19.a. st. 2. i čl.

21.– Definicija županije – čl. 6.– Samoupravni djelokrug županije – čl. 20.– Općine, gradovi i županije osnivaju se Zakonom o područjima

županija, gradova i općina (NN 86/06, 125/06, 16/07, 95/08, 46/10, 145/10)

– Prema stanju na dan 01. siječnja 2013.,Republika Hrvatska ima 429 općina, 127 gradova, od čega 17 velikih gradova (uključujući Grad Zagreb) te 20 županija uz Grad Zagreb sa statusom županije.

Članak 4.Općina je jedinica lokalne samouprave koja se osniva, u

pravilu, za područje više naseljenih mjesta koja predstavljaju

85

prirodnu, gospodarsku i društvenu cjelinu, te koja su povezana zajedničkim interesima stanovništva.

– Samoupravni djelokrug općine – čl. 19.– Prema podacima Državnog zavoda za statistiku iz 2011.

godine, broj naselja u Republici Hrvatskoj je 6,757

Članak 5.Grad je jedinica lokalne samouprave u kojoj je sjedište žu-

panije te svako mjesto koje ima više od 10.000 stanovnika, a predstavlja urbanu, povijesnu, prirodnu, gospodarsku i druš-tvenu cjelinu. U sastav grada kao jedinice lokalne samoupra-ve mogu biti uključena i prigradska naselja koja s gradskim naseljem čine gospodarsku i društvenu cjelinu te su s njim povezana dnevnim migracijskim kretanjima i svakodnevnim potrebama stanovništva od lokalnog značenja.

Iznimno, gdje za to postoje posebni razlozi (povijesni, gos-podarski, geoprometni), gradom se može utvrditi i mjesto koje ne zadovoljava uvjete iz stavka 1. ovoga članka.

– Samoupravni djelokrug grada – čl. 19.– Veliki grad – čl. 19.a st. 1.– Samoupravni djelokrug velikog grada – čl. 19.a st. 2. i čl.

21.– Županija – čl. 6.– Sjedišta županija uređena su Zakonom o područjima žu-

panija, gradova i općina (NN 86/06, 125/06, 16/07, 95/08, 46/10, 145/10)

Članak 6.Županija je jedinica područne (regionalne) samouprave

čije područje predstavlja prirodnu, povijesnu, prometnu, gos-podarsku, društvenu i samoupravnu cjelinu, a ustrojava se radi obavljanja poslova od područnoga (regionalnog) interesa.

– Samoupravni djelokrug županije – čl. 20.

86

Članak 7.Područje općine, grada i županije, njihov naziv, sjedište

njihovih tijela, osnivanje novih te ukidanje ili spajanje posto-jećih općina, odnosno gradova, izdvajanje pojedinih naselja iz sastava jedne općine ili grada i uključivanje tih naselja u sastav druge općine ili grada, promjene granica kao i druga pitanja od važnosti za teritorijalne promjene jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u Republici Hrvatskoj ure-đuju se posebnim zakonom.

Pri svakoj promjeni područja jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave prethodno će se tražiti mišljenje sta-novnika te jedinice.

– Područno ustrojstvo Republike Hrvatske, nazivi i sjedišta općina, gradova i županija, način utvrđivanja i promjene granica općina i gradova, postupak koji prethodi promjeni područnog ustrojstva i druga pitanja od značaja za područ-no ustrojstvo jedinica lokalne samouprave, odnosno jedi-nica područne (regionalne) samouprave uređuju se Zako-nom o područjima županija, gradova i općina (NN 86/06, 125/06, 16/07, 95/08, 46/10, 145/10)

– Traženje mišljenje stanovnika o promjenama područja lo-kalnih jedinica može se obaviti puterm savjetodavnog refe-renduma – čl. 24 st. 5, 24. st. 6 i 24. st. 7.

Članak 8.Općina, grad i županija imaju statut.Statutom se podrobnije uređuje samoupravni djelokrug

općine, grada, odnosno županije, njena obilježja, javna pri-znanja, ustrojstvo, ovlasti i način rada tijela, način obavljanja poslova, oblici konzultiranja građana, provođenje referendu-ma u pitanjima iz djelokruga, mjesna samouprava, ustrojstvo i rad javnih službi, oblici suradnje jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave te druga pitanja od važno-sti za ostvarivanje prava i obveza.

– Općina – čl. 4.

87

– Grad – čl. 5.– Županija – čl. 6.– Statut je opći akt lokalne jedinice kojeg donosi njezino

predstavničko tijelo većinom glasova svih članova – čl. 35. st. 1. t. 1., čl. 36. st. 2.

– Referendum radi odlučivanja o prijedlogu promjene statuta – čl. 24. st. 2.

– Nadzor zakonitosti statuta – čl. 82.a– Samoupravni djelokrug općine, grada i županije uređuje se

Glavom III. ovog Zakona– Obilježja lokalne jedinice – čl. 10.– Javna priznanja – čl. 11. i 11a– Tijela lokalnih jedinica uređena su GlavomV. i Glavom VI.

ovog Zakona– Neposredno sudjelovanje u odlučivanju uređeno je Glavom

IV. ovog Zakona– Mjesna samouprava uređena je Glavom VII. ovog Zakona– Osnivanje javnih službi – čl. 35. st. 1. t. 5. Zakona– Suradnja lokalnih jedinica uređena je Glavom II. ovog Za-

kona

Članak 9.Općina, grad i županija su pravne osobe.

– Općina – čl. 4.– Grad – čl. 5.– Županija – čl. 6.

Članak 10.Jedinica lokalne samouprave i jedinica područne (regio-

nalne) samouprave može imati grb i zastavu. Grb i zastava jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave utvrđuju se statutom ili statutarnom odlukom uz odobrenje središnjeg tijela državne uprave nadležnog za lokalnu i područnu (regio-nalnu) samoupravu.

Središnje tijelo državne uprave nadležno za lokalnu i pod-ručnu (regionalnu) samoupravu donosi rješenje o odobrenju

88

grba i zastave jedinici lokalne i područne (regionalne) samo-uprave.

Protiv rješenja kojim se odlučuje o odobrenju grba i zasta-ve jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred nad-ležnim upravnim sudom.

Grb mora biti heraldički ispravan i opisan po pravilima he-raldike. Grb se sastoji isključivo od štita i sadržaja unutar njega.

Jedinica lokalne i jedinica područne (regionalne) samoupra-ve u pravilu preuzima svoj povijesni grb i zastavu.

Čelnik središnjeg tijela državne uprave nadležnog za lokal-nu i područnu (regionalnu) samoupravu donijet će pravilnik o utvrđivanju grba i zastave, vođenju očevidnika o izdanim odobrenjima iz stavka 1. ovoga članka, kao i o drugim pita-njima od značenja za izradu i uporabu grba i zastave jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave.

Središnje tijelo državne uprave nadležno za lokalnu i po-dručnu (regionalnu) samoupravu uskratit će odobrenje iz stav-ka 1. ovoga članka ako se grb jedinice lokalne ili područne (re-gionalne) samouprave nedovoljno razlikuje od grba i zastave druge jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave.

Jedan primjerak odobrenog grba i zastave čuva se u Hrvat-skom državnom arhivu.

Na temelju mjerila koja općim aktom utvrdi predstavničko tijelo, općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan može odobriti uporabu grba i zastave pravnim osobama radi promi-canja interesa općine, grada ili županije.

– Statut – čl. 8.– Središnje tijelo državne uprave nadležno za lokalnu i po-

dručnu (regionalnu) samoupravu određeno je Zakonom o ustrojstvu i djelokrugu središnjih tijela državne uprave (NN 150/11)

– Rješenje o odobrenju grba i zastave lokalnoj jedinici dono-si se u upravnom postupku uređenom Zakonom o općem upravnom postupku (NN 47/09)

89

– Nadležni upravni sud i upravnosudski postupak uređuju se Zakonom o upravnim sporovima (NN 20/10, 143/12)

– Grb i zastava lokalne jedinice arhivsko su gradivo uređe-no Zakonom o arhivskom gradivu i arhivima (NN 105/97, 64/00, 65/09)

– Opći akti lokalne jedinice – čl. 73.– Predstavničko tijelo lokalne jedinice – čl. 27.– Općinski načelnik, gradonačelnik i župan – čl. 39.

Članak 11.Predstavničko tijelo općine, grada i županije može pojedi-

nu osobu koja je zaslužna za općinu, grad, odnosno za župani-ju proglasiti počasnim građaninom.

Počašću se ne stječu posebna prava, odnosno obveze i može se opozvati ako se počastvovani pokaže nedostojnim takve počasti.

Predstavničko tijelo može utvrditi i druga javna priznanja.

– Predstavničko tijelo – čl. 27.

Članak 11.aOpćinama, gradovima i županijama mogu se dodijeliti go-

dišnja priznanja za doprinos razvoju i jačanju lokalne i po-dručne (regionalne) samouprave u Republici Hrvatskoj.

Vlada Republike Hrvatske na temelju prijedloga nacional-nog saveza jedinica lokalne i područne (regionalne) samoupra-ve dodjeljuje priznanja iz stavka 1. ovoga članka.

– Općina – čl. 4.– Grad – čl. 5.– Županija – čl. 6.– Vlada Republike Hrvatske obavlja izvršne poslove u skladu

s Ustavom i zakonima RH (Zakon o Vladi Republike Hr-vatske, NN 150/11)

– Nacionalni savez jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave – čl. 12. st. 4.

90

Članak 12.Ostvarujući zajedničke interese općine, gradovi i županije

međusobno surađuju na unapređenju gospodarskog i društve-nog razvitka svojih zajednica.

Općine, gradovi i županije mogu osnivati svoje udruge radi promicanja i ostvarivanja zajedničkih interesa.

Radi promicanja zajedničkih interesa i unapređivanja su-radnje općine, gradovi i županije mogu osnovati nacionalnu udrugu općina, nacionalnu udrugu gradova i nacionalnu udru-gu županija. Nacionalna udruga može se osnovati ako je od-luku o osnivanju donijelo više od polovice općina, gradova, odnosno županija.

Nacionalna udruga općina, nacionalna udruga gradova i nacionalna udruga županija mogu se udružiti u nacionalni sa-vez jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

– Općina – čl. 4.– Grad – čl. 5.– Županija – čl. 6.– Osnivanje i rad udruga općina, gradova i županija te saveza

jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave – čl. 13.

– Na području Republike Hrvatske djeluju Hrvatska zajedni-ca županija osnovana 2001., Udruga općina i Udruga gra-dova osnovane 2002. kao i Savez Udruge gradova i Udruge općina osnovan 2002.

Članak 13.Na osnivanje i rad udruga općina, gradova i županija i sa-

veza jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave na odgovarajući se način primjenjuju odredbe posebnog zakona kojim se uređuje osnivanje i rad udruga.

Ustrojstvo, djelokrug i način financiranja udruge, odnosno saveza uređuje se aktom o osnivanju i statutom, u skladu sa zakonom.

Nacionalne udruge i nacionalni savez mogu, u skladu sa zakonom, surađivati s odgovarajućim međunarodnim organi-

91

zacijama i udruženjima jedinica lokalne, odnosno regionalne samouprave i pristupati njihovim međunarodnim udruženjima.

– Nacionalna udruga općina, nacionalna udruga gradova i na-cionalna udruga županija – čl. 12. st. 3.

– Na osnivanje i rad udruga primjenjuje se Zakon o udruga-ma (NN 88/01, 11/02)

II. SURADNJA OPĆINA, GRADOVA I ŽUPANIJA S JEDINICAMA LOKALNE I REGIONALNE

SAMOUPRAVE DRUGIH DRŽAVA

Članak 14.Suradnja općina, gradova i županija s odgovarajućim jedi-

nicama lokalne i regionalne samouprave drugih država uspo-stavlja se i odvija u okviru njihovog samoupravnog djelokru-ga, u skladu sa zakonom i međunarodnim ugovorima.

– Općina – čl. 4.– Grad – čl. 5.– Županija – čl. 6.– Samoupravni djelokrug općina, gradova i županija uređuje

se Glavom III. Zakona– Europska povelja o lokalnoj samoupravi (NN MU 14/97,

4/08) u čl. 10. uređuje pravo na suradnju lokalnih jedinica– Europska okvirna konvencija o prekograničnoj suradnji

između teritorijalnih jedinica ili vlasti stupila je na snagu u odnosu na Republiku Hrvatsku 18. prosinca 2003. (NN MU 10/03, 16/03)

Članak 15.Odluku o uspostavljanju međusobne suradnje, odnosno

sklapanju sporazuma (ugovora, povelje, memoranduma i sl. u daljnjem tekstu: sporazum) o suradnji gradova, općina i župa-nija s odgovarajućim lokalnim i regionalnim jedinicama drugih država te sadržaju i oblicima te suradnje donosi predstavničko

92

tijelo jedinice lokalne samouprave, odnosno jedinice područne (regionalne) samouprave, u skladu sa svojim općim aktima i ovim Zakonom.

– Predstavničko tijelo – čl. 27.– Opći akti – čl. 73.

Članak 16.Odluku o uspostavljanju suradnje, odnosno sklapanju spo-

razuma o suradnji s jedinicama lokalne, odnosno regionalne samouprave drugih država, zajedno s tekstom sporazuma o suradnji na hrvatskom jeziku i na jeziku države u kojoj se na-lazi jedinica lokalne, odnosno regionalne samouprave s kojom se navedeni sporazum sklapa, općina, grad i županija dostav-lja središnjem tijelu državne uprave nadležnom za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu, koje obavlja nadzor nad zakonitošću ove odluke.

Kada središnje tijelo državne uprave nadležno za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu ocijeni da odluka iz stavka 1. ovoga članka nije u skladu sa zakonom, u roku od 8 dana od njenog primitka, predložit će Vladi Republike Hrvatske uki-danje odluke.

Vlada Republike Hrvatske može, u roku od 30 dana od pri-mitka prijedloga, odlukom, koja mora biti obrazložena, ukinu-ti odluku iz stavka 1. ovoga članka.

Protiv odluke Vlade Republike Hrvatske o ukidanju odluke iz stavka 1. ovoga članka, jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave može podnijeti ustavnu tužbu radi zaštite prava na lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu.

Ako Vlada Republike Hrvatske u roku iz stavka 3. ovoga članka ne donese odluku o ukidanju, smatra se da je odluka iz stavka 1. ovoga članka donijeta u skladu sa zakonom.

– Općina – čl. 4.– Grad – čl. 5.– Županija – čl. 6.

93

– Središnje tijelo državne uprave nadležno za lokalnu i po-dručnu (regionalnu) samoupravu određeno je Zakonom o ustrojstvu i djelokrugu središnjih tijela državne uprave (NN 150/11)

– Vlada Republike Hrvatske obavlja izvršne poslove u skladu s Ustavom i zakonima RH (Zakon o Vladi Republike Hr-vatske, NN 150/11)

– Ustavni zakon o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (NN 99/99, 29/02, 49/02) u odredbama čl. 62.–80. uređuje pod-nošenje ustavne tužbe radi zaštite ustavnog prava na lokal-nu i područnu (regionalnu) samoupravu

Članak 17.Sporazum o suradnji koji je sklopila općina, grad i županija

s jedinicama lokalne i regionalne samouprave drugih država objavljuje se u službenom glasilu dotične jedinice.

Ako općina, odnosno grad nema svoje službeno glasilo, sporazum o suradnji objavljuje se u službenom glasilu župa-nije.

– Općina – čl. 4.– Grad – čl. 5.– Županija – čl. 6.– Europska okvirna konvencija o prekograničnoj suradnji

između teritorijalnih jedinica ili vlasti stupila je na snagu u odnosu na Republiku Hrvatsku 18. prosinca 2003. (NN MU 10/03, 16/03)

III. SAMOUPRAVNI DJELOKRUG OPĆINE, GRADA I ŽUPANIJE

Članak 18.Općina, grad i županija samostalne su u odlučivanju u po-

slovima iz svoga samoupravnog djelokruga u skladu s Usta-vom Republike Hrvatske i ovim Zakonom.


94

– Grad – čl. 5.– Županija – čl. 6.– Ustav Republike Hrvatske (NN 85/10) u čl. 4. jamči pra-

vo na lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu, a u čl. 135. uređuje samoupravni djelokrug jedinica lokalne i pod-ručne (regionalne) samouprave.

Članak 19.Općine i gradovi u svom samoupravnom djelokrugu obav-

ljaju poslove lokalnog značaja kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana, a koji nisu Ustavom ili zakonom dodijeljeni državnim tijelima i to osobito poslove koji se odnose na:

– uređenje naselja i stanovanje,– prostorno i urbanističko planiranje,– komunalno gospodarstvo,– brigu o djeci,– socijalnu skrb,– primarnu zdravstvenu zaštitu,– odgoj i osnovno obrazovanje,– kulturu, tjelesnu kulturu i šport,– zaštitu potrošača,– zaštitu i unapređenje prirodnog okoliša,– protupožarnu i civilnu zaštitu,– promet na svom području– te ostale poslove sukladno posebnim zakonima.

Posebnim zakonima kojima se uređuju pojedine djelatnosti iz stavka 1. ovoga članka odredit će se poslovi čije su obav-ljanje općine i gradovi dužni organizirati te poslovi koje mogu obavljati.

– Općina – čl. 4.– Grad – čl. 5.– Popis najvažnijih zakona koji uređuju obavljanje poslova

iz samoupravnog djelokruga lokalnih jedinica nalazi se u Prilogu 1.

95

Članak 19.aVeliki gradovi su jedinice lokalne samouprave koje su ujed-

no gospodarska, financijska, kulturna, zdravstvena, prometna i znanstvena središta razvitka šireg okruženja i koji imaju više od 35.000 stanovnika.

Gradovi iz stavka 1. ovoga članka, kao i gradovi sjedišta županija u svom samoupravnom djelokrugu obavljaju poslove lokalnog značaja kojima se neposredno ostvaruju potrebe gra-đana i to osobito poslove koji se odnose na:

– uređenje naselja i stanovanje,– prostorno i urbanističko planiranje,– komunalno gospodarstvo,– brigu o djeci,– socijalnu skrb,– primarnu zdravstvenu zaštitu,– odgoj i obrazovanje,– kulturu, tjelesnu kulturu i šport,– zaštitu potrošača,– zaštitu i unapređenje prirodnog okoliša,– protupožarnu i civilnu zaštitu,– promet na svom području– održavanje javnih cesta,– izdavanje građevinskih i lokacijskih dozvola, drugih aka-

ta vezanih uz gradnju, te provedbu dokumenata prostor-nog uređenja,

– te ostale poslove sukladno posebnim zakonima.Posebnim zakonima kojima se uređuju pojedine djelatno-

sti iz stavka 1. ovoga članka odredit će se poslovi obavljanje kojih su veliki gradovi dužni organizirati te poslovi koje mogu obavljati.

– Županija – čl. 6.– Sjedišta županija utvrđena su Zakonom o područjima žu-


96

– Popis najvažnijih zakona koji uređuju obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga lokalnih jedinica nalazi se u Prilogu 1.

Članak 20.Županija u svom samoupravnom djelokrugu obavlja po-

slove od područnoga (regionalnog) značaja, a osobito poslove koji se odnose na:

– obrazovanje,– zdravstvo,– prostorno i urbanističko planiranje,– gospodarski razvoj,– promet i prometnu infrastrukturu,– održavanje javnih cesta,– planiranje i razvoj mreže obrazovnih, zdravstvenih, soci-

jalnih i kulturnih ustanova,– izdavanje građevinskih i lokacijskih dozvola, drugih aka-

ta vezanih uz gradnju te provedbu dokumenata prostor-nog uređenja za područje županije izvan područja veli-koga grada,

– te ostale poslove sukladno posebnim zakonima.Posebnim zakonima kojima se uređuju pojedine djelatnosti

iz stavka 1. ovoga članka odredit će se poslovi čije je obavlja-nje županija dužna organizirati te poslovi koje županija može obavljati.

– Županija – čl. 6.– Popis najvažnijih zakona koji uređuju obavljanje poslova


Članak 21.Veliki gradovi koji imaju više od 35.000 stanovnika i gra-

dovi sjedišta županija, pored poslova iz članka 19.a ovoga Za-kona, na svom području mogu obavljati i poslove iz djelokru-ga županije.

97

– Grad – čl. 5.– Županija – čl. 6.– Poslovi velikog grada – čl. 19.a– Sjedišta županija utvrđena su Zakonom o područjima žu-

panija, gradova i općina (NN 86/06, 125/06, 16/07, 95/08, 46/10, 145/10).


Članak 22.Odlukom predstavničkog tijela jedinice lokalne samoupra-

ve u skladu s njezinim statutom i statutom županije, mogu se pojedini poslovi iz samoupravnog djelokruga jedinice lokalne samouprave prenijeti na županiju, odnosno mjesnu samoupra-vu.

Predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave može tra-žiti od županijske skupštine da joj, uz suglasnost središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poslove lokalne i područne (regionalne) samouprave, povjeri obavljanje određenih poslo-va iz samoupravnog djelokruga županije na području te jedi-nice, ako može osigurati dovoljno prihoda za njihovo obav-ljanje.

– Predstavničko tijelo lokalne jedinice – čl. 27.– Statut – 8.– Poslovi samoupravnog djelokruga općine, grada i velikog

grada – čl. 19. i čl. 19.a– Županijska skupština – čl. 27.– Središnje tijelo državne uprave nadležno za lokalnu i pod-

ručnu (regionalnu) samoupravu određeno je Zakonom o ustrojstvu i djelokrugu središnjih tijela državne uprave (NN 150/11)

– Prihodi lokalnih jedinica uređuju se Zakonom o financira-nju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (NN 117/93, 69/97, 33/00, 73/00, 127/00, 59/01, 107/01, 117/01, 150/02, 147/03, 132/06, 26/07, 73/08, 25/12).

98

Članak 23.Poslovi državne uprave koji se obavljaju u jedinici lokal-

ne samouprave i u jedinici područne (regionalne) samouprave određuju se zakonom.

Troškovi obavljanja poslova državne uprave koji su pre-neseni na tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samo-uprave podmiruju se iz državnog proračuna.

Zakonom kojim se uređuje državna uprava pobliže će se urediti prava i obveze tijela jedinica lokalne i područne (regio-nalne) samouprave u obavljanju poslova iz stavka 1. ovoga članka.

– Poslovi državne uprave uređuju se Zakonom o sustavu dr-žavne uprave (NN 150/11)

– Državni proračun uređuje se Zakonom o proračunu (NN 87/08, 136/12)

– Prava i obveze jedinica lokalne samouprave u obavljanju poslova državne uprave uređene su u čl. 60. čl. 62. Zakona o sustavu državne uprave

IV. NEPOSREDNO SUDJELOVANJE GRAĐANA U ODLUČIVANJU

Članak 24.Građani mogu neposredno sudjelovati u odlučivanju o lo-

kalnim poslovima putem referenduma i mjesnog zbora građa-na, u skladu sa zakonom i statutom jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Referendum se može raspisati radi odlučivanja o prijedlogu o promjeni statuta, o prijedlogu općeg akta ili drugog pitanja iz djelokruga predstavničkog tijela kao i o drugim pitanjima određenim zakonom i statutom.

Na temelju odredaba zakona i statuta raspisivanje referen-duma može predložiti najmanje jedna trećina članova predstav-ničkog tijela, općinski načelnik, gradonačelnik ili župan, 20%

99

ukupnog broja birača u jedinici za koju se traži raspisivanje referenduma, a u općini, gradu i Gradu Zagrebu i većina vijeća mjesnih odbora, odnosno gradskih četvrti ili gradskih kotareva na području općine, grada, odnosno Grada Zagreba.

Ako je raspisivanje referenduma predložila najmanje jedna trećina članova predstavničkog tijela, odnosno ako je raspisi-vanje referenduma predložio općinski načelnik, gradonačelnik ili župan te ako je raspisivanje referenduma predložila većina vijeća mjesnih odbora, odnosno gradskih četvrti ili gradskih kotareva na području općine, grada, odnosno Grada Zagreba, predstavničko tijelo dužno je izjasniti se o podnesenom prijed-logu te ako prijedlog prihvati, donijeti odluku o raspisivanju referenduma u roku od 30 dana od zaprimanja prijedloga. Od-luka o raspisivanju referenduma donosi se većinom glasova svih članova predstavničkog tijela.

Ako je raspisivanje referenduma predložilo 20% od ukup-nog broja birača u jedinici, predstavničko tijelo dostavit će za-primljeni prijedlog središnjem tijelu državne uprave nadležnom za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu u roku od 8 dana od zaprimanja prijedloga. Središnje tijelo državne uprave nadležno za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu će u roku od 60 dana od dostave utvrditi ispravnost podnesenog pri-jedloga, odnosno utvrditi je li prijedlog podnesen od potrebnog broja birača u jedinici i je li referendumsko pitanje sukladno odredbama Zakona te odluku o utvrđenom dostaviti predstav-ničkom tijelu. Ako središnje tijelo državne uprave nadležno za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu utvrdi da je prijedlog ispravan, predstavničko tijelo raspisat će referendum u roku od 30 dana od zaprimanja odluke. Protiv odluke središ-njeg tijela državne uprave kojom je utvrđeno da prijedlog nije ispravan nije dozvoljena žalba, već se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske.

Predstavničko tijelo može raspisati savjetodavni referen-dum o pitanjima iz svog djelokruga.

Pravo glasovanja na referendumu imaju građani koji ima-ju prebivalište na području općine, grada, odnosno županije i upisani su u popis birača.

100

Odluka donesena na referendumu obvezatna je za pred-stavničko tijelo, osim odluke donesene na savjetodavnom re-ferendumu koja nije obvezatna.

Na postupak provođenja referenduma odgovarajuće se pri-mjenjuju odredbe zakona kojim se uređuje provedba referen-duma.

Na odluke donesene u svezi s referendumom i na referen-dumu primjenjuju se odredbe članka 79. do 82. ovoga Zako-na.

– Lokalni poslovi – čl. 19., čl. 19.a, čl. 20.– Statut – čl. 8.– Opći akti – čl. 73.– Djelokrug predstavničkog tijela – čl. 35.– Broj predstavničkog tijela – čl. 28.– Općinski načelnik, gradonačelnik, župan – čl. 39.– Vijeće mjesnih odbora, gradskih četvrti, gradskih kotareva-

čl. 57.–66.– Odlučivanje predstavničkog tijela – čl. 36.– Središnje tijelo državne uprave nadležno za lokalnu i po-


– Nadležni upravni sud i pravila upravnog spora uređuju se Zakonom o upravnim sporovima (NN 20/10, 143/12)

– Prebivalište građana uređeno je Zakonom o prebivalištu (NN 144/12)

– Postupak provedbe referenduma uređuje se Zakonom o re-ferendumu i drugim oblicima osobnog sudjelovanja u obav-ljanju državne vlasti i lokalne i područne (regionalne) samo-uprave (NN 33/96, 92/01, 44/06, 58/06, 69/07, 38/09)

– Čl. 79. do 82. ovoga Zakona odnosi se na nadzor zakonito-sti općih akata lokalnih jedinica

Članak 24.aOpćinsko, odnosno gradsko vijeće može tražiti mišljenje

od mjesnih zborova građana o prijedlogu općeg akta ili drugog

101

pitanja iz samoupravnog djelokruga općine, odnosno grada, kao i o drugim pitanjima određenim zakonom ili statutom.

Mišljenje dobiveno od mjesnih zborova građana ne obve-zuje općinsko, odnosno gradsko vijeće.

– Općinsko i gradsko vijeće – čl. 27.– Opći akti – čl. 73.– Samoupravni djelokrug općine i grada – čl. 19.– Samoupravni djelokrug velikog grada – čl. 19.a– Statut – čl. 8.

Članak 25.Građani imaju pravo predstavničkom tijelu predlagati dono-

šenje određenog akta ili rješavanje određenog pitanja iz njego-vog djelokruga.

O prijedlogu iz stavka 1. ovoga članka predstavničko tijelo mora raspravljati ako ga potpisom podrži najmanje deset po-sto birača upisanih u popis birača općine ili grada, odnosno županije te dati odgovor podnositeljima najkasnije u roku od tri mjeseca od prijema prijedloga.

– Predstavničko tijelo – čl. 27.– Djelokrug predstavničkog tijela – čl. 35.– Popis birača uređuje se Zakonom o registru birača (NN

144/12)

Članak 26.Tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

dužna su omogućiti građanima i pravnim osobama podnošenje predstavki i pritužbi na svoj rad kao i na rad njihovih upravnih tijela te na nepravilan odnos zaposlenih u tim tijelima kad im se obraćaju radi ostvarivanja svojih prava i interesa ili izvrša-vanja svojih građanskih dužnosti.

Na podnijete predstavke i pritužbe čelnik tijela jedinice lo-kalne samouprave, odnosno upravnih tijela tih jedinica dužan je građanima i pravnim osobama dati odgovor u roku od 30 dana od dana podnošenja predstavke, odnosno pritužbe.

102

Tijela iz stavka 1. ovoga članka dužna su u službenim prostorijama na vidnom mjestu osigurati potrebna tehnička i druga sredstva za podnošenje predstavki i pritužbi (knjiga za pritužbe i sl.) i omogućiti usmeno izjavljivanje predstavke i pritužbe.

– Tijela lokalnih jedinica-predstavničko tijelo – čl. 27., izvrš-no tijelo – čl. 39.

– Upravna tijela lokalne jedinice-upravni odjeli i službe – čl. 53.–55.

– Pročelnik – čl. 53.a– Pravo slanja predstavki i pritužbi državnim i drugim javnim

tijelima te pravo dobivanja odgovora zajamčeno je čl. 46. Ustava RH (NN 85/10)

V. TIJELA JEDINICA LOKALNE SAMOUPRAVE I JEDINICA PODRUČNE (REGIONALNE)

SAMOUPRAVE

1. Predstavničko tijelo

Članak 27.Općinsko vijeće, gradsko vijeće i županijska skupština pred-

stavnička su tijela građana i tijela lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave koja donose akte u okviru djelokruga jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave te obavljaju druge poslove u skladu sa zakonom i statutom je-dinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave.

– Opći akti- čl. 73.– Pojedinačni akti – čl. 76.– Statut – čl. 8.

Članak 28.Broj članova predstavničkog tijela jedinice lokalne, odno-

sno područne (regionalne) samouprave je neparan, a određuje se ovisno o broju stanovnika, i to tako da predstavničko tijelo:

103

– jedinice do 500 stanovnika, ima 7 članova,– jedinice s više od 500 do 1.000 stanovnika, ima 9 čla-

nova,– jedinice s više od 1.000 do 2.500 stanovnika, ima 11 čla-

nova,– jedinice s više od 2.500 do 5.000 stanovnika, ima 13 čla-

nova,– jedinice s više od 5.000 do 10.000 stanovnika, ima 15

članova,– jedinice s više od 10.000 do 20.000 stanovnika, ima 17

članova,– jedinice s više od 20.000 do 35 000 stanovnika, ima 21

člana,– jedinice s više od 35.000 do 60.000 stanovnika:– ako se radi o županiji, ima 31 člana,– ako se radi o gradu, ima 25 članova,– jedinice s više od 60.000 do 100.000 stanovnika:– ako se radi o županiji, ima 35 članova,– ako se radi o gradu, ima 31 člana,– jedinice s više od 100.000 do 200.000 stanovnika:– ako se radi o županiji, ima 41 člana,– ako se radi o gradu, ima 35 članova,– jedinice s više od 200.000 do 300.000 stanovnika, ima

45 članova,– jedinice s više od 300.000 stanovnika, ima 51 člana.

– Grad – čl. 5.– Županija – čl. 6.– Predstavničko tijelo – čl. 27.– Pravo pripadnika nacionalne manjine na zastupljenost u pred-

stavničkim tijelima lokalnih jedinica zajamčeno je Ustavnim zakonom o pravim nacionalnih manjina (NN 155/02, 47/10, 80/10, 91/11, 91/11)

104

Članak 29.Mandat člana predstavničkog tijela jedinice lokalne i pod-

ručne (regionalne) samouprave izabranog na redovnim izbori-ma traje četiri godine.

Mandat člana predstavničkog tijela jedinice lokalne i pod-ručne (regionalne) samouprave izabranog na prijevremenim izborima traje do isteka tekućeg mandata predstavničkog tijela izabranog na redovnim izborima.

– Postupak izbora članova predstavničkog tijela uređuje se Zakonom o lokalnim izborima (NN 144/12)

Članak 30.Članovi predstavničkog tijela nemaju obvezujući mandat i

nisu opozivi.Član predstavničkog tijela ne može biti kazneno gonjen niti

odgovoran na bilo koji drugi način, zbog glasovanja, izjava ili iznesenih mišljenja i stavova na sjednicama predstavničkog tijela.

Članu predstavničkog tijela koji za vrijeme trajanja man-data prihvati obnašanje dužnosti koja se prema odredbama po-sebnog zakona smatra nespojivom, za vrijeme obnašanja nespo-jive dužnosti mandat miruje, a za to vrijeme zamjenjuje ga zamjenik u skladu s odredbama posebnog zakona. Nastavlja-nje obnašanja dužnosti člana predstavničkog tijela na temelju prestanka mirovanja mandata može se tražiti jedanput u tijeku trajanja mandata.

– Nespojivost (inkompatibilitet) dužnosti člana predstavnič-kog tijela uređujese Zakonom o lokalnim izborima (NN 144/12) u čl. 78. i Zakonom o sustavu državne uprave (NN 150/11) u čl. 6. st. 2. i 3.

– Sukladno čl. 140. st. 2. Zakona o lokalnim izborima (NN 144/12), odredba o nespojivosti obnašanja dužnosti člana predstavničkog tijela jedinice iz čl. 5.i odredba o mirovanju mandata iz čl. 6. Zakona o izboru članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

105

(NN 33/01., 10/02., 155/02., 45/03., 43/04., 40/05., 44/05. i 109/07.) ostaju na snazi do dana stupanja na snagu odluke o raspisivanju prvih sljedećih općih i redovitih izbora za članove predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Članak 31.Član predstavničkog tijela dužnost obavlja počasno i za to

ne prima plaću.Član predstavničkog tijela ima pravo na naknadu u skladu

s odlukom predstavničkog tijela.Članovi predstavničkog tijela imaju pravo uvida u registar

birača za vrijeme dok obavljaju dužno st. Ostala prava i dužnosti članova predstavničkog tijela utvr-

đuju se zakonom, statutom jedinice lokalne, odnosno područ-ne (regionalne) samouprave i poslovnikom predstavničkog tijela.

– Registar birača uređuje se Zakonom o registru birača (NN 144/2012)

– Statut – čl. 8.– Poslovnik predstavničkog tijela – čl. 33.

Članak 32.Predstavničko tijelo smatra se konstituiranim izborom pred-

sjednika na prvoj sjednici na kojoj je nazočna većina članova predstavničkog tijela.

– Broj članova predstavničkog tijela – čl. 28.– Predsjednik predstavničkog tijela – čl. 34.– Odlučivanje predstavničkog tijela – čl. 36.– Sazivanje i tijek konstituirajuće sjednice predstavničkog ti-

jela do izbora predsjednika predstavničkog tijela uređuje se Zakonom o lokalnim izborima (NN 144/12) u čl. 87.

Članak 33.Način rada predstavničkog tijela uređuje se poslovnikom

predstavničkog tijela, u skladu s ovim Zakonom i statutom.

106

Poslovnik se donosi većinom glasova svih članova predstav-ničkog tijela.

– Statut – čl. 8.– Odlučivanje predstavničkog tijela – čl. 36.

Članak 34.Predstavničko tijelo ima predsjednika i do dva potpredsjed-

nika, koji se biraju većinom glasova svih članova predstavnič-kog tijela.

Ako predstavničko tijelo ima dva potpredsjednika, u pravi-lu se biraju tako da se jedan potpredsjednik bira iz reda pred-stavničke većine, a drugi iz reda predstavničke manjine, na njihov prijedlog.

Predsjednik predstavničkog tijela saziva sjednice predstav-ničkog tijela, predsjeda sjednicama i predstavlja ovo tijelo.

Predsjednik predstavničkog tijela saziva sjednice predstav-ničkog tijela po potrebi, a najmanje jednom u tri mjeseca.

Ostala prava i dužnosti predsjednika i potpredsjednika pred-stavničkog tijela utvrđuju se poslovnikom predstavničkog ti-jela.

– Broj članova predstavničkog tijela – čl. 28.– Odlučivanje predstavničkog tijela – čl. 36.– Poslovnik predstavničkog tijela – čl. 33.

Članak 34.aPredsjednik je dužan sazvati sjednicu predstavničkog tijela

na obrazloženi zahtjev najmanje jedne trećine članova pred-stavničkog tijela u roku od 15 dana od primitka zahtjeva.

Ukoliko predsjednik predstavničkog tijela ne sazove sjed-nicu u roku iz stavka 1.ovoga članka, na obrazloženi zahtjev najmanje jedne trećine članova predstavničkog tijela, sjednicu će sazvati općinski načelnik, gradonačelnik ili župan u roku od 8 dana.

Nakon proteka rokova iz stavka 2.ovoga članka sjednicu može sazvati, na obrazloženi zahtjev najmanje jedne trećine

107

članova predstavničkog tijela, čelnik središnjeg tijela državne uprave nadležnog za lokalnu i područnu (regionalnu) samo-upravu.

Sjednica predstavničkog tijela sazvana sukladno odredba-ma stavka 1., 2. i 3. ovog članka mora se održati u roku od 15 dana od dana sazivanja.

Sjednica sazvana protivno odredbama ovoga članka smatra se nezakonitom, a doneseni akti ništavima.

– Predsjednik predstavničkog tijela – čl. 34.– Broj članova predstavničkog tijela – čl. 28.– Općinski načelnik, gradonačelnik, župan – čl. 39.– Središnje tijelo državne uprave nadležno za lokalnu i pod-

ručnu (regionalnu) samoupravu određeno je Zakonom o ustroj-stvu i djelokrugu središnjih tijela državne uprave (NN 150/11)

Članak 35.Predstavničko tijelo:1. donosi statut jedinice lokalne, odnosno područne (regio-

nalne) samouprave,2. donosi odluke i druge opće akte kojima uređuje pitanja iz

samoupravnog djelokruga jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave,

3. osniva radna tijela, bira i razrješuje članove tih tijela te bira, imenuje i razrješuje i druge osobe određene zakonom, drugim propisom ili statutom,

4. uređuje ustrojstvo i djelokrug upravnih tijela jedinice lo-kalne, odnosno područne (regionalne) samouprave,

5. osniva javne ustanove i druge pravne osobe za obavlja-nje gospodarskih, društvenih, komunalnih i drugih djelatnosti od interesa za jedinicu lokalne, odnosno područne (regional-ne) samouprave,

6. obavlja i druge poslove koji su zakonom ili drugim pro-pisom stavljeni u djelokrug predstavničkog tijela.

– Statut – čl. 8.– Opći akti – čl. 73.

108

– Pojedinačni akti predstavničkog tijela – čl. 77.a– Radna tijela – čl. 38.– Samoupravni djelokrug lokalnih jedinica – čl. 18.–22.– Upravna tijela lokalne jedinice – čl. 53.–55.– Osnivanje javnih ustanova uređeno je Zakonom o ustano-

vama (NN 76/93, 29/97, 47/99, 35/08)

Članak 35.aČlanovi predstavničkog tijela mogu općinskom načelniku,

gradonačelniku, odnosno županu postavljati pitanja o njegovu radu.

Pitanja mogu biti postavljena usmeno na sjednicama predstavničkog tijela ili u pisanom obliku posredstvom pred-sjednika predstavničkog tijela sukladno odredbama poslovni-ka predstavničkog tijela jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave.

– Općinski načelnik, gradonačelnik, župan – čl. 39.– Sjednica predstavničkog tijela – čl. 34. i čl. 37.– Predsjednik predstavničkog tijela – čl. 34.– Poslovnik predstavničkog tijela – čl. 33.

Članak 35.bOpćinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan dva puta

godišnje podnosi polugodišnja izvješća o svom radu predstav-ničkom tijelu sukladno odredbama statuta jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave.

Pored izvješća iz stavka 1. ovoga članka predstavničko ti-jelo može od općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana tražiti izvješće o pojedinim pitanjima iz njegovog dje-lokruga koje općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan podnosi sukladno odredbama statuta jedinice lokalne, odnos-no područne (regionalne) samouprave.

– Općinski načelnik, gradonačelnik, župan – čl. 39.– Statut – čl. 8.

109

– Djelokrug općinskog načelnika, gradonačelnika, župana – čl. 48.

Članak 36.Predstavničko tijelo donosi odluke većinom glasova ako je

na sjednici nazočna većina članova predstavničkog tijela.Statut jedinice lokalne i područne (regionalne) samoupra-

ve, proračun i godišnji obračun donose se većinom glasova svih članova predstavničkog tijela.

Poslovnikom predstavničkog tijela mogu se odrediti druga pitanja o kojima se odlučuje većinom glasova svih članova predstavničkog tijela.

– Sjednica predstavničkog tijela – čl. 34. i 37.– Broj članova predstavničkog tijela – čl. 28.– Statut – čl. 8.– Proračun lokalne jedinice – čl. 69.– Poslovnik predstavničkog tijela – čl. 33.

Članak 37.Sjednice predstavničkih tijela su javne. Nazočnost javnosti

može se isključiti samo iznimno, u slučajevima predviđenim posebnim zakonima i općim aktom jedinice.

Sjednicama predstavničkog tijela prisustvuje općinski na-čelnik, gradonačelnik, odnosno župan.

Na sjednicama predstavničkog tijela glasuje se javno, ako predstavničko tijelo ne odluči da se, u skladu s poslovnikom ili drugim općim aktom, o nekom pitanju glasuje tajno.

Sjednice predstavničkog tijela mogu se sazivati i elektro-ničkim putem.

Poslovnikom o radu predstavničkog tijela uredit će se osi-guranje praćenja rasprave i sudjelovanje u radu i odlučivanju.

– Opći akti – čl. 73.– Općinski načelnik, gradonačelnik, župan – čl. 39.– Poslovnik predstavničkog tijela – čl. 33.

110

Članak 38.Predstavničko tijelo osniva stalne ili povremene odbore i

druga radna tijela u svrhu pripreme odluka iz njegovog dje-lokruga.

Sastav, broj članova, djelokrug i način rada tijela iz stavka 1. ovoga članka utvrđuju se poslovnikom ili posebnom odlu-kom o osnivanju radnog tijela.

– Opći akti – čl. 73.– Pojedinačni akti predstavničkog tijela – čl. 77.a– Poslovnik – čl. 33.

2. Izvršno tijelo

Članak 39.Izvršno tijelo jedinice lokalne i jedinice područne (regio-

nalne) samouprave u općini je općinski načelnik, u gradu gra-donačelnik i u županiji župan.

Iznimno od stavka 1. ovoga članka izvršno tijelo je i zamje-nik koji obnaša dužnost općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana u slučajevima propisanim ovim Zakonom.

Zamjenik koji obnaša dužnost općinskog načelnika, grado-načelnika, odnosno župana je zamjenik općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana koji je izabran na neposred-nim izborima zajedno s općinskim načelnikom, gradonačelni-kom, odnosno županom, a dužnost općinskog načelnika, gra-donačelnika, odnosno župana obnaša ako je mandat općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana prestao nakon isteka dvije godine mandata u toj jedinici lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave.

Zamjenik iz stavka 2.i 3. ovoga članka koji obnaša dužnost općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana ima sva prava i dužnosti općinskog načelnika, gradonačelnika, od-nosno župana.

– Postupak izbora izvršnog tijela uređuje se Zakonom o lo-kalnim izborima (NN 144/12)

111

Članak 40.Općinski načelnik, gradonačelnik, župan i njihov zamjenik

biraju se na neposrednim izborima sukladno posebnom zako-nu.

– Postupak izbora izvršnog tijela uređuje se Zakonom o lokal-nim izborima (NN 144/12)

– Zamjenik općinskog načelnika, gradonačelnika, župana – čl. 41.

Članak 40.aOpćinskom načelniku, gradonačelniku, odnosno županu i

njihovim zamjenicima mandat prestaje po sili zakona u sluča-jevima propisanim posebnim zakonom.

Pročelnik upravnog tijela nadležnog za službeničke odnose će u roku od 8 dana obavijestiti Vladu Republike Hrvatske o prestanku mandata općinskog načelnika, gradonačelnika, od-nosno župana radi raspisivanja prijevremenih izbora za novo-ga općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana, u slučajevima propisanim ovim Zakonom.

– Čl. 40.a dosadašnjeg ZLPRS izmijenjen je čl. 13. ZID ZLPRS (NN 144/12) koji stupa na snagu danom stupanja na snagu Zakona o lokalnim izborima kojim će se urediti izbor općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana

– Pročelnik upravnog tijela – čl. 53a– Vlada Republike Hrvatske obavlja izvršne poslove u skladu



Članak 40.bOpćinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan i njihov

zamjenik koji je izabran zajedno s njima mogu se opozvati putem referenduma.

112

Raspisivanje referenduma za opoziv može predložiti 20% ukupnog broja birača u jedinici u kojoj se traži opoziv općin-skog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana i njihovog zamjenika koji je izabran zajedno s njima.

Predstavničko tijelo raspisat će referendum za opoziv op-ćinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana i njiho-vog zamjenika koji je izabran zajedno s njima u skladu s član-kom 24. stavkom 5. ovoga Zakona, u dijelu koji se odnosi na utvrđivanje je li prijedlog podnesen od potrebnog broja birača u jedinici.

Referendum za opoziv ne može se raspisati samo za zamje-nika općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana.

Referendum za opoziv općinskog načelnika, gradonačelni-ka, odnosno župana i njihovog zamjenika ne smije se raspisati prije proteka roka od 12 mjeseci od održanih izbora ni ranije održanog referenduma za opoziv, kao ni u godini u kojoj se održavaju redovni izbori za općinskog načelnika, gradonačel-nika, odnosno župana.

– Predstavničko tijelo – čl. 27.– Neposredno sudjelovanje u odlučivanju građana putem re-

ferenduma – čl. 24. st. 5.– Izbor općinskog načelnika, gradonačelnika, župana i njiho-

vog zamjenika – čl. 40.– Postupak izbora izvršnog tijela uređuje se Zakonom o lo-

kalnim izborima (NN 144/12)

Članak 40.cOdluka o opozivu općinskog načelnika, gradonačelnika,

odnosno župana i njihovog zamjenika koji je izabran zajedno s njima donesena je ako se na referendumu za opoziv izjasnila većina birača koji su glasovali, uz uvjet da ta većina iznosi najmanje 1/3 ukupnog broja birača upisanih u popis birača u jedinici.

Na postupak referenduma za opoziv odgovarajuće se pri-mjenjuju odredbe ovoga Zakona i zakona kojim se uređuje provedba referenduma.

113

– Popis birača uređuje se Zakonom o registru birača (NN 144/12)

– Postupak provedbe referenduma uređuje se Zakonom o referendumu i drugim oblicima osobnog sudjelovanja u obavljanju državne vlasti i lokalne i područne (regionalne) samouprave(NN 33/96, 92/01, 44/06, 58/06, 69/07, 38/09)

Članak 40.dAko je prestanak mandata općinskog načelnika, gradona-

čelnika i župana nastupio prije isteka dvije godine mandata, u toj jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave raspi-sat će se prijevremeni izbori za općinskog načelnika, gradona-čelnika, odnosno župana i njihovog zamjenika. Do provedbe prijevremenih izbora dužnost općinskog načelnika, gradona-čelnika, odnosno župana obnašat će njegov zamjenik koji je izabran zajedno s njim, a ako je mandat prestao i zamjeniku, do provedbe prijevremenih izbora dužnost općinskog načel-nika, gradonačelnika, odnosno župana obnašat će povjerenik Vlade Republike Hrvatske.

Ako je prestanak mandata općinskog načelnika, gradona-čelnika i župana nastupio nakon isteka dvije godine mandata, u toj jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave neće se raspisati prijevremeni izbori za općinskog načelnika, grado-načelnika i župana, a dužnost općinskog načelnika, gradona-čelnika i župana do kraja mandata obnašat će njegov zamjenik koji je izabran zajedno s njim.

Ako općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan u slučaju iz stavka 1.i 2. ovoga članka ima više zamjenika, duž-nost općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana, obnašat će zamjenik koji je na kandidaturi za izbor općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana bio prvi naveden iza kandidata za općinskog načelnika, gradonačelnika, odno-sno župana.

Ako za vrijeme trajanja mandata općinskog načelnika, gra-donačelnika, odnosno župana prestane mandat samo njihovom zamjeniku, u toj jedinici lokalne i područne (regionalne) sa-

114

mouprave neće se raspisati prijevremeni izbori za zamjenika općinskog načelnika, gradonačelnika i župana.

Ako prestane mandat zamjeniku koji obnaša dužnost op-ćinskog načelnika, gradonačelnika i župana iz stavka 2.ovoga članka, u toj jedinici lokalne i područne (regionalne) samo-uprave raspisat će se prijevremeni izbori za općinskog načel-nika, gradonačelnika, odnosno župana i njihovog zamjenika. Do provedbe prijevremenih izbora dužnost općinskog načel-nika, gradonačelnika, odnosno župana obnašat će povjerenik Vlade Republike Hrvatske.

Ako je prestanak mandata općinskog načelnika, gradona-čelnika, odnosno župana i njihovog zamjenika nastupio opozi-vom, u toj jedinici lokalne i područne (regionalne) samoupra-ve raspisat će se prijevremeni izbori za općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana i njihovog zamjenika. Do provedbe prijevremenih izbora dužnost općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana obnašat će povjerenik Vlade Republike Hrvatske.

Iznimno od odredbe stavka 4. ovoga članka, ako prestane mandat zamjeniku općinskog načelnika, gradonačelnika, od-nosno župana izabranom iz reda pripadnika nacionalnih ma-njina, raspisat će se prijevremeni izbori za zamjenika iz reda pripadnika nacionalnih manjina.

O svim promjenama tijekom mandata općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana i njihovih zamjenika, pročel-nik upravnog tijela nadležnog za službeničke odnose u jedinici lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave dužan je bez odgode obavijestiti središnje tijelo državne uprave nadlež-no za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu.


– Zamjenik koji obnaša dužnost načelnika, gradonačelnika i župana – čl. 39. st. 2.

– Povjerenik Vlade Republike Hrvatske – čl. 86.–89.– Pravo pripadnika nacionalne manjine na zastupljenost u iz-

vršnom tijelu jamči Ustavni zakon o pravima nacionalnih

115

manjina (NN 155/02, 47/10, 80/10, 91/11, 91/11) i razrađu-je ga čl. 41a ovoga Zakona

– Pročelnik upravnog tijela – čl. 53.a– Središnje tijelo državne uprave nadležno za lokalnu i po-


Članak 41.U jedinicama lokalne samouprave koje imaju do 10.000

stanovnika općinski načelnik, odnosno gradonačelnik ima jed-nog zamjenika koji se bira na neposrednim izborima sukladno posebnom zakonu.

U jedinicama lokalne samouprave koje imaju više od 10.000 stanovnika, u gradovima sjedištima županija, odnosno županijama općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan imaju dva zamjenika koji se biraju na neposrednim sukladno posebnom zakonu.

Članak 41. dosadašnjeg ZLPRS izmijenjen je člankom 17. ZID ZLPRS (NN 144/12) i stupa na snagu na dan stupanja na snagu odluke o raspisivanju prvih sljedećih općih i redovitih iz-bora za članove predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te općinskih načelnika, gradonačelnika i župana.


– Sjedišta županija utvrđena su Zakonom o područjima žu-panija, gradova i općina (NN 86/06, 125/06, 16/07, 95/08, 46/10, 145/10).

Članak 41.aU jedinicama lokalne i područne (regionalne) samoupra-

ve u kojima se pravo na zastupljenost pripadnika nacionalne manjine u izvršnom tijelu treba osigurati sukladno Ustavnom zakonu o pravima nacionalnih manjina, jedan zamjenik op-ćinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana bira se iz reda pripadnika nacionalnih manjina na način određen zako-

116

nom kojim se uređuje izbor izvršnog tijela. Izabrani zamjenik predstavnik je nacionalne manjine u izvršnom tijelu.

Jedan zamjenik općinskog načelnika, gradonačelnika, od-nosno župana iz reda pripadnika nacionalnih manjina bira se i u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave u kojima je neovisno o udjelu pripadnika nacionalnih manjina u ukupnom stanovništvu jedinice, pravo na zamjenika općin-skog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana iz reda pri-padnika nacionalnih manjina propisano statutom jedinice.

U jedinicama lokalne samouprave u kojima pripadnici neke od nacionalnih manjina čine većinu stanovništva, pripadnici hrvatskog naroda imaju pravo na zastupljenost u izvršnom ti-jelu pod uvjetima kako je to propisano za nacionalne manjine. Jedan zamjenik općinskog načelnika, odnosno gradonačelnika bira se iz reda pripadnika hrvatskog naroda.

U jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave u kojima se bira zamjenik općinskog načelnika, gradonačel-nika, odnosno župana iz reda pripadnika nacionalnih manjina ili iz reda hrvatskog naroda sukladno zakonu kojim se uređuje izbor izvršnog tijela, broj zamjenika povećava se za jednoga.

U jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave u kojima više od jedne nacionalne manjine ostvaruje pravo na zamjenika općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana, bira se zamjenik iz reda pripadnika svake od tih nacio-nalnih manjina, u kojem slučaju se broj zamjenika povećava za po jednog zamjenika iz reda svake od tih nacionalnih ma-njina koje ostvaruju pravo na zamjenika.

Članak 41.a dodan je člankom 18. ZID ZLPRS (NN 144/12) koji stupa na snagu na dan stupanja na snagu odluke o raspisiva-nju prvih sljedećih općih i redovitih izbora za članove predstav-ničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te općinskih načelnika, gradonačelnika i župana.

– Preambula Ustava Republike Hrvatske (NN 85/10) određu-je pripadnike nacionalnih manjina

– Pravo pripadnika nacionalne manjine na zastupljenost u iz-vršnom tijelu jamči Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina (NN 155/02, 47/10, 80/10, 91/11, 91/11)

117



– Statut – čl. 8.

Članak 42.Općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan zastupa

općinu, grad, odnosno županiju.Općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan odgovo-

ran je središnjim tijelima državne uprave za obavljanje poslo-va državne uprave prenijetih u djelokrug tijela općine, grada, odnosno županije.

Općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan obavlja poslove utvrđene statutom općine, grada, odnosno županije u skladu sa zakonom.

Općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan, u obav-ljanju poslova iz samoupravnog djelokruga općine, grada, odnosno županije ima pravo obustaviti od primjene opći akt predstavničkog tijela. Ako ocijeni da je tim aktom povrijeđen zakon ili drugi propis, općinski načelnik, gradonačelnik, od-nosno župan donijet će odluku o obustavi općeg akta u roku od 8 dana od dana donošenja općeg akta. Općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan ima pravo zatražiti od pred-stavničkog tijela da u roku od 8 dana od donošenja odluke o obustavi otkloni uočene nedostatke u općem aktu.

Ako predstavničko tijelo ne otkloni uočene nedostatke iz stavka 4.ovoga članka, općinski načelnik, gradonačelnik, od-nosno župan dužan je bez odgode o tome obavijestiti predstoj-nika ureda državne uprave u županiji i dostaviti mu odluku o obustavi općeg akta.

Predstojnik ureda državne uprave će u roku od 8 dana od zaprimanja ocijeniti osnovanost odluke općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana o obustavi od primjene op-ćeg akta.


118

– Grad – čl. 5.– Županija – čl. 6.– Središnja tijela državne uprave određena su Zakonom o

ustrojstvu i djelokrugu središnjih tijela državne uprave (NN 150/11)


– Statut – čl. 8.– Opći akti- čl. 73.– Predstavničko tijelo – čl. 27.– Predstojnik ured državne uprave u županiji je čelnik ureda

državne uprave u županiji sukladno Zakonu o sustavu dr-žavne uprave (NN 150/11)

Članak 43.Općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana u

slučaju duže odsutnosti ili drugih razloga spriječenosti u obav-ljanju svoje dužnosti, zamjenjuje zamjenik kojeg on odredi, u skladu sa statutom.

Općinski načelnik, gradonačelnik i župan, u skladu sa statutom, može obavljanje određenih poslova iz svog djelo-kruga povjeriti zamjeniku. Pri obavljanju povjerenih poslova zamjenik je dužan pridržavati se uputa općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana. Povjeravanjem poslova iz svog djelokruga zamjeniku, ne prestaje odgovornost općin-skog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana za njihovo obavljanje.


– Statut – čl. 8.– Djelokrug općinskog načelnika, gradonačelnika, župana

– čl. 42. 44/1, 48

Članak 44.Izvršne poslove obavlja u općini općinski načelnik, u gradu

gradonačelnik i u županiji župan.

119

Izvršne poslove obavlja i zamjenik koji obnaša dužnost op-ćinskog načelnika, gradonačelnika i župana u slučaju iz članka 39.stavka 2. ovoga Zakona.

– Izvršno tijelo – čl. 39.

Članak 48.Općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan:1. priprema prijedloge općih akata,2. izvršava ili osigurava izvršavanje općih akata predstav-

ničkog tijela,3. usmjerava djelovanje upravnih tijela jedinice lokalne,

odnosno područne (regionalne) samouprave u obavljanju po-slova iz njihovoga samoupravnog djelokruga te nadzire njihov rad,

4. upravlja nekretninama i pokretninama u vlasništvu je-dinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave kao i njezinim prihodima i rashodima, u skladu sa zakonom i statutom,

5. odlučuje o stjecanju i otuđivanju nekretnina i pokretnina jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave i raspolaganju ostalom imovinom u skladu s ovim Zakonom, statutom jedinice i posebnim propisima,

6. imenuje i razrješuje predstavnike jedinice lokalne, od-nosno područne (regionalne) samouprave u tijelima javnih ustanova, trgovačkih društava i drugih pravnih osoba iz član-ka 35.stavka 1. točke 5. ovoga Zakona, osim ako posebnim zakonom nije drugačije određeno,

7. obavlja i druge poslove utvrđene zakonom i statutom.U slučaju iz stavka 1.točke 5. ovoga članka općinski načel-

nik, gradonačelnik, odnosno župan može odlučivati o visini pojedinačne vrijednosti do najviše 0,5% iznosa prihoda bez primitaka ostvarenih u godini koja prethodi godini u kojoj se odlučuje o stjecanju i otuđivanju pokretnina i nekretnina, od-nosno raspolaganju ostalom imovinom. Ako je taj iznos veći

120

od 1.000.000,00 kuna, općinski načelnik, gradonačelnik od-nosno župan može odlučivati najviše do 1.000.000,00 kuna, a ako je taj iznos manji od 70.000,00 kuna, tada može odlučivati najviše do 70.000,00 kuna. Stjecanje i otuđivanje nekretnina i pokretnina te raspolaganje ostalom imovinom mora biti plani-rano u proračunu jedinice i provedeno u skladu sa zakonom.O stjecanju i otuđivanju nekretnina i pokretnina te raspolaganju ostalom imovinom većom od vrijednosti utvrđenih stavkom 2. ovoga članka odlučuje predstavničko tijelo jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave.

Odluku o imenovanju i razrješenju iz stavka 1.točke 6.ovo-ga članka općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan dužan je dostaviti predstavničkom tijelu u roku od 8 dana od donošenja i objaviti u službenom glasilu jedinice lokalne od-nosno područne (regionalne) samouprave.

Članak 48. dosadašnjeg ZLPRS izmijenjen je člankom 21. ZID ZLPRS (NN 144/12) koji stupa na snagu na dan stupanja na snagu odluke o raspisivanju prvih sljedećih općih i redovitih iz-bora za članove predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te općinskih načelnika, gradonačelnika i župana.

– Opći akti – čl. 73.– Upravna tijela lokalne jedinice – čl. 53.–55.– Statut – čl. 8.– Prihodi i rashodi lokalne jedinice uređuju se proračunom

lokalne jedinice – čl. 69.– Osnivanje javnih ustanova uređeno je Zakonom o ustano-

vama (NN 76/93, 29/97, 47/99, 35/08), a osnivanje trgovač-kih društava Zakonom o trgovačkim društvima (NN111/93, 34/99, 121/99, 52/00, 118/03, 107/07, 146/08, 137/09, 152/11, 111/12)

– Predstavničko tijelo – čl. 27.– Službeno glasilo lokalne jedinice – čl. 73. st. 2.– Ako općina i grad nemaju službeno glasilo, opći akt općine

i grada objavljuje se u službenom glasilu županije – čl. 73. st. 3.

121

VI. UPRAVNI ODJELI I SLUŽBE JEDINICA LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE)

SAMOUPRAVE

Članak 53.Za obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga jedini-

ca lokalne i područne (regionalne) samouprave kao i poslova državne uprave prenijetih na te jedinice ustrojavaju se upravni odjeli i službe (upravna tijela).

U općinama i gradovima, do 3. 000 stanovnika, ustroja-va se jedinstveni upravni odjel za obavljanje svih poslova iz samoupravnog djelokruga, a u općinama i gradovima iznad 3.000 stanovnika može se ustrojiti jedinstveni upravni odjel.

Ustrojstvo upravnih tijela iz stavka 1. ovoga članka uređuje se općim aktom jedinice lokalne, odnosno područne (regional-ne) samouprave u skladu sa statutom i zakonom.

– Samoupravni djelokrug lokalnih jedinica – čl. 18.–22.– Obavljanje poslova državne uprave koji su preneseni na

tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave-čl. 23.


– Općina – čl. 4.– Grad – čl. 5.– Opći akti – čl. 73.– Statut – čl. 8.

Članak 53.aUpravnim tijelima upravljaju pročelnici koje na temelju

javnog natječaja imenuje općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan.

Općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan može ra-zriješiti pročelnike iz stavka 1. ovoga članka:

1. ako pročelnik sam zatraži razrješenje,

122

2. ako nastanu takvi razlozi koji po posebnim propisima kojima se uređuju radni odnosi dovode do prestanka radnog odnosa,

3. ako pročelnik ne postupa po propisima ili općim aktima jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, ili neo-snovano ne izvršava odluke tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, ili postupa protivno njima,

4. ako pročelnik svojim nesavjesnim ili nepravilnim radom prouzroči jedinici lokalne i područne (regionalne) samoupra-ve veću štetu, ili ako zanemaruje ili nesavjesno obavlja svoje dužnosti koje mogu štetiti interesima službe u obavljanju po-slova jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Pročelnik koji bude razriješen sukladno stavku 2. ovoga članka rasporedit će se na drugo slobodno radno mjesto u jed-no od upravnih tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, za koje ispunjava stručne uvjete.

Na prava, obveze i odgovornosti kao i druga pitanja u svezi s radom pročelnika koja nisu uređena ovim Zakonom, primje-njuju se odredbe zakona kojima se uređuje radni odnos služ-benika i namještenika u tijelima jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

– Općinski načelnik, gradonačelnik, župan – čl. 39.– Razlozi za razrješenje pročelnika mogu biti propisani Za-

konom o službenicima i namještenicima u lokalnoj i po-dručnoj samoupravi (NN 86/08, 61/11), posebnim zako-nom, propisima donesenim na temelju zakona ili općim propisima o radu

– Opći akti – čl. 73.– Pojedinačni akti – čl. 76.– Stručni uvjeti propisani za pojedino radno mjesto propisa-

ni su pravilnikom u unutarnjem redu – čl. 4. Zakona o o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj samoupravi (NN 86/08, 61/11)

– Prava, obveze i odgovornosti i druga pitanja u svezi rada pročelnika propisani su Zakonom o službenicima i namješ-tenicima u lokalnoj i područnoj samoupravi (NN 86/08, 61/11)

123

Članak 54.Dvije ili više jedinica lokalne samouprave, osobito one koje

su prostorno povezane u jedinstvenu cjelinu (općine i gradovi na otoku i sl.), mogu obavljanje pojedinih poslova iz svoga samoupravnog djelokruga organizirati zajednički.

Za obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga na način iz stavka 1. ovoga članka jedinice lokalne samouprave mogu osnovati zajedničko tijelo, zajednički upravni odjel ili službu, zajedničko trgovačko društvo ili mogu zajednički organizirati njihovo obavljanje u skladu s posebnim zakonima.

Međusobni odnosi jedinica lokalne samouprave u zajednič-kom organiziranju obavljanja poslova iz samoupravnog djelo-kruga uređuju se posebnim sporazumom u skladu sa zakonom i njihovim statutima i općim aktima.

– Općina – čl. 4.– Grad – čl. 5.– Samoupravni djelokrug lokalnih jedinica – čl. 18.–22.– Statut – čl. 8.– Opći akti – čl. 73.– Upravni odjeli i službe – čl. 53.

Članak 54.aO osnivanju, ustrojstvu i djelokrugu zajedničkog upravnog

tijela iz članka 54. ovoga Zakona odlučuju predstavnička tijela jedinica lokalne samouprave.

Temeljem odluke predstavničkih tijela općinski načelnici i gradonačelnici sklopit će sporazum o osnivanju zajedničkog upravnog tijela kojim se propisuje financiranje, način uprav-ljanja, odgovornost, statusna pitanja službenika i namještenika i druga pitanja od značaja za to tijelo.

– Predstavničko tijelo – čl. 27.– Upravna tijela lokalne jedinice – čl. 53.– Financiranje lokalnih jedinica uređuje se Zakonom o vlas-

ništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96, 68/98, 137/99,

124

22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12)

– Status službenika, namještenika, njihova prava, obveze i od-govornosti uređuju se Zakonom o službenicima i namješ-tenicima u lokalnoj i područnoj samoupravi (NN 86/08, 61/11)

Članak 55.Statutom županije mogu se za obavljanje određenih poslo-

va iz njezinoga samoupravnog djelokruga osnovati upravna tijela i izvan njezinog sjedišta.

– Statut – čl. 8.– Županija – čl. 6.– Samoupravni djelokrug županije – čl. 20.– Upravna tijela županije – čl. 53.– Sjedišta županija utvrđena su Zakonom o područjima žu-


Članak 56.Upravne, stručne i ostale poslove u tijelima jedinica lo-

kalne i jedinica područne (regionalne) samouprave obavljaju službenici i namještenici.

Službenici obavljaju upravne i stručne poslove iz djelo-kruga tijela u kojem rade, a namještenici obavljaju prateće i pomoćne poslove.

Prava, obveze i odgovornosti kao i druga pitanja od zna-čenja za rad službenika i namještenika u upravnim tijelima jedinica lokalne samouprave i jedinica područne (regionalne) samouprave uređuju se posebnim zakonom.

– Službenici, namještenici, njihova prava, obveze i odgovor-nosti uređuju se Zakonom o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj samoupravi (NN 86/08, 61/11)

Članak 56.aPripadnici nacionalnih manjina koji sukladno odredbama

Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina imaju pravo

125

na razmjernu zastupljenost u predstavničkim tijelima jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, imaju pravo na zastupljenost u upravnim tijelima tih jedinica.

Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave iz stavka 1.ovoga članka dužne su politiku upošljavanja novih službenika, odnosno službenika koji se primaju na upražnjena radna mjesta provoditi na način koji će osigurati poštivanje prava pripadnicima nacionalnih manjina.


– Pravo pripadnika nacionalne manjine na zastupljenost u predstavničkom tijelu i upravnim tijelima lokalnih jedinica jamči Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina (NN 155/02, 47/10, 80/10, 91/11, 91/11)

Članak 56.bSlužbenici u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi

poticat će se na trajno stručno osposobljavanje i usavršavanje putem tečajeva, seminara i školovanja.

Trajno osposobljavanje i usavršavanje službenika u lokal-noj i područnoj (regionalnoj) samoupravi provodit će se na osnovi strategije i plana trajnog osposobljavanja i usavršavanja lokalnih službenika, koje će na temelju zajedničkog prijedloga nacionalnog saveza jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poslove lokalne i područne (regionalne) samouprave donijeti Vlada Republike Hrvatske.

– Nacionalni savez jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave – čl. 12. st. 4.

– Središnje tijelo državne uprave nadležno za lokalnu i pod-ručnu (regionalnu) samoupravu određenoje Zakonom o ustrojstvu i djelokrugu središnjih tijela državne uprave (NN 150/11)


126

Članak 56.cVlada Republike Hrvatske će putem posebne ustanove

provoditi trajno osposobljavanje lokalnih dužnosnika i služ-benika, u suradnji s nacionalnim udrugama jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

– Stručno osposobljavanje državnih službenika, izabranih duž-nosnika i službenika u tijelima lokalne i područne (regio-nalne) samouprave u suradnji s nacionalnim savezom jedi-nica lokalne i područne (regionalne) samouprave provodi Državna škola za javnu upravu osnovana Uredbom o osni-vanju Državne škole za javnu upravu (NN 144/10, 112/12)

– Lokalni dužnosnici su općinski načelnik, gradonačelnik i župan i njihovi zamjenici, članovi općinskog vijeća, grad-skog vijeća, gradske skupštine Grada Zagreba i županijske skupštine

– Nacionalne udruge lokalnih jedinica su Hrvatska zajednica županija osnovana 2001.,Udruga općina te Udruga grado-va, osnovane 2002.

VII. MJESNA SAMOUPRAVA

Člank 57.Mjesni odbor osniva se statutom jedinice lokalne samou-

prave kao oblik neposrednog sudjelovanja građana u odluči-vanju o lokalnim poslovima od neposrednog i svakodnevnog utjecaja na život i rad građana.

Mjesni odbor osniva se za jedno naselje, više međusobno povezanih manjih naselja ili za dio većeg naselja, odnosno grada koji u odnosu na ostale dijelove čini zasebnu razgrani-čenu cjelinu (dio naselja).

– Statut – čl. 8.– Neposredno sudjelovanje građana u odlučivanju – čl. 24.–26.– Lokalni poslovi – čl. 19., čl. 19.a, čl. 20.– Grad – čl. 5.

127

– Pravo na mjesnu samoupravu zajamčeno je čl. 134. st. 4. Ustava Republike Hrvatske (NN 85/10)

Članak 58.Inicijativu i prijedlog za osnivanje mjesnog odbora mogu

dati građani i njihove organizacije i udruženja te druga tijela određena u statutu općine, odnosno grada.

– Statut – čl. 8.– Općina – čl. 4.– Grad – čl. 5.

Članak 59.Statutom općine, odnosno grada, u skladu sa zakonom,

uredit će se postupak davanja inicijative i podnošenja prijed-loga za osnivanje mjesnog odbora, djelokrug i ovlasti tijela mjesnog odbora, utvrđivanje programa rada mjesnog odbora, osnove pravila mjesnog odbora, način financiranja njihove djelatnosti, obavljanje administrativnih i drugih poslova za njihove potrebe te druga pitanja od važnosti za ostvarivanje njihovih prava i obveza utvrđenih zakonom, statutom i drugim općim aktom predstavničkog tijela.

Statutom, odnosno drugim općim aktom općine ili grada uredit će se sva pitanja vezana uz izbore i obavljanje dužnosti članova vijeća mjesnog odbora.

– Statut – čl. 8.– Općina – čl. 4.– Grad – čl. 5.– Tijela mjesnog odbora – vijeće i predsjednik vijeća – čl. 61.– Akti mjesnog odbora – čl. 61.c– Opći akti – čl. 73.– Financiranje mjesnih odbora – čl. 70. st. 2.– Izbori za mjesni odbor – čl. 61., čl. 61.a, čl. 61.b, čl. 62.

Članak 60.Statutom općine, odnosno grada može se mjesnom odboru

povjeriti obavljanje pojedinih poslova iz samoupravnog djelo-

128

kruga općine ili grada, koja su od neposrednog i svakodnevnog utjecaja na život i rad građana na području mjesnog odbora.

Sredstva za obavljanje poslova iz stavka 1. ovoga članka osiguravaju se u proračunu općine, odnosno grada.

– Statut – čl. 8.– Općina – čl. 4.– Grad – čl. 5.– Samoupravni djelokrug općine i grada – čl. 19., čl. 19.a, čl. 21– Mjesni odbor – čl. 57.– Proračun lokalne jedinice – čl. 69.

Članak 61.Tijela mjesnog odbora su vijeće mjesnog odbora i pred-

sjednik vijeća mjesnog odbora.Vijeće mjesnog odbora biraju građani s područja mjesnog

odbora koji imaju biračko pravo.Za člana vijeća mjesnog odbora može biti biran građanin

koji ima biračko pravo i prebivalište na području mjesnog od-bora čije se vijeće bira.

Članovi vijeća mjesnog odbora biraju se na neposrednim izborima, tajnim glasovanjem, razmjernim izbornim susta-vom. Postupak izbora članova vijeća mjesnog odbora uređuje predstavničko tijelo općim aktom, odgovarajućom primjenom odredaba zakona kojim se uređuje izbor članova predstavnič-kih tijela jedinica lokalne samouprave.

Mandat članova vijeća mjesnog odbora traje četiri godine.

– Mjesni odbor – čl. 57.– Prebivalište građana uređeno je Zakonom o prebivalištu

(NN 144/12)– Predstavničko tijelo – čl. 27.– Opći akti – čl. 73.– Zakon kojim se uređuje biračko pravo i izbor članova pred-

stavničkih tijela jedinica lokalne samouprave je Zakon o lokalnim izborima (NN 144/12)

129

Članak 61.aJedinica lokalne samouprave koja ima osnovane mjesne od-

bore dužna je provoditi izbore za članove vijeća mjesnih odbora.Izbore za članove vijeća mjesnih odbora raspisuje pred-

stavničko tijelo.

– Predstavničko tijelo – čl. 27.

Članak 61.bPrigovore zbog nepravilnosti u postupku kandidiranja i iz-

bora članova vijeća mjesnih odbora rješava nadležno izborno povjerenstvo, utvrđeno općim aktom predstavničkog tijela.

Protiv rješenja nadležnog izbornog povjerenstva podno-sitelj prigovora koji je nezadovoljan takvim rješenjem, ima pravo žalbe nadležnom uredu državne uprave, odnosno nad-ležnom gradskom uredu u Gradu Zagrebu.

– Opći akt – čl. 73.– Predstavničko tijelo – čl. 27.– Ured državne uprave u županiji uređuju se Zakonom o

sustavu državne uprave (NN 150/11)– Gradski uredi Grada Zagreba uređuju se Zakonom o Gradu

Zagrebu (NN 62/01, 125/08)

Članak 61.cVijeće mjesnog odbora donosi program rada mjesnog od-

bora, pravila mjesnog odbora, poslovnik o svom radu u skla-du sa statutom, financijski plan i godišnji obračun te obavlja i druge poslove utvrđene zakonom i statutom.

– Mjesni odbor – čl. 57.– Statut – čl. 8.

Članak 62.Vijeće mjesnog odbora iz svoga sastava većinom glasova

svih članova bira predsjednika vijeća na vrijeme od četiri go-dine.

130

Predsjednik vijeća mjesnog odbora, u skladu sa statutom, predstavlja mjesni odbor i za svoj rad odgovara vijeću mjes-nog odbora.

Za obavljanje poslova iz članka 60. ovoga Zakona pred-sjednik vijeća mjesnog odbora odgovara općinskom načelni-ku, odnosno gradonačelniku.

– Mjesni odbor – čl. 57.– Statut – čl. 8.– Općinski načelnik i gradonačelnik – čl. 39.

Članak 63.Vijeće mjesnog odbora, u skladu sa statutom, radi rasprav-

ljanja o potrebama i interesima građana te davanja prijedloga za rješavanje pitanja od mjesnog značaja, može sazivati mjes-ne zborove građana.

Mjesni zbor građana saziva se za dio područja mjesnog odbo-ra koji čini određenu cjelinu (dio naselja, stambeni blok i sl.).

Mjesni zbor građana vodi predsjednik mjesnog odbora ili član vijeća mjesnog odbora kojeg odredi vijeće.

– Vijeće mjesnog odbora – čl. 61.– Statut – čl. 8.– Mjesni zbor građana – čl. 24.a– Mjesni odbor – čl. 57.– Predsjednik vijeća mjesnog odbora – čl. 62.

Članak 64.Nadzor nad zakonitošću rada tijela mjesnog odbora obavlja

općinski načelnik odnosno gradonačelnik koji može raspustiti vijeće mjesnog odbora, ako ono učestalo krši statut jedinice, pravila mjesnog odbora ili ne izvršava povjerene mu poslove.

– Općinski načelnik i gradonačelnik – čl. 39.– Vijeće mjesnog odbora – čl. 61.– Statut – čl. 8.– Pravila mjesnog odbora – čl. 61.c

131

Članak 65.U gradovima se mogu statutom osnivati gradski kotarevi ili

gradske četvrti kao posebni oblici mjesne samouprave.Gradski kotar, odnosno gradska četvrt je oblik mjesne sa-

mouprave koji se osniva za područje koje predstavlja gradsku, gospodarsku i društvenu cjelinu, a koje je povezano zajednič-kim interesima građana.

Djelokrug, ovlasti i tijela gradskih kotareva, odnosno grad-skih četvrti uređuju se statutom grada shodno odredbama ovo-ga Zakona koje se odnose na mjesnu samoupravu u mjesnim odborima.

– Grad – čl. 5.– Statut – čl. 8.– Mjesni odbor – čl. 57.

Članak 66.Mjesni odbori, gradske četvrti i gradski kotarevi pravne su

osobe.

– Mjesni odbor – čl. 57.– Gradska četvrt – čl. 65.– Gradski kotar – čl. 65.

VIII. IMOVINA I FINANCIRANJE LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE

1. Imovina jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

Članak 67.Sve pokretne i nepokretne stvari te imovinska prava koje

pripadaju jedinici lokalne, odnosno područne (regionalne) sa-mouprave čine njezinu imovinu.

132

Jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samoupra-ve mora upravljati, koristiti se i raspolagati svojom imovinom pažnjom dobrog domaćina.

– Pokretne i nepokretne stvari, kao i imovinska prava uređuju se Zakonom o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12)

– Pažnja dobrog domaćina kao pravni standard navodi se i u čl. 10. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11)

2. Financiranje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

Članak 68.Jedinica lokalne samouprave i jedinica područne (regio-

nalne) samouprave ima prihode kojima u okviru svoga samo-upravnog djelokruga slobodno raspolaže.

Prihodi jedinice lokalne samouprave i jedinice područne (regionalne) samouprave moraju biti razmjerni s poslovima koje obavljaju njihova tijela u skladu sa zakonom.

Prihodi jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave su:

1. općinski, gradski, odnosno županijski porezi, prirez, na-knade, doprinosi i pristojbe,

2. prihodi od stvari u njezinom vlasništvu i imovinskih pra-va,

3. prihodi od trgovačkih društava i drugih pravnih osoba u njezinom vlasništvu, odnosno u kojima ima udio ili dionice,

4. prihodi od naknada za koncesiju koje daje njezino pred-stavničko tijelo,

5. novčane kazne i oduzeta imovinska korist za prekršaje koje sama propiše u skladu sa zakonom,

6. udio u zajedničkim porezima s Republikom Hrvatskom,

133

7. sredstva pomoći i dotacija Republike Hrvatske predviđe-na u državnom proračunu,

8. drugi prihodi određeni zakonom.

– Samoupravni djelokrug lokalnih jedinica – čl. 18.–22.– Prihodi lokalnih jedinica uređuju se Zakonom o financira-

nju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (NN 117/93, 69/97, 33/00, 73/00, 127/00, 59/01, 107/01, 117/01, 150/02, 147/03, 132/06, 26/07, 73/08, 25/12)

– Ustav Republike Hrvatske (NN 85/10) u čl. 138. st. 1. i 2. jamči lokalnim jedinicama pravo na vlastite prihode koji-ma slobodno raspolažu u obavljanju poslova iz svog djelo-kruga, a pri određivanju lokalnih prihoda mora se poštivati načelo razmjernosti

– Europska povelja o lokalnoj samoupravi (NN MU 14/97, 04/08) u čl. 9. definira financijske izvore lokalnih jedinica


– Trgovačka društva uređena su Zakonom o trgovačkim druš-tvima (NN 111/93, 34/99, 121/99, 52/00, 118/03, 107/07, 146/08, 137/09, 152/11, 111/12)

– Postupci davanja koncesije i druga temeljna pitanja u vezi s kon-cesijama uređena su Zakonom o koncesijama (NN 143/12)

– Predstavničko tijelo – čl. 27.– Propisivanje prekršaja i prekršajnopravnih sankcija odlukom

lokalnih jedinica uređuje Prekršajni zakon (NN 107/07)– Zajednički porezi središnje države i lokalnih jedinica su po-

rez na dohodak (Zakon o porezu na dohodak NN 177/04, 73/08, 80/10, 114/11, 22/12, 144/12) i porez na promet ne-kretnina (Zakon o porezu na promet nekretnina NN 69/97, 153/02, 22/11 i Odluka USRH NN 26/00)

– Državni proračun uređuje se Zakonom o proračunu (NN 87/08, 136/12)

Članak 69.Temeljni financijski akt jedinice lokalne i područne (regio-

nalne) samouprave je proračun.

134

Proračun donosi predstavničko tijelo jedinice lokalne i po-dručne (regionalne) samouprave u skladu s posebnim zako-nom.

Općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan kao jedini ovlašteni predlagatelj predlaže predstavničkom tijelu donošenje proračuna.Podneseni prijedlog proračuna općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan može povući i nakon glasovanja o amandmanima, a prije glasovanja o proračunu u cjelini.

Proračun jedinice lokalne samouprave i jedinice područne (regionalne) samouprave dostavlja se Ministarstvu financija u skladu s posebnim zakonom.

– Opći akti – čl. 73.– Predstavničko tijelo – čl. 27.– Predstavničko tijelo lokalne jedinice donosi proračun u

skladu sa Zakonom o proračunu (NN 87/08, 136/12)– Općinski načelnik, gradonačelnik, župan – čl. 39.– Općinski načelnik, gradonačelnik i župan dostavljaju pro-

račun lokalne jedinice Ministarstvu financija sukladno čl. 40. Zakona o proračunu (NN 87/08, 136/12)

Članak 70.Ukoliko se proračun za narednu računsku godinu ne može

donijeti prije početka godine za koju se donosi, vodi se privre-meno financiranje i to najduže za razdoblje od 3 mjeseca.

Odluku o privremenom financiranju donosi predstavničko tijelo u skladu sa zakonom i svojim poslovnikom.

Predlagatelji utvrđeni poslovnikom predstavničkog tijela mogu predložiti donošenje odluke o privremenom financira-nju.

Odluka o privremenom financiranju dostavlja se Ministar-stvu financija u roku od 15 dana od donošenja.

Ukoliko se prije početka naredne godine ne donese ni od-luka o privremenom financiranju, financiranje se obavlja iz-

135

vršavanjem redovnih i nužnih izdataka u skladu s posebnim zakonom.

– Proračun lokalne jedinice – čl. 69.– Privremeno financiranje lokalnih jedinica uređeno je čl. 42.

Zakona o proračunu (NN 87/08, 136/12)– Predstavničko tijelo – čl. 27.– Poslovnik predstavničkog tijela – čl. 33.

Članak 71.Ukupno materijalno i financijsko poslovanje općine, grada

i županije nadzire njihovo predstavničko tijelo.

– Općina – čl. 4.– Grad – čl. 5.– Županija – čl. 6.– Predstavničko tijelo – čl. 27.– Nadzor predstavničkog tijela nad materijalnim i financij-

skim poslovanjem lokalne jedinice propisan je i Zakonom o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) sa-mouprave (NN 117/93, 69/97, 33/00, 73/00, 127/00, 59/01, 107/01, 117/01, 150/02, 147/03, 132/06, 26/07, 73/08, 25/12)

Članak 72.Ministarstvo financija, odnosno drugo zakonom određeno

tijelo, nadzire zakonitost materijalnog i financijskog poslova-nja jedinica lokalne samouprave i jedinica područne (regional-ne) samouprave.

– Tijelo nadležno za nadzor zakonitosti proračuna, materi-jalnog i financijskog poslovanja lokalnih jedinica je Mi-nistarstvo financija (čl. 88. Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (NN 117/93, 69/97, 33/00, 73/00, 127/00, 59/01, 107/01, 117/01, 150/02, 147/03, 132/06, 26/07, 73/08, 25/12)

136

IX. AKTI JEDINICA LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE

1. Opći akti

Članak 73.Predstavničko tijelo općine, grada i županije u svom samo-

upravnom djelokrugu donosi odluke i druge opće akte, u skla-du sa svojim statutom.

Prije nego što stupi na snagu opći akt obavezno se objavlju-je u službenom glasilu jedinice.

Ako općina i grad nema svoje službeno glasilo, opći akt općine i grada objavljuje se u službenom glasilu županije.

Opći akt stupa na snagu najranije osmi dan od dana njegove objave. Iznimno, općim se aktom može iz osobito opravdanih razloga odrediti da stupa na snagu danom objave.

Opći akt ne može imati povratno djelovanje.

– Predstavničko tijelo – čl. 27.– Općina – čl. 4.– Grad – čl. 5.– Županija – čl. 6.– Samoupravni djelokrug lokalne jedinice – čl. 18.–22.– Statut – čl. 8.– Ustav Republike Hrvatske (N 85/10) u čl. 89. st. 4. zabranju-

je povratno djelovanje zakona i drugih propisa državnih ti-jela i tijela koja imaju javne ovlasti

Članak 74.Općinski načelnik, gradonačelnik i župan osiguravaju

izvršavanje općih akata predstavničkog tijela na način i u po-stupku propisanom statutom jedinice lokalne, odnosno područ-ne (regionalne) samouprave te obavlja nadzor nad zakonitošću rada upravnih tijela koja obavljaju poslove iz samoupravnog djelokruga jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave.

137

– Općinski načelnik, gradonačelnik, župan – čl. 39.– Opći akti – čl. 73.– Predstavničko tijelo – čl. 27.– Statut – čl. 8.– Samoupravni djelokrug lokalne jedinice – čl. 18.–22.– Upravna tijela lokalne jedinice – čl. 53.–55.

Članak 75.Upravna tijela osnovana za obavljanje poslova iz samo-

upravnog djelokruga jedinice lokalne, odnosno područne (re-gionalne) samouprave neposredno izvršavaju i nadziru provo-đenje općih akata svojih predstavničkih tijela.

U provođenju nadzora iz stavka 1. ovoga članka upravna tijela mogu u slučaju neprovođenja općeg akta poduzimati mjere propisane tim aktom i zakonom.

– Upravna tijela lokalne jedinice – čl. 53.–55.– Samoupravni djelokrug lokalne jedinice – čl. 18.–22.– Opći akti – čl. 73.– Predstavničko tijelo – čl. 27.– Popis najvažnijih zakona koji uređuju obavljanje poslova


2. Pojedinačni akti

Članak 76.Upravna tijela jedinica lokalne samouprave i jedinica po-

dručne (regionalne) samouprave u izvršavanju općih akata predstavničkog tijela donose pojedinačne akte kojima rješava-ju o pravima, obvezama i pravnim interesima fizičkih i prav-nih osoba (upravne stvari).

Iznimno od stavka 1. ovoga članka, u izvršavanju općih akata predstavničkog tijela kad je to određeno zakonom, poje-dinačne akte kojima se rješava o pravima, obvezama i pravnim interesima fizičkih i pravnih osoba donose prvostupanjska ti-jela državne uprave.

138

Protiv pojedinačnih akata iz stavka 1. ovoga članka koje donose općinska i gradska upravna tijela, može se izjaviti žal-ba nadležnom upravnom tijelu županije, a protiv pojedinačnih akata koja u prvom stupnju donose upravna tijela županije i velikih gradova, može se izjaviti žalba nadležnom ministar-stvu, ako posebnim zakonom nije drukčije propisano.

Na donošenje akata iz ovoga članka primjenjuju se odredbe Zakona o općem upravnom postupku.

Protiv pojedinačnih akata iz ovoga članka može se pokre-nuti upravni spor sukladno odredbama Zakona o upravnim sporovima. Odredbe ovoga članka odnose se i na pojedinačne akte koje donose pravne osobe kojima su odlukom predstav-ničkog tijela, u skladu sa zakonom, povjerene javne ovlasti.

– Upravna tijela lokalne jedinice-čl. 53.–55.– Opći akti – čl. 73.– Predstavničko tijelo – čl. 27.– Upravna stvar definirana je čl. 2. Zakona o općem uprav-

nom postupku (NN 47/09)– Prvostupanjska tijela državne uprave sukladno Zakonu

o sustavu državne uprave (NN 150/11) su uredi državne uprave u županijama

– Općina – čl. 4.– Grad – čl. 5.– Veliki grad – čl. 19.a– Županija – čl. 6.– Zakon o općem upravnom postupku (NN 47/09)– Zakon o upravnim sporovima (NN 20/10, 143/12)

Članak 77.aProtiv pojedinačnih akata predstavničkog tijela i općinskog

načelnika, gradonačelnika, odnosno župana kojima se rješava o pravima, obvezama i pravnim interesima fizičkih i pravnih osoba, ako posebnim zakonom nije drukčije propisano, ne može se izjaviti žalba, već se može pokrenuti upravni spor.

– Predstavničko tijelo– Općinski načelnik, gradonačelnik, župan – čl. 39.

139

– Upravna stvar – čl. 2. Zakona o općem upravnom postupku (NN 47/09)

– Zakon o upravnim sporovima (NN 20/10, 143/12)

Članak 77.bNadzor zakonitosti pojedinačnih neupravnih akata koje u

samoupravnom djelokrugu donose predstavnička i izvršna ti-jela općina, gradova i županija obavljaju nadležna središnja tijela državne uprave, svako u svojem djelokrugu, sukladno posebnom zakonu.

U provedbi nadzora nadležno tijelo oglasit će pojedinačni ne-upravni akt ništavim u slučaju:

1. ako je akt donijelo neovlašteno tijelo,2. ako je u postupku donošenja akta povrijeđen zakon, sta-

tut ili drugi opći akt jedinice,3. ako se akt odnosi na pitanje koje nije u djelokrugu jedi-

nice lokalne i područne (regionalne) samouprave,4. ako je nepravilno primijenjen zakon ili drugi propis, od-

nosno opći akt.U slučaju iz stavka 2.ovoga članka ovlašteno tijelo može

donijeti rješenje u roku od godine dana od donošenja pojedi-načnog akta.

Protiv rješenja kojim se pojedinačni neupravni akt pro-glašava ništavim nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred nadležnim upravnim sudom.

– Samoupravni djelokrug lokalne jedinice – čl. 18.–22.– Predstavničko tijelo – čl. 27.– Izvršno tijelo – čl. 39.– Općina – čl. 4.– Grad – čl. 5.– Županija – čl. 6.– Djelokrug središnjih tijela državne uprave uređuje se Za-

konom o ustrojstvu i djelokrugu središnjih tijela državne uprave (NN 150/11)


140

– Pojedinačni akti – čl. 76.– Nadležni upravni sud i pravila upravnog spora uređuju se

Zakonom o upravnim sporovima (NN 20/10, 143/12)

X. DRŽAVNI NADZOR I ZAŠTITA LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE

Članak 78.Država radi zaštite ustavnosti i zakonitosti kao i zaštite pra-

va građana obavlja nadzor nad zakonitošću rada i akata tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

– Ustavnost i zakonitost zakona i drugih propisa u Republici Hrvatskoj štiti Ustavni sud Republike Hrvatske sukladno Ustavu (NN 85/10) i Ustavnom zakonu o Ustavnom sudu (NN 99/99, 29/02, 49/02)

1. Nadzor zakonitosti rada i općih akata

Članak 78.aNadzor zakonitosti rada predstavničkog tijela obavlja sre-

dišnje tijelo državne uprave nadležno za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu.

Kada utvrdi nepravilnosti u radu predstavničkog tijela, sre-dišnje tijelo državne uprave nadležno za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu donijet će odluku kojom će sjednicu predstavničkog tijela ili njezin dio proglasiti nezakonitom, a akte donesene na sjednici proglasiti ništavim.

Protiv odluke iz stavka 2.ovoga članka nije dopuštena žal-ba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske.

– Prestavničko tijelo – čl. 27.– Središnje tijelo državne uprave nadležno za lokalnu i pod-

ručnu (regionalnu) samoupravu određeno je Zakonom o ustrojstvu i djelokrugu središnjih tijela državne uprave (NN 150/11)

– Sjednica predstavničkog tijela – čl. 34.a i čl. 37.

141

– Opći akti – čl. 73.– Pojedinačni akti – čl. 76.– Nadležnost Viskog upravnog suda i pravila upravnog spo-

ra uređuju se Zakonom o upravnim sporovima (NN 20/10, 143/12)

Članak 79.Nadzor zakonitosti općih akata koje u samoupravnom dje-

lokrugu donose predstavnička tijela općina, gradova i župa-nija obavljaju uredi državne uprave u županijama i nadležna središnja tijela državne uprave, svako u svojem djelokrugu, sukladno posebnom zakonu.

Predsjednik predstavničkog tijela dužan je dostaviti statut, poslovnik, proračun ili drugi opći akt (u daljnjem tekstu: opći akt) predstojniku ureda državne uprave u županiji (u daljnjem tekstu: predstojnik) zajedno sa izvatkom iz zapisnika koji se od-nosi na postupak donošenja općeg akta propisan statutom i po-slovnikom, u roku od 15 dana od dana donošenja općeg akta.

Predsjednik predstavničkog tijela dužan je akte iz stavka 2. ovoga članka bez odgode dostaviti općinskom načelniku, gradonačelniku, odnosno županu.

– Opći akti – čl. 73.– Samoupravni djelokrug lokalne jedinice – čl. 18.–22.– Predstavničko tijelo – čl. 27.– Općina – čl. 4.– Grad – čl. 5.– Županija – čl. 6.– Uredi državne uprave u županiji uređuju se Zakonom o

sustavu državne uprave (NN 150/11)– Središnja tijela državne uprave i njihov djelokrug uređuju

se Zakonom o ustrojstvu i djelokrugu središnjih tijela držav-ne uprave (NN 150/11)

– Predsjednik predstavničkog tijela – čl. 34.– Statut – čl. 8.– Poslovnik – čl. 33.– Proračun – čl. 69.– Opći akti – čl. 73.

142

– Predstojnik ured državne uprave u županiji je čelnik ure-da državne uprave u županiji sukladno Zakonu o sustavu državne uprave (NN 150/11)

– Općinski načelnik, gradonačelnik, župan – čl. 39.

Članak 80.Kad predstojnik ocijeni da je opći akt u suprotnosti s Usta-

vom i zakonom ili da su u postupku donošenja općeg akta počinjene nepravilnosti, predstojnik će bez odgode dati uputu predstavničkom tijelu da u roku od 15 dana od primitka upute otkloni uočene nedostatke.

Ako predstavničko tijelo ne postupi po uputi predstojnika i ne otkloni nedostatke u roku iz stavka 1. ovoga članka, pred-stojnik donosi odluku o obustavi od primjene općeg akta, koja mora biti obrazložena.

Odluku o obustavi predstojnik je dužan donijeti u roku od 15 dana od isteka roka iz stavka 1. ovoga članka.

Odluka o obustavi općeg akta dostavlja se bez odgode pred-sjedniku predstavničkog tijela jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave, općinskom načelniku, gradonačelniku ili županu, središnjem tijelu državne uprave u čijem je djelokrugu obustavljeni opći akt te središnjem tijelu državne uprave nadlež-nom za poslove lokalne i područne (regionalne) samouprave.

– Predstojnik ureda državne uprave u županiji je čelnik ureda državne uprave u županiji sukladno Zakonu o sustavu dr-žavne uprave (NN 150/11)

– Uredi državne uprave u županiji uređuju se Zakonom o su-stavu državne uprave (NN 150/11)

– Središnja tijela državne uprave i njihov djelokrug uređuju se Zakonom o ustrojstvu i djelokrugu središnjih tijela dr-žavne uprave (NN 150/11)

– Predstavničko tijelo – čl.27.– Općinski načelnik, gradonačelnik, župan – čl. 39.

Članak 80.aKad predstojnik postupajući po odluci općinskog načelni-

ka, gradonačelnika, odnosno župana o obustavi od primjene

143

općeg akta iz članka 42. stavka 6. ovoga Zakona, odluku op-ćinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana o obusta-vi općeg akta ocijeni osnovanom, donijet će odluku o potvrdi odluke o obustavi općeg akta od primjene.

Odluka o potvrdi odluke općinskog načelnika, gradona-čelnika, odnosno župana o obustavi općeg akta od primjene dostavlja se bez odgode predsjedniku predstavničkog tijela jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave, općinskom načelniku, gradonačelniku ili županu, središnjem tijelu državne uprave u čijem je djelokrugu obustavljeni opći akt te središnjem tijelu državne uprave nadležnom za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu.

Ako predstojnik postupajući po odluci općinskog načelni-ka, gradonačelnika, odnosno župana o obustavi od primjene općeg akta ne potvrdi odluku općinskog načelnika, gradona-čelnika, odnosno župana u roku iz članka 42. stavka 6. ovoga Zakona, obustava od primjene općeg akta prestaje.

– Predstojnik ureda državne uprave u županiji je čelnik ure-da državne uprave u županiji sukladno Zakonu o sustavu državne uprave (NN 150/11)

– Općinski načelnik, gradonačelnik, župan – čl. 39.– Sukladno čl. 42. st. 6. predstojnik ureda državne uprave će

u roku od 8 dana od zaprimanja ocijeniti osnovanost odlu-ke općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana o obustavi od primjene općeg akta.

– Predsjednik predstavničkog tijela – čl. 34.– Središnja tijela državne uprave i njihov djelokrug uređuju

se Zakonom o ustrojstvu i djelokrugu središnjih tijela držav-ne uprave (NN 150/11)

Članak 80.bOdluku o obustavi općeg akta od primjene mogu donijeti

neposredno i središnja tijela državne uprave u okviru svoga djelokruga utvrđenog posebnim zakonom.

Odluka o obustavi od primjene koju je neposredno doni-jelo središnje tijelo državne uprave dostavlja se bez odgode predsjedniku predstavničkog tijela koje je donijelo obustavlje-

144

ni opći akt, općinskom načelniku, gradonačelniku ili županu, predstojniku i središnjem tijelu državne uprave nadležnom za poslove lokalne i područne (regionalne) samouprave ukoliko ono nije neposredno donijelo odluku o obustavi.

– Središnja tijela državne uprave i njihov djelokrug uređuju se Zakonom o ustrojstvu i djelokrugu središnjih tijela držav-ne uprave (NN 150/11)

– Predsjednik predstavničkog tijela – čl. 34.– Općinski načelnik, gradonačelnik, župan – čl. 39.– Predstojnik ured državne uprave u županiji je čelnik ureda

državne uprave u županiji sukladno Zakonu o sustavu dr-žavne uprave (NN 150/11)

Članak 81.Kada nadležno središnje tijelo državne uprave zaprimi od-

luku predstojnika o obustavi, odnosno odluku predstojnika o potvrdi odluke općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana o obustavi općeg akta ocijenit će osnovanost odluke u roku od 15 dana od dana njezina prijama.

Ukoliko središnje tijelo državne uprave odluku o obusta-vi, odnosno odluku predstojnika o potvrdi odluke općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana o obustavi općeg akta ocijeni neosnovanom, ukinut će odluku predstojnika.

Odluka središnjeg tijela državne uprave o ukidanju odluke predstojnika dostavlja se bez odgode predsjedniku predstav-ničkog tijela koje je donijelo obustavljeni opći akt, općinskom načelniku, gradonačelniku ili županu, predstojniku i središ-njem tijelu državne uprave nadležnom za poslove lokalne i područne (regionalne) samouprave ukoliko ono nije neposred-no donijelo odluku kojom se ukida odluka predstojnika.



145

– Općinski načelnik, gradonačelnik, župan – čl. 39.– Predsjednik predstavničkog tijela – čl. 34.

Članak 82.Kada središnje tijelo državne uprave neposredno obusta-

vi od primjene opći akt, odnosno kada odluku predstojnika o obustavi, odnosno potvrdi odluke općinskog načelnika, grado-načelnika ili župana o obustavi od primjene općeg akta ocijeni osnovanom, podnijet će Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske zahtjev za ocjenu zakonitosti općeg akta.

O podnošenju zahtjeva za ocjenu zakonitosti općeg akta središnje tijelo državne uprave obavijestit će bez odgode pred-sjednika predstavničkog tijela koje je donijelo obustavlje-ni opći akt, općinskog načelnika, gradonačelnika ili župana, predstojnika ureda državne uprave i središnje tijelo državne uprave nadležno za lokalnu i područnu (regionalnu) samo-upravu ukoliko ono nije neposredno postupalo.



– Općinski načelnik, gradonačelnik, župan – čl. 39.– Nadležnost Viskog upravnog suda za ocjenu zakonitosti

općih akata uređena je Zakonom o upravnim sporovima (NN 20/10, 143/12)

– Opći akti – čl. 73.– Predsjednik predstavničkog tijela – čl. 34.

Članak 82.aNa nadzor zakonitosti statuta jedinica lokalne i područne

(regionalne) samouprave odgovarajuće se primjenjuju odred-be članaka 80., 80.a, 80.b i 81. ovoga Zakona.

Kad središnje tijelo državne uprave nadležno za lokalnu i pod-ručnu (regionalnu) samoupravu neposredno obustavi od primje-ne statut jedinice, odnosno kad odluku predstojnika o obustavi,

146

odnosno potvrdi odluke općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana o obustavi od primjene statuta ocijeni osnova-nom, predložit će bez odgode Vladi Republike Hrvatske da po-krene postupak za ocjenu suglasnosti statuta jedinice s Ustavom i zakonom pred Ustavnim sudom Republike Hrvatske.

Vlada Republike Hrvatske pokrenut će postupak za ocjenu suglasnosti statuta s Ustavom i zakonom pred Ustavnim su-dom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana primitka prijedloga za pokretanjem postupka.

Ukoliko Vlada Republike Hrvatske ne pokrene postupak za ocjenu suglasnosti statuta s Ustavom i zakonom pred Ustav-nim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana primitka prijedloga za pokretanje postupka, prestaje obustava od primjene općeg akta.

– Statut – čl. 8.– Središnja tijela državne uprave i njihov djelokrug uređuju

se Zakonom o ustrojstvu i djelokrugu središnjih tijela dr-žavne uprave (NN 150/11)

– Predstojnik ured državne uprave u županiji je čelnik ureda državne uprave u županiji sukladno Zakonu o sustavu dr-žavne uprave (NN 150/11)


– Postupak ocjene suglasnosti statuta s Ustavnom i zakonom provodi Ustavni sud Republike Hrvatske sukladno Ustav-nom zakonu o Ustavnom sudu (NN 99/99, 29/02, 49/02)

2. Nadzor nad obavljanjem prenijetih poslova državne uprave

Članak 83.Nadležno ministarstvo u obavljanju poslova državne upra-

ve koji su prenijeti na tijela jedinice lokalne, odnosno po-dručne (regionalne) samouprave može općinskom načelniku, gradonačelniku i županu davati naredbe.

147

Vlada Republike Hrvatske može tijelima jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave oduzeti ovlast za obavlja-nje prenijetih poslova državne uprave ako općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan ne postupaju po naredbama iz stavka 1. ovoga članka.

– Središnja tijela državne uprave i njihov djelokrug uređuju se Zakonom o ustrojstvu i djelokrugu središnjih tijela držav-ne uprave (NN 150/11). Prema Zakonu o sustavu držav-ne uprave središnja tijela državne uprave su ministarstva, državni uredi i državne upravne organizacije.

– Poslovi državne uprave uređuju se Zakonom o sustavu državne uprave (NN 150/11)

– Općinski načelnik, gradonačelnik, župan – čl. 39.– Vlada Republike Hrvatske obavlja izvršne poslove u skladu



– Poslovi državne uprave prenijeti u djelokrug lokalnih jedi-nica – čl. 23.

3. Raspuštanje predstavničkog tijela i zaštita prava na lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu

Članak 84.Na prijedlog središnjeg tijela državne uprave nadležnog za

lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Vlada Republike Hrvatske raspustit će predstavničko tijelo:

1. ako donese odluku ili drugi akt kojim ugrožava suvereni-tet i teritorijalnu cjelovitost Republike Hrvatske,

2. ako predstavničko tijelo novoustrojene jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave ne donese statut u roku od 60 dana od dana konstituiranja,

3. ako učestalo donosi opće akte suprotne Ustavu, zakonu ili drugom propisu ili zbog učestalih, težih povreda zakona i drugih propisa,

148

4. ako iz bilo kojih razloga trajno ostane bez broja članova potrebnog za rad i donošenje odluka,

5. ako ne može donositi odluke iz svog djelokruga dulje od 3 mjeseca,

6. ako ne raspiše referendum iz članka 24. stavka 5. i član-ka 40.b ovoga Zakona.

Članak 84. dosadašnjeg ZLPRS izmijenjen je člankom 44. ZID ZLPRS (NN 144/12) koji stupa na snagu na dan stupanja na snagu odluke o raspisivanju prvih sljedećih općih i redovitih izbora za članove predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regional-ne) samouprave te općinskih načelnika, gradonačelnika i župana.

– Središnje tijelo državne uprave nadležno za lokalnu i pod-ručnu (regionalnu) samoupravu određeno je Zakonom o ustrojstvu i djelokrugu središnjih tijela državne uprave (NN 150/11)


– Predstavničko tijelo – čl. 27.– Opći akti – čl. 73.– Pojedinačni akti – čl. 76.– Suverenitet i teritorijalna cjelovitost zajamčeni su Ustav-

nom Republike Hrvatske (NN 85/10)– Statut – čl. 8.– Konstituiranje predstavničkog tijela – čl. 32.– Broj članova predstavničkog tijela – čl. 28.– Djelokrug predstavničkog tijela – čl. 35.– Članak 24. st. 5 odnosi se na savjetodavni referendum, a čl. 40.b

na referendum za opoziv općinskog načelnika, gradonačelnika, župana i njihovog zamjenika koji je izabran zajedno s njim

Članak 85.Rješenje Vlade Republike Hrvatske o raspuštanju predstav-

ničkog tijela stupa na snagu danom objave u »Narodnim no-vinama«.

Protiv rješenja Vlade Republike Hrvatske o raspuštanju predsjednik raspuštenoga predstavničkog tijela može podnijeti

149

tužbu Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske u roku od 8 dana od objave rješenja.

Postupak rješavanja o tužbi protiv rješenja Vlade Republi-ke Hrvatske je hitne naravi.

Visoki upravni sud Republike Hrvatske odlučit će o tužbi u roku od 30 dana od primitka te presudu bez odgađanja do-staviti Vladi Republike Hrvatske i predsjedniku raspuštenoga predstavničkog tijela.

Odluka Visokog upravnog suda objavljuje se u »Narodnim novinama«.

Ako je tužba odbačena ili odbijena, Vlada će raspisati pri-jevremene izbore za predstavničko tijelo u roku od 90 dana od dana objave odluke Visokog upravnog suda Republike Hrvat-ske u »Narodnim novinama«.


– Narodne novine su službeno glasilo Republike Hrvatske– Predstavničko tijelo – čl. 27.– Predsjednik predstavničkog tijela – čl. 34.– Nadležnost Viskog upravnog suda uređena je Zakonom o

upravnim sporovima (NN 20/10, 143/12)– Postupak izbora članova predstavničkog tijela uređuje se

Zakonom o lokalnim izborima (NN 144/12)

4. Istovremeno raspuštanje predstavničkog tijela i razrješenje općinskog načelnika, gradonačelnika,

odnosno župana i njihovog zamjenika

Članak 85.aNa prijedlog središnjeg tijela državne uprave nadležnog za

lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Vlada Republike Hrvatske istovremeno će raspustiti predstavničko tijelo i razri-ješiti općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana i njihovog zamjenika koji je izabran zajedno s njima ako u za-konom određenom roku ne bude donesen proračun, odnosno odluka o privremenom financiranju.

150



– Predstavničko tijelo – čl. 27.– Općinski načelnik, gradonačelnik, župan – čl. 39.– Zamjenik općinskog načelnika, gradonačelnika, župana

– čl. 41.– Proračun – čl. 69.– Odluka o privremenom financiranju – čl. 70.

Članak 85.bU slučaju iz članka 85.a ovoga Zakona Vlada Republike

Hrvatske imenovat će povjerenika Vlade Republike Hrvatske za obavljanje poslova iz nadležnosti predstavničkog i izvrš-nog tijela i raspisati prijevremene izbore sukladno posebnom zakonu.


– Povjerenik Vlade Republike Hrvatske – čl. 86.– čl. 89.– Predstavničko tijelo – čl. 27.– Izvršno tijelo – čl. 39.– Izbori u lokalnim jedinicama održavaju se sukladno Zako-

nu o lokalnim izborima (NN 144/12)

Članak 85.cRješenje Vlade Republike Hrvatske o istovremenom ras-

puštanju predstavničkog tijela i razrješenju općinskog načel-nika, gradonačelnika, odnosno župana stupa na snagu danom objave u »Narodnim novinama«.

Protiv rješenja Vlade Republike Hrvatske iz stavka 1.ovoga članka predsjednik raspuštenog predstavničkog tijela i razrije-

151

šeni općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan mogu podnijeti tužbu Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske u roku od 8 dana od objave rješenja.

Postupak rješavanja o tužbi protiv rješenja Vlade Republi-ke Hrvatske je hitne naravi.

Visoki upravni sud Republike Hrvatske odlučit će o tužbi u roku od 30 dana od primitka te svoju odluku bez odgađanja dostaviti Vladi Republike Hrvatske, predsjedniku raspuštenog predstavničkog tijela i razriješenom općinskom načelniku, gradonačelniku, odnosno županu.

Odluka Visokog upravnog suda Republike Hrvatske objav-ljuje se u »Narodnim novinama«.

Ako je tužba odbačena ili odbijena, Vlada će raspisati prije-vremene izbore za predstavničko tijelo i općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana u roku od 90 dana od dana objave odluke Visokog upravnog suda Republike Hrvatske u »Narodnim novinama«.

Članci 85.a, 85.b i 85.c dodani su člankom 46. ZID ZLPRS (NN 144/12) koji stupa na snagu na dan stupanja na snagu odluke o raspisivanju prvih sljedećih općih i redovitih izbora za članove predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) sa-mouprave te općinskih načelnika, gradonačelnika i župana.


– Predstavničko tijelo – čl. 27.– Općinski načelnik, gradonačelnik, župan – čl. 39.– Predsjednik predstavničkog tijela – čl. 34.– Nadležnost Visokog upravnog suda i upravnosudski po-

stupak uređuju se Zakonom o upravnim sporovima (NN 20/10, 143/12)

– Izbori u lokalnim jedinicama održavaju se sukladno Zako-nu o lokalnim izborima (NN 144/12)

152

5. Povjerenici Vlade Republike Hrvatske

Članak 86.Vlada Republike Hrvatske imenovat će povjerenika Vlade

u jedinici lokalne, odnosno područne (regionalne) samoupra-ve:

1. kada raspusti njezino predstavničko tijelo,2. kada se u jedinici lokalne, odnosno područne (regional-

ne) samouprave ne održe, u skladu sa zakonom, izbori za novo predstavničko tijelo,

3. kada se predstavničko tijelo ne konstituira sukladno odredbama posebnog zakona

4. kada prestane mandat općinskom načelniku, gradonačel-niku, odnosno županu i njihovom zamjeniku u slučaju iz član-ka 40.c stavka 1.i članka 40.d stavka 1., 5. i 6. ovoga Zakona,

5. kada istovremeno raspusti predstavničko tijelo i razriješi općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana suklad-no odredbama ovoga Zakona

Povjerenik je dužan osigurati ostvarivanje prava i obveza građana i pravnih osoba u jedinici lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave do uspostave njezinih tijela.

Rješenje o imenovanju povjerenika stupa na snagu danom objave u »Narodnim novinama«.


– Raspuštanje predstavničkog tijela – čl. 84.– Predstavničko tijelo – čl. 27.– Izbori u lokalnim jedinicama održavaju se sukladno Zako-

nu o lokalnim izborima (NN 144/12)– Konstituiranje predstavničkog tijela – čl. 32.– Općinski načelnik, gradonačelnik, župan – čl. 39.– Istovremeno raspuštanje predstavničkog tijela i razješenje

općinskog načelnika, gradonačelnika i župana – čl. 85.a – čl. 85.c

153


Članak 88.Povjerenik može donositi ili mijenjati opće akte jedinice

lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave samo ako je to potrebno radi provedbe zakona ili drugog propisa ili usklađivanja sa zakonom ili drugim propisom.

Povjerenik ne može donositi ili mijenjati proračun jedini-ce lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave i ne može raspolagati njezinom imovinom, osim ako je to nužno radi izvršenja ranije preuzetih obveza ili dovršenja ranije za-početih poslova.

Ako u jedinici lokalne, odnosno područne (regionalne) sa-mouprave nije donijet proračun kao i u slučaju kada je donije-ta odluka o privremenom financiranju, financiranje se vrši na temelju proračuna prethodne godine, a najkasnije do proteka roka od 90 dana od dana konstituiranja novoizabranoga pred-stavničkog tijela.

Ako u jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave nije donesen proračun ni odluka o privremenom financiranju, povjerenik će donijeti odluku o privremenom financiranju u skladu s posebnim zakonom, a financiranje se vrši sukladno stavku 3. ovoga članka.

– Opći akti – čl. 73.– Proračun – čl. 69.– Imovina lokalne jedinice – čl. 67.– Odluka o privremenom financiranju – čl. 70.– Konstituiranje predstavničkog tijela – čl. 32.– Privremeno financiranje lokalnih jedinica uređeno je čl. 42.

Zakona o proračunu (NN 87/08, 136/12)

Članak 89.Danom konstituiranja predstavničkog tijela prestaje ovlast

povjerenika za obavljanje poslova iz djelokruga predstavnič-kog tijela, a prvim radnim danom koji slijedi danu objave ko-

154

načnih rezultata izbora općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana prestaje ovlast povjerenika za obavljanje po-slova izvršnog tijela.

– Konstituiranje predstavničkog tijela – čl. 32.– Djelokrug predstavničkog tijela – čl. 35.– Izbori u lokalnim jedinicama održavaju se sukladno Zako-

nu o lokalnim izborima (NN 144/12)– Općinski načelnik, gradonačelnik, župan – čl. 39.– Poslovi izvršnog tijela – čl. 42., čl. 44., čl. 48.

XI. PRAVA OSOBA IZABRANIH, ODNOSNO IMENOVANIH NA ODREĐENE DUŽNOSTI U

JEDINICAMA LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE

Članak 90.Općinski načelnik, gradonačelnik, župan i njihovi zamje-

nici odlučit će hoće li dužnost na koju su izabrani obavljati profesionalno.

Osobe iz stavka 1.ovoga članka dužne su u roku od 8 dana od dana stupanja na dužnost dostaviti pisanu obavijest nadlež-nom upravnom tijelu općine, grada, odnosno županije o tome na koji način će obnašati dužno st.

Za osobu iz stavka 1.ovoga članka koja nije postupila na način propisan stavkom 2. ovoga članka smatra se da dužnost obavlja volonterski.

Danom stupanja na dužnost osoba iz stavka 1. i 2. ovoga članka smatra se dan početka mandata određen posebnim za-konom.

Općinski načelnik, gradonačelnik, župan i njihovi zamje-nici mogu promijeniti način obavljanja dužnosti u tijeku man-data, dostavom pisane obavijesti o promjeni načina obavljanja dužnosti nadležnom upravnom tijelu općine, grada, odnosno županije.

155

Novi način obavljanja dužnosti započinje prvog dana slje-dećeg mjeseca nakon dostave obavijesti iz stavka 5. ovoga članka.

Članak 90. dosadašnjeg ZLPRS izmijenjen je člankom50. ZID ZLPRS (NN 144/12) koji stupa na snagu na dan stupanja na snagu odluke o raspisivanju prvih sljedećih općih i redovitih iz-bora za članove predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te općinskih načelnika, gradonačelnika i župana.

– Općinski načelnik, gradonačelnik, župan – čl. 39.– Zamjenik općinskog načelnika, gradonačelnika, župana

– čl. 41.– Upravno tijelo lokalne jedinice – čl. 53.– Početak mandata općinskog načelnika, gradonačelnika, žu-

pana i njihovih zamjenika uređuje se sukladno Zakonu o lokalnim izborima (NN 144/12)

Članak 90.aOsobe iz članka 90.ovoga Zakona koje dužnost obavljaju

profesionalno, za vrijeme profesionalnog obavljanja dužnosti ostvaruju pravo na plaću kao i druga prava iz rada, a vrijeme obavljanja dužnosti uračunava im se u staž osiguranja.

Osobe iz članka 90.ovoga Zakona koje dužnost obavljaju volonterski, imaju pravo na naknadu za rad.

Osnovna mjerila za određivanje plaće, odnosno naknade za rad osoba iz stavka 1.i 2.ovoga članka, kao i druga prava veza-na uz profesionalno obnašanje dužnosti općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana i njihovih zamjenika određu-ju se posebnim zakonom.

Osobe koje su dužnost obavljale profesionalno posljednjih 6 mjeseci prije prestanka obavljanja dužnosti, po prestanku profesionalnog obavljanja dužnosti ostvaruju prava na nakna-du plaće i staž osiguranja za vrijeme od 6 mjeseci po prestanku profesionalnog obavljanja dužnosti i to u visini prosječne pla-će koja im je isplaćivana za vrijeme posljednjih 6 mjeseci prije prestanka profesionalnog obavljanja dužnosti.

156

Osobe koje su dužnost obavljale profesionalno manje od 6 mjeseci prije prestanka obavljanja dužnosti, po prestanku pro-fesionalnog obavljanja dužnosti ostvaruju prava na naknadu plaće i staž osiguranja za vrijeme od onoliko mjeseci po pre-stanku profesionalnog obavljanja dužnosti koliko su dužnost obavljali profesionalno, i to u visini prosječne plaće koja im je isplaćivana za vrijeme prije prestanka profesionalnog obav-ljanja dužnosti.

Osobe koje dužnost nisu obavljale profesionalno nemaju pravo na naknadu po prestanku obavljanja dužnosti.

Naknada iz stavka 4.i 5.ovoga članka isplaćuje se na teret proračuna općine, grada, odnosno županije.

Prije isteka roka iz stavka 4.i 5.ovoga članka ostvarivanje prava prestaje na vlastiti zahtjev, zapošljavanjem, umirovlje-njem ili izborom na drugu dužnost koju obavlja profesionalno.

– Općinski načelnik, gradonačelnik, župan – čl. 39.– Zamjenik općinskog načelnika, gradonačelnika, župana – čl.

41.– Opći propisi o radu, kolektivni ugovori, odnosno opći pro-

pisi o mirovinskom osiguravanju uređuju prava iz rada, od-nosno staž osiguranja

– Zakon koji uređuje plaće odnosno naknade za rad općin-skog načelnika, gradonačelnika, župana i njihovih zamjeni-ka je Zakon o plaćama u lokalnoj samoupravi (NN 28/10)

– Prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja ostvaruju se sukladno Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju (NN 150/08, 94/09, 153/09, 71/10, 139/10, 49/11, 22/12, 57/12, 90/12, 123/12, 144/12), a prava iz obveznog mirovin-skog osiguranja ostvaruju se sukladno Zakonu o mirovin-skom osiguranju (NN NN 102/98, 127/00, 59/01, 109/01, 147/02, 117/03, 30/04, 177/04, 92/05, 43/07, 79/07, 35/08, 40/10, 121/10, 130/10, 139/10, 61/11, 114/11, 76/12)

– Prestanak dužnosti općinskog načelnika, gradonačelnika, župana i njihovih zamjenika – čl. 40.a, čl. 40.c i 40.d

– Proračun – čl. 69.– Općina – čl. 4.

157

– Grad – čl. 5.– Županija – čl. 6.

Članak 90.bPo prestanku profesionalnog obnašanja dužnosti općinski

načelnik, gradonačelnik, župan i njihov zamjenik koji je prije obnašanja dužnosti bio zaposlen na neodređeno vrijeme, ima pravo rasporeda odnosno povratka na rad odgovarajućom pri-mjenom odredaba zakona kojim se uređuju obveze i prava dr-žavnih dužnosnika.

– Općinski načelnik, gradonačelnik, župan – čl. 39.– Zamjenik općinskog načelnika, gradonačelnika, župana – čl.

41.– Prava i obveze državnih dužnosnika uređuju se Zakonom

o obvezama i pravima državnih dužnosnika (NN 101/98, 135/98, 105/99, 25/00, 73/00, 30/01, 59/01, 114/01, 153/02, 163/03, 16/04, 30/04, 121/05, 151/05, 141/06, 17/07, 34/07, 107/07, 60/08, 38/09, 150/11)

Članak 90.cPročelnik upravnog tijela jedinice lokalne i područne (re-

gionalne) samouprave nadležnog za službeničke odnose ovla-šten je za donošenje deklaratornih odluka o početku, načinu te prestanku obnašanja dužnosti općinskog načelnika, gradona-čelnika, odnosno župana i njihovih zamjenika, kao i pojedi-načnih rješenja o visini plaće utvrđene sukladno odredbama posebnog zakona.

Članci 90.a, 90.b, i 90.c dodani su člankom 51. ZID ZLPRS (NN 144/12) koji stupa na snagu na dan stupanja na snagu odluke o raspisivanju prvih sljedećih općih i redovitih izbora za članove predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) sa-mouprave te općinskih načelnika, gradonačelnika i župana.

– Pročelnik upravnog tijela – čl. 53a– Općinski načelnik, gradonačelnik, župan – čl. 39.– Prestanak dužnosti općinskog načelnika, gradonačelnika,

župana i njihovih zamjenika – čl. 40.a, čl. 40.c i 40.d

158


– Pojedinačni akti – čl. 76.– Zakon koji uređuje plaće odnosno naknade za rad općin-

skog načelnika, gradonačelnika, župana i njihovih zamjeni-ka je Zakon o plaćama u lokalnoj samoupravi (NN 28/10)

Članak 91.Predsjednicima i ostalim izabranim dužnosnicima predstav-

ničkog tijela prava na temelju obavljanja dužnosti prestaju:– istekom mandata, osim kada je ovim Zakonom drukčije

određeno,– danom donošenja odluke o razrješenju od dužnosti

kada ih je predstavničko tijelo razriješilo prije isteka mandata predstavničkog tijela, ako odlukom o razrješenju nije drugači-je određeno,

– danom kada predstavničko tijelo utvrdi činjenicu podno-šenja ostavke na dužnost, a najkasnije tridesetog dana od dana podnošenja ostavke,

– danom imenovanja povjerenika Vlade Republike Hrvat-ske, kada su nastupile zakonom predviđene okolnosti za ime-novanje povjerenika.

Odluka o prestanku ostvarivanja prava na temelju prestan-ka obavljanja određene dužnosti dostavlja se osobi kojoj je prestala dužnost i službi koja obavlja kadrovske poslove.

– Predsjednik predstavničkog tijela – čl. 34.– Predstavničko tijelo – čl. 27.– Mandat člana predstavničkog tijela – čl. 29.– Imenovanje povjerenika Vlade Republike Hrvatske – čl.

86.

Članak 92.Općinskom načelniku, gradonačelniku, županu i njihovim

zamjenicima prava na temelju obavljanja dužnosti prestaju da-nom dana stupanja na dužnost novoga općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana i njihovog zamjenika.

159

Općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan od dana raspisivanja izbora za općinskog načelnika, gradonačelnika i župana pa do dana dana stupanja na dužnost novoga općin-skog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana može obav-ljati samo poslove koji su neophodni za redovito i nesmetano funkcioniranje jedinice lokalne, odnosno područne (regional-ne) samouprave uređene ovim i drugim zakonima.

Članak 92. dosadašnjeg ZLPRS izmijenjen je čl. 52. ZID ZLPRS (NN 144/12) koji stupa na snagu na dan stupanja na sna-gu odluke o raspisivanju prvih sljedećih općih i redovitih izbora za članove predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (re-gionalne) samouprave te općinskih načelnika, gradonačelnika i župana.

– Općinski načelnik, gradonačelnik, župan – čl. 39.– Zamjenik općinskog načelnika, gradonačelnika, župana

– čl. 41.– Prava na temelju obavljanja dužnosti – čl. 90.a– Izbori u lokalnim jedinicama i dan stupanja na dužnost

općinskog načelnika, gradonačelnika, župana i njihovog zamjenika uređuju se u Zakonu o lokalnim izborima (NN 144/12)


XII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi

NN 144/2012

Članak 53.Postupke pokrenute nakon stupanja na snagu Zakona o

lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (»Narodne no-vine«, br. 33/01.) glede preuzimanja nekretnina, pokretnina, financijskih sredstava te prava i obveza bivših općina prema

160

odredbama Zakona o lokalnoj samoupravi i upravi (»Narodne novine«, br. 90/92.), kao i kasnije pokrenute postupke, a koji nisu dovršeni, nastavlja voditi povjerenstvo Vlade Republike Hrvatske.

Članak 54.Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave duž-

ne su uskladiti svoje statute i druge opće akte s odredbama ovoga Zakona u roku od tri mjeseca od njegovog stupanja na snagu.

Članak 55.Ovlašćuje se Odbor za zakonodavstvo Hrvatskoga sabora

da utvrdi i izda pročišćeni tekst Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi.

Članak 56.Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave

u »Narodnim novinama«, osim članaka 17., 18., 21., 44., 46., 47., 50., 51. i 52., koji stupaju na snagu na dan stupanja na snagu odluke o raspisivanju prvih sljedećih općih i redovitih izbora za članove predstavničkih tijela jedinica lokalne i po-dručne (regionalne) samouprave te općinskih načelnika, gra-donačelnika i župana.

Članak 13.ovoga Zakona stupa na snagu danom stupanja na snagu Zakona o lokalnim izborima kojim će se urediti izbor općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana.


NN 150/2011

Članak 2.Ovaj Zakon stupa na snagu danom objave u »Narodnim

novinama.«

161


NN 36/2009


novinama«.


NN 125/2008

Članak 3.Ovaj Zakon objavit će se u »Narodnim novinama«, a stupa

na snagu 18. svibnja 2009.


NN 109/2007

Članak 24.Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave uskla-

dit će statute i druge opće akte s odredbama ovoga Zakona u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 25.Stupanjem na snagu ovoga Zakona prestaju vrijediti odred-

be statuta jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave koje se odnose na izbor općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana i njihovih zamjenika, te općinskog, gradskog i županijskog poglavarstva, odnosno odredbe statuta koje se tiču povjerenja i razrješenja općinskog načelnika, gradonačel-nika, odnosno župana, te druge odredbe statuta jedinica lo-kalne i područne (regionalne) samouprave koje su suprotne odredbama ovoga Zakona.

162

Članak 26.Ovaj Zakon stupa na snagu 17. svibnja 2009.


NN 129/2005

Članak 32.Veliki gradovi i županije kojima se dodjeljuju dosadašnji

poslovi državne uprave koje su obavljali uredi državne uprave u županijama, preuzet će službenike, poslove i pismohranu u skladu s posebnim zakonom koji će propisati postupak i roko-ve preuzimanja.

Članak 33.Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave na

koje se odnose promjene propisane odredbama ovoga Zako-na uskladit će statute i druge opće akte s odredbama ovoga Zakona u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 34.Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u

»Narodnim novinama«.

Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi NN 33/2001

Članak 93.Preuzimanje predmeta, dokumentacije i arhiva županij-

skih ureda koji se odnose na poslove koji po odredbama ovo-ga Zakona prelaze u samoupravni djelokrug jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te državnih službenika i namještenika županijskih ureda koji su te poslove obavljali, uredit će se posebnim zakonima kojima se uređuju pojedine oblasti iz djelokruga jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

163

Službenici i namještenici iz stavka 1.ovoga članka raspore-đuju se na poslove i zadatke upravnih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave bez natječaja.

Članak 94.Korištenje prostora i opreme koje su do stupanja na snagu

ovoga Zakona koristili župani i podžupani uredit će se spora-zumom županije i Republike Hrvatske.

Članak 95.Postupci pokrenuti do stupanja na snagu ovoga Zakona gle-

de preuzimanja nekretnina, pokretnina, financijskih sredstava te prava i obveza bivših općina prema odredbama Zakona o lokalnoj samoupravi i upravi (»Narodne novine«, br. 90/92.), a koji nisu dovršeni, nastavlja voditi arbitraža Vlade Republike Hrvatske.

Članak 96.Do donošenja, odnosno stupanja na snagu zakona iz članka

56. stavka 3. ovoga Zakona na djelatnike u upravnim odjelima i službama jedinica lokalne i jedinica područne (regionalne) samouprave na odgovarajući se način primjenjuju odredbe Zakona o državnim službenicima i namještenicima (»Narodne novine«, br. 27/01.).

Članak 97.Postupak imenovanja pročelnika upravnih tijela prema

odredbi članka 53.stavka 4. ovoga Zakona provest će se nakon konstituiranja predstavničkih tijela izabranih na redovnim iz-borima za članove predstavničkih tijela jedinica lokalne i po-dručne (regionalne) samouprave 2001. godine.

Članak 98.Jedinice lokalne samouprave i jedinice područne (regional-

ne) samouprave dužne su uskladiti svoje statute i druge opće akte s odredbama ovoga Zakona u roku od šest mjeseci od njegovog stupanja na snagu.

164

Članak 99.U predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave i jedi-

nice područne (regionalne) samouprave koja statutom nema propisan broj članova predstavničkog tijela u skladu s ovim Zakonom, birat će se broj članova kako slijedi:

– općine i gradovi do 2.500 birača upisanih u popis birača, jedanaest članova,

– općine i gradovi od 2.501 do 8.500 birača upisanih u po-pis birača, trinaest članova,

– općine i gradovi od 8.501 do 25.000 birača upisanih u popis birača, petnaest članova,

– gradovi sa više od 25.000 birača upisanih u popis birača, dvadesetpet članova,

– Grad Zagreb, pedesetjedan član,– županije, četrdesetjedan član.

Broj birača u jedinici lokalne i područne (regionalne) sa-mouprave utvrdit će se na temelju posljednjega potvrđenog popisa birača.

Članak 100.Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaju važiti

Zakon o lokalnoj samoupravi i upravi (»Narodne novine«, br. 90/92., 94/93., 117/93., 5/97., 17/99., 128/99., 51/00. i 105/00.) i Zakon o određivanju poslova iz samoupravnog djelokruga jedinica lokalne samouprave i uprave (»Narodne novine«, br. 75/93., 103/93., 10/94., 17/94., 30/94., 36/95., 107/95., 43/96., 70/97., 105/97., 36/98., 142/98. i 69/99.).


novinama«.

165

S t V a R N o k a Z a l o ZakoNa o lokalNoJ i PoDRUČNoJ

(ReGioNalNoJ) SaMoUPRaVi*1

AAkti

opći – v. opći aktipojedinačni

rješenje – v. rješenjeneupravni – v. neupravni akti

tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave – Glava VItijela mjesne samouprave – 61c

ČČelnik

središnjeg tijela državne uprave nadležnog za lokalnu i područnu (re-gionalnu) samoupravu – 10/6, 34a/3

tijela jedinica lokalne samouprave – 26/2

DDjelokrug lokalnih jedinica

samoupravni – v. samoupravni djelokrugpreneseni – 23

naredba nadležnog ministarstva – 83/1oduzimanje ovlasti – 83/2

Djelokrug predstavničkog tijela – v. predstavničko tijeloDjelokrug izvršnog tijela – v. izvršno tijeloDužnosnici

državni – 90blokalni – 56c, 91

trajno osposobljavanje – 56c

* Brojevi označavaju odgovarajući članak Zakona o lokalnoj i područ-noj (regionalnoj) samoupravi.

166

FFinanciranje – 68–72

odluka o privremenom financiranju – 70, 85a, 88/3, 88/4prihodi – 68proračun – 36/2, 48/2, 60/2, 69, 70/1, 79/2, 85a, 88, 90a/7

GGrad – 3/1, 5Grad Zagreb – 2, 24/3, 61/2b, 99/1

Zakon o Gradu Zagrebu – 2Gradska četvrt – v. mjesna samoupravaGradski kotar – v. mjesna samoupravaGrb – 10

IImovina – 48/1, 48/2, 67, 68/2, 88/2Izbori

prijevremeni – 29/2, 40a/2, 40d, 85/6, 85b, 85c/6redovni – 29/2, 40b/5za izvršno tijelo – v. izvršno tijelo

Izvješće općinskog načelnika, gradonačelnika, župana – v. izvršno tijeloIzvršno tijelo – 39, 41a/1, 41a/3, 41a/4, 77b/1, 85b,89

djelokrug – 42, 44, 48izbori – 40, 40a, 40 b, 40c, 40d, 41a

mandat – 40a, 40d,način obavljanja dužnosti – 90–90c

općinski načelnik – 10/9, 24/3, 34a/2, 35a/1, 35b, 37/2, 39–48, 53a/1, 53a/2, 54a/2, 62/4, 64, 69/3, 74, 77a, 79/3, 79/6, 80a, 81, 82, 82a/2, 83, 85a, 85c/1, 85c/2, 86/1, 89, 90, 90a, 90b, 90c, 92,

gradonačelnik – 10/9, 24/3, 34a/2, 35a/1, 35b, 37/2, 39–48, 53a/1, 53a/2, 54a/2, 62/4, 64, 69/3, 74, 77a, 79/3, 79/6, 80a, 81, 82, 82a/2, 83, 85a, 85c/1, 85c/2, 86/1, 89, 90, 90a, 90b,90c, 92

prestanak dužnostiopozivom – 40cpo sili zakona – 40b

polugodišnje izvješće o radu – 35bzamjenik koji obnaša dužnost općinskog načelnika, gradonačelnika i

župana – 39/2, 39/3, 39/4, 40d/1, 40d/2, 40d/3, 40d/5, 44/2župan – 10/9, 24/3, 34a/2, 35a/1, 35b, 37/2, 39–48, 53a/1, 53a/2,

69/3, 74, 77a, 79/3, 79/6, 80a, 81, 82, 82a/2, 83, 85a, 85c/1, 85c/2, 86/1, 89, 90, 90a, 90b, 90c, 92

167

JJavni natječaj – 53aJedinica lokalne samouprave – v. općina, grad, veliki gradJedinica područne (regionalne) samouprave – v. županijaJavna priznanja – 11

– godišnje priznanje lokalnim jedinicama – 11aJavna ustanova – 35

KKonstituiranje predstavničkog tijela – v. predstavničko tijelo

LLokalni poslovi – v. djelokrug lokalnih jedinica

MMandat članova predstavničkog tijela – v. predstavničko tijeloMandat članova izvršnog tijela – v. izvršno tijeloMeđunarodna suradnja lokalnih jedinica – 14–17Ministarstvo financija – 69/4, 70/4, 72Mjesna samouprava – 8,/2, 22/1, 24/2, 57–66

akti – 61cfinanciranje – 60/2gradska četvrt – 24/2, 65gradski kotar – 24/2, 65izbori – 61, 61a, 61b, 61cmjesni odbor – 24/2, 57–66nadzor nad zakonitošću rada tijela – 64tijela

vijeće mjesnog odbora – 61predsjednik vijeća mjesnog odbora – 62

Mjesni zbor građana – 24a, 63

NNadzor

materijalnog i financijskog poslovanja – 71,72nad obavljanjem prenijetih poslova državne uprave – 83zakonitosti pojedinačnih neupravnih akata – 77bzakonitosti općih akata – v. opći aktizakonitost rada predstavničkog tijela – 78a

168

zakonitosti rada upravnih tijela – 74zakonitosti statuta – v. statut

Namještenici – 53a/3, 54a, 56Naselje – 4, 5, 57Neposredno sudjelovanje u odlučivanju

građanska inicijativa – 25mjesni zbor građana – v. mjesni zbor građanareferendum – v. referendum

Nespojiva dužnost člana predstavničkog tijela – v. predstavničko tijeloNeupravni akt – v. pojedinačni akti

OOpći akt

nadzor provođenja – 75/1nadzor zakonitosti – 79–82aodluka o obustava od primjene – 42/4, 42/5, 42/6, 79/4, 79/5, 79/6,

80a, 80b, 81, 82a/2, 82a/4odluka o potvrdi odluke o obustavi od primjene – 80a/1oglašivanje ništavim – 78a/2uputa predstojnika ureda državne uprave u županiji – 79/4zapisnik o postupku donošenja – 79/2

Općina – 3/1, 4Opća klauzula – 19/1, 19a/2, 20/1

PPočasni građanin – 11Područno ustrojstvo – 7Pojedinačni akti – 76–77b

neupravni – 77boglašivanje ništavim – 77bpredstavničkog tijela – 77aopćinskog načelnika, gradonačelnika, župana – 77arješenje – v. rješenježalba – 76/3

Popis birača – 24/6, 25/2, 40c/1Poslovnik predstavničkog tijela – v. predstavničko tijeloPovjerenik Vlade Republike Hrvatske – 40d/1, 40d/5, 40d/6, 85b, 86/1,

88, 89, 91/1Prebivalište – 24/6, 61/3Predsjednik predstavničkog tijela – v. predstavničko tijeloPredstavke i pritužbe – 26

169

Predstavničko tijelo – 10/9, 11/1, 11/3, 15, 22, 24/2, 24/3, 24/4, 24/5, 24/6, 25, 27, 28, 29, 30, 31, 32, 33, 34, 34a/1, 34a/2, 34a/3, 34/4, 35, 35a, 35b, 36, 37, 38a, 40b/3, 41a/1, 42/4, 42/5, 48, 56a/1, 59/1, 61/4, 61a/2, 61b/1, 68/2, 69/2, 69/3, 70/2, 70/3, 71, 73/1, 74, 75/1, 76/1, 76/2, 76/5, 77a, 77b/1, 78a/1, 78a/2, 79/1, 79/2, 79/3, 79/4, 79/6, 80a/2, 80b/2, 81/3, 82/2, 84, 85/1, 85/2, 85/4, 85/6, 85a/1, 85b, 85c/1, 85c/2, 85c/4, 85c/6, 86/1, 88/3, 89, 91/1broj članova – 28djelokrug – 35konstituiranje – 32mandat – 29–31odlučivanje – 36općinsko vijeće – 24a, 27gradsko vijeće – 24a, 27ostavka na dužnost – 91/1poslovnik – 31/3, 33, 34/5, 35a/2, 36/3, 37/3, 37/4, 38/2, 70/2, 70/3,

79/2predsjednik – 32, 34, 34a/1, 34a/2, 35a/2, 79/2, 79/3, 79/6, 80a/2, 80

b/2, 81/3, 82/2, 85/2, 85/4, 85c/2, 85c/4, 91/1radna tijela – 35, 38raspuštanje – 84, 85razrješenje od dužnosti – 91/1sjednica – 30/2, 34, 34a, 36, 37, 78a/2zakonitost rada – v. nadzoržupanijska skupština – 22/2, 27

Predstojnik ureda državne uprave u županiji – v. ured državne uprave u županiji

Prihodi – v. financiranjePrivremeno financiranje – v. financiranjePročelnik – 26/2, 53a

imenovanje i razrješenje pročelnika – 53apročelnik upravnog tijela nadležnog za službeničke odnose – 40a/2,

40d/8, 90cProračun

državni – 23/2, 68/3lokalne jedinice – v. financiranje

Prvostupanjsko tijelo državne uprave – v. ured državne uprave u županiji

RRaspuštanje predstavničkog tijela – v. predstavničko tijelo

istovremeno raspuštanje izvršnog i predstavničkog tijela – 85a – 85cReferendum

170

obvezujući – 24savjetodavni – 24/5, 24/6, 24/7za opoziv načelnika, gradonačelnika i župana – 40b, 40c, 86/1

Registar birača – 31/3Rješenje

nadležnog izbornog povjerenstva – 61b/2o imenovanju povjerenika – 86/3o istovremenom raspuštanju predstavničkog tijela i razrješenju općin-

skog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana – 85c/1, 85c/2, 85c/3

o odobrenju grba i zastave – 10/2, 10/3o oglašivanju neupravnog akta ništavim – 77b/2, 77b/3o raspuštanju predstavničkog tijela – 85/1, 85/2, 85/3o visini plaće – 90c/1

SSamoupravni djelokrug

fakultativni – 19/2, 19a/2, 20/2obligatorni – 19/2, 19a/2, 20/2općine – 18, 19grada – 18, 19velikog grada – 18, 19a/2 i 21županije – 18, 20

Službenici – 56, 56a, 56b, 56ctrajno osposobljavanje i usavršavanje – 56b, 56c

Službeno glasilo lokalne jedinice – 17, 48/3, 73/2, 73/3,Središnje tijelo državne uprave – 42/2, 77b/1, 79/1, 79/6, 80a/2, 80b,

81, 82Središnje tijelo državne uprave nadležno za lokalnu i područnu (regio-

nalnu) samoupravu – 10/1, 10/2, 10/6, 16/1, 16/2, 22/2, 24/4, 34a/3, 40d/8, 56b/2, 78a/1, 78a/2, 79/6, 80a/2, 80b/2, 81/3, 82/2, 82a/2, 84, 85

Statut – 8, 24/1, 24/2, 24/3, 24a/1, 27, 33/1, 35/1, 35b, 36/2, 41a/2, 42/3, 43/1, 43/2, 48/1, 53/3, 53a/6, 55, 57/1, 58, 59, 60/1, 61c, 62/2, 63/1, 64, 65/1, 65/3, 73/1, 74, 77b/2, 79/2, 82a, 84nadzor zakonitosti – 82a

TTijela jedinica lokalne samouprave i jedinica područne (regionalne) sa-

mouprave – 1v. predstavničko tijelo

171

v. izvršno tijelov. upravni odjeli i službe

Trajno osposobljavanje i usavršavanje – v. službeniciTužba

Ustavnom sudu – 16Visokom upravnom sudu – 85, 85c

UUdruživanje lokalnih jedinica – 12

nacionalna udruga općina – 12/3, 13nacionalna udruga gradova – 12/3, 13nacionalna udruga županija – 12/3, 13nacionalni savez jedinica lokalne i područne (regionalne) samoupra-

ve –11a/2, 12/4, 13, 56bUpravna stvar – 76/1Upravna tijela (upravni odjeli i službe) – 53–56c, 74, 75

jedinstveni upravni odjel – 53/2Ured državne uprave u županiji – 76/2

predstojnik – 42/4, 79/2, 79/4, 79/5, 80a/1, 80a/3, 80b/2, 81, 82, 82a/2

Ustav Republike Hrvatske – 18, 19/1, 79/4, 82a/2, 82a/3, 82a/4, 84/1Ustavna tužba – 16/4Ustavni sud Republike Hrvatske – 82a/2, 82a/3, 82a/4Ustavni Zakon o pravima nacionalnih manjina – 41a/1, 56a/1

VVeliki grad – 19a, 21, 76/1, 76/2, 76/3Visoki upravni sud Republike Hrvatske – 24/4, 78a/3, 82/1, 85, 85cVlada Republike Hrvatske – 11a/2, 16/3, 16/4, 16/5, 40a/2, 40d/1, 40d/5,

40d/6, 56b/2, 56c/1, 82a, 83/2, 85, 85a, 85b, 85c, 86/1

ZZajednička tijela više lokalnih jedinica – 54, 54aZakon o općem upravnom postupku – 76/4Zakon o upravnim sporovima – 76/5Zamjenik koji obnaša dužnost općinskog načelnika, gradonačelnika i

župana – v. izvršno tijeloZamjenik općinskog načelnika, gradonačelnika i župana – 33, 39–41a,

43, 85–85c, 92,način obavljanja dužnosti – 90–90c

172

Zastava – 10Zastupljenost pripadnika nacionalne manjine

u izvršnom tijelu – 41au predstavničkom tijelu – 56au upravnom tijelu – 56a

ŽŽalba – 10/3, 24/5, 61b/2, 76/3, 77a, 77b/3, 78a/3Županija – 3/2, 6

tReĆi Dio

175

zakon

o lokalnim izBorima(nn 144/12)

Prvi dio

ZAJEDNIČKE ODREDBE

OPĆE ODREDBE

Predmet Zakona

Članak 1.(1) Ovim se Zakonom uređuju lokalni izbori. Lokalni iz-

bori u smislu ovoga Zakona su izbori članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i izbori općinskih načelnika, gradonačelnika i župana te njiho-vih zamjenika.

(2) Riječi i pojmovi u ovom Zakonu koji imaju rodno zna-čenje odnose se jednako na muški i ženski rod, bez obzira u kojem su rodu navedeni.

– Lokalna i područna (regionalna) samouprava uređuju se Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN 33/01, 60/01, 106/03, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11, 144/12)

– Izbor članova predstavničkog tijela uređuje se u drugom dijelu ovog Zakona

– Sastav, djelokrug i način rada predstavničkog tijela lokalne jedinice uređuje se u Glavi V. Poglavlje 1. Zakona o lokal-noj i područnoj (regionalnoj) samoupravi

176

– Izbor općinskog načelnika, gradonačelnika, župana i njiho-vih zamjenika uređuje se u trećem dijelu ovog Zakona

– Mandat, djelokrug, ovlasti i prestanak dužnosti općinskog načelnika, gradonačelnika, župana uređuje se u Glavi V. Poglavlje 2. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi

BIRAČKO PRAVO

Članak 2.(1) Biračko pravo imaju hrvatski državljani s navršenih 18

godina života (u daljnjem tekstu: birači).(2) Pravo birati članove predstavničkog tijela jedinica lo-

kalne i područne (regionalne) samouprave (u daljnjem tekstu: jedinice) te birati općinskog načelnika, gradonačelnika i župa-na i njihove zamjenike imaju birači koji imaju prebivalište na području jedinice za čija se tijela izbori provode.

(3) Članove predstavničkih tijela jedinice imaju pravo bira-ti i državljani drugih država članica Europske unije, u skladu s posebnim zakonom.

(4) Biračko pravo se ostvaruje na neposrednim izborima tajnim glasovanjem.

Čl. 2. st. 3. stupa na snagu danom pristupanja Republike Hr-vatske Europskoj uniji.

– Stjecanje i prestanak državljanstva Republike Hrvatske ure-đuju se Zakonom o hrvatskom državljanstvu (NN 53/91, 70/91, 28/92, 113/93, 4/94, 130/11)

– Prebivalište građana uređuje se Zakonom o prebivalištu (NN 144/12)

– Zakon o pravu državljana drugih država članica Europske Unije u izborima za predstavnička tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (NN 92/10) uređuje ostvarivanje prava birača državljana drugih država članica Europske unije koji imaju prebivalište ili privremeni bora-vak u Republici Hrvatskoj prema Zakonu o strancima u iz-borima za predstavnička tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

177

– Čl. 3. st. 2. Europske povelje o lokalnoj samoupravi (NN MU 14/97, 04/08) jamči provedbu prava na lokalnu samo-upravu putem predstavničkih tijela sastavljenih od članova izabranih na slobodnim i neposrednim izbora tajnim glaso-vanjem na temelju općeg i jednakog biračkog prava

Članak 3.(1) Za člana predstavničkog tijela jedinice ima pravo biti

biran birač koji na dan stupanja na snagu odluke o raspisivanja izbora ima prijavljeno prebivalište na području jedinice za čije se predstavničko tijelo izbori provode.

(2) Za općinskog načelnika, gradonačelnika i župana te nji-hovog zamjenika ima pravo biti biran birač koji na dan stupa-nja na snagu odluke o raspisivanju izbora ima najmanje šest mjeseci prijavljeno prebivalište na području jedinice za čije se tijelo izbori provode.

(3) Za člana predstavničkog tijela jedinice ima pravo biti biran državljanin drugih država članica Europske unije, u skla-du s posebnim zakonom.


– Raspisivanje izbora – čl. 5.–6.– Prebivalište građana uređuje se Zakonom o prebivalištu

(NN 144/12)– Predstavničko tijelo lokalne jedinice – Glava V. Poglavlje

1. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi– Općinski načelnik, gradonačelnik i župana i njihov zamje-

nik – Glava V. Poglavlje 2. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi

– Zakon o pravu državljana drugih država članica Europske Unije u izborima za predstavnička tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (NN 92/10) uređuje ostvarivanje prava birača državljana drugih država članica Europske unije koji imaju prebivalište ili privremeni bora-vak u Republici Hrvatskoj prema Zakonu o strancima u iz-borima za predstavnička tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

178

Slobode i prava u ostvarivanju biračkog prava

Članak 4.(1) Jamči se sloboda opredjeljenja birača i tajnost njihova

glasovanja.(2) Birač na istim izborima može glasovati samo jedanput.(3) Nitko ne može glasovati u ime druge osobe.(4) Nitko ne može zahtijevati izjašnjenje birača o njego-

vom glasačkom opredjeljenju.(5) Birač je slobodan objaviti svoje glasačko opredjelje-

nje.(6) Nitko ne može biti pozvan na odgovornost zbog glaso-

vanja ili zbog toga što nije glasovao.

RASPISIVANJE I ODRŽAVANJE IZBORA

Raspisivanje izbora

Članak 5.Vlada Republike Hrvatske raspisuje izbore za članove

predstavničkih tijela jedinica i za općinske načelnike, grado-načelnike i župane te njihove zamjenike.

– Vlada Republike Hrvatske obavlja izvršne poslove u skladu s čl. 108 116. Ustava RH (NN 85/10) i zakonima RH (Za-kon o Vladi Republike Hrvatske, NN 150/11)

– Predstavničko tijelo lokalne jedinice – Glava V. Poglavlje 1. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi

– Općinski načelnik, gradonačelnik i župana i njihov zamje-nik – Glava V. Poglavlje 2. Zakona lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi

Članak 6.(1) Odlukom Vlade Republike Hrvatske kojom se raspisuju

izbori određuje se dan njihove provedbe.(2) Od dana raspisivanja izbora do dana održavanja izbora

ne može proteći manje od 30 niti više od 60 dana.

179

(3) Odluka o raspisivanju izbora dostavlja se Državnom iz-bornom povjerenstvu Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Državno izborno povjerenstvo) istog dana kada je donesena.

– Vlada Republike Hrvatske obavlja izvršne poslove u skladu s čl. 108.–116. Ustava RH (NN 85/10) i zakonima RH (Za-kon o Vladi Republike Hrvatske, NN 150/11)

– Osnivanje Državnoga izbornog povjerenstva Republike Hrvatske kao stalnog i neovisnog državnog tijela, njegov sastav, način izbora predsjednika, podpredsjednika i člano-va, djelokrug, način rada i odlučivanja, odnos s građanima, tijelima i institucijama u Republici Hrvatskoj, suradnja s međunarodnim organizacijama i institucijama uređuju se Zakonom o državnom izbornom povjerenstvu Republike Hrvatske (NN 46/06, 19/07)

Održavanje izbora

Članak 7.(1) Redovni izbori za članove predstavničkih tijela jedini-

ca te izbori za općinskog načelnika, gradonačelnika i župana i njihove zamjenike održavaju se istodobno, treće nedjelje u svibnju svake četvrte godine.

(2) Prijevremeni izbori za članove predstavničkih tijela je-dinica kojima je mandat prestao zbog raspuštanja, održavaju se u roku od 90 dana od dana raspuštanja predstavničkog tijela.

(3) Prijevremeni izbori za općinskog načelnika, gradonačel-nika i župana raspisuju su u slučajevima kada je to propisano zakonom koji uređuje sustav lokalne i područne (regionalne) samouprave, a održavaju se u roku od 90 dana od dana pre-stanka mandata općinskog načelnika, gradonačelnika, odnos-no župana.

(4) Prijevremeni izbori za članove predstavničkog tijela i za općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana u slučaju istovremenog raspuštanja predstavničkog tijela i razr-ješenja općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana održavaju se istodobno, u roku od 90 dana od istovremenog

180

raspuštanja predstavničkog tijela i razrješenja općinskog na-čelnika, gradonačelnika, odnosno župana.

(5) Prijevremeni izbori za zamjenika općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana iz redova pripadnika nacio-nalnih manjina održavaju se u roku od 90 dana od dana pre-stanka mandata zamjenika općinskog načelnika, gradonačel-nika, odnosno župana iz reda nacionalnih manjina.

(6) Ako bi se prijevremeni izbori iz stavaka 2., 3., 4. i 5. ovoga članka trebali održati u kalendarskoj godini u kojoj se održavaju redovni izbori, a prije njihovog održavanja, u toj se jedinici prijevremeni izbori neće održati.

(7) Ako prestane mandat samo zamjeniku općinskog na-čelnika, gradonačelnika, odnosno župana izabranom zajedno s općinskim načelnikom, gradonačelnikom, odnosno županom, prijevremeni izbori neće se održati.


– Sastav, djelokrug i način rada predstavničkog tijela lokalne jedinice uređuje se u Glavi V. Poglavlje 1. Zakona o lokal-noj i područnoj (regionalnoj) samoupravi


– Mandat, djelokrug, ovlasti i prestanak dužnosti općinskog načelnika, gradonačelnika, župana i njihovog zamjenika uređuje se u Glavi V. Poglavlje 2. Zakona o lokalnoj i pod-ručnoj (regionalnoj) samoupravi

– Raspuštanje predstavničkog tijela lokalne jedinice uređuje se u Glavi X. Poglavlje 3. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi

– Prestanak dužnosti općinskog načelnika, gradonačelnika, župana uređuje se čl. 40a–40d Zakona o lokalnoj i područ-noj (regionalnoj) samoupravi

– Istovremeno raspuštanje predstavničkog tijela i razrješenje općinskog načelnika, gradonačelnika, župana i uređuje se u u Glavi X. Poglavlje 3a Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi

181

– Pravo pripadnika nacionalne manjine na zastupljenost u ti-jelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave jamči Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina (NN 155/02, 47/10, 80/10, 91/11, 91/11)

– Pravo na zastupljenost pripadnika nacionalnih manjina u izvršnom tijelu uređuje se čl. 41a Zakona o lokalnoj i po-dručnoj (regionalnoj) samoupravi

MandatČlanak 8.

(1) Mandat članova predstavničkih tijela jedinica izabranih na redovnim izborima počinje danom konstituiranja predstav-ničkog tijela i traje do stupanja na snagu odluke Vlade Repub-like Hrvatske o raspisivanju izbora, odnosno do stupanja na snagu odluke Vlade Republike Hrvatske o raspuštanju pred-stavničkih tijela, sukladno zakonu kojim se uređuje lokalna i područna (regionalna) samouprava.

(2) Mandat članova predstavničkih tijela jedinica izabra-nih na prijevremenim izborima počinje danom konstituiranja predstavničkog tijela i traje do isteka tekućeg mandata pred-stavničkih tijela izabranih na redovnim izborima.

(3) Mandat općinskog načelnika, gradonačelnika i župana te njihovih zamjenika izabranih na redovnim ili na prijevre-menim izborima počinje prvog radnog dana koji slijedi danu objave konačnih rezultata izbora i traje do prvog radnog dana koji slijedi danu objave konačnih rezultata izbora novoga op-ćinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana.

(4) Iznimno od stavka 3. ovog članka mandat općinskog načelnika, gradonačelnika i župana te njihovih zamjenika koje je Vlada Republike razriješila istovremeno kada je i raspustila predstavničko tijelo u toj jedinici, traje do stupanja na snagu odluke Vlade Republike Hrvatske o raspuštanju predstavnič-kog tijela i razrješenju općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana.

– Obilježja mandata članova predstavničkih tijela lokalne je-dinice – čl. 29.–31. Zakona o lokalnoj i područnoj (regio-nalnoj) samoupravi

182

– Redovni izbori – čl. 7. st. 1.– Konstituiranje predstavničkog tijela – čl. 32. Zakona o lo-

kalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi– Vlada Republike Hrvatske obavlja izvršne poslove u skladu

s čl. 108.–116. Ustava RH (NN 85/10) i zakonima RH (Za-kon o Vladi Republike Hrvatske, NN 150/11)

– Raspisivanje izbora – čl. 5.–6.– Prijevremeni izbori – čl. 7. st. 2.–7.– Mandat, općinskog načelnika, gradonačelnika, župana i nji-

hovog zamjenika uređuje se u Glavi V. Poglavlje 2. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi

– Objava rezultata izbora novoga općinskog načelnika, gra-donačelnika, odnosno župana – čl. 102.

– Istovremeno raspuštanje predstavničkog tijela i razrješenje općinskog načelnika, gradonačelnika, župana i uređuje se u u Glavi X. Poglavlje 3a Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi

KANDIDIRANJE

Članak 9.(1) Kandidiranje je postupak predlaganja kandidacijskih

lista i kandidata od strane ovlaštenih predlagatelja.(2) Ovlašteni predlagatelji kandidacijskih lista i kandidata

su političke stranke i birači.(3) Predlagatelji kandidacijskih lista dužni su poštivati na-

čelo ravnopravnosti spolova, sukladno posebnom zakonu.

– Biračko pravo – čl. 2.– Zakon koji uređuje ravnopravnost spolova je Zakon o rav-

nopravnosti spolova (NN 82/08)

PRIKUPLJANJE POTPISA

Članak 10.(1) Kada birači predlažu kandidacijske liste i kandidate, pred-

laganje je uvjetovano prikupljenim potpisima birača, sukladno odredbama ovoga Zakona.

183

(2) Potpise birača za predlaganje kandidata za izbor općin-skog načelnika, gradonačelnika i župana te njihovih zamjeni-ka dužne su prikupiti i političke stranke.

(3) Potpisi birača prikupljaju se na propisanom obrascu čiji sadržaj i oblik propisuje Državno izborno povjerenstvo.

(4) U obrazac za prikupljanje potpisa birača unose se slje-deći podaci:

– ime, prezime, nacionalnost, prebivalište, datum rođenja, osobni identifikacijski broj (OIB) i spol predloženih kan-didata,

– ime, prezime, prebivalište birača, broj važeće osobne iskaznice birača i mjesto izdavanja te potpis birača.

(5) Uz podatke iz stavka 4. podstavka 1. ovog članka za kandidate za članove predstavničkih tijela jedinica i kandidate za zamjenika općinskog načelnika, gradonačelnika i župana iz reda pripadnika nacionalnih manjina, unosi se i podatak o nacionalnosti.

– Biračko pravo – čl. 2.– Izbor općinskog načelnika, gradonačelnika, župana i njiho-

vih zamjenika uređuje se u trećem dijelu ovog Zakona– Osnivanje Državnoga izbornog povjerenstva Republike

Hrvatske kao stalnog i neovisnog državnog tijela, njegov sastav, način izbora predsjednika, podpredsjednika i člano-va, djelokrug, način rada i odlučivanja, odnos s građanima, tijelima i institucijama u Republici Hrvatskoj, suradnja s međunarodnim organizacijama i institucijama uređuju se Zakonom o državnom izbornom povjerenstvu Republike Hrvatske (NN 46/06, 19/07)


– Osobni identifikacijski broj (OIB) uređuje se Zakonom o osobnom identifikacijskom broju (NN 60/08)

– Osobna iskaznica uređuje se Zakonom o osobnoj iskaznici (NN 11/02, 122/02, 31/06)

– Pravo pripadnika nacionalne manjine na zastupljenost u ti-jelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave jamči Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina (NN 155/02, 47/10, 80/10, 91/11, 91/11)

184


Broj potpisa potreban za kandidiranje članova predstavničkih tijela

Članak 11.(1) Kada birači kao ovlašteni predlagatelji predlažu kandi-

dacijsku listu grupe birača, za pravovaljanost prijedloga kan-didacijske liste za izbor članova predstavničkih tijela dužni su prikupiti najmanje:

– 25 potpisa birača u jedinicama do 350 stanovnika,– 35 potpisa birača u jedinicama s više od 350, do 500

stanovnika– 50 potpisa birača u jedinicama s više od 500, do 1.000

stanovnika,– 70 potpisa birača u jedinicama s više od 1.000, do 2.500

stanovnika,– 110 potpisa birača u jedinicama s više od 2.500, do 5.000

stanovnika,– 180 potpisa birača u jedinicama s više od 5.000, do

10.000 stanovnika,– 250 potpisa birača u jedinicama s više od 10.000, do




100.000 stanovnika,– 1.000 potpisa birača u jedinicama s više od 100.000, do

200.000 stanovnika,– 1.400 potpisa birača u jedinicama s više od 200.000, do

300.000 stanovnika,

185

– 1.800 potpisa birača u jedinicama s više od 300.000, do 500.000 stanovnika,

– 2.500 potpisa birača u jedinicama s više od 500.000 sta-novnika.

(2) Podatke o potrebnom broju potpisa birača objavit će Državno izborno povjerenstvo na svojim internetskim strani-cama, a na temelju prethodno dostavljenih podataka od strane središnjeg tijela državne uprave nadležnog za lokalnu i po-dručnu (regionalnu) samoupravu.

– Ovlašteni predlagatelji kandidacijskih lista i kandidata– čl. 9/2




Broj potpisa potreban za kandidaturu općinskog načelnika, gradonačelnika i župana te njihovih zamjenika

Članak 12.(1) Za pravovaljanost stranačkih kandidatura te kandidatu-

ra prijedloga grupe birača za izbor općinskog načelnika, gra-donačelnika i župana te njihovih zamjenika potrebno je priku-piti najmanje:

– 35 potpisa birača u jedinicama do 350 stanovnika,– 50 potpisa birača u jedinicama s više od 350, do 500

stanovnika,

186

– 80 potpisa birača u jedinicama s više od 500, do 1.000 stanovnika,

– 100 potpisa birača u jedinicama s više od 1.000, do 2.500 stanovnika,










– 5.000 potpisa birača u jedinicama s više od 500.000 sta-novnika.

(2) Podatke o potrebnom broju potpisa birača objavit će Državno izborno povjerenstvo na svojim internetskim strani-cama, a na temelju prethodno dostavljenih podataka od strane središnjeg tijela državne uprave nadležnog za lokalnu i po-dručnu (regionalnu) samoupravu.

– Ovlašteni predlagatelji kandidacijskih lista i kandidata – čl. 9/2

– Izbor izvršnog tijela uređuje se u trećem dijelu ovog Za-kona


187



Zabrana kandidiranja

Članak 13.Birači koji su policijski službenici, djelatne vojne osobe,

službenici i namještenici u Oružanim snagama Republike Hr-vatske ne smiju se kandidirati za člana predstavničkog tijela jedinice niti za općinskog načelnika, gradonačelnika i župana i njihovog zamjenika.

– Sastav predstavničkog tijela lokalne jedinice uređuje se u Glavi V. Poglavlje 1. Zakona o lokalnoj i područnoj (regi-onalnoj) samoupravi

– Mandat, djelokrug, ovlasti i prestanak dužnosti općinskog načelnika, gradonačelnika, župana uređuje se u Glavi V. Poglavlje 2. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi

Zabrana višestrukog kandidiranja

Članak 14.(1) Nitko se ne može istovremeno kandidirati za općinskog

načelnika, odnosno gradonačelnika i za župana.(2) Odredba stavka 1. ovog članka primjenjuje se i na za-

mjenike općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župa-na.

188

(3) U slučaju istovremene kandidature iz stavaka 1. i 2. ovoga članka, županijsko izborno povjerenstvo pozvat će kan-didata da se u roku od 24 sata izjasni o tome koju kandidaturu prihvaća, a ukoliko se ne izjasni rješenjem će poništiti kan-didaturu za općinskog načelnika, odnosno gradonačelnika, tj. njihovog zamjenika.

– Mandat, djelokrug, ovlasti i prestanak dužnosti općinskog načelnika, gradonačelnika, župana i njihovih zamjenika uređuje se u Glavi V. Poglavlje 2. Zakona o lokalnoj i po-dručnoj (regionalnoj) samoupravi

– Županijsko izborno povjerenstvo – čl. 51.– Zabrana istovremenog kandidiranja za općinskog načelni-

ka, gradonačelnika, odnosno župana i za zamjenika općin-skog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana iz reda pripadnika nacionalnih manjina – čl. 114.

Predlaganje kandidacijskih lista i kandidata političkih stranaka

Članak 15.(1) Pravo predlaganja kandidacijskih lista i kandidata ima-

ju sve političke stranke registrirane u Republici Hrvatskoj na dan stupanja na snagu odluke o raspisivanju izbora.

(2) Kandidacijske liste i kandidate može predložiti jedna politička stranka te dvije ili više političkih stranaka.

(3) Političke stranke samostalno utvrđuju redoslijed kandi-data na kandidacijskim listama i kandidate, na način predviđen statutom političke stranke, odnosno u skladu s posebnim odlu-kama donesenim na temelju statuta.

(4) Političke stranke određuju na temelju odredbi svojih statuta ovlaštenog podnositelja kandidacijske liste i kandida-ture.

– Registar političkih stranaka u Republici Hrvatskoj vodi Mi-nistarstvo uprave sukladno čl. 7. st. 3. Zakona o političkim strankama (NN 76/93, 111/96, 164/98, 36/01, 28/06)

189

– Raspisivanje izbora – čl. 5–6.– Statut, djelovanje i odluke političkih stranaka u Republici

Hrvatskoj uređuju se Zakonom o političkim strankama (NN 76/93, 111/96, 164/98, 36/01, 28/06)

Predlaganje kandidacijskih lista i kandidata birača

Članak 16.(1) Birači mogu predlagati kandidacijske liste i kandidate.(2) Kada birači predlažu kandidacijske liste i kandidate,

podnositelji kandidacijske liste grupe birača, odnosno kandi-dature kandidata grupe birača, su prva tri po redu potpisnika kandidacijske liste, odnosno kandidature.

(3) Kandidat ujedno može biti i podnositelj/potpisnik svoje kandidacijske liste birača, odnosno kandidature.

– Biračko pravo – čl. 2.

Očitovanja uz kandidacijske liste i kandidature

Članak 17.(1) Uz prijedlog kandidacijske liste i kandidature dostavlja

se očitovanje o prihvaćanju kandidature svakog kandidata na listi, odnosno kandidaturi, ovjereno kod javnog bilježnika ili nadležnog izbornog povjerenstva.

(2) Na očitovanju o prihvaćanju kandidature za člana pred-stavničkog tijela navodi se i izjava kandidata o nepostojanju zabrane kandidiranja.

(3) Na očitovanju o prihvaćanju kandidature za općinskog načelnika, gradonačelnika i župana te njihovog zamjenika na-vodi se i izjava kandidata o nepostojanju zabrane kandidiranja te izjava o činjenici potrebnog trajanja prebivališta kandidata na području jedinice, sukladno odredbama ovoga Zakona.

(4) Za davanje netočnih podataka na očitovanju iz stavaka 2. i 3. ovoga članka, kao i za davanje očitovanja o prihvaćanju kandidature uz više kandidacijskih lista za isto tijelo, odgovo-ran je kandidat.

190

– Zakon o javnom bilježništvu uređuje ustrojstvo, ovlasti i način rada javnih bilježnika (NN 78/93, 29/94, 162/98, 16/07, 75/09)

– Izborna povjerenstva – čl. 39.– Predstavničko tijelo lokalne jedinice uređuje se u Glavi V.

Poglavlje 1. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi

– Zabrana kandidiranja – čl. 13.– Općinski načelnici, gradonačelnici, župani i njihovi zamje-

nici uređuju se u Glavi V. Poglavlje 2. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi


Sadržaj kandidacijske liste za članove predstavničkih tijela jedinica

Članak 18.(1) U prijedlogu kandidacijske liste obvezatno se navodi

naziv kandidacijske liste i nositelj liste, a kandidati moraju biti na listi poredani od rednog broja 1 zaključno do rednog broja koliko ih se bira.

(2) Ako predlagatelj predloži više kandidata od utvrđenog broja članova predstavničkog tijela koji se bira na izborima, smatra se da su pravovaljano predloženi samo kandidati za-ključno do broja koji se biraju u to predstavničko tijelo.

(3) Ako predlagatelj predloži manje kandidata od utvrđe-nog broja članova predstavničkog tijela koji se bira na izbori-ma, kandidacijska lista nije pravovaljana.

(4) Naziv kandidacijske liste jest puni naziv političke stran-ke, dviju ili više političkih stranaka koja je, odnosno koje su predložile kandidacijsku listu. Ako su političke stranke regis-trirale skraćeni naziv stranke, odnosno stranaka, u nazivu će se koristiti i kratice.

(5) Ako su kandidacijsku listu predložili birači njezin naziv je »kandidacijska lista grupe birača«.

191

(6) Nositelj kandidacijske liste prvi je predloženi kandidat na listi.

(7) Za svakog od kandidata u prijedlogu kandidacijske liste obvezatno se navodi ime i prezime kandidata, nacionalnost, prebivalište, datum rođenja, osobni identifikacijski broj (OIB) i spol.

– Ovlašteni predlagatelj kandidacijskih lista – čl. 9/2– Predstavničko tijelo lokalne jedinice i broj članova uređuju

se u Glavi V. Poglavlje 1. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi

– Statut, djelovanje i odluke političkih stranaka u Republi-ci Hrvatskoj uređuju se Zakonom o političkim strankama (NN 76/93, 111/96, 164/98, 36/01, 28/06)



Sadržaj kandidature za općinskog načelnika, gradonačelnika i župana te njihove zamjenike

Članak 19.(1) U kandidaturi se navode ime i prezime kandidata za

općinskog načelnika gradonačelnika i župana te njihovog za-mjenika, prebivalište, datum rođenja, osobni identifikacijski broj (OIB) i spol.

(2) U kandidaturi za zamjenika općinskog načelnika, gra-donačelnika i župana iz reda pripadnika nacionalnih manjina, osim podataka iz stavka 1. ovog članka navodi se i nacional-nost.

(3) U kandidaturi se navodi naziv političke stranke, odnos-no dviju ili više političkih stranaka koja je, odnosno koje su kandidate predložile. Uz kandidaturu kandidata koje predlažu birači navodi se »kandidati grupe birača«.


192


– Općinski načelnici, gradonačelnici, župani i njihovi zamje-nici uređuju se u Glavi V. Poglavlje 2. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi


Način podnošenja kandidacijskih lista i kandidatura

Članak 20.(1) Kandidacijske liste i kandidature se podnose na obras-

cima čiji sadržaj i oblik propisuje Državno izborno povjeren-stvo obvezatnim uputama.

(2) Prijedlozi kandidacijskih lista i kandidatura, sastavljeni u skladu s uvjetima i na način propisan ovim Zakonom, do-stavljaju se nadležnom izbornom povjerenstvu.

(3) Uz prijedloge kandidacijskih lista i kandidatura podno-sitelji su dužni dostaviti podatke o broju posebnog računa za financiranje izborne promidžbe, datumu otvaranja posebnog računa i naziv banke kod koje je račun otvoren.


– Izborna povjerenstva – čl. 39.– Financiranje izborne promidžbe uređuje se Zakonom o fi-

nanciranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe (NN 24/11, 61/11)

193

Rok za kandidiranje

Članak 21.(1) Kandidacijske liste i kandidature moraju prispjeti nad-

ležnom izbornom povjerenstvu u roku od 14 dana od dana stu-panja na snagu odluke o raspisivanju izbora.

(2) Nadležno izborno povjerenstvo pri zaprimanju kandi-dacijskih lista i kandidatura provjerit će jesu li one podnesene sukladno odredbama ovoga Zakona i obvezatnim uputama Dr-žavnog izbornog povjerenstva.

(3) Ako nadležno izborno povjerenstvo ocijeni da kandi-dacijska lista ili kandidatura nije podnesena u skladu s odred-bama ovoga Zakona, pozvat će podnositelja da u roku od 48 sati, a najkasnije do isteka roka za kandidiranje, ukloni uočene nedostatke.

(4) Nadležno izborno povjerenstvo može podnositelju kandi-dacijske liste i kandidature odrediti i kraći rok za uklanjanje ne-dostataka ako rok za kandidiranje istječe za manje od 48 sati.

– Izborna povjerenstva – čl. 39.– Raspisivanje izbora – čl. 5.–6.– Osnivanje Državnoga izbornog povjerenstva Republike

Hrvatske kao stalnog i neovisnog državnog tijela, njegov sastav, način izbora predsjednika, podpredsjednika i člano-va, djelokrug, način rada i odlučivanja, odnos s građanima, tijelima i institucijama u Republici Hrvatskoj, suradnja s međunarodnim organizacijama i institucijama uređuju se Zakonom o državnom izbornom povjerenstvu Republike Hrvatske (NN 46/06, 19/07)

Utvrđivanje pravovaljanosti i prihvaćanje kandidacij-skih lista i kandidatura

Članak 22.(1) Nadležno izborno povjerenstvo utvrđuje pravovaljanost

predloženih kandidacijskih lista, odnosno kandidatura, u skla-du s odredbama ovoga Zakona.

194

(2) Pravovaljane kandidacijske liste, odnosno kandidature nadležno izborno povjerenstvo će prihvatiti, a nepravodobne i nepravovaljane kandidacijske liste, odnosno kandidature rje-šenjem će odbaciti, odnosno odbiti.

(3) Pri utvrđivanju pravovaljanih kandidacijskih lista, od-nosno kandidatura nadležno izborno povjerenstvo postupit će u korist zaštite postupka kandidiranja, odnosno prava predla-ganja kandidacijskih lista i kandidatura.

– Izborna povjerenstva – čl. 39.

Zbirna lista

Članak 23.(1) Zbirna lista je lista u koju se unose podaci o svim pravo-

valjanim kandidacijskim listama, odnosno kandidaturama.(2) Zbirnu listu sastavlja nadležno izborno povjerenstvo

nakon što utvrdi pravovaljanost svih kandidacijskih lista, od-nosno kandidatura.


Sadržaj zbirne liste kandidacijskih lista

Članak 24.(1) Zbirna lista sadrži naziv svake kandidacijske liste te

ime i prezime nositelja svake liste.(2) Kandidacijske liste unose se na zbirnu listu prema abe-

cednom redu punog naziva političke stranke, odnosno dviju ili više političkih stranaka koja je, odnosno koje su predložile kandidacijsku listu, odnosno prema abecednom redu prezi-mena nositelja kandidacijske liste grupe birača. Ako je više političkih stranaka predložilo zajedničku kandidacijsku listu, ona će se unijeti na zbirnu listu prema nazivu prve po redu političke stranke u prijedlogu.

– Nositelj liste – čl. 18. st. 1.

195

– Statut, djelovanje i odluke političkih stranaka u Republici Hrvatskoj uređuju se Zakonom o političkim strankama (NN 76/93, 111/96, 164/98, 36/01, 28/06)


Sadržaj zbirne liste kandidaturaČlanak 25.

(1) Zbirna lista kandidatura sadrži ime i prezime svih kan-didata za općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župa-na i njihove zamjenike.

(2) Uz ime i prezime kandidata obvezno se navodi naziv političke stranke, odnosno dviju ili više političkih stranaka, koja je, odnosno koje su, kandidata predložile. Ako su kandi-dati predloženi od birača, obvezatno se uz njihovo ime i prezi-me navodi »kandidati grupe birača«.

(3) Kandidature se unose na zbirnu listu prema abecednom redu prezimena kandidata za općinskog načelnika, gradona-čelnika, odnosno župana.

(4) Na zbirnu listu kandidatura iza imena i prezimena kan-didata za općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župa-na navodi se ime i prezime kandidata za njihovog zamjenika.

– Općinski načelnik, gradonačelnik i župana i njihovi zamje-nici – Glava V. Poglavlje 2. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi



Objava kandidacijskih lista i kandidaturaČlanak 26.

(1) Nadležna izborna povjerenstva, u roku od 48 sati od isteka roka za kandidiranje objavljuju u lokalnim sredstvima javnog priopćavanja i tisku, na oglasnoj ploči i internetskim stranicama jedinice:

196

– sve pravovaljano predložene kandidacijske liste i zbirnu listu za izbor članova predstavničkog tijela jedinice,

– zbirnu listu pravovaljano predloženih kandidatura za op-ćinskog načelnika, gradonačelnika i župana i njihovog zamjenika.

(2) Kandidacijske liste i kandidature iz stavka 1. ovoga članka, nadležna izborna povjerenstva dostavit će Državnom izbornom povjerenstvu radi objave cjelovite informacije o svim kandidacijskim listama i kandidaturama. Objava cjelo-vite informacije ne predstavlja izbornu radnju u smislu zaštite izbornog prava.

– Izborna povjerenstva – čl. 39.– Zbirna kandidacijska lista – čl. 23.– Općinski načelnik, gradonačelnik i župana i njihovi zamje-

nici – Glava V. Poglavlje 2. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi

– Predstavničko tijelo – Glava V. Poglavlje 1. Zakona o lo-kalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi


– Pravo na pristup informacijama koje posjeduju, kojima ras-polažu ili koje nadziru tijela javne vlasti, načela prava na pristup informacijama, iznimke od prava na pristup infor-macijama i postupak za ostvarivanje i zaštitu prava na pri-stup informacijama uređuju se Zakonom o pravu na pristup informacijama (NN 172/03, 144/10, 37/11, 77/11)

Odustanak od prihvaćene kandidacijske listeČlanak 27.

(1) Političke stranke koje su predložile prihvaćene kandi-dacijske liste, mogu na način predviđen njihovim statutom ili

197

posebnom odlukom donesenom na temelju statuta odustati od te liste najkasnije 48 sati nakon što je kao prihvaćena bila objavljena od nadležnog izbornog povjerenstva. Za »kandida-cijsku listu grupe birača« odluku o odustajanju donosi nositelj liste.

(2) Pisana odluka o odustanku mora prispjeti nadležnom izbornom povjerenstvu u roku iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Odustanak jednog ili više kandidata s kandidacijske li-ste nije dopušten nakon isteka roka za kandidiranje te se odu-stanak nekog od kandidata neće uvažiti i takva će kandida-cijska lista ostati pravovaljanom s imenima svih objavljenih kandidata.

(4) U slučaju odustanka jednog ili više kandidata s kandi-dacijske liste prije isteka roka za kandidiranje, nadležno izbor-no povjerenstvo će na odgovarajući način primijeniti odredbu članka 21. stavka 3. ovoga Zakona.


– Izborna povjerenstva – čl. 39.– Nositelj liste – čl. 18. st. 1.– Čl. 21. st. 3. propisuje: »Ako nadležno izborno povjeren-

stvo ocijeni da kandidacijska lista ili kandidatura nije pod-nesena u skladu s odredbama ovoga Zakona, pozvat će podnositelja da u roku od 48 sati, a najkasnije do isteka roka za kandidiranje, ukloni uočene nedostatke«.

Postupak u slučaju prihvaćanja kandidature na više kandidacijskih lista za isto predstavničko tijelo

Članak 28.(1) Ako je neki od kandidata dao očitovanje o prihvaćanju

kandidature na više kandidacijskih lista za izbor istog pred-stavničkog tijela, nadležno izborno povjerenstvo pozvat će tog kandidata da se najkasnije u roku od 48 sati od isteka roka za kandidiranje očituje pri kojoj kandidaturi ostaje.

198

(2) Nadležno izborno povjerenstvo pozvat će predlagatelja liste s koje je kandidat iz stavka 1. ovog članka odustao da listu dopuni drugim kandidatom u roku od 24 sata.

(3) Ako predlagatelj iz stavka 2. ovog članka ne dopuni listu, nadležno izborno povjerenstvo postupit će u skladu s odredbom članka 22. ovog Zakona.


– Izborna povjerenstva – čl. 39.– Čl. 22. uređuje postupak utvrđivanja pravovaljanosti i pri-

hvaćanja kandidacijskih lista i kandidatura

Postupak u slučaju smrti kandidata s kandidacijske liste

Članak 29.(1) Ako neki od kandidata na kandidacijskoj listi umre u

vremenu od dana objave kandidacijske liste, politička stranka, odnosno dvije ili više političkih stranaka koje su predložile kandidata i podnositelji kandidacijske liste grupe birača, mogu umjesto njega predložiti novog kandidata, bez prikupljanja potpisa u postupku kandidiranja propisanih ovim Zakonom, sve do 10 dana prije dana održavanja izbora.

(2) Kandidat koji je umro brisat će se s kandidacijske liste, a kandidat kojim je dopunjena kandidacijska lista stavlja se na posljednje mjesto na listi. Redoslijed ostalih kandidata na listi navedenih iza kandidata koji je umro pomiče se za jedno mjesto prema gore.

(3) Ako je kandidat koji je umro nositelj liste, lista će se dopuniti na način utvrđen stavkom 2. ovoga članka, a nositelj liste postat će drugi po redu kandidat naveden na kandidacij-skoj listi.

(4) Kandidacijska lista dopunjena novim kandidatom su-kladno stavcima 2. i 3. ovoga članka objavljuje se na oglasnoj ploči i internetskim stranicama jedinice u roku od 24 sata od izvršene dopune kandidacijske liste.

199

(5) Ako neki od kandidata na kandidacijskoj listi umre u vremenu kraćem od 10 dana prije dana održavanja izbora, kandidacijska lista smatrat će se pravovaljanom.

– Objava kandidacijskih lista – čl. 6.– Statut, djelovanje i odluke političkih stranaka u Republi-

ci Hrvatskoj uređuju se Zakonom o političkim strankama (NN 76/93, 111/96, 164/98, 36/01, 28/06)

– Prikupljanje potpisa – čl. 10.– Održavanje izbora – čl. 7.– Nositelj liste – čl. 18 st. 1.

Odustanak od prihvaćene kandidatureČlanak 30.

(1) Politička stranka, odnosno dvije ili više političkih stra-naka koja je, odnosno koje su predložile prihvaćenu kandida-turu za općinskog načelnika, gradonačelnika i župana te nji-hove zamjenike, može na način predviđen statutom stranke ili posebnom odlukom donesenom na temelju statuta, odustati od kandidature najkasnije 48 sati nakon što je kao prihvaćena bila objavljena od nadležnog izbornog povjerenstva.

(2) Kandidat kojeg je predložila politička stranka može u roku iz stavka 1. ovoga članka odustati od kandidature uz pi-sanu suglasnost političke stranke.

(3) Za prihvaćenu kandidaturu kandidata grupe birača odluku o odustajanju donosi kandidat pisanim očitovanjem ovjerenim kod javnog bilježnika ili nadležnog izbornog povjerenstva.

(4) Pisana odluka o odustanku od prihvaćene kandidature mora prispjeti u nadležno izborno povjerenstvo u roku iz stav-ka 1. ovoga članka.



200

– Zakon o javnom bilježništvu uređuje ustrojstvo, ovalsti i način rada javnih bilježnika (NN 78/93, 29/94, 162/98, 16/07, 75/09)


Zamjena predloženog kandidata radi smrti

Članak 31.(1) Ako neki od kandidata za općinskog načelnika, gra-

donačelnika i župana, odnosno njihovog zamjenika, umre u vremenu od dana objave prihvaćene kandidature, politička stranka, odnosno dvije ili više političkih stranaka koje su pred-ložile kandidata i podnositelji kandidature za kandidata grupe birača, mogu umjesto njega predložiti novog kandidata, bez prikupljanja potpisa u postupku kandidiranja propisanim ovim Zakonom, sve do 10 dana prije dana održavanja izbora.

(2) Pravovaljana predložena nova kandidatura objavljuje se na oglasnoj ploči i internetskim stranicama jedinice u roku od 24 sata od izvršene zamjene kandidata.

(3) Ako neki od kandidata za općinskog načelnika, grado-načelnika i župana, odnosno njihovog zamjenika umre u vre-menu kraćem od 10 dana prije dana održavanja izbora, zamje-na kandidata obavit će se po postupku propisanom stavcima 1. i 2. ovoga članka, a nadležno izborno povjerenstvo odredit će pomicanje održavanja izbora za općinskog načelnika, gra-donačelnika i župana i njihovih zamjenika te istovremeno po-micanje održavanja izbora za članove predstavničkog tijela te jedinice za 14 dana.

– Općinski načelnik, gradonačelnik i župana i njihovi zamje-nici – Glava V. Poglavlje 2. Zakona lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi

– Objava kandidature – čl. 26.– Statut, djelovanje i odluke političkih stranaka u Republi-


– Prikupljanje potpisa – čl. 10.

201


– Održavanje izbora – čl. 7.

IZBORNA PROMIDŽBA

Sadržaj izborne promidžbe

Članak 32.Izborna promidžba je skup radnji koje poduzimaju sudioni-

ci izborne promidžbe u svrhu javnog predstavljanja i obrazla-ganja svojih izbornih programa biračima.

– Financiranje izborne promidžbe uređuje se Zakonom o fi-nanciranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe (NN 24/11, 61/11)

– Biračko pravo – čl. 2.– Sudionici izborne promidžbe – čl. 33.

Sudionici izborne promidžbe

Članak 33.(1) Sudionici izborne promidžbe su kandidati, nositelji

kandidacijskih lista grupe birača, političke stranke, odnosno dvije ili više političkih stranaka, naznačeni na objavljenoj listi kandidata i zbirnoj listi (u daljnjem tekstu: sudionici).

(2) Svi sudionici izborne promidžbe imaju pravo na izbor-nu promidžbu pod jednakim uvjetima.

– Nositelj liste – čl. 18 st. 1.– Kandidacijske liste za članove predstavničkih tijela – čl. 18.– Kandidatura za općinskog načelnika, gradonačelnika i žu-

pana te njihove zamjenike – čl. 19.– Statut, djelovanje i odluke političkih stranaka u Republi-


– Zbirna lista – čl. 23.– Objava kandidacijskil lista i kandidatura – čl. 26.

202

Troškovi izborne promidžbe

Članak 34.Troškovi izborne promidžbe i prava na naknadu uređuju se

posebnim zakonom.


Trajanje izborne promidžbe

Članak 35.(1) Izborna promidžba počinje danom objave zbirnih lista,

a prestaje 24 sata prije dana održavanja izbora.(2) Izborna promidžba za izbor općinskih načelnika, gra-

donačelnika i župana te njihovih zamjenika u drugom krugu izbora, odnosno u trećem krugu izbora, počinje sljedećeg dana od dana proglašenja rezultata prethodnog kruga izbora, a pre-staje 24 sata prije dana novog kruga izbora.

(3) Izborna šutnja počinje protekom izborne promidžbe, a završava na dan održavanja izbora u devetnaest sati. Za vrijeme izborne šutnje zabranjuje se javno predstavljanje i obrazlaganje izbornih programa sudionika biračima, nagovaranje birača da glasuju za određenu kandidacijsku listu ili kandidata, objavlji-vanje procjena izbornih rezultata kao i objavljivanje prethodnih, neslužbenih rezultata izbora, izjava i intervjua sudionika izbor-ne promidžbe te navođenje njihovih izjava ili pisanih djela.

– Objava kandidacijskil lista i kandidatura – čl. 26.– Zbirna lista – čl. 23.– Održavanje izbora – čl. 7.– Općinski načelnik, gradonačelnik i župana i njihovi zamje-


– Način izbora općinskog načelnika, gradonačelnika i župana te njihovih zamjenika – čl. 94.–čl. 98.

– Privremeni i neslužbeni rezultati izbora – čl. 56.

203

Zaštita osobnih podataka u izbornoj promidžbi

Članak 36.Na sudionike izborne promidžbe na odgovarajući se način

primjenjuju odredbe zakona kojim se uređuje zaštita osobnih podataka.

– Zaštita osobnih podataka uređena je Zakonom o zaštiti osobnih podataka (NN 103/03, 118/06, 41/08, 130/11, 106/12

Način vođenja izborne promidžbe

Članak 37.Izbornu promidžbu sudionici vode slobodno, otvoreno,

javno i argumentirano, a suprotstavljanje i sučeljavanje treba biti obrazloženo i utemeljeno na činjenicama.

Obveze lokalnih medija u izbornoj promidžbi

Članak 38.(1) Sudionici izborne promidžbe imaju jednake uvjete pre-

dizbornog nadmetanja i u tu svrhu imaju ravnopravan položaj u predstavljanju u svim lokalnim medijima.

(2) Lokalni mediji u svojim emisijama ili člancima u tisko-vinama, a koji nisu vezani uz predstavljanje izbornih progra-ma, ne smiju koristiti sadržaje koji bi se mogli tumačiti kao izborna promidžba.

(3) Elektronički mediji dužni su poštivati načelo jednakog pristupa plaćenoj političkoj promidžbi sudionika izborne pro-midžbe te objektivno, nepristrano i uravnoteženo informiranje o izbornoj promidžbi.

– Postupanje elektorničkih medija uređuje se Zakonom o elektorničkim medijima (NN 153/09, 84/11)

204

TIJELA ZA PROVEDBU IZBORA

Vrste izbornih tijela

Članak 39.(1) Tijela za provedbu izbora su Državno izborno povje-

renstvo Republike Hrvatske, Izborno povjerenstvo Grada Za-greba, županijska, gradska i općinska izborna povjerenstva te birački odbori.

(2) Ista izborna tijela provode redovne i prijevremene iz-bore.

(3) Gradska i općinska izborna povjerenstva mogu se ime-novati u istom stalnom sastavu za provedbu izbora u više gra-dova i općina, na prijedlog Državnog izbornog povjerenstva.


– Redovni izbori – čl. 7. st. 1.– Prijevremeni izbori – čl. 7. st. 2. – čl. 7. st. 7.– Birački odbori – čl. 54.–65.

Državno izborno povjerenstvo Republike Hrvatske

Članak 40.Državno izborno povjerenstvo je stalno i neovisno tijelo

čiji se sastav i način izbora uređuje posebnim zakonom.

– Osnivanje Državnoga izbornog povjerenstva Republike Hrvatske kao stalnog i neovisnog državnog tijela, njegov sastav, način izbora predsjednika, podpredsjednika i člano-va, djelokrug, način rada i odlučivanja, odnos s građanima, tijelima i institucijama u Republici Hrvatskoj, suradnja s

205

međunarodnim organizacijama i institucijama uređuju se Zakonom o državnom izbornom povjerenstvu Republike Hrvatske (NN 46/06, 19/07)

Sastav izbornih povjerenstava

Članak 41.(1) Izborno povjerenstvo Grada Zagreba, županijska, grad-

ska i općinska izborna povjerenstva imaju stalni i prošireni sastav.

(2) Stalni sastav izbornog povjerenstva čine predsjednik, potpredsjednik i četiri člana (u daljnjem tekstu: članovi stal-nog sastava).

(3) Najmanje jedna trećina članova stalnog sastava izbor-nog povjerenstva mijenja se na svakim sljedećim izborima.

(4) Prošireni sastav izbornog povjerenstva čine tri predstav-nika većinske političke stranke, odnosno političkih stranaka i tri dogovorno predložena predstavnika oporbenih političkih stranaka, a određuju se u roku od 8 dana od stupanja na snagu odluke o raspisivanju izbora.

(5) Odnos ukupnog broja članova proširenog sastava unu-tar grupacije stranaka određuje se sukladno omjeru u kojem pojedina stranka sudjeluje u općinskom, odnosno gradskom vijeću, županijskoj skupštini, odnosno Gradskoj skupštini Grada Zagreba.

(6) Kod istovremenog održavanja izbora za predstavničko tijelo jedinice lokalne i jedinice područne (regionalne) samo-uprave, dva od tri člana proširenog sastava predstavljat će po-litičke grupacije iz predstavničkog tijela jedinice lokalne sa-mouprave, a jedan od tri člana proširenog sastava predstavljat će političke grupacije iz predstavničkog tijela jedinice područ-ne (regionalne) samouprave. U skladu s tom podjelom ostala tri člana predstavljat će oporbene političke grupacije.

(7) Ako se pojedine grupacije ne mogu dogovoriti o raspo-redu svojih predstavnika u izborna povjerenstva, njihov ras-pored odredit će nadležno izborno povjerenstvo ždrijebom na

206

način da će predstavnike stranaka tako rasporediti da pojedina stranka bude zastupljena u najvećem mogućem broju povje-renstava s obzirom na ukupni broj svojih predstavnika.

(8) Potpredsjednik zamjenjuje predsjednika u slučaju nje-gove odsutnosti ili spriječenosti sa svim ovlastima predsjedni-ka, a svi članovi izbornog povjerenstva imaju jednaka prava i dužnosti.

(9) Predsjednik, potpredsjednik i članovi županijskih iz-bornih povjerenstava i Izbornog povjerenstva Grada Zagreba te predsjednik i potpredsjednik općinskih i gradskih izbornih povjerenstava moraju biti magistri pravne struke.

(10) Predsjednik, potpredsjednik i članovi stalnog sastava izbornih povjerenstava ne smiju biti članovi niti jedne politič-ke stranke, niti kandidati na izborima koje provode. Članovi proširenog sastava izbornih povjerenstava ne smiju biti kandi-dati na izborima koje provode.


– Sastav, djelokrug i ovlasti Gradske skupštine Grada Zagre-ba uređuju se čl. 5. Zakona o Gradu Zagrebu (NN 62/01, 125/08)

– Jedinice lokalne samouprave – općina, grad, veliki grad– Jedinice područne (regionalne) samouprave – županija– Statut, djelovanje i odluke političkih stranaka u Republi-


– Naziv magistra struke uređuje se Zakonom o akademskim i stručnim nazivima i akademskom

– stupnju (NN 107/07, 118/12)

Sastav biračkih odbora

Članak 42.(1) Birački odbor čine predsjednik, potpredsjednik i osam

članova.

207

(2) Četiri člana biračkog odbora određuje većinska politič-ka stranka, odnosno političke stranke, a četiri člana oporbena politička stranka, odnosno političke stranke, sukladno stranač-kom sastavu predstavničkog tijela pojedine jedinice.

(3) Odnos ukupnog broja članova biračkih odbora unutar grupacije stranaka određuje se sukladno omjeru u kojem poje-dina stranka sudjeluje u gradskom, odnosno općinskom vije-ću, odnosno županijskoj skupštini.

(4) Kod istovremenog održavanja izbora za predstavničko tijelo jedinice lokalne i jedinice područne (regionalne) samo-uprave, dva od četiri člana predstavljat će većinske političke stranke, odnosno političke grupacije iz predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave, a preostala dva od četiri člana predstavljat će većinske političke stranke, odnosno političke grupacije iz predstavničkog tijela jedinice područne (regional-ne) samouprave. Preostala četiri člana predstavljat će oporbe-ne političke stranke iz predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave i predstavničkog tijela jedinice područne (regio-nalne) samouprave u skladu s tom podjelom.

(5) Ako se pojedine grupacije ne mogu dogovoriti o ras-poredu svojih predstavnika u biračke odbore, njihov raspored odredit će nadležno izborno povjerenstvo ždrijebom na način da će predstavnike stranaka tako rasporediti da pojedina stran-ka bude zastupljena u najvećem mogućem broju biračkih od-bora s obzirom na ukupni broj svojih predstavnika.

(6) Političke stranke dužne su odrediti članove biračkih od-bora i dostaviti njihova imena nadležnim izbornim povjeren-stvima najkasnije 12 dana prije održavanja izbora. Ne odrede li ih, odnosno ako prijedlozi ne prispiju nadležnim izbornim povjerenstvima u zadanom roku, nadležna izborna povjeren-stva samostalno će odrediti članove biračkih odbora.

(7) Svi članovi biračkog odbora imaju ista prava i dužnosti.(8) Predsjednik, potpredsjednik i članovi biračkog odbora

ne smiju biti kandidati na izborima koje provode, a predsjed-nik i potpredsjednik biračkog odbora ne smiju biti članovi niti jedne političke stranke.

208

– Birački odbor – čl. 39., čl. 57.–65.– Statut, djelovanje i odluke političkih stranaka u Republi-



– Jedinice lokalne samouprave – općina, grad, veliki grad– Jedinice područne (regionalne) samouprave – županija– Izborna povjerenstva – čl. 39.– Održavanje izbora – čl. 7.

Nadležnost za imenovanje izbornih tijelaČlanak 43.

(1) Državno izborno povjerenstvo imenuje županijska iz-borna povjerenstva i Izborno povjerenstvo Grada Zagreba.

(2) Županijska izborna povjerenstva imenuju gradska i op-ćinska izborna povjerenstva na svom području.

(3) Izborno povjerenstvo Grada Zagreba te gradska i općin-ska izborna povjerenstva imenuju i raspuštaju biračke odbore na svom području.

– Državno izborno povjerenstvo – čl. 40.– Županijsko izborni povjerenstvo – čl. 51.– Izborno povjerenstvo Grada Zagreba – čl. 52.– Gradsko i općinsko izborno povjerenstvo – čl. 53.– Birački odbor – čl. 57.– čl. 65.

Rok za imenovanje izbornih tijelaČlanak 44.

(1) Izborna povjerenstva moraju se imenovati odmah po stupanju na snagu odluke o raspisivanju izbora.

(2) Birački odbori imenuju se najkasnije 10 dana prije dana održavanja izbora.

– Odluka o raspisivanju izbora – čl. 6.– Sastav biračkog odbora – čl. 42.

209

Donošenje odluka izbornih tijelaČlanak 45.

Sva tijela za provedbu izbora donose odluke većinom gla-sova svih članova.

– Izborna tijela – čl. 39.

Naknada za rad članova izbornih tijelaČlanak 46.

(1) Članovi izbornih povjerenstava i biračkih odbora imaju pravo na naknadu za svoj rad.

(2) Mjerila za određivanje naknade ovisno o vrsti i slože-nosti izbornog postupka utvrđuje Državno izborno povjeren-stvo, na način da su vidljivi kriteriji vrednovanja rada te vrsta i složenost pojedinih izbornih postupaka.

(3) Vlada Republike Hrvatske određuje visinu naknade za predsjednike, potpredsjednike i članove izbornih povjerensta-va i biračkih odbora.

– Izborna tijela – čl. 39.– Državno izborno povjerenstvo – čl. 40.– Vlada Republike Hrvatske obavlja izvršne poslove u skladu


Suradnja i pomoć drugih tijela u provedbi izboraČlanak 47.

(1) Tijela državne uprave i tijela jedinica dužna su sura-đivati s izbornim povjerenstvima te im na njihov zahtjev dati podatke potrebne za provedbu izbora, sukladno zakonu.

(2) Obavljanje administrativnih i stručnih poslova te teh-ničke uvjete za djelovanje izbornih povjerenstava osiguravaju jedinice u kojima su sjedišta tih izbornih povjerenstava.

(3) Prostor za provedbu izbora dužne su bez naknade osi-gurati jedinice i javne ustanove.

210

– Tijela državne uprave uređena su Zakonom o sustavu dr-žavne uprave (NN 150/11)

– Tijela lokalnih jedinica – Glav V i VI Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi

– Izborna povjerenstva – čl. 39.– Pravo na pristup informacijama koje posjeduju, kojima ras-

polažu ili koje nadziru tijela javne vlasti, načela prava na pristup informacijama, iznimke od prava na pristup infor-macijama i postupak za ostvarivanje i zaštitu prava na pri-stup informacijama uređuju se Zakonom o pravu na pristup informacijama (NN 172/03, 144/10, 37/11, 77/11)

– Javne ustanove uređuju se Zakonom o ustanovama (NN 76/93, 29/97, 47/99, 35/08)

PRAVA I OBVEZE IZBORNIH TIJELA

Državno izborno povjerenstvo

Članak 48.Državno izborno povjerenstvo:1. brine o zakonitoj pripremi i provedbi izbora,2. nadzire rad županijskih, gradskih i općinskih povjeren-

stava te Izbornog povjerenstva Grada Zagreba,3. propisuje i objavljuje obvezatne upute za rad izbornih

povjerenstava i biračkih odbora,4. propisuje obrasce u postupku pripreme i provedbe izbora,5. nadzire financiranje izborne promidžbe sukladno poseb-

nom zakonu,6. obavlja i druge poslove određene ovim Zakonom i dru-

gim posebnim zakonom.

– Državno izborno povjerenstvo – čl. 40.– Županijsko izborno povjerenstvo – čl. 51.– Izborna povjerenstva Grada Zagreba – čl. 52.– Gradsko i općinsko izborno povjerenstvo – čl. 53.– Provedba izbora – čl. 82.–99.

211

– Državno izborno povjerenstvo prilikom svakih lokalnih izbora propisuje obrasce u postupku pripreme i provedbe izbora

– Birački odbor – čl. 57.–65.– Financiranje izborne promidžbe uređuje se Zakonom o fi-

nanciranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe (NN 24/11, 61/11)

Članak 49.Svi potrebni obrasci u postupku pripreme i provedbe svih

izbora tiskaju se u tiskari ovlaštenoj za tiskanje službenog lista Republike Hrvatske.

– Službeni list Republike Hrvatske su Narodne novine

Članak 50.Obvezatne upute za rad izbornih povjerenstava i biračkih

odbora objavljuju se u »Narodnim novinama«.

– Državno izborno povjerenstvo – čl. 40.– Županijsko izborno povjerenstvo – čl. 51.– Izborna povjerenstva Grada Zagreba – čl. 52.– Gradsko i općinsko izborno povjerenstvo – čl. 53– Birački odbor – čl. 57.– čl. 65.

Županijsko izborno povjerenstvoČlanak 51.

Županijsko izborno povjerenstvo:1. brine o zakonitoj pripremi i provedbi izbora za članove

županijske skupštine i izbora župana i njegovih zamjenika,2. nadzire rad općinskih i gradskih izbornih povjerenstava,3. ovjerava očitovanja kandidata o prihvaćanju kandidature

za članove županijske skupštine i župana,4. na temelju pravovaljanih prijedloga objavljuje kandida-

cijske liste, sastavlja i objavljuje zbirnu listu svih kandidacij-skih lista za izbor članova županijske skupštine te objavljuje zbirnu listu kandidatura za župana i njegovih zamjenika,

212

5. nadzire pravilnost izborne promidžbe izbora za članove županijske skupštine i župana i njegovih zamjenika, u skladu s ovim Zakonom,

6. objavljuje rezultate izbora za članove županijske skupšti-ne i župana i njihovih zamjenika,

7. utvrđuje je li osigurana odgovarajuća zastupljenost predstavnika nacionalne manjine u predstavničkom i izvrš-nom tijelu županije,

8. objavljuje rezultate izbora po biračkim mjestima opći-na i gradova na svojem području na internetskim stranicama županije za izbor općinskih načelnika, gradonačelnika, župana i njihovih zamjenika, općinskih i gradskih vijeća te županij-skih skupština,

9. određuje članove stručnog tima za obavljanje admini-strativnih i tehničkih poslova, kao i visinu naknade članova stručnog tima prema kriterijima vrednovanja rada,

10. obavlja poslove vezane uz financiranje izborne pro-midžbe propisane posebnim zakonom i obvezatnim uputama Državnog izbornog povjerenstva,

11. obavlja i druge poslove određene ovim Zakonom.

– Županijska skupština – čl. 27. Zakona o lokalnoj i područ-noj (regionalnoj) samoupravi

– Župan i njegov zamjenik – čl. 39. Zakona o lokalnoj i po-dručnoj (regionalnoj) samoupravi

– Županija – čl. 6. Zakona o lokalnoj i područnoj (regional-noj) samoupravi

– Općinska i gradska izborna povjerenstva – čl. 53.– Biračko mjesto – čl. 66.– Očitovanje o prihvaćanju kandidature – čl 17.– Kandidiranje – čl. 9. – čl. 31.– Zbirna lista – čl. 23.– Izborna promidžba – čl. 32.–38.– Objava rezultata izbora za općinskog načelnika, gradona-

čelnika župana i njihovog zamjenika – čl. 102.– Pravo pripadnika nacionalne manjine na zastupljenost u

predstavničkom tijelu i upravnim tijelima lokalnih jedinica

213

jamči Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina (NN 155/02, 47/10, 80/10, 91/11, 91/11), a na zastupljenost u izvršnom tijelu Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi


Izborno povjerenstvo Grada Zagreba

Članak 52.Izborno povjerenstvo Grada Zagreba:1. izravno brine o zakonitoj pripremi i provedbi izbora za

članove Gradske skupštine Grada Zagreba i izbora za grado-načelnika Grada Zagreba i njegovih zamjenika,

2. obavlja sve tehničke pripreme za obavljanje izbora na svom području,

3. ovjerava očitovanja kandidata o prihvaćanju kandidature za članove Gradske skupštine Grada Zagreba i kandidata za gradonačelnika Grada Zagreba i njegovih zamjenika,

4. na temelju pravovaljanog prijedloga objavljuje kandida-cijske liste, sastavlja i objavljuje zbirnu listu svih kandidacij-skih lista za izbor članova Gradske skupštine Grada Zagreba te objavljuje zbirnu listu kandidatura za izbor gradonačelnika Grada Zagreba i njegovih zamjenika,

5. određuje biračka mjesta na svom području,6. nadzire rad biračkih odbora na biračkim mjestima,7. nadzire pravilnost izborne promidžbe za izbor članova

Gradske skupštine Grada Zagreba i gradonačelnika Grada Za-greba u skladu s ovim Zakonom,

8. prikuplja i zbraja rezultate glasovanja na biračkim mje-stima na svom području,

9. objavljuje rezultate izbora za članove Gradske skupštine Grada Zagreba te za gradonačelnika Grada Zagreba i njegovih zamjenika,

214

10. utvrđuje je li osigurana odgovarajuća zastupljenost predstavnika nacionalnih manjina u predstavničkom tijelu i izvršnom tijelu Grada Zagreba,

11. objavljuje rezultate izbora po biračkim mjestima na svojem području na internetskim stranicama Grada Zagreba,




– Gradska skupština Grada Zagreba – čl. 5. Zakona o Gradu Zagrebu (NN 62/01, 125/08)

– Gradonačelnik Grada Zagreba i njegov zamjenik – čl. 6.– čl. 11. Zakona o Gradu Zagrebu (NN 62/01, 125/08)

– Očitovanje o prihvaćanju kandidature– čl 17.– Kandidiranje – čl. 9.–31.– Zbirna lista – čl. 23.– Biračko mjesto – čl. 66.– Birački odbor – čl. 57.–65.– Izborna promidžba – čl. 32.–38.– Objava rezultata izbora za predstavničko tijelo – čl. 86.– Objava rezultata izbora za općinskog načelnika, gradona-

čelnika župana i njihovog zamjenika – čl. 102.– Državno izborno povjerenstvo – čl. 40.– Pravo pripadnika nacionalne manjine na zastupljenost u

predstavničkom tijelu i upravnim tijelima lokalnih jedinica jamči Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina (NN 155/02, 47/10, 80/10, 91/11, 91/11), a na zastupljenost u izvršnom tijelu Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi


215

Gradsko i općinsko izborno povjerenstvo

Članak 53.Gradsko izborno povjerenstvo i općinsko izborno povje-

renstvo: 1. izravno brine o zakonitoj pripremi i provedbi izbora za

članove općinskog, odnosno gradskog vijeća, kao i za izbor općinskog načelnika, odnosno gradonačelnika i njihovih za-mjenika,

2. obavlja sve tehničke pripreme za obavljanje izbora na svom području,

3. ovjerava očitovanja kandidata o prihvaćanju kandidatu-re za članove općinskog, odnosno gradskog vijeća i kandidata za općinskog načelnika, odnosno gradonačelnika i njihovih zamjenika,

4. na temelju pravovaljanih prijedloga objavljuje kandi-dacijske liste, sastavlja i objavljuje zbirnu listu svih kandida-cijskih lista za izbor članova općinskog, odnosno gradskog vi-jeća te objavljuje zbirnu listu kandidatura za izbor općinskog načelnika, odnosno gradonačelnika i njihovih zamjenika,

5. određuje biračka mjesta na svom području, 6. nadzire rad biračkih odbora na biračkim mjestima, 7. nadzire pravilnost izborne promidžbe za općinske, od-

nosno gradske izbore u skladu s ovim Zakonom, 8. prikuplja i zbraja rezultate glasovanja za članove žu-

panijske skupštine i župana i njegovih zamjenika na biračkim mjestima na svom području i dostavlja ih županijskom izbor-nom povjerenstvu zajedno sa zapisnikom o svom radu, u roku od 24 sata od zatvaranja biračkih mjesta,

9. prikuplja i zbraja rezultate glasovanja na svom područ-ju za izbor članova općinskog, odnosno gradskog vijeća te općinskog načelnika, odnosno gradonačelnika i njihovih za-mjenika,

10. objavljuje rezultate izbora za članove općinskog, od-nosno gradskog vijeća, te za općinskog načelnika, odnosno gradonačelnika i njihovih zamjenika,

216

11. utvrđuje je li osigurana odgovarajuća zastupljenost predstavnika nacionalnih manjina u predstavničkom i izvrš-nom tijelu grada, odnosno općine,

12. prikuplja rezultate izbora po biračkim mjestima na svo-jem području i dostavlja ih županijskom izbornom povjeren-stvu radi objave na internetskim stranicama županije,




– Općina – čl. 4. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi

– Grad – čl. 5. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi

– Općinski načelnik, gradonačelnik i župana i njihov zamje-nik – Glava V. Poglavlje 2. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi

– Očitovanje o prihvaćanju kandidature – čl. 17.– Zbirna lista – čl. 23.– Biračko mjesto – čl. 66.– Birački odbor – čl. 57.–65.– Kandidiranje – čl. 9.–31.– Izborna promidžba – čl. 32.–38.– Objava rezultata izbora za predstavničko tijelo – čl. 86.– Objava rezultata izbora za za općinskog načelnika, grado-

načelnika župana i njihovog zamjenika – čl. 102.– Županijsko izborno povjerenstvo – čl. 51.– Županija – čl. 6. Zakona o lokalnoj i područnoj (regional-

noj) samoupravi– Državno izborno povjerenstvo – čl. 40.– Pravo pripadnika nacionalne manjine na zastupljenost u

predstavničkom tijelu i upravnim tijelima lokalnih jedinica jamči Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina (NN

217

155/02, 47/10, 80/10, 91/11, 91/11), a na zastupljenost u izvršnom tijelu Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi


Zapisnik o radu izbornog povjerenstva

Članak 54.(1) Izborno povjerenstvo o svom radu vodi zapisnik u koji

će, ovisno o vrsti izbora ubilježiti sljedeće podatke sa svog područja:

– broj birača upisanih u izvacima iz popisa birača i prilo-ženim potvrdama za glasovanje,

– broj birača koji su glasovali,– broj nevažećih glasačkih listića,– broj glasova koje je dobio pojedini kandidat, odnosno

kandidacijska lista.(2) Sadržaj i oblik zapisnika o radu izbornog povjerenstva,

ovisno o vrsti izbora propisuje Državno izborno povjeren-stvo.

(3) Svaki član izbornog povjerenstva može dati primjedbe na zapisnik. Zapisnik potpisuju svi članovi izbornog povjeren-stva. Ako član izbornog povjerenstva odbije potpisati zapisnik, o tome će se u zapisniku sastaviti službena bilješka u kojoj se utvrđuje činjenica odbijanja potpisivanja i razlozi odbijanja, ako ih član izbornog povjerenstva navede.


– Obrasci isprava iz popisa birača uređuju se Pravilnikom o obrascima isprava iz popisa birača (NN 24/07)

– Izborna povjerenstva – čl. 39.– Državno izborno povjerenstvo – čl. 40.

218

Objave na dan izbora

Članak 55.Tijekom trajanja glasovanja nadležna izborna povjerenstva

mogu objavljivati privremene podatke o broju birača izašlih na izbore.

– Vrijeme glasovanja – čl. 74.– Izborna povjerenstva – čl. 39.

Članak 56.Nakon zatvaranja birališta nadležna izborna povjerenstva

mogu objavljivati privremene i neslužbene rezultate izbora prema svome nahođenju.

– Vrijeme glasovanja – čl. 74.– Izborna povjerenstva – čl. 39.

BIRAČKI ODBORI

Obveze biračkog odbora prije otvaranja biračkog mjesta

Članak 57.(1) Birački odbor u pravilu uređuje prostorije biračkog

mjesta dan prije izbora, a najkasnije jedan sat prije početka glasovanja.

(2) Birački odbor je dužan na svakom biračkom mjestu pri-je njegova otvaranja, na biračima vidljivom mjestu, istaknuti oglas sa svim prihvaćenim kandidacijskim listama i zbirne li-ste, ovisno o vrsti izbora.

(3) Na biračkom mjestu ne smije biti promidžbeni materi-jal, kao niti u neposrednoj blizini biračkog mjesta.

(4) Birački odbor je dužan na prednju stranu svake glasač-ke kutije istaknuti glasački listić kakav se ubacuje u tu glasač-ku kutiju.

– Vrijeme glasovanja – čl. 74.– Biračko mjesto – čl. 66.

219

– Prihvaćenje kandidacijske liste – čl. 22.– Zborna lista – čl. 23.– Glasački listić – čl. 71.– Uređivanje biračkih mjesta – čl. 70.

Obveze biračkog odbora nakon otvaranja biračkog mjesta

Članak 58.(1) Birački odbor izravno provodi glasovanje na biračkom

mjestu te osigurava pravilnost i tajnost glasovanja.(2) U vrijeme trajanja glasovanja na biračkom mjestu mo-

raju biti stalno prisutan predsjednik biračkog odbora ili njegov zamjenik te najmanje četiri člana biračkog odbora.

(3) Predsjednik biračkog odbora dužan je i ovlašten osigu-ravati red i mir na biračkom mjestu za vrijeme glasovanja, kao i nakon zatvaranja biračkog mjesta.

(4) Ako je to nužno radi očuvanja reda i mira te radi ne-smetanog odvijanja glasovanja, predsjednik biračkog odbora može zatražiti pomoć policije koja je na biračkom mjestu duž-na postupati u okviru zakonskih ovlasti.

(5) Nitko, osim pripadnika policije na poziv predsjednika biračkog odbora, ne smije doći na biračko mjesto naoružan.

– Biračko mjesto – čl. 66.– Vrijeme glasovanja – čl. 74.– Sastav biračkih odbora – čl. 42.– Zakonske ovlasti policije uređuju se Zakonom o policiji

(NN 34/11, 130/12)

Obveza biračkog odbora prema biračima na biračkom mjestu

Članak 59.(1) Predsjednik biračkog odbora ili od njega ovlašteni član

dužan je za svakog birača koji pristupi glasovanju utvrditi

220

identitet i provjeriti da li je upisan u izvadak iz popisa birača za dotično biračko mjesto.

(2) Identitet birača utvrđuje se identifikacijskom ispravom, sukladno posebnim zakonima.

(3) Ako birač nije upisan u izvadak iz popisa birača, pred-sjednik biračkog odbora ili od njega ovlašteni član neće mu dozvoliti glasovanje, osim ako birač svoje biračko pravo na tom biračkom mjestu ne dokaže potvrdom nadležnog držav-nog tijela.

(4) Potvrdu iz stavka 3. ovoga članka birač je dužan predati biračkom odboru i ona je sastavni dio izvatka iz popisa birača za to biračko mjesto.

– Izvadak iz popisa birača uređuje se Zakonom o registru bi-rača (NN 144/12)

– Identitet birača utvrđuje se osobnom iskaznicom (Zakon o osobnoj iskaznici NN 11/02, 122/02, 31/06), putovni-com (Zakon o putnim ispravama hrvatskih državljana NN 77/99, 33/02, 48/05, 74/09)

– Izdavanje potvrda kojom se dokazuje biračko pravo na bi-račkom mjestu uređuje se Zakonom o registru birača (NN 144/12)

– Biračko mjesto – čl. 66.

Članak 60.(1) Nakon utvrđivanja prava na glasovanje na biračkom

mjestu, član biračkog odbora biraču predaje glasački listić, objašnjava način popunjavanja i upućuje ga na mjesto glasova-nja. Član biračkog odbora dužan je voditi računa o tome da se onemogući uvid u serijski broj listića koji se predaje biraču.

(2) Predsjednik biračkog odbora ili od njega ovlašteni član dužan je biraču pripadniku nacionalne manjine na njegovo traženje predati glasački listić za izbor zamjenika općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana iz reda pripadnika nacionalne manjine.

(3) Birač koji zbog kakve tjelesne mane ili zbog toga što je nepismen ne bi mogao samostalno glasovati, može doći na

221

biračko mjesto s drugom osobom koja je pismena i koja će po njegovoj ovlasti i uputi zaokružiti redni broj ispred naziva kandidacijske liste, odnosno ispred imena kandidata za koje birač glasuje.

– Glasački listić – čl. 71.– Biračko mjesto – čl. 66.– Izbor zamjenika općinskog načelnika, gradonačelnika, od-

nosno župana iz reda pripadnika nacionalne manjine – čl. 41a Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samou-pravi

Obveza biračkog odbora prema biračima kojima je biračko mjesto nedostupno

Članak 61.(1) Birač koji zbog teže bolesti, tjelesnog oštećenja ili ne-

moći nije u mogućnosti pristupiti na biračko mjesto, može o tome obavijestiti nadležno izborno povjerenstvo najranije 3 dana prije dana održavanja izbora ili birački odbor na dan odr-žavanja izbora.

(2) Nadležna izborna povjerenstva zaprimljene zahtjeve birača za glasovanje izvan biračkog mjesta predaju nadležnim biračkim odborima uz cjelokupni izborni materijal.

(3) Predsjednik biračkog odbora određuje najmanje dva člana biračkog odbora koji će birača posjetiti u mjestu gdje se nalazi i omogućiti mu glasovanje.

(4) Birač je dužan najmanje jedanput presavinuti glasački listić na kojem je glasovao, staviti ga u posebnu omotnicu i za-tvoriti je. Član biračkog odbora dužan je nakon povratka na bi-račko mjesto predati omotnicu predsjedniku biračkog odbora.

(5) Predsjednik biračkog odbora presavinuti glasački listić iz omotnice odmah ubacuje u glasačku kutiju na biračkom mjestu.

(6) Na način ostvarivanja biračkog prava birača koji pristu-pi na biračko mjesto, ali mu je zbog invaliditeta onemogućena

222

pristupačnost biračkom mjestu primjenjuju se odredbe stavka 3., 4. i 5. ovoga članka.

(7) Predsjednik biračkog odbora dužan je u zapisnik o radu biračkog odbora poimenično navesti glasovanje birača iz član-ka 60. stavka 3. ovoga Zakona te stavka 1. i 6. ovoga članka.

– Izborna povjerenstva – čl. 39.– Biračko mjesto – čl. 66.– Održavanje izbora – čl. 7.– Zapisnik o radu biračkih odbora – čl. 64.

Obveze biračkog odbora nakon glasovanja

Članak 62.(1) Po završenom glasovanju birački će odbor najprije pre-

brojati neupotrijebljene glasačke listiće i staviti ih u poseban omot koji će zapečatiti.

(2) Nakon toga birački odbor utvrđuje ukupan broj birača koji su glasovali na tom biračkom mjestu prema izvatku iz popisa birača i potvrdama nadležnog tijela.

(3) Nakon utvrđivanja broja birača koji su glasovali, bi-rački odbor pristupa otvaranju glasačke kutije, prebrojavanju glasačkih listića i broja glasova.

– Glasački listić – čl. 71.– Popisi birača uređuje se Zakonom o registru birača (NN

144/12)Članak 63.

(1) Ako se prilikom prebrojavanja glasačkih listića utvrdi da je njihov broj manji od utvrđenog broja birača koji su gla-sovali, vrijedi rezultat glasovanja po glasačkim listićima.

(2) Ako se prilikom prebrojavanja glasačkih listića utvrdi da je njihov broj veći od utvrđenog broja birača koji su gla-sovali, birački odbor o tome odmah obavještava nadležno iz-borno povjerenstvo. Nadležno izborno povjerenstvo odmah raspušta birački odbor i imenuje novi te određuje ponavljanje

223

glasovanja na tom biračkom mjestu koje će se obaviti sedmog dana od dana prvog glasovanja.

(3) Rezultat ponovljenog glasovanja utvrđuje se u roku od 12 sati nakon obavljenog glasovanja.

– Glasački listić – čl. 71.– Izborna povjerenstva – čl. 39.– Biračko mjesto – čl. 66.

Zapisnik o radu biračkog odbora

Članak 64.(1) Kad birački odbor utvrdi rezultate glasovanja na birač-

kom mjestu, u zapisnik o svom radu, ovisno o vrsti izbora za-bilježit će:

– broj birača upisan u izvatku iz popisa birača i broj birača koji su predali potvrdu nadležnog tijela (biračko tijelo),

– broj birača koji su pristupili glasovanju prema izvatku iz popisa birača i uz potvrdu za glasovanje,

– broj birača koji su glasovali izvan biračkog mjesta,– broj birača koji su glasovali na biračkom mjestu uz po-

moć druge osobe,– koliko je birača ukupno glasovalo,– koliko je glasova dobio svaki pojedini kandidat, odnos-

no kandidacijska lista, te– broj nevažećih glasačkih listića.(2) U zapisniku o radu biračkog odbora navode se i sve

druge činjenice koje su važne za postupak glasovanja.(3) Sadržaj i oblik zapisnika o radu biračkog odbora, ovis-

no o vrsti izbora propisuje Državno izborno povjerenstvo.(4) Svaki član biračkog odbora ovlašten je dati pisane pri-

mjedbe na zapisnik.(5) Zapisnik potpisuju svi članovi biračkog odbora.(6) Ako član biračkog odbora odbije potpisati zapisnik,

o tome se u zapisniku sastavlja službena bilješka, u kojoj se

224

utvrđuje činjenica odbijanja potpisivanja i razlozi odbijanja, ako ih član biračkog odbora navede.


– Obrasci isprava iz popisa birača uređuju se Pravilnikom o obrascima isprava iz popisa birača (NN 24/07)

– Birači koji nisu upisani u izvadak iz popisa birača – čl. 59. st. 3. i čl. 59. st. 4.

– Glasovanje uz pomoć druge osobe – čl. 60. st. 3.– Nevažeći glasački listić – čl. 73.– Izborna povjerenstva – čl. 39.– Državno izborno povjerenstvo – čl. 40.

Članak 65.Zapisnik o radu i ostali izborni materijal birački odbor do-

stavlja nadležnom izbornom povjerenstvu najkasnije u roku od 12 sati od zatvaranja biračkog mjesta.

– Zapisnik o radu biračkog odbora – čl. 64.– Izborna povjerenstva – čl. 39.– Vrijeme glasovanja – čl. 74.

BIRAČKA MJESTA

Biračko mjesto

Članak 66.(1) Biračko mjesto je prostor u kojem se obavlja glasova-

nje.(2) Biračko mjesto ne može biti u vjerskom objektu, objek-

tu u vlasništvu, najmu, zakupu ili trajnom korištenju političke stranke ili kandidata koji sudjeluje na izborima te u prostorija-ma u kojima se poslužuju i konzumiraju alkoholna pića.

– Prava vjerskih zajednica uređena su Zakonom o pravnom položaju vjerskih zajednica (NN 83/02)

225


Određivanje biračkih mjesta

Članak 67.(1) Pri određivanju biračkih mjesta mora se voditi računa o

broju birača koji će na njima glasovati, dostupnosti i prostor-noj udaljenosti biračkog mjesta te veličini prostorije za glaso-vanje na biračkom mjestu.

(2) Broj birača koji će glasovati na jednom biračkom mje-stu odredit će se na način da se glasovanje bez poteškoća može odvijati u vremenu određenom za glasovanje.

(3) Svako biračko mjesto ima redni broj.

– Biračko mjesto – čl. 66.

Nadležnost za određivanje biračkih mjesta

Članak 68.(1) Biračka mjesta određuju nadležna izborna povjeren-

stva.(2) Gradska i općinska izborna povjerenstva te Izborno po-

vjerenstvo Grada Zagreba određuju biračka mjesta na svom području.

(3) Sjedišta biračkih mjesta u pravilu su stalna za sve vrste izbora. U slučaju potrebe određivanja novog biračkog mjesta ili promjene njegova sjedišta za raspisane izbore, nadležna iz-borna povjerenstva donose rješenja samo za novoodređena bi-račka mjesta ili rješenje o promjeni sjedišta biračkog mjesta.

– Izborna povjerenstva – čl. 39.– Biračko mjesto – čl. 66.– Gradska i općinska izborna povjerenstva – čl. 53.– Izborni povjerenstvo Grada Zagreba – čl. 52.

226

Rok za određivanje i objavu biračkih mjestaČlanak 69.

(1) Biračka mjesta moraju se odrediti najkasnije 15 dana prije dana održavanja izbora.

(2) Objava o biračkim mjestima sadrži: redni broj biračkog mjesta, sjedište, odnosno potpunu adresu s naznakom prostora u kojem se nalazi, popis pripadajućih ulica, trgova i naselja iz kojih birači glasuju na tom biračkom mjestu.

(3) Objava biračkih mjesta obavlja se u obliku oglasa (pla-kat) na mjestima uobičajenog oglašavanja u jedinicama i mje-stima većeg okupljanja građana te na internetskim stranicama jedinice.

– Biračko mjesto – čl. 66.– Održavanje izbora – čl. 7.

Uređivanje biračkih mjestaČlanak 70.

(1) Na svakom biračkom mjestu prostorija za glasovanje mora se opremiti i urediti na način da se osigura tajnost glaso-vanja, tako da nitko u prostoriji ne može vidjeti kako je birač popunio glasački listić.

(2) Na biračkom mjestu glasački listići moraju biti pomiješani tako da nisu složeni po serijskim brojevima i postavljeni lepezasto licem okrenutim prema dolje da se ne vidi serijski broj listića.

(3) U prostorijama u kojima će se glasovati mogu se isticati državni simboli u skladu s Ustavom Republike Hrvatske i Za-konom o grbu, zastavi i himni Republike Hrvatske te zastavi i lenti Predsjednika Republike Hrvatske. U istim prostorijama mogu se isticati i obilježja županija, gradova, odnosno općina u skladu s njihovim statutima.

– Tajnost glasovanja na izborima za izborima za Hrvatski sa-bor, Predsjednika Republike Hrvatske i Europski parlament te u postupku odlučivanja na državnom referendumu jam-

227

či Ustav Republike Hrvatske (NN 85/10) u čl. 45. Tajnost glasovanja na lokalnim izborima jamči Europska povelja o lokalnoj samoupravi (NN MU 14/97, 4/08) u svome članku 3. st. 2.

– Glasački listić – čl. 71.– Biračko mjesto – čl. 66.– Grb i zastava Republike Hrvatske uređuju se u čl. 11. Ustav

Republike Hrvatske (NN 85/10) te Zakonom o grbu, zastavi i himni Republike Hrvatske te zastavi i lenti Predsjednika Re-publike Hrvatske (NN 55/90) koji uređuje njihovu uporabu.

– Županija – čl. 6. Zakona o lokalnoj i područnoj (regional-noj) samoupravi

– Grad – čl. 5. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi

– Općina – čl. 4. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi

– Statuti lokalnih jedinica – čl. 8. Zakona o lokalnoj i područ-noj (regionalnoj) samoupravi

– Županije, gradovi i općine mogu imati grb i zastavu – čl. 10. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi

Glasački listićČlanak 71.

(1) Glasovanje se obavlja glasačkim listićima.(2) Na glasačkom listiću mora biti naznačena vrsta izbora

na koje se odnosi.(3) Svaki glasački listić mora imati otisnut serijski broj.(4) Sadržaj glasačkog listića, ovisno o vrsti izbora uređuje

se ovim Zakonom.(5) Glasački se listić tiska u tiskari ovlaštenoj za tiskanje

službenog lista Republike Hrvatske, a nadzor obavlja nadlež-no izborno povjerenstvo.

– Vrsta izbora – izbori za predstavničko tijela općine ili gra-da, predstavničko tijelo županije ili Grada Zagreba, izbori za općinskog načelnika, gradonačelnika, župana ili njiho-vog zamjenika ili zamjenika pripadnika nacionalne manji-ne – čl. 75.–98.

228

– Službeni list Republike Hrvatske su Narodne novine– Izborna povjerenstva – čl. 39.

Važeći glasački listićČlanak 72.

Važeći glasački listić jest onaj iz kojega se na siguran i ned-vojben način može utvrditi za koju je kandidacijsku listu ili kandidata birač glasovao.

– Sadržaj kandidacijske liste za članove predstavničkih tijela jedinica – čl. 18.

– Sadržak kandidature za općinskog načelnika, gradonačelni-ka i župana te njihove zamjenike – čl. 19.


Nevažeći glasački listićČlanak 73.

Nevažeći glasački listić jest:1. neispunjeni glasački listić,2. glasački listić popunjen na način da se ne može sa sigur-

nošću utvrditi za koju je kandidacijsku listu ili kandidata birač glasovao,

3. glasački listić na kojem je birač glasovao za dvije ili više kandidacijskih lista, odnosno kandidata.

– Glasački listić – čl. 71.– Sadržaj kandidacijske liste za članove predstavničkih tijela

jedinica – čl. 18.– Sadržak kandidature za općinskog načelnika, gradonačelni-

ka i župana te njihove zamjenike – čl. 19.– Biračko pravo – čl. 2.

Vrijeme glasovanjaČlanak 74.

(1) Glasovanje traje neprekidno od sedam do devetnaest sati.

229

(2) Biračka mjesta se zatvaraju u devetnaest sati, a birači-ma koji su se u to vrijeme zatekli na biračkom mjestu mora se omogućiti glasovanje.

– Biračko mjesto – čl. 66.– Obveze biračkog odbora – čl. 57.–65.

Drugi dio

IZBOR ČLANOVA PREDSTAVNIČKIH TIJELA JEDINICA

Članak 75.(1) Članovi predstavničkih tijela jedinica biraju se na ne-

posrednim izborima (u daljnjem tekstu: izbori), tajnim glaso-vanjem.

(2) Prava i dužnosti članova predstavničkih tijela započinju danom konstituiranja predstavničkog tijela.


– Europska povelja o lokalnoj samoupravi (NN MU 14/97, 4/08) u čl. 3. st. 2. propisuje da se članovi predstavničkih tijela lokalnih jedinica biraju na slobodnim i neposrednim izborima, tajnim glasovanjem na temelju općeg i jednakog biračkog prava.

Način izbora

Članak 76.Članovi predstavničkih tijela biraju se razmjernim izbor-

nim sustavom, na način da cijelo područje jedinice čini jednu izbornu jedinicu. Svi birači koji imaju prebivalište na području te jedinice i koji pristupe glasovanju, na temelju kandidacij-skih lista, biraju sve članove predstavničkog tijela jedinice.

230


– Područno ustrojstvo Republike Hrvatske, nazivi i sjedišta općina, gradova i županija, način utvrđivanja i promjene granica općina i gradova, postupak koji prethodi promjeni područnog ustrojstva i druga pitanja od značaja za područ-no ustrojstvo jedinica lokalne samouprave, odnosno jedi-nica područne (regionalne) samouprave uređuju se Zako-nom o područjima županija, gradova i općina (NN 86/06, 125/06, 16/07, 95/08, 46/10, 145/10)



Broj članova predstavničkog tijela

Članak 77.U predstavničko tijelo jedinice bira se onaj broj članova

koji je utvrđen zakonom kojim se uređuje sustav lokalne i po-dručne (regionalne) samouprave.

– Broj članova predstavničkog tijela uređuje se u čl. 28. Za-kona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi

Nespojivost dužnosti

Članak 78.(1) Član predstavničkog tijela jedinice lokalne i područne

(regionalne) samouprave ne može istovremeno biti:– Predsjednik Republike Hrvatske,– predsjednik, potpredsjednik i ministar, odnosno član

Vlade Republike Hrvatske,– predsjednik i sudac Ustavnog suda Republike Hrvatske,– guverner, zamjenik guvernera i viceguverner Hrvatske

narodne banke,– glavni državni revizor i njegov zamjenik,

231

– pučki pravobranitelj i njegov zamjenik,– pravobranitelj za djecu i njegov zamjenik,– pravobranitelj za ravnopravnost spolova i njegov zamje-

nik,– pravobranitelj za osobe s invaliditetom i njegov zamje-

nik,– tajnik i zamjenik tajnika Hrvatskoga sabora,– glavni tajnik i zamjenik glavnog tajnika Vlade Republi-

ke Hrvatske,– glasnogovornik Vlade Republike Hrvatske,– predstojnik i zamjenik predstojnika Ureda predsjednika

Vlade Republike Hrvatske,– ravnatelj ureda Vlade Republike Hrvatske,– glavni tajnik Ustavnog suda Republike Hrvatske,– tajnik Vrhovnog suda Republike Hrvatske,– sudac,– glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske i zamjenik

glavnog državnog odvjetnika, državni odvjetnik i zamje-nik državnog odvjetnika,

– predstojnik državnog ureda,– zamjenik ministra,– pomoćnik ministra,– ravnatelj i zamjenik ravnatelja državne upravne organi-

zacije,– ravnatelj i zamjenik ravnatelja Agencije za upravljanje

državnom imovinom,– ravnatelj, zamjenik ravnatelja i pomoćnik ravnatelja Hr-

vatskog zavoda za mirovinsko osiguranje,– ravnatelj, zamjenik ravnatelja i pomoćnik ravnatelja Hr-

vatskog zavoda za zdravstveno osiguranje,– ravnatelj, zamjenik ravnatelja i pomoćnik ravnatelja Hr-

vatskog zavoda za zapošljavanje,– glavni državni rizničar,– glavni inspektor Državnog inspektorata,

232

– ravnatelj agencije ili direkcije Vlade Republike Hrvatske te ravnatelj kojeg imenuje Vlada Republike Hrvatske,

– dužnosnik u Uredu predsjednika Republike Hrvatske kojeg imenuje Predsjednik Republike Hrvatske suklad-no odredbama posebnog zakona i drugih pravnih akata,

– dužnosnik kojeg imenuje ili potvrđuje Hrvatski sabor, imenuje Vlada Republike Hrvatske ili Predsjednik Re-publike Hrvatske,

– predsjednik, potpredsjednik i član Državnoga izbornog povjerenstva Republike Hrvatske,

– član Državne komisije za kontrolu postupka javne na-bave,

– predsjednik i član Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa,

– policijski službenik, djelatna vojna osoba, službenik i namještenik u Oružanim snagama Republike Hrvatske,

– pročelnik, službenik i namještenik u upravnom odjelu ili službi iste jedinice,

– član upravnih tijela trgovačkih društava u vlasništvu je-dinice ili u kojima jedinica ima većinski paket dionica ili udjela te ravnatelj ustanove ili druge neprofitne pravne osobe kojoj je jedinica osnivač.

(2) Član predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave ne može istovremeno biti općinski načelnik i gradonačelnik, odnosno njihov zamjenik.

(3) Član predstavničkog tijela jedinice područne (regio-nalne) samouprave ne može istovremeno biti župan, odnosno njihov zamjenik.

– Nespojivost (inkompatibilitet) dužnosti člana predstavnič-kog tijela uređuje se i Zakonom o sustavu državne uprave (NN 150/11) u čl. 6 st. 2. i 3. Sukladno čl. 140. st. 2., odred-ba o nespojivosti obnašanja dužnosti člana predstavničkog tijela jedinice iz čl. 5. Zakona o izboru članova predstav-ničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samo-uprave (NN 33/01., 10/02., 155/02., 45/03., 43/04., 40/05.,

233

44/05. i109/07.) ostaje na snazi do dana stupanja na snagu odluke o raspisivanju prvih sljedećih općih i redovitih iz-bora za članove predstavničkih tijela jedinica lokalne i po-dručne (regionalne) samouprave.

– Državni dužnosnici Republike Hrvatske, njihove obveze i prava uređuju se u Zakonu o obvezama i pravima dr-žavnih dužnosnika (NN 101/98, 135/98, 105/99, 25/00, 73/00, 30/01, 59/01, 114/01, 153/02, 163/03, 16/04, 30/04, 121/05, 151/05, 141/06, 17/07, 34/07, 107/07, 60/08, 38/09, 150/11)


– Predsjednik Republike Hrvatske – čl. 94. – čl. 107. Ustava Republike Hrvatske (NN 85/10)

– Vlada Republike Hrvatske – čl. 108. – 116. Ustava Repub-like Hrvatske (NN 85/10). Predsjednik, potpredsjednik, ministar odnosno član Vlade – Zakon o Vladi Republike Hrvatske (NN 150/11)

– Predsjednik i suci Ustavnog suda Republike Hrvatske – čl. 126. – 132. Ustava Republike Hrvatske (NN 85/10) i Ustavni zakon o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (NN 99/99, 29/02, 49/02)

– Hrvatska narodna banka – čl. 53. Ustava Republike Hrvat-ske (NN 85/10). Tijela Hrvatske narodne banke – Zakon o Hrvatskoj narodnoj banci (NN 75/08)

– Državni ured za reviziju – čl. 54. Ustava Republike Hrvat-ske (NN 85/10). Tijela Državnog ureda za reviziju – Zakon o Državnom uredu za reviziju (NN 80/11)

– Pučki pravobranitelj – čl. 93. Ustava Republike Hrvatske (NN 85/10). Tijela pučkog pravobranitelja – Zakon o puč-kom pravobranitelju (NN 76/12)

– Pravobranitelj za djecu i njegov zamjenik – Zakon o pravo-branitelju za djecu (NN 96/03)

– Pravobranitelj za ravnopravnost spolova i njegov zamjenik – Zakon o ravnopravnosti spolova (NN 82/08)

– Pravobranitelj za osobe s invaliditetom i njegov zamjenik – Zakon o pravobranitelju za osobe s invaliditetom (NN 107/07)

234

– Tajnik Sabora Republike Hrvatske – Poslovnik Hrvatskoga sabora, redakcijski pročišćeni tekst, (NN br. 71/00, 129/00, 117/01, 6/02. – pročišćeni tekst, 41/02, 91/03, 58/04, 39/08, 86/08. i 81/12

– Glavni tajnik i zamjenik glavnog tajnika Vlade Republike Hrvatske – Zakon o Vladi Republike Hrvatske (NN 150/11) Predstojnik i zamjenik predstojnika Ureda predsjednika Vlade Republike Hrvatske te glasnogovornik Vlade Repub-like Hrvatske su državni dužnosnici sukladno čl. 6., dok su ravnatelj Ureda Vlade Republike Hrvatske te ravnate-lji ureda, agencija, direkcija i drugih stručnih službi koje Vlada Republike Hrvatske osniva uredbom rukovodeći dr-žavni službenici sukladno čl. 7. Zakona o sustavu državne uprave (NN 150/11)

– Vrhovni sud Republike Hrvatske i suci – Zakon o sudovima (NN 150/05, 16/07, 113/08, 153/09, 116/10, 122/10, 27/11, 57/11, 130/11)

– Državni odvjetnici i zamjenici državnih odvjetnika – Za-kon o državnom odvjetništvu (NN 76/09, 153/09, 116/10, 145/10, 57/11, 130/11)

– Predstojnik državnog ureda, zamjenik ministra, pomoćnik ministra i ravnatelj državne upravne organizacije su držav-ni dužnosnici sukladno čl. 6., dok je zamjenik ravnatelja državne upravne organizacije rukovodeći državni službe-nik sukladno čl. 7. Zakona o sustavu državne uprave (NN 150/11)

– Tijela Agencije za upravljanje državnom imovinom ure-đuju se Zakonom o upravljanju državnom imovinom (NN 145/10, 70/12)

– Tijela Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje uređu-ju se Zakonom o mirovinskom osiguranju (NN 102/98, 127/00, 59/01, 109/01, 147/02, 117/03, 30/04, 177/04, 92/05, 43/07, 79/07, 35/08, 40/10, 121/10, 130/10, 139/10, 61/11, 114/11, 76/12)

– Tijela Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje uređu-ju se Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju (NN 150/08, 94/09, 153/09, 71/10, 139/10, 49/11, 22/12, 57/12, 90/12, 123/12, 144/12)

235

– Tijela Hrvatskog zavoda za zapošljavanje uređuju se Zako-nom o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti (NN 80/09, 94/09, 121/10, 25/12, 118/12)

– Glavni državni rizničar je pomoćnik ministra financija – Uredba o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva financija (NN 32/12, 67/12, 124/12)

– Glavni inspektor Državnog inspektorata – Zakon o držav-nom inspektoratu (NN 116/08, 123/08, 49/11)

– Predsjednik Republike Hrvatske imenuje dužnosnike koji mogu ili ne moraju zasnovati radni odnos u Uredu Pred-sjednika Republike sukladno čl. 107. Ustava Republike Hrvatske (NN 85/10) i članku 4. Odluke o Uredu predsjed-nika Republike Hrvatske (NN 80/00, 06/04, 54/05, 30/10 i 107/11)

– Hrvatski sabor imenuje ili potvrđuje dužnosnike sukladno Poslovniku Hrvatskog Sabora (NN

– 71/00, 129/00, 117/01, 6/02. – pročišćeni tekst, 41/02, 91/03, 58/04, 39/08, 86/08. i 81/12, 113/12). Vlada Re-publike Hrvatske imenuje dužnosnike sukladno Zakonu o Vladi (NN 150/11)

– Sastav Državnoga izbornog povjerenstva Republike Hrvat-ske uređuje se Zakonom o državnom izbornom povjeren-stvu Republike Hrvatske (NN 46/06, 19/07)

– Sastav Državne komisije za kontrolu postupka javne naba-ve uređuje se Zakonom o javnoj nabavi (NN 90/11)

– Sastav Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa uređu-je se Zakonom o sprječavanju sukoba interesa (NN 26/11, 12/12 )

– Poslovi i ovlasti policije uređuju se u Zakonu o policijskim poslovima i ovlastima (NN 76/09). Djelatna vojna osoba, službenik i namještenik u Oružanim snagama Republike Hrvatske – Zakon o službi u oružanim snagama Republike Hrvatske (NN 33/02, 58/02, 175/03, 136/04, 76/07, 88/09, 124/09 )

– Pročelnik, službenik i namještenik u upravnom odjelu ili službi lokalne jedinice – Glava VI. Zakona o lokalnoj i područnoj(regionalnoj) samoupravi i Zakon o službenici-ma i namještenicima u lokalnoj i područnoj samoupravi (NN 86/08, 61/11)

236

– Član upravnih tijela trgovačkih društava – Zakon o trgovač-kim društvima (NN 111/93, 34/99, 121/99, 52/00, 118/03, 107/07, 146/08, 137/09, 152/11, 111/12 ).

– Ravnatelj ustanove – Zakon o ustanovama (NN 76/93, 29/97, 47/99, 35/08)

– Općinski načelnik, gradonačelnik, župani i njihovi zamje-nici – Glava V. Poglavlje 2. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi

Mirovanje mandata

Članak 79.(1) Osoba koja obnaša neku od nespojivih dužnosti, osim

osoba kojima je ovim Zakonom zabranjeno kandidiranje, može se kandidirati za člana predstavničkog tijela jedinice, a ukoliko bude izabrana za člana predstavničkog tijela, do dana konstituira-nja dužna je o obnašanju nespojive dužnosti, odnosno prihva-ćanju dužnosti člana predstavničkog tijela obavijestiti upravno tijelo jedinice nadležno za poslove predstavničkog tijela.

(2) Član predstavničkog tijela koji za vrijeme trajanja man-data prihvati obnašanje nespojive dužnosti dužan je o tome obavijestiti predsjednika predstavničkog tijela u roku od 8 dana od prihvaćanja dužnosti, a mandat mu počinje mirovati protekom toga roka.

(3) Članu predstavničkog tijela koji ne dostavi obavijest iz stavaka 1. i 2. ovoga članka mandat miruje po sili zakona.

(4) Po prestanku obnašanja nespojive dužnosti član pred-stavničkog tijela nastavlja s obnašanjem dužnosti na temelju prestanka mirovanja mandata, ako podnese pisani zahtjev predsjedniku predstavničkog tijela. Pisani zahtjev dužan je podnijeti u roku od 8 dana od prestanka obnašanja nespojive dužnosti, a mirovanje mandata prestat će osmog dana od dana podnošenja pisanog zahtjeva.

(5) Ako član predstavničkog tijela po prestanku obnaša-nja nespojive dužnosti ne podnese pisani zahtjev iz stavka 4. ovoga članka, smatrat će se da mu mandat miruje iz osobnih razloga.

237

(6) Član predstavničkog tijela ima pravo tijekom trajanja mandata staviti svoj mandat u mirovanje iz osobnih razloga, podnošenjem pisanog zahtjeva predsjedniku predstavničkog tijela.

(7) Mirovanje mandata na temelju pisanog zahtjeva iz stavka 6. ovoga članka počinje teći od dana dostave pisanog zahtjeva sukladno pravilima o dostavi propisanim Zakonom o općem upravnom postupku, a ne može trajati kraće od šest mjeseci. Član predstavničkog tijela nastavlja s obnašanjem dužnosti na temelju prestanka mirovanja mandata, osmog dana od dostave obavijesti predsjedniku predstavničkog tijela.

(8) Člana predstavničkog tijela kojem mandat miruje za vrijeme mirovanja mandata zamjenjuje zamjenik, u skladu s odredbama ovoga Zakona.

(9) Na sjednici predstavničkog tijela umjesto člana pred-stavničkog tijela koji je stavio mandat u mirovanje ili mu je mandat prestao po sili zakona, pravo sudjelovanja i odlučiva-nja ima zamjenik tog člana određen sukladno odredbama ovog Zakona.

(10) Nastavljanje s obnašanjem dužnosti člana predstav-ničkog tijela na temelju prestanka mirovanja mandata može se tražiti samo jedanput u tijeku trajanja mandata.

– Sukladno čl. 140. st. 2., odredba o mirovanju mandata člana predstavničkog tijela jedinice iz čl. 6 Zakona o izboru čla-nova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (re-gionalne) samouprave (NN 33/01.,10/02., 155/02., 45/03., 43/04., 40/05., 44/05. i 109/07.) ostaje na snazi do dana stu-panja na snagu odluke o raspisivanju prvih sljedećih općih i redovitih izbora za članove predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

– Kandidiranje – čl. 9.–31.– Zabrana kandidiranja – čl. 13.– Zabrana višestrukog kandidiranja – čl. 14.– Zabrana istovremenog kandidiranja za općinskog načelni-

ka, gradonačelnika, odnosno župana i za zamjenika općin-

238

skog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana iz reda pripadnika nacionalnih manjina – čl. 114.


– Konstituiranje predstavničkog tijela do izbora predsjed-nika predstavničkog tijela – čl. 87. Posebni zakon kojim se propisuje konstituiranje predstavničkog tijela izborom predsjednika je Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi u čl. 32.

– Upravna tijela lokalne jedinice – Glava VI. Zakona o lokal-noj i područnoj (regionalnoj) samoupravi

– Trajanje mandata člana predstavničkog tijela – čl. 29. st. 1. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi

– Predsjednik predstavničkog tijela – čl. 32. i 34. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi

– Odredbe Zakona o općem upravnom postupku o dostavi – čl. 85.–95.

– Zamjenjivanje člana predstavničkog tijela – čl. 81.– Sjednica predstavničkog tijela – čl. 34a i čl. 37.

Prestanak mandata

Članak 80.(1) Članu predstavničkog tijela mandat prestaje u sljedećim

slučajevima:1. ako podnese ostavku, danom dostave pisane ostavke

sukladno pravilima o dostavi propisanim Zakonom o općem upravnom postupku,

2. ako je pravomoćnom sudskom odlukom potpuno lišen poslovne sposobnosti, danom pravomoćnosti sudske odluke,

3. ako je pravomoćnom sudskom presudom osuđen na bez-uvjetnu kaznu zatvora u trajanju dužem od 6 mjeseci, danom pravomoćnosti sudske presude,

4. ako mu prestane prebivalište s područja jedinice, danom prestanka prebivališta,

239

5. ako mu prestane hrvatsko državljanstvo, danom pre-stanka državljanstva sukladno odredbama zakona kojim se uređuje hrvatsko državljanstvo,

6. smrću.(2) Pisana ostavka člana predstavničkog tijela podnesena

na način propisan stavkom 1. točkom 1. ovoga članka treba biti zaprimljena najkasnije 3 dana prije zakazanog održavanja sjednice predstavničkog tijela. Pisana ostavka člana predstav-ničkog tijela treba biti ovjerena kod javnog bilježnika najrani-je 8 dana prije podnošenja iste.

(3) Ostavka podnesena suprotno stavku 1. točki 1. i stavku 2. ovoga članka ne proizvodi pravni učinak.

(4) Članu predstavničkog tijela kojem prestane hrvatsko državljanstvo, a koji je državljanin države članice Europske unije, mandat ne prestaje na temelju stavka 1. točke 5. ovoga članka.




– Postupak lišavanja poslovne sposobnosti uređuje se čl. 324. – 332. Obiteljskog zakona (NN 116/03, 17/04, 136/04, 107/07, 57/11, 61/11)



– Sjednica predstavničkog tijela – čl. 34a i čl. 37.– Zakon o javnom bilježništvu uređuje ustrojstvo, ovlasti i

način rada javnih bilježnika (NN 78/93, 29/94, 162/98, 16/07, 75/09)

– Državljanin države članice Europske unije ima pravo kan-didirati se za člana predstavničkog tijela – čl. 2. Zakona

240

o pravu državljana drugih država članica Europske unije u izborima za predstavnička tijela lokalne i područne (re-gionalne) samouprave (NN 92/10)

Zamjenjivanje člana predstavničkog tijela

Članak 81.(1) Članovi predstavničkih tijela imaju zamjenike koji ob-

našaju tu dužnost ukoliko članu predstavničkog tijela mandat miruje ili prestane prije isteka vremena na koje je izabran.

(2) Člana predstavničkog tijela izabranog na kandidacij-skoj listi političke stranke zamjenjuje neizabrani kandidat s iste liste s koje je izabran i član kojem je mandat prestao ili mu miruje, a određuje ga politička stranka koja je bila predlagatelj kandidacijske liste.

(3) Člana predstavničkog tijela izabranog na kandidacij-skoj listi dviju ili više političkih stranaka zamjenjuje neizabra-ni kandidat s iste liste s koje je izabran i član kojem je mandat prestao ili mu miruje, a određuju ga političke stranke sukladno sporazumu, odnosno ako sporazum nije zaključen, određuju ga dogovorno, a ako ne postignu dogovor, zamjenjuje ga prvi sljedeći neizabrani kandidat s liste. O sklopljenom sporazumu kao i postignutom dogovoru političke stranke dužne su obavi-jestiti nadležno upravno tijelo jedinice.

(4) Člana predstavničkog tijela izabranog na kandidacijskoj listi grupe birača zamjenjuje prvi sljedeći neizabrani kandidat s liste.

(5) Člana predstavničkog tijela izabranog na kandidacij-skoj listi političke stranke koja je nakon provedenih izbora brisana iz registra političkih stranaka zamjenjuje prvi sljedeći neizabrani kandidat s liste.


– Mirovanje mandata – čl. 79.– Sadržaj kandidacijske liste za članove predstavničkih tijela

– čl. 18.

241

– Upravna tijela lokalne jedinice – Glava VI. Zakona o lokal-noj i područnoj (regionalnoj) samoupravi


PROVEDBA IZBORA ZA PREDSTAVNIČKA TIJELA

Mjesto i način glasovanjaČlanak 82.

(1) Glasovanje za izbor članova predstavničkog tijela je-dinice obavlja se na biračkim mjestima na području općine, grada i Grada Zagreba.

(2) Glasovanje se obavlja osobno glasačkim listićem.(3) Glasuje se samo za kandidacijske liste navedene na gla-

sačkom listiću.(4) Glasački listić popunjava se tako da se zaokružuje redni

broj ispred naziva kandidacijske liste.


– Biračko mjesto – čl. 66.– Općina – čl. 4. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj)

samoupravi– Grad – čl. 5. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj)

samoupravi– Grad Zagreb – Zakon o Gradu Zagrebu (NN 62/01, 125/08)– Glasački listić – čl. 71.– Kandidiranje – čl. 9.–31.

Sadržaj glasačkog listića za izbor članova predstavničkog tijela

Članak 83.(1) Glasački listić na kojem se glasuje za kandidacijsku li-

stu jedinice sadrži:– naziv liste,– ime i prezime nositelja liste,

242

– naputak o načinu glasovanja,– serijski broj listića.(2) Kandidacijske liste jedinice navode se na glasačkom

listiću onim redom kojim su navedene na zbirnoj listi kandi-dacijskih lista jedinice.

(3) Ispred naziva svake liste stavlja se redni broj.

– Glasački listić – čl. 71.– Nositelj liste – čl. 18 st. 1.– Zbirna lista – čl. 23–24.

Utvrđivanje rezultata izbora članova predstavničkog tijela

Članak 84.(1) Pravo na sudjelovanje u diobi mjesta u predstavničkom

tijelu jedinice imaju liste koje na izborima dobiju najmanje 5% važećih glasova birača.

(2) Broj članova predstavničkog tijela jedinice koji će biti izabran sa svake kandidacijske liste utvrđuje se na način da se ukupan broj važećih glasova koje je dobila svaka lista dijeli s brojevima od jedan do, zaključno, broja koliko se članova predstavničkog tijela jedinice bira, pri čemu se uvažavaju i de-cimalni ostaci. Od svih tako dobivenih rezultata, mjesta u pred-stavničkom tijelu osvajaju one liste na kojima se iskaže ono-liko brojčano najvećih rezultata uključujući decimalne ostatke koliko se članova predstavničkog tijela bira. Svaka od tih lista dobiva onoliki broj mjesta u predstavničkom tijelu koliko je postigla pojedinačnih rezultata među onoliko brojčano najve-ćih rezultata koliko se članova predstavničkog tijela bira.

(3) Ako su glasovi tako podijeljeni da se ne može utvrditi koja bi između dviju ili više lista dobila mjesto u predstavnič-kom tijelu, ono će pripasti onoj listi koja je dobila više glasova.

(4) Ako su dvije ili više lista dobile isti broj glasova te se ne može utvrditi koja bi lista dobila mjesto u predstavničkom tijelu, ono će pripasti svakoj od tih lista.

243

(5) Ako su dvije ili više lista iz stavka 4. ovoga članka ostvarile pravo na mjesto u predstavničkom tijelu, broj čla-nova predstavničkog tijela povećat će se i u tom slučaju broj članova predstavničkog tijela može biti paran.

– Razmjerni izborni sustav – čl. 76.– Predstavničko tijelo lokalne jedinice – Glava V. Poglavlje

1. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi– Ovdje propisani postotak od 5% glasova birača predstav-

lja tzv. prohibitivnu klauzulu (izborni prag) kao izbornim zakonom propisani minimum glasova koji mora dobiti po-jedina lista na izborima da bi uopće mogla sudjelovati u diobi mandata

– Broj članova predstavničkog tijela jedinica uređuje se čl. 28. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi

– Postupak preračunavanja glasova u mandate opisan u st. 2., 3. i 4. ovog članka je tzv. D’Hondtova metoda

Članak 85.Sa svake kandidacijske liste izabrani su kandidati od red-

nog broja 1 pa do rednog broja koliko je određena lista dobila mjesta u predstavničkom tijelu jedinice.



Članak 86.(1) Rezultate izbora za članove predstavničkog tijela utvr-

đuje nadležno izborno povjerenstvo jedinice na temelju rezul-tata glasovanja na svim biralištima u jedinici.

(2) Kad izborno povjerenstvo utvrdi rezultate glasovanja, bez odgode će objaviti:

– broj birača upisanih u popis birača jedinice,– koliko je glasova dobila svaka pojedina kandidacijska lista,– koliko je bilo nevažećih glasačkih listića,

244

– broj mjesta u predstavničkom tijelu jedinice koje je do-bila svaka kandidacijska lista,

– ime i prezime kandidata sa svake kandidacijske liste koji su izabrani za članove predstavničkog tijela jedinice.

(3) Rezultati izbora bez odgode se objavljuju u lokalnim sredstvima javnog priopćavanja, lokalnom radiju i novinama, na oglasnoj ploči jedinice i internetskim stranicama jedinice. Rezultati izbora objavljuju se i na internetskim stranicama Dr-žavnog izbornog povjerenstva.


– Izborna povjerenstva – čl. 39.– Biračko pravo – čl. 2.– Popis birača uređuje se Zakonom o registru birača (NN

144/12)– Sadržaj kandidacijske liste za članove predstavničkih tijela

jedinica – čl. 18.– Nevažeći glasački listić – čl. 73.– Državno izborno povjerenstvo – čl. 40.

Konstituiranje predstavničkog tijela

Članak 87.(1) Konstituirajuće sjednice predstavničkih tijela jedinica

saziva čelnik središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poslove lokalne i područne (regionalne) samouprave ili osoba koju on ovlasti.

(2) Prva, konstituirajuća sjednica predstavničkih tijela jedi-nica sazvat će se u roku od 30 dana od dana objave konačnih rezultata izbora.

(3) Ako se predstavničko tijelo ne konstituira na sjednici iz stavka 2. ovoga članka, ovlašteni sazivač sazvat će novu kon-stituirajuću sjednicu u roku od 30 dana od dana kada je pret-hodna sjednica trebala biti održana. Ako se predstavničko tije-lo ne konstituira ni na toj sjednici, ovlašteni sazivač sazvat će novu konstituirajuću sjednicu u nastavnom roku od 30 dana.

245

(4) Konstituirajućoj sjednici predstavničkog tijela do izbo-ra predsjednika predsjeda prvi izabrani član s kandidacijske liste koja je dobila najviše glasova. Ukoliko je više lista dobilo isti najveći broj glasova konstituirajućoj sjednici predsjedat će prvi izabrani kandidat s liste koja je imala manji redni broj na glasačkom listiću.

(5) Predstavničko tijelo jedinice smatra se konstituiranim izborom predsjednika sukladno odredbama posebnog zakona.

(6) Ako se predstavničko tijelo ne konstituira u rokovima iz stavaka 2. i 3. ovoga članka, raspisat će se novi izbori.

– Posebni zakon kojim se propisuje konstituiranje predstav-ničkog tijela izborom predsjednika je Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi u čl. 32.

– Središnje tijelo državne uprave nadležno za lokalnu i po-dručnu (regionalnu) samoupravu uređuje se Zakonom o ustrojstvu i djelokrugu središnjih tijela državne uprave (NN 150/11)

– Objava rezultata izbora za predstavničko tijelo – čl. 86.– Raspisivanje izbora – čl. 5.–6.

Treći dio

IZBORI OPĆINSKIH NAČELNIKA, GRADONAČELNIKA I ŽUPANA TE NJIHOVIH

ZAMJENIKA

Članak 88.Općinski načelnici, gradonačelnici i župani biraju se ve-

ćinskim izbornim sustavom u kojem cijelo područje općine, grada, županije i Grada Zagreba čini jednu izbornu jedinicu.

– Općinski načelnik, gradonačelnik, župan – Glava V. Poglav-lje 2. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samo-upravi

246

– Općina – čl. 4. Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi

– Grad – čl. 5. Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi

– Grad Zagreb – Zakon o Gradu Zagrebu (NN 62/01, 125/08)

– Županija – čl. 6. Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi

– Većinski izborni sustav – čl. 94.–98.

Nespojivost dužnostiČlanak 89.

(1) Općinski načelnik, gradonačelnik i župan te njihovi za-mjenici za vrijeme obnašanja dužnosti ne mogu biti članovi predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave, a župan i njegovi zamjenici za vrijeme obnašanja dužnosti ne mogu biti članovi predstavničkog tijela jedinice područne (regionalne) samouprave.

(2) Općinski načelnik, gradonačelnik i župan te njihovi za-mjenici za vrijeme dok obnašaju dužnost ne mogu biti:

– Predsjednik Republike Hrvatske,– predsjednik, potpredsjednik i ministar, odnosno član

Vlade Republike Hrvatske,– predsjednik i sudac Ustavnog suda Republike Hrvatske,– guverner, zamjenik guvernera i viceguverner Hrvatske

narodne banke,– glavni državni revizor i njegov zamjenik,– pučki pravobranitelj i njegov zamjenik,– pravobranitelj za djecu i njegov zamjenik,– pravobranitelj za ravnopravnost spolova i njegov zamje-

nik,– pravobranitelj za osobe s invaliditetom i njegov zamjenik,– tajnik i zamjenik tajnika Hrvatskoga sabora,– glavni tajnik i zamjenik glavnog tajnika Vlade Republi-

ke Hrvatske,– glasnogovornik Vlade Republike Hrvatske,

247

– predstojnik i zamjenik predstojnika Ureda predsjednika Vlade Republike Hrvatske,

– glavni tajnik Ustavnog suda Republike Hrvatske,– tajnik Vrhovnog suda Republike Hrvatske,– sudac,– glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske i zamjenik

glavnog državnog odvjetnika, državni odvjetnik i zamje-nik državnog odvjetnika,

– predstojnik državnog ureda,– zamjenik ministra,– pomoćnik ministra,– glavni tajnik ministarstva,– ravnatelj ureda Vlade Republike Hrvatske,– ravnatelj i zamjenik ravnatelja državne upravne organi-

zacije,– predstojnik i zamjenik predstojnika ureda državne uprave,– ravnatelj i zamjenik ravnatelja Agencije za upravljanje

državnom imovinom,– ravnatelj, zamjenik ravnatelja i pomoćnik ravnatelja Hr-

vatskog zavoda za mirovinsko osiguranje,– ravnatelj, zamjenik ravnatelja i pomoćnik ravnatelja Hr-

vatskog zavoda za zdravstveno osiguranje,– ravnatelj, zamjenik ravnatelja i pomoćnik ravnatelja Hr-

vatskog zavoda za zapošljavanje,– glavni državni rizničar,– glavni inspektor Državnog inspektorata,– ravnatelj agencije i direkcije Vlade Republike Hrvatske

te ravnatelj kojeg imenuje Vlada Republike Hrvatske,– dužnosnik u Uredu predsjednika Republike Hrvatske

kojeg imenuje Predsjednik Republike Hrvatske suklad-no odredbama posebnog zakona i drugih pravnih akata,

– dužnosnik kojeg imenuje ili potvrđuje Hrvatski sabor, imenuje Vlada Republike Hrvatske ili Predsjednik Re-publike Hrvatske,

248

– predsjednik, potpredsjednik i član Državnoga izbornog povjerenstva Republike Hrvatske,

– rektor i prorektor sveučilišta,– predsjednik i član uprave trgovačkih društava koja su u

većinskom državnom vlasništvu,– član Državne komisije za kontrolu postupka javne na-

bave,– član Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa,– policijski službenik, djelatna vojna osoba, službenik i

namještenik u Oružanim snagama Republike Hrvatske,– pročelnik, službenik i namještenik u upravnim odjelima

ili službama jedinica lokalne, odnosno područne (regio-nalne) samouprave,

– član upravnih tijela i nadzornih odbora trgovačkih dru-štava u vlasništvu jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave ili u kojima jedinica ima većin-ski paket dionica ili udjela,

– ravnatelj i djelatnik te član upravnog vijeća ustanove ili druge neprofitne pravne osobe kojoj je jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave osnivač.

– Sukladno čl. 140. st. 1., odredba kojom je uređena nespo-jivost obnašanja dužnosti općinskog načelnika, gradonačel-nika i župana te njihovih zamjenika iz čl. 9. Zakona o izborima općinskih načelnika, gradonačelnika, župana i gra-donačelnika Grada Zagreba (»Narodne novine«, br. 109/07., 125/08., 24/11. i 150/11.), ostaje na snazi do dana stupanja na dužnost općinskih načelnika, gradonačelnika i župana izabranih na prvim sljedećim, općim i redovitim izborima općinskih načelnika, gradonačelnika i župana.

– Vidjeti poveznice uz članak 78.

Članak 90.(1) Osoba koja obnaša nespojivu dužnost, osim osoba ko-

jima je ovim Zakonom zabranjeno kandidiranje, može se

249

kandidirati, a ako bude izabrana, mora podnijeti ostavku na nespojivu dužnost u roku od 8 dana od dana koji slijedi danu proglašenja konačnih rezultata izbora.

(2) Općinski načelnik, gradonačelnik i župan te njihovi za-mjenici koji za vrijeme obnašanja dužnosti prihvate nespojivu dužnost, moraju podnijeti ostavku u roku od 8 dana od prihva-ćanja nespojive dužnosti.

(3) Ako općinski načelnik, gradonačelnik i župan te njihovi zamjenici ne podnesu ostavku sukladno stavcima 1. i 2. ovoga članka prestaje im mandat po sili zakona.

(4) Općinskom načelniku, gradonačelniku i županu te nji-hovim zamjenicima u slučaju iz članka 89. stavka 1. ovoga Za-kona, mandat u predstavničkom tijelu miruje po sili zakona.

– Kandidiranje – čl. 9.–31.– Zabrana kandidiranja – čl. 13.– Zabrana višestrukog kandidiranja – čl. 14.– Zabrana istovremenog kandidiranja za općinskog načelni-

ka, gradonačelnika, odnosno župana i za zamjenika općin-skog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana iz reda pripadnika nacionalnih manjina – čl. 114.

– Objava rezultata glasovanja za općinskog načelnika, gra-donačelnika župana i njihovog zamjenika – čl. 102.

– Općinski načelnik, gradonačelnik, župan i njihovi zamje-nici – Glava V. Poglavlje 2. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi


– Mirovanje mandata – čl. 79.

Stupanje na dužnostČlanak 91.

(1) Općinski načelnik, gradonačelnik i župan te njihovi za-mjenici stupaju na dužnost prvog radnog dana koji slijedi danu objave konačnih rezultata izbora.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, općinski načelnik, gradonačelnik i župan te njihovi zamjenici u slučaju iz članka

250

90. stavka 1. ovoga Zakona, stupaju na dužnost danom podno-šenja ostavke na nespojivu dužnost.


– Objava rezultata glasovanja za općinskog načelnika, grado-načelnika župana i njihovog zamjenika – čl. 102.

– Nespojivost dužnosti – čl. 89.

Prestanak mandata općinskog načelnika, gradonačelnika i župana i njihovih zamjenika

Članak 92.Mandat općinskih načelnika, gradonačelnika i župana te

njihovih zamjenika može prestati i prije isteka mandata, su-kladno odredbama ovoga Zakona i zakona koji uređuje sustav lokalne i područne (regionalne) samouprave.

– Posebni zakon koji uređuje mandat općinskih načelnika, gradonačelnika i župana te njihovih zamjenika je Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi

Članak 93.(1) Općinskom načelniku, gradonačelniku i županu, odnos-

no njihovim zamjenicima mandat prestaje po sili zakona:1. ako podnese ostavku, danom dostave pisane ostavke

sukladno pravilima o dostavi propisanim Zakonom o općem upravnom postupku,

2. ako mu je pravomoćnom sudskom odlukom oduzeta po-slovna sposobnost, danom pravomoćnosti sudske odlu-ke o oduzimanju poslovne sposobnosti,

3. ako je pravomoćnom sudskom presudom osuđen na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju dužem od jednog mjeseca, danom pravomoćnosti sudske presude,

4. ako mu prestane prebivalište na području jedinice, da-nom prestanka prebivališta,

251

5. ako mu prestane hrvatsko državljanstvo, danom pre-stanka državljanstva sukladno odredbama zakona kojim se uređuje hrvatsko državljanstvo,

6. smrću.(2) Ako općinskom načelniku, gradonačelniku, odnosno

županu nastupom okolnosti iz stavka 1. ovoga članka mandat prestane prije isteka dvije godine mandata, pročelnik uprav-nog tijela nadležnog za službeničke odnose će u roku od 8 dana obavijestiti Vladu Republike Hrvatske o prestanku man-data općinskog načelnika, gradonačelnika i župana, radi ras-pisivanja prijevremenih izbora za novog općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana.



– Postupak lišavanja poslovne sposobnosti uređuje se čl. 324. – 332. Obiteljskog zakona (NN 116/03, 17/04, 136/04, 107/07, 57/11, 61/11)



– Sjednica predstavničkog tijela – čl. 34a i čl. 37.– Zakon o javnom bilježništvu uređuje ustrojstvo, ovlasti

i način rada javnih bilježnika (NN 78/93, 29/94, 162/98, 16/07, 75/09)

– Pročelnik – čl. 53a Zakona o lokalnoj i područnoj (regio-nalnoj) samoupravi

– Vlada Republike Hrvatske obavlja izvršne poslove u skladu s čl. 108.–116. Ustava RH (NN 85/10) i zakonima RH (Za-kon o Vladi Republike Hrvatske, NN 150/11)

– Prijevremeni izbori – čl. 7.

252

Način izbora

Članak 94.(1) Općinski načelnik, gradonačelnik i župan te njihovi za-

mjenici biraju se većinom glasova svih birača koji su glasovali prema evidenciji u izvatku iz popisa birača i priloženim potvr-dama za glasovanje.

(2) Za općinskog načelnika, gradonačelnika i župana iza-bran je kandidat koji na izborima dobije više od 50% glasova birača koji su glasovali (prvi krug glasovanja).

(3) Iznimno od odredbe stavka 2. ovoga članka, ako se za izbor općinskog načelnika, gradonačelnika i župana kandidi-rao samo jedan ili samo dva kandidata, za općinskog načelni-ka, gradonačelnika, odnosno župana izabran je kandidat koji na izborima dobije najveći broj glasova.


– Biračko pravo – čl. 2.– Izvadak iz popisa birača uređuje se Zakonom o registru bi-

rača (NN 144/12)– Izdavanje potvrda kojom se dokazuje biračko pravo na bi-

račkom mjestu uređuje se Zakonom o registru birača (NN 144/12)

– Kandidiranje – čl. 9.–31.

Članak 95.(1) Ako niti jedan kandidat ne dobije potrebnu većinu gla-

sova u prvom krugu glasovanja, održat će se drugi krug gla-sovanja četrnaesti dan nakon održavanja prvog kruga glaso-vanja.

(2) U drugom krugu glasovanja izbor se obavlja između dva kandidata s najvećim brojem glasova.

(3) Ako tri ili više kandidata ima isti najveći broj glasova, u drugom krugu glasovanja izbor se obavlja između svih tih kandidata, primjenom pravila iz članka 94. ovoga Zakona.

253

(4) Ako jedan kandidat ima najveći broj glasova, a sljede-ća dva ili više kandidata s najvećim brojem glasova po redu imaju isti broj glasova, u drugom krugu glasovanja izbor se obavlja između svih tih kandidata, primjenom pravila iz član-ka 94. ovoga Zakona.


Članak 96.(1) Ako jedan ili oba kandidata s najvećim brojem glasova

odustanu, u drugom krugu glasovanja izbor će se obavljati iz-među sljedećih po redu kandidata s najvećim brojem glasova.

(2) O odustajanju od izbora u drugom krugu glasovanja kandidat daje pisanu izjavu nadležnom izbornom povjeren-stvu, u roku od 2 dana od dana donošenja odluke o provedbi drugog kruga glasovanja.

(3) Nadležno izborno povjerenstvo dužno je o odustajanju bez odgode izvijestiti sljedećeg kandidata, odnosno kandidate koji stječu pravo sudjelovanja u drugom krugu glasovanja.

(4) Nadležno izborno povjerenstvo će u daljnjem roku od 24 sata objaviti koji kandidati po broju glasova sudjeluju u drugom krugu glasovanja.

– Kandidiranje – čl. 9.–31.– Izborna povjerenstva – čl. 39.

Članak 97.(1) U drugom krugu glasovanja izabran je kandidat koji

dobije veći broj glasova birača koji su glasovali.(2) Ako u drugom krugu glasovanja oba kandidata dobiju

jednak broj glasova, održat će se treći krug glasovanja na na-čin i po postupku propisanim za drugi krug glasovanja.

(3) Ako u trećem krugu glasovanja oba kandidata dobiju jednak broj glasova, izborni postupak ponovit će se u cijelosti.

– Kandidiranje – čl. 9.–31.– Biračko pravo – čl. 2.

254

Članak 98.Ako jedan od kandidata koji ima pravo sudjelovati u no-

vom krugu glasovanja, umre u vremenu između dva kruga gla-sovanja, izborni postupak ponovit će se u cijelosti.


GLASOVANJE I UTVRĐIVANJE REZULTATA GLASOVANJA

Mjesto i način glasovanja

Članak 99.(1) Glasovanje se obavlja na biračkim mjestima na područ-

ju općine, grada i Grada Zagreba.(2) Glasovanje se obavlja osobno glasačkim listićem.(3) Glasovati se može samo za kandidate navedene na gla-

sačkom listiću.(4) Glasački listić se popunjava zaokruživanjem rednog bro-

ja ispred imena i prezimena kandidata za kojega birač glasuje.

– Biračko mjesto – čl. 66.– Općina – čl. 4. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj)

samoupravi– Grad – čl. 5. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj)

samoupravi– Grad Zagreb – Zakon o Gradu Zagrebu (NN 62/01,

125/08)– Glasački listić – čl. 71.– Kandidiranje – čl. 9.–31.

Glasački listić

Članak 100.(1) Glasački listić sadrži:– redni broj kandidata za općinskog načelnika, gradona-

čelnika i župana,

255

– ime i prezime kandidata za općinskog načelnika, grado-načelnika, župana i njihovog zamjenika,

– naziv političke stranke koja je predložila kandidate, od-nosno oznaku – kandidati grupe birača,

– naputak o načinu glasovanja,– serijski broj listića.(2) Kandidati se na glasačkom listiću navode abecednim

redom prezimena kandidata.(3) U slučaju novog kruga glasovanja na glasačkom listiću

prvi se navodi kandidat s najvećim brojem glasova. Ako više kandidata ima isti najveći broj glasova, na glasačkom listiću navode se abecednim redom prezimena.

– Glasački listić – čl. 71.– Općinski načelnik, gradonačelnik, župan i njihov zamjenik

– Glava V. Poglavlje 2. Zakona o lokalnoj i područnoj (re-gionalnoj) samoupravi


– Biračko pravo – čl. 2.– Drugi krug glasovanja – čl. 95.–97.

Utvrđivanje rezultata glasovanja

Članak 101.Rezultate izbora za općinskog načelnika, gradonačelnika i

župana te njihovih zamjenika utvrđuje nadležno izborno po-vjerenstvo jedinice na temelju rezultata glasovanja na svim biralištima u jedinici.


– Izborna povjerenstva – čl. 39.– Biračko mjesto – čl. 66.

256

Članak 102.(1) Kad izborno povjerenstvo utvrdi rezultate glasovanja,

bez odgode će objaviti:– broj birača upisanih u popis birača jedinice,– koliko je glasova dobio pojedini kandidat,– koliko je bilo nevažećih glasačkih listića,– ime i prezime kandidata koji je izabran za općinskog

načelnika, gradonačelnika, odnosno župana i njihovog zamjenika.

(2) Ako niti jedan od kandidata nije dobio većinu koja se traži za izbor, nadležno izborno povjerenstvo u javnim glasili-ma objavit će ime i prezime dva ili više kandidata koji su do-bili najviše glasova i koji imaju pravo sudjelovanja u novom krugu glasovanja.

(3) Rezultati izbora bez odgode se objavljuju u lokalnim sredstvima javnog priopćavanja, lokalnom radiju i novinama, na oglasnoj ploči jedinice i internetskim stranicama jedinice. Rezultati izbora objavljuju se i na internetskim stranicama Dr-žavnog izbornog povjerenstva.

– Izborna povjerenstva – čl. 39.– Biračko pravo – čl. 2.– Popis birača uređuje se Zakonom o registru birača (NN

144/12)– Sadržaj kandidature za općinskog načelnika, gradonačelni-

ka, odnosno župana i njihovog zamjenika – čl. 19.– Općinski načelnik, gradonačelnik, župan i njihovi zamje-


– Nevažeći glasački listić – čl. 73.– Državno izborno povjerenstvo – čl. 40.

257

Četvrti dio

ZASTUPLJENOST NACIONALNIH MANJINA U PREDSTAVNIČKOM I IZVRŠNOM TIJELU JEDINICE

Određivanje zastupljenosti nacionalnih manjina u pred-stavničkim tijelima jedinica

Članak 103.(1) Zastupljenost nacionalnih manjina u predstavničkim

tijelima jedinica određuje se sukladno odredbama Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina.

(2) Za određivanje broja pripadnika nacionalne manjine u predstavničkom tijelu jedinice mjerodavni su službeni rezulta-ti popisa stanovništva.


– Pravo pripadnika nacionalne manjine na zastupljenost u predstavničkom tijelu lokalnih jedinica jamči se u odred-bama čl. 20.–21. Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina (NN 155/02, 47/10, 80/10, 91/11, 91/11)

– Predstavničko tijelo lokalne jedinice – Glava V. Poglavlje 1. Zakona o lokalnoj i područnoj

– (regionalnoj) samoupravi– Službene rezultate popisa stanovništva objavljuje Državni

zavod za statistiku sukladno Zakonu o popisu stanovništva, kućanstava i stanova (NN 92/10)

Članak 104.(1) Broj članova predstavničkog tijela iz reda pripadnika

pojedine nacionalne manjine (sukladno odredbama Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina) utvrdit će se tako da se udio pojedine nacionalne manjine u ukupnom stanovništvu te jedinice pomnoži s brojem članova predstavničkog tijela jedinice, a dobiveni broj zaokružuje se na cijeli broj bez deci-malnog ostatka.

258

(2) Ako manjina koja sudjeluje u ukupnom stanovništvu jedinice s najmanje 5% ne ostvari pravo na zastupljenost u predstavničkom tijelu u skladu sa stavkom 1. ovoga članka, ta manjina ima pravo na jednog člana predstavničkog tijela.

(3) Prije svakih lokalnih izbora središnje tijelo državne uprave nadležno za poslove opće uprave objavit će na svojim internetskim stranicama podatke o broju članova predstavnič-kog tijela jedinica koji se biraju iz reda pripadnika pojedine nacionalne manjine.

– Ukupni broj članova predstavničkog tijela uređuje se u čl. 28. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupra-vi

– Broj članova predstavničkog tijela iz reda pripadnika poje-dine nacionalne manjine uređuje se u čl. 20. st. 1.–5. Ustav-nog zakona o pravima nacionalnih manjina (NN 155/02, 47/10, 80/10, 91/11, 91/11)

– Službene rezultate popisa stanovništva objavljuje Državni zavod za statistiku

– Središnje tijelo državne uprave nadležno za poslove opće uprave uređuje se Zakonom o ustrojstvu i djelokrugu sre-dišnjih tijela državne uprave (NN 150/11)

Članak 105.Osim zastupljenosti iz članka 103.ovoga Zakona pripadnici

nacionalnih manjina ostvaruju pravo na zastupljenost u pred-stavničkom tijelu i u onim jedinicama u kojima je neovisno o udjelu pripadnika nacionalnih manjina u ukupnom stanov-ništvu jedinice, pravo na zastupljenost pripadnika nacionalnih manjina u predstavničkom tijelu propisano statutom jedinice.

– Ova je odredba u skladu s odredbom čl. 21. Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina (NN 155/02, 47/10, 80/10, 91/11, 91/11) koja glasi: »Jedinice lokalne samouprave i jedinice područne (regionalne) samouprave u kojima pri-padnici nacionalnih manjina ne čine većinu stanovništva mogu svojim statutima odrediti da se u predstavničko tije-lo jedinice lokalne samouprave odnosno jedinice područ-

259

ne (regionalne) samouprave biraju pripadnici nacionalnih manjina ili veći broj pripadnika nacionalnih manjina nego što proizlazi iz njihovog udjela u ukupnom stanovništvu jedinice.«

Zamjenjivanje člana predstavničkog tijela pripadnika nacionalne manjine

Članak 106.Ako izabranom članu predstavničkog tijela iz reda pri-

padnika nacionalne manjine koja ima pravo na odgovarajuću zastupljenost u predstavničkom tijelu prestane mandat ili mu mandat miruje, odredit će mu se zamjenik u skladu s odred-bama ovoga Zakona o zamjenjivanju člana predstavničkog tijela.

– Predstavničko tijelo lokalne jedinice – Glava V. Poglavlje 1. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupra-vi

– Prestanak mandata – čl. 80.– Mirovanje mandata – čl. 79.– Zamjenjivanje člana predstavničkog tijela – čl. 81.

Utvrđivanje zastupljenosti nacionalnih manjina na provedenim izborima

Članak 107.(1) Kod utvrđivanja rezultata izbora nadležno izborno po-

vjerenstvo utvrđuje je li osigurana odgovarajuća zastupljenost nacionalnih manjina na provedenim izborima.

(2) Ako na izborima nije postignuta odgovarajuća zastu-pljenost pripadnika nacionalnih manjina u predstavničkom tijelu jedinice u skladu s odredbama Ustavnog zakona o pra-vima nacionalnih manjina, broj članova predstavničkog tijela jedinice povećat će se do broja koji je potreban da bi odgova-rajuća zastupljenost bila ostvarena.

(3) Pravo na dodatne članove predstavničkog tijela jedinice ostvaruje ona lista, odnosno liste, koja bi, odnosno koje bi,

260

primjenom članka 84. stavka 2. ovoga Zakona na povećani broj članova predstavničkog tijela ostvarila, odnosno ostvari-le, pravo na vijećnike. Ukoliko na pojedinoj listi nema kandi-data koji su pripadnici manjine čija zastupljenost na izborima nije postignuta, odnosno ako više nema neizabranih kandidata pripadnika manjine čija zastupljenost na izborima nije posti-gnuta, pravo na dodatnog izabranog člana ima ona lista koja bi sljedeća ostvarila pravo na dodatnog člana.

(4) Sa svake kandidacijske liste izabrano je onoliko kandi-data, pripadnika manjine za koju nije postignuta odgovaraju-ća zastupljenost na izborima, na koliko je dodatnih izabranih članova primjenom prethodnog stavka lista ostvarila pravo. Izabranima se smatra prvih onoliko kandidata kojih su pripad-nici nacionalne manjine čija odgovarajuća zastupljenost nije postignuta prema redoslijedu na listi.

(5) Ako više nacionalnih manjina ima pravo na zastuplje-nost u predstavničkom tijelu, a zastupljenost nije osigurana, prilikom određivanja izabranih članova s pojedine liste uzima se u obzir redoslijed kandidata na listi.

(6) Ako primjenom stavka 2. ovoga članka dođe do po-većanja broja članova predstavničkog tijela, broj članova predstavničkog tijela povećat će se za onoliko članova koli-ko nedostaje da bi bila osigurana odgovarajuća zastupljenost pripadnika nacionalnih manjina, u kojem slučaju broj članova predstavničkog tijela može biti paran.

(7) Ako se primjenom odredbi ovoga članka ne osigura od-govarajuća zastupljenost nacionalnih manjina u predstavnič-kom tijelu jedinice, stavci 3.–6. ovoga članka primijenit će se i na liste koje na izborima nisu dobile 5% važećih glasova.

(8) Ako se ni primjenom stavka 7. ovoga članka ne postigne odgovarajuća zastupljenost nacionalnih manjina u predstav-ničkom tijelu, Vlada Republike Hrvatske raspisat će dopunske izbore za predstavnike nacionalnih manjina u roku od 90 dana od konstituiranja predstavničkog tijela jedinice.

– Objava rezultata izbora za predstavničko tijelo – čl. 86.– Izborna povjerenstva – čl. 39.

261

– Broj članova predstavničkog tijela uređuje se u čl. 28. Za-kona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi

– Čl. 84. st. 2. glasi: »Broj članova predstavničkog tijela je-dinice koji će biti izabran sa svake kandidacijske liste utvr-đuje se na način da se ukupan broj važećih glasova koje je dobila svaka lista dijeli s brojevima od jedan do, zaključno, broja koliko se članova predstavničkog tijela jedinice bira, pri čemu se uvažavaju i decimalni ostaci. Od svih tako do-bivenih rezultata, mjesta u predstavničkom tijelu osvaja-ju one liste na kojima se iskaže onoliko brojčano najvećih rezultata uključujući decimalne ostatke koliko se članova predstavničkog tijela bira. Svaka od tih lista dobiva onoliki broj mjesta u predstavničkom tijelu koliko je postigla poje-dinačnih rezultata među onoliko brojčano najvećih rezulta-ta koliko se članova predstavničkog tijela bira«

– Kandidiranje – čl. 9.–31.– Vlada Republike Hrvatske obavlja izvršne poslove u skladu


Članak 108.(1) Na dopunskim izborima pravo birati i biti biran imaju

samo birači iz reda pripadnika nacionalnih manjina koji imaju pravo na zastupljenost i prebivalište na području jedinice.

(2) Pravo predlaganja kandidata za predstavnika nacional-ne manjine u predstavničkom tijelu jedinice imaju političke stranke registrirane u Republici Hrvatskoj i birači.

(3) Za pravovaljanost kandidacijskih lista potrebno je pri-kupiti najmanje:

– 25 potpisa birača u jedinicama u kojima ima do 350 pri-padnika nacionalne manjine u ukupnom stanovništvu jedinice,

– 35 potpisa birača u jedinicama u kojima ima više od 350 do 500 pripadnika nacionalne manjine u ukupnom sta-novništvu jedinice,

– 50 potpisa birača u jedinicama u kojima ima više od 500 do 1.000 pripadnika nacionalne manjine u ukupnom sta-novništvu jedinice,

262

– 70 potpisa birača u jedinicama u kojima ima više od 1.000 do 2.500 pripadnika nacionalne manjine u ukup-nom stanovništvu jedinice,




– 400 potpisa birača u jedinicama u kojima ima više od 20.000 pripadnika nacionalne manjine u ukupnom sta-novništvu jedinice.

(4) Na kandidacijskoj listi predlaže se onoliki broj kandida-ta koliko ih se bira, a najmanje četiri.

– Dopunski izbori – čl. 107. st. 8.– Biračko pravo – čl. 2.– Prebivalište građana uređuje se Zakonom o prebivalištu

(NN 144/12)– Predstavničko tijelo lokalne jedinice – Glava V. Poglavlje

1. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi– Registar političkih stranaka u Republici Hrvatskoj vodi Mi-

nistarstvo uprave sukladno čl. 7. st. 3. Zakona o političkim strankama (NN 76/93, 111/96, 164/98, 36/01, 28/06)

– Službene rezultate popisa stanovništva objavljuje Državni zavod za statistiku


Članak 109.Na sva ostala pitanja vezana uz dopunske izbore, odgova-

rajuće se primjenjuju odredbe ovoga Zakona kojima se propi-suje izbor članova predstavničkih tijela.

– Izbor članova predstavničkih tijela uređuje se čl. 82.–87.

263

Članak 110.Smatrat će se da je zastupljenost nacionalnih manjina u

predstavničkom tijelu jedinica osigurana tijekom čitavog man-data predstavničkog tijela ako je osigurana u trenutku progla-šenja konačnih rezultata izbora (redovnih i dopunskih).


– Održavanje redovnih izbora – čl. 7. st. 1.– Trajanje mandata članova predstavničkih tijela izabranih na

redovnim izborima – čl. 8. st. 1.– Trajanje mandata članova predstavničkog tijela – čl. 29. st.

1. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi– Dopunski izbori – čl. 108.– Objava rezultata izbora za predstavničko tijelo – čl. 86.

Određivanje zastupljenosti nacionalnih manjina u izvršnom tijelu

Članak 111.(1) Pravo na zamjenika općinskog načelnika, gradonačelni-

ka, odnosno župana iz redova nacionalnih manjina određuje se sukladno odredbama Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina i zakona kojim se uređuje sustav lokalne i područne (regionalne) samouprave.

(2) Pravo na zamjenika općinskog načelnika, gradonačel-nika, odnosno župana iz reda pripadnika nacionalnih manjina imaju i nacionalne manjine kojima je neovisno o udjelu pri-padnika nacionalnih manjina u ukupnom stanovništvu jedini-ce, pravo na zamjenika općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana iz reda pripadnika nacionalnih manjina propi-sano statutom jedinice.

– Općinski načelnik, gradonačelnik, župan – Glava V. Po-glavlje 2. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) sa-moupravi

264

– Pravo pripadnika nacionalne manjine na zastupljenost u iz-vršnom tijelu lokalnih jedinica jamči se u odredbama čl. 22. Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina (NN 155/02, 47/10, 80/10, 91/11, 91/11)

– Čl. 41a Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samo-uprave uređuje pravo pripadnika nacionalnih manjina na zamjenika općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana iz redova nacionalnih manjina

– Ova je odredba u skladu s odredbom čl. 21. Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina (NN 155/02, 47/10, 80/10, 91/11, 91/11) koja glasi: »Jedinice lokalne samouprave i jedinice područne (regionalne) samouprave u kojima pri-padnici nacionalnih manjina ne čine većinu stanovništva mogu svojim statutima odrediti da se u predstavničko tije-lo jedinice lokalne samouprave odnosno jedinice područ-ne (regionalne) samouprave biraju pripadnici nacionalnih manjina ili veći broj pripadnika nacionalnih manjina nego što proizlazi iz njihovog udjela u ukupnom stanovništvu jedinice.«

Izbor zamjenika općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana iz redova nacionalnih manjina

Članak 112.(1) Zamjenik općinskog načelnika, gradonačelnika, odnos-

no župana iz reda pripadnika nacionalnih manjina bira se ne-posredno na izborima tajnim glasovanjem na mandat od četiri godine, istovremeno, na isti način i po istom postupku kao i općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan.

(2) Pravo birati zamjenika općinskog načelnika, gradona-čelnika, odnosno župana iz reda pripadnika nacionalnih ma-njina imaju samo birači pripadnici manjina koje imaju pravo na zamjenika te imaju prebivalište u jedinici.

(3) Pravo biti biran za zamjenika općinskog načelnika, gra-donačelnika, odnosno župana iz reda pripadnika nacionalnih manjina ima birač iz reda pripadnika nacionalnih manjina koji na dan stupanja na snagu odluke o raspisivanju izbora ima naj-

265

manje šest mjeseci prijavljeno prebivalište na području jedini-ce za čije se tijelo izbori provode.

(4) Pravo predlaganja kandidata za zamjenika općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana iz reda pripadnika nacionalnih manjina imaju političke stranke registrirane u Re-publici Hrvatskoj i birači.

– Izbori za općinskog načelnika, gradonačelnika, župana i njihovih zamjenika – čl. 88.– čl. 102.

– Trajanje mandata članova predstavničkih tijela izabranih na redovnim izborima – čl. 8. st. 1.

– Biračko pravo – čl. 2.– Određivanje zastupljenosti nacionalnih manjina u izvršnom

tijelu – čl. 111, čl. 21. Ustavnog zakona o pravima nacio-nalnih manjina (NN 155/02, 47/10, 80/10, 91/11, 91/11) i čl. 41a Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samo-upravi


– Raspisivanje izbora – čl. 5.–6.– Registar političkih stranaka u Republici Hrvatskoj vodi Min-

istarstvo uprave sukladno čl. 7. st. 3. Zakona o političkim strankama (NN 76/93, 111/96, 164/98, 36/01, 28/06)

– Općinski načelnik, gradonačelnik i župan– Glava V. Poglav-lje 2. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samo-upravi

Broj potpisa za predlaganje kandidatura

Članak 113.Za pravovaljanost stranačkih kandidatura te kandidatura

prijedloga grupe birača za izbor zamjenika općinskog načelni-ka, gradonačelnika, odnosno župana iz reda pripadnika nacio-nalnih manjina potrebno je prikupiti najmanje:

– 35 potpisa birača u jedinicama u kojima ima do 350 pri-padnika nacionalne manjine u ukupnom stanovništvu jedinice,

266

– 50 potpisa birača u jedinicama u kojima ima više od 350 do 500 pripadnika nacionalne manjine u ukupnom sta-novništvu jedinice,

– 80 potpisa birača u jedinicama u kojima ima više od 500 do 1.000 pripadnika nacionalne manjine u ukupnom sta-novništvu jedinice,





– 600 potpisa birača u jedinicama u kojima ima više od 20.000 pripadnika nacionalne manjine u ukupnom sta-novništvu jedinice.

– Kandidiranje – čl. 9.–31.– Registar političkih stranaka u Republici Hrvatskoj vodi Mi-


– Biračko pravo – čl. 2.– Službene rezultate popisa stanovništva objavljuje Državni

zavod za statistiku

Zabrana kandidiranja

Članak 114.Osim zabrana kandidiranja iz članaka 13.i 14. ovoga Za-

kona, nitko se ne može istovremeno kandidirati i za općin-skog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana i zamjenika

267

općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana iz reda pripadnika nacionalnih manjina.

– Općinski načelnik, gradonačelnik i župan– Glava V. Poglav-lje 2. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samo-upravi

– Čl. 13. glasi: »Birači koji su policijski službenici, djelatne vojne osobe, službenici i namještenici u Oružanim snaga-ma Republike Hrvatske ne smiju se kandidirati za člana predstavničkog tijela jedinice niti za općinskog načelnika, gradonačelnika i župana i njihovog zamjenika«.

– Čl. 14. glasi: »1) Nitko se ne može istovremeno kandidirati za općinskog načelnika, odnosno gradonačelnika i za župa-na. (2) Odredba stavka 1. ovog članka primjenjuje se i na zamjenike općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana. (3) U slučaju istovremene kandidature iz stavaka 1. i 2. ovoga članka, županijsko izborno povjerenstvo pozvat će kandidata da se u roku od 24 sata izjasni o tome koju kandidaturu prihvaća, a ukoliko se ne izjasni rješenjem će poništiti kandidaturu za općinskog načelnika, odnosno gra-donačelnika, tj. njihovog zamjenika«.

Način izbora

Članak 115.Za zamjenika općinskog načelnika, gradonačelnika odnos-

no župana iz reda pripadnika nacionalnih manjina izabran je kandidat koji na izborima dobije najviše glasova birača koji su glasovali. Ukoliko je dvoje ili više kandidata dobilo isti najve-ći broj glasova izbori će se ponoviti za 14 dana. U ponovlje-nim izborima sudjeluju samo kandidati koji su dobili isti broj glasova.

– Općinski načelnik, gradonačelnik i župan– Glava V. Po-glavlje 2. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) sa-moupravi

268

Odgovarajuća primjena odredbi ovoga Zakona

Članak 116.Na sva ostala pitanja vezana uz izbor i mandat zamjenika

općinskih načelnika, gradonačelnika odnosno župana iz reda pripadnika nacionalnih manjina odgovarajuće se primjenjuje odredbe ovoga Zakona vezane uz izbor i mandat općinskih načelnika, gradonačelnika i župana.

– Izbori za općinskog načelnika, gradonačelnika, župana i njihovih zamjenika – čl. 88.– čl. 102.

Zastupljenost pripadnika hrvatskog naroda

Članak 117.(1) Pripadnicima hrvatskog naroda jamči se pravo na za-

mjenika općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župa-na i pravo na zastupljenost u predstavničkom tijelu jedinice u kojoj pripadnici neke nacionalne manjine čine većinu stanov-ništva.

(2) Na izbor zamjenika općinskog načelnika, gradonačel-nika, odnosno župana iz reda hrvatskog naroda i na zastuplje-nost pripadnika hrvatskog naroda u predstavničkom tijelu te postupak njezinog ostvarenja primjenjuju se odredbe ovoga Zakona koje uređuju način izbora općinskog načelnika, gra-donačelnika i župana iz reda pripadnika nacionalnih manjina i ostvarenje prava na zastupljenost pripadnika nacionalnih ma-njina u predstavničkim tijelima jedinica.


– Način izbora općinskog načelnika, gradonačelnika i župana iz reda pripadnika nacionalnih manjina čl. 111. – čl. 116.

– Ostvarenje prava na zastupljenost pripadnika nacionalnih manjina u predstavničkim tijelima jedinica čl. 103.– čl. 110.

269

Peti dio

Glava I.

PROMATRANJE IZBORA

Vrste promatrača

Članak 118.(1) Pravo promatrati izborni postupak, provedbu izbora te

rad izbornih tijela imaju:– promatrači političkih stranaka registriranih u Republici

Hrvatskoj koje su predložile kandidacijsku listu, odnos-no kandidata (dalje: promatrači političkih stranaka),

– promatrači birača koji su predložili kandidacijsku listu birača, odnosno kandidata (dalje: promatrači birača),

– promatrači nevladinih udruga registriranih u Republici Hrvatskoj kao udruga koja djeluje na području neovis-nog promatranja izbornih postupaka i/ili promicanja ljudskih i građanskih prava (dalje: promatrači nevladi-nih udruga)

– promatrači međunarodnih organizacija koje djeluju u Republici Hrvatskoj (dalje: strani promatrači).

(2) Pravo promatranja izbora obuhvaća promatranje cjelo-kupnog izbornog postupka, a naročito glasovanje, rad izbornih tijela i uvid u cjelokupni izborni materijal.

– Tijela za provedbu izbora – čl. 39.–65.– Biračka mjesta – čl. 66.–74.– Registar političkih stranaka u Republici Hrvatskoj vodi Mi-


– Kandidiranje – čl. 9.–31.– Osnivanje, registracija, pravni položaj i prestanak postoja-

nja udruga sa svojstvom pravne osobe u Republici Hrvat-skoj uređuju se Zakonom o udrugama (NN 88/01, 11/02)

270

Način određivanja promatrača

Članak 119.(1) Politička stranka, odnosno udruga dužna je promatraču

kojega je odredila izdati potvrdu o svojstvu promatrača. Po-tvrdu izdaje i potpisuje osoba ovlaštena za zastupanje poli-tičke stranke, odnosno udruge određena statutom ili drugom odlukom donesenom na temelju statuta stranke, odnosno pu-nomoćnik kojega ta osoba ovlasti.

(2) Predlagatelj ili nositelj kandidacijske liste birača, pred-lagatelj kandidature kandidata grupe birača, odnosno birači nacionalnih manjina ili kandidat grupe birača dužni su pro-matraču kojega su odredili izdati potvrdu o svojstvu proma-trača. Potvrdu izdaje i potpisuje predlagatelj ili nositelj kandi-dacijske liste birača, birači nacionalnih manjina, predlagatelj kandidature kandidata grupe birača ili kandidat grupe birača, odnosno punomoćnik kojeg ta osoba ovlasti.

(3) Kandidat na izborima ne smije biti promatrač na izbori-ma za koje je kandidat.

– Osobe ovlaštene za zastupanje političkih stranaka u Repub-lici Hrvatskoj uređuju se sukladno Zakonu o političkim strankama (NN 76/93, 111/96, 164/98, 36/01, 28/06)

– Osobe ovlaštene za zastupanje udruga Republici Hrvatskoj uređuju se Zakonom o udrugama (NN 88/01, 11/02)

– Kandidiranje – čl. 9.–31.– Nositelj kandidacijske liste – čl. 18. st. 1.– Biračko pravo – čl. 2.

Podnošenje zahtjeva za promatranje izbora

Članak 120.(1) Političke stranke te osobe iz članka 119. stavka 2. ovo-

ga Zakona mogu podnijeti zahtjev za promatranje izbora od dana objave zbirnih lista kandidacijskih lista, odnosno zbirnih lista kandidatura. Uz zahtjev za promatranje izbora podnosi se i potvrda političke stranke, odnosno potvrda predlagatelja

271

kandidature kandidata grupe birača ili kandidata grupe birača o svojstvu promatrača.

(2) Nevladine udruge i strani promatrači mogu podnijeti zahtjev za promatranje izbora od dana stupanja na snagu od-luke o raspisivanju izbora. Uz zahtjev za promatranje izbora nevladina udruga će dostaviti presliku rješenja o upisu u regi-star udruga, a strani promatrač odobrenje Državnog izbornog povjerenstva.

(3) Na prijedlog međunarodne organizacije koja djeluje u Republici Hrvatskoj status stranog promatrača odobrenjem utvrđuje Državno izborno povjerenstvo.

(4) Zahtjevi za promatranje izbora i popis promatrača do-stavljaju se nadležnom županijskom izbornom povjerenstvu na čijem se području namjerava promatrati izbore, najkasnije 5 dana prije dana održavanja izbora.

– Političke stranke u Republici Hrvatskoj uređuju se Zako-nom o političkim strankama (NN 76/93, 111/96, 164/98, 36/01, 28/06)

– Zbirna lista – čl. 23.–24.– Objava kandidacijskih listi i kandidatura – čl. 26.– Nevladine udruge – čl. 118.– Strani promatači – čl. 118.– Raspisivanje izbora – čl. 6.– Državno izborno povjerenstvo – čl. 40.– Registar udruga sa svojstvom pravne osobe u Republici

Hrvatskoj uređuje se Zakonom o udrugama (NN 88/01, 11/02)

– Županijsko izborno povjerenstvo – čl. 51.– Održavanje izbora – čl. 7.

Službene iskaznice promatrača

Članak 121.(1) Službenu iskaznicu promatraču izdaje i uručuje nad-

ležno županijsko izborno povjerenstvo na čijem se području izbori promatraju, a za stranog promatrača iskaznicu izdaje

272

i uručuje Državno izborno povjerenstvo. Promatrač je dužan nositi vidljivo istaknutu službenu iskaznicu za cijelo vrijeme promatranja izbornog postupka i rada izbornog tijela.

(2) Ako nadležno izborno povjerenstvo promatraču nije iz-dalo iskaznicu, promatrač će se identificirati rješenjem nadlež-noga županijskog izbornog povjerenstva kojim je promatraču odobreno promatranje izbora političkoj stranci, odnosno udru-zi te osobama iz članka 119. stavka 2. ovoga Zakona, a strani promatrač odobrenjem Državnog izbornog povjerenstva.

– Državno izborno povjerenstvo – čl. 40.– Županijsko izborno povjerenstvo – čl. 51.– Političke stranke u Republici Hrvatskoj uređuju se Zako-

nom o političkim strankama (NN 76/93, 111/96, 164/98, 36/01, 28/06)

– Udruge u Republici Hrvatskoj uređuju se Zakonom o udru-gama (NN 88/01, 11/02)

– Vrste promatrača – čl. 118.

Promatranje rada biračkog odboraČlanak 122.

(1) Promatrač koji promatra rad biračkog odbora ima pravo biti nazočan radu biračkog odbora od pripremanja biračkog mjesta prije njegova otvaranja, za vrijeme glasovanja, prebro-javanja glasačkih listića i utvrđivanja rezultata glasovanja te ispunjavanja zapisnika o radu biračkog odbora.

(2) Promatraču je dopušteno stavljati obrazložene primjed-be na rad biračkog odbora u zapisnik o radu biračkog odbora ili ih u pisanom obliku priložiti tom zapisniku.

(3) Birački odbor dužan je primiti pisanu primjedbu pro-matrača i priložiti je zapisniku o radu biračkog odbora i o tome izdati potvrdu.

(4) Promatrač smije dolaziti i odlaziti s biračkog mjesta, ne remeteći postupak glasovanja i rad biračkog odbora.

(5) Promatrač ne smije odgovarati na upite birača, a u slu-čaju da mu se birač obrati, dužan je uputiti ga predsjedniku ili članu biračkog odbora.

273

– Birački odbor – čl. 57.–65.– Biračko mjesto – čl. 66.– Zapisnik o radu biračkog odbora – čl. 65.– Vrste promatrača – čl. 118.

Promatranje rada izbornog povjerenstva

Članak 123.(1) Promatrač ima pravo biti nazočan radu nadležnog iz-

bornog povjerenstva za vrijeme održavanja sjednica te upozo-ravati na uočene nepravilnosti.

(2) Promatračima je dopušteno stavljati obrazložene pri-mjedbe na rad izbornog tijela i dužni su ih u pisanom obliku priložiti zapisniku o radu tog izbornog tijela.

(3) Promatrač ima pravo zahtijevati presliku ili prijepis za-pisnika o radu izbornog tijela čiji je rad promatrao te ima pra-vo biti nazočan primopredaji izbornog materijala.

– Izborna povjerenstva – čl. 39.– Vrste promatrača – čl. 118.– Zapisnik o radu izbornog povjerenstva – čl. 54.

Ovlasti izbornih tijela prema promatračima

Članak 124.(1) Izborno tijelo čiji se rad promatra ne smije isključiti

promatranje, ali smije ograničiti broj promatrača, ako nedo-statak prostora ili drugi razlozi ne dopuštaju istovremeno pro-matranje svim promatračima. Političkim strankama, biračima koji su predložili kandidate, nevladinim udrugama i međuna-rodnim organizacijama mora se omogućiti da imaju najmanje po jednog promatrača na biralištu ili pri izbornom tijelu.

(2) Izborna tijela dužna su promatračima omogućiti proma-tranje i praćenje svog rada.

(3) Promatrač ima pravo promatranja cjelokupnog izbor-nog postupka i pravo uvida u cjelokupni izborni materijal sve do proglašenja službenih konačnih rezultata izbora.

274

– Izborna tijela – čl. 39.– Vrste promatrača – čl. 118.– Objava rezultata izbora za predstavničko tijelo – čl. 86.– Objava rezultata izbora za općinskog načelnika, gradona-

čelnika, župana i njihovog zamjenika – čl. 102.

Članak 125.(1) Promatrač ne smije ometati rad izbornog tijela.(2) Predsjednik izbornog tijela usmeno će opomenuti pro-

matrača koji ometa rad izbornog tijela. Ako promatrač una-toč opomeni nastavi s ometanjem, predsjednik izbornog tijela ovlašten je naložiti njegovo udaljavanje.

(3) Promatrač ne smije tonski ili video snimati rad izbor-nog tijela. Također, ne smije nositi bilo kakve oznake, fotogra-fije kandidata ili druge promidžbene materijale te na bilo koji drugi način utjecati na birače.

– Izborna tijela – čl. 39.– Vrste promatrača – čl. 118.– Kandidiranje – čl. 9.–31.– Biračko pravo – čl. 2.– Izborna promidžba – čl. 32.–38.

Glava II.

TROŠKOVI ZA PROVOĐENJE IZBORA

Troškovi provedbe izbora

Članak 126.(1) Sredstva za pokriće troškova izbora pojedine jedinice

osiguravaju se u proračunu te jedinice.(2) Sredstva potrebna za izvršenje obveza Državnog izbor-

nog povjerenstva iz ovog Zakona osigurat će se u državnom proračunu.

(3) Kada se istodobno održavaju izbori za tijela jedinica lokalne samouprave i tijela jedinica područne (regionalne) sa-

275

mouprave svaka jedinica lokalne, odnosno područne (regio-nalne) samouprave snosi troškove naknade za svoje izborno povjerenstvo i svoja stručna tijela i osobe, a naknadu za birač-ke odbore i zajedničke materijalne troškove jedinice snose u jednakim dijelovima.

(4) U financijskom planiranju i izradi proračuna za kalen-darsku godinu u kojoj se održavaju redoviti izbori, jedinice su dužne osigurati sredstva za provedbu izbora.

(5) Sredstvima za provedbu izbora raspolaže izborno po-vjerenstvo jedinice.

(6) Izborno povjerenstvo jedinice odgovorno je za raspo-djelu i trošenje sredstava te dodjelu odgovarajućih sredstava izbornim tijelima koja obuhvaćaju i sredstva za naknadu obav-ljanja administrativnih i stručnih poslova.

(7) Izborna povjerenstva jedinica objavit će cjelovito izvješ-će o visini troškova izbora i načinu njihova korištenja, u roku od 30 dana od dana objave službenih rezultata izbora.

(8) Pod objavom u smislu prethodnog stavka podrazumije-va se objava na internetskim stranicama jedinica.

– Proračun lokalne jedinice uređuje se čl. 69. Zakona o lokal-noj i područnoj (regionalnoj) samoupravi

– Državno izborno povjerenstvo – čl. 40.– Državni proračun uređen je Zakonom o državnom proraču-

nu (NN 87/08, 136/12)– Jedinice lokalne samouprave su općina i grad, a jedinice

područne (regionalne) samouprave su županije. Tijela tih jedinica uređuju se u Glavi V. Zakona o lokalnoj i područ-noj (regionalnoj) samupravi

– Izborna povjerenstva – čl. 39.– Birački odbori – čl. 57.–65.– Redoviti izbori – čl. 7. st. 1.– Objava rezultata izbora za predstavničko tijelo – čl. 86.– Objava rezultata izbora za općinskog načelnika, gradona-

čelnika, župana i njihovog zamjenika – čl. 102.

276

Glava III.

ZAŠTITA IZBORNOG PRAVA

Zaštita ustavnosti i zakonitostiČlanak 127.

(1) Ustavnost i zakonitost izbora nadzire Ustavni sud Re-publike Hrvatske.

(2) Ustavni sud Republike Hrvatske rješava i izborne spo-rove koji nisu u djelokrugu sudova, odlučujući u povodu žalbe na rješenje nadležnoga izbornog povjerenstva.

– Ustav Republike Hrvatske (NN 85/10) u čl. 125. uređuje nadležnost Ustavnog suda za nadzor ustavnosti i zakoni-tosti izbora i rješavanje izbornih sporova koji nisu u djelo-krugu sudova

– Ustavni zakon o Ustavnom sudu (NN 99/99, 29/02, 49/02) u Glavi IX. razrađuje ustavne odredbe o nadzoru ustavnosti i zakonitosti izbora i rješavanju izbornih sporova

– Djelokrug sudova uređuje se Zakonom o sudovima (NN 150/05, 16/07, 113/08, 153/09, 116/10, 122/10, 27/11, 57/11, 130/11)


PrigovorČlanak 128.

(1) Prigovor zbog nepravilnosti u postupku kandidiranja ili u postupku izbora za članove predstavničkih tijela jedinica mogu podnijeti političke stranke, nositelji kandidacijske liste birača, kandidati, najmanje 100 birača ili najmanje 5% birača jedinice u kojoj se provode izbori.

(2) U postupku kandidiranja ili u postupku izbora za izvrš-no tijelo jedinice prigovor mogu podnijeti političke stranke, kandidati, najmanje 100 birača ili najmanje 5% birača jedinice u kojoj se provode izbori.

(3) Ako je kandidacijsku listu ili kandidata predložilo više političkih stranaka, prigovor će se smatrati pravovaljanim

277

i kad ga je podnijela samo jedna politička stranka. Političke stranke će na temelju svojih statuta odrediti tko se ima smatrati ovlaštenim podnositeljem prigovora.

– Kandidiranje – čl. 9.–31.– Predstavničko tijelo lokalne jedinice – Glava V. Poglavlje

1. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi– Statut, djelovanje i odluke političkih stranaka u Republi-


– Biračko pravo – čl. 2.– Izvršno tijelo jedinice – općinski načelnik, gradonačelnik,

župan – čl. 39. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi

Podnošenje prigovora i nadležnost za odlučivanje

Članak 129.(1) Prigovor zbog nepravilnosti u postupku kandidiranja i

u postupku izbora za članove županijske skupštine i Gradske skupštine Grada Zagreba i župana i gradonačelnika Grada Za-greba podnosi se Državnom izbornom povjerenstvu.

(2) Prigovor zbog nepravilnosti u postupku kandidiranja i u postupku izbora za članove općinskog i gradskog vijeća, općinskih načelnika i gradonačelnika podnosi se županijskom izbornom povjerenstvu.

(3) Prigovor iz stavaka 1. i 2. ovoga članka podnosi se u roku od 48 sati računajući od isteka dana kad je izvršena rad-nja na koju je stavljen prigovor.

(4) Državno izborno povjerenstvo, odnosno županijsko iz-borno povjerenstvo dužno je donijeti rješenje o prigovoru u roku od 48 sati od dana kada je prigovor dostavljen, odnosno od dana kada su dostavljeni izborni materijali na koje se pri-govor odnosi.


278

– Županijska skupština – predstavničko tijelo jedinice pod-ručne (regionalne) samouprave – čl. 27 Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi

– Gradska skupština Grada Zagreba – predstavničko tije-lo Grada Zagreba – čl. 5. Zakona o Gradu Zagrebu (NN 62/01, 125/08)

– Župan – izvršno tijelo jedinice područne (regionalne) sa-mouprave – čl. 39. Zakona o lokalnoj i područnoj (regio-nalnoj) samoupravi

– Gradonačelnik Grada Zagreba – izvršno tijelo Grada Za-greba – čl. 6.–11. Zakona o Gradu Zagrebu (NN 62/01, 125/08)

– Državno izborno povjerenstvo – čl. 40.– Općinsko odnosno gradsko vijeće – predstavničko tijelo

općine odnosno grada – čl. 27 Zakona o lokalnoj i područ-noj (regionalnoj) samoupravi

– Općinski načelnik odnosno gradonačelnik – izvršno tijelo općine odnosno grada – čl. 39. Zakona o lokalnoj i područ-noj (regionalnoj) samoupravi

– Županijsko izborno povjerenstvo – čl. 51.

Članak 130.(1) Ako nadležno izborno povjerenstvo, rješavajući o pri-

govoru utvrdi da je bilo nepravilnosti koje su bitno utjecale ili su mogle utjecati na rezultate izbora, poništit će radnje i odre-diti da se u određenom roku, koji mora omogućiti da se izbori održe na dan kada su raspisani, te radnje ponove.

(2) Ako ne postoji mogućnost ponavljanja poništenih rad-nji ili ako se nepravilnosti odnose na postupak glasovanja, a bitno su utjecale, odnosno mogle utjecati na rezultat izbora, nadležno izborno povjerenstvo poništit će izbor i odrediti rok u kojem će se izbor ponoviti.

– Izborna povjerenstva – čl. 39.– Raspisivanje izbora – čl. 5.–6.– Utvrđivanje rezultata izbora za predstavničko tijelo – čl.

84.–85.– Utvrđivanje rezultata izbora za izvršno tijelo – čl. 101

279

Žalba

Članak 131.(1) Protiv rješenja nadležnog izbornog povjerenstva pod-

nositelj prigovora ima pravo podnijeti žalbu Ustavnom sudu Republike Hrvatske.

(2) Žalba iz stavka 1. ovoga članka podnosi se putem nad-ležnog izbornog povjerenstva u roku od 48 sati računajući od dana primitka pobijanog rješenja.

(3) Ustavni sud Republike Hrvatske će o žalbi odlučiti u roku od 48 sati od dana primitka žalbe.

– Izborna povjerenstva – čl. 39.– Ovlašteni podnositelj prigovora – čl. 128.– Ustavni zakon o Ustavnom sudu (NN 99/99, 29/02, 49/02)

u Glavi IX. razrađuje ustavne odredbe o nadzoru ustavnosti i zakonitosti izbora i rješavanju izbornih sporova

Članak 132.Prigovor, odnosno žalba u postupku zaštite izbornog prava

ne odgađaju obavljanje izbornih radnji koje su propisane ovim Zakonom.

Članak 133.Na podneske i rješenja u postupku po odredbama ovoga

Zakona ne plaćaju se upravne pristojbe.

– Upravne pristojbe uređuju se Zakonom o upravnim pri-stojbama (NN 8/96, 77/96, 95/97, 131/97, 68/98, 66/99, 145/99, 30/00, 116/00, 163/03, 17/04, 110/04, 141/04, 150/05, 153/05, 129/06, 117/07, 25/08, 60/08, 20/10, 69/10, 126/11)

280

Glava IV.

PREKRŠAJNE ODREDBE

Članak 134.(1) Novčanom kaznom od 1.000,00 kuna kaznit će se za

prekršaj:– kandidat za davanje netočnih podataka na očitovanju o

prihvaćanju kandidature (članak 17.).– kandidat koji je prihvatio kandidaturu na više kandida-

cijskih lista za isto predstavničko tijelo (članak 28.).(2) Novčanom kaznom od 3.000,00 kuna kaznit će se za

prekršaj:– fizička osoba za povredu izborne šutnje (članak 35.).(3) Novčanom kaznom od 10.000,00 do 30.000,00 kuna

kaznit će se za prekršaj:– kandidat na izborima za povredu izborne šutnje (članak

35.).(4) Novčanom kaznom od 100.000,00 do 500.000,00 kuna

kaznit će se za prekršaj:– pravna osoba za povredu izborne šutnje (članak 35.).(5) Novčanom kaznom od 10.000,00 do 30.000,00 kuna

kaznit će se za prekršaj:– odgovorna osoba u pravnoj osobi za povredu izborne

šutnje (članak 35.).(6) Optužni prijedlog za prekršaje utvrđene odredbama

ovoga Zakona podnosi nadležno izborno povjerenstvo.

– Prekršajni postupak i vrste prekršajnopravnih sankcija ure-đuju se Prekršajnim zakonom (NN 107/07)


281

Glava V.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 135.Sredstva za provedbu prvih izbora za članove predstavnič-

kih tijela i općinskih načelnika, gradonačelnika i župana te nji-hovih zamjenika novoustrojenih jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave koje nemaju vlastiti proračun osigu-ravaju se u Državnom proračunu Republike Hrvatske.

– Proračun lokalne jedinice uređuje se čl. 69. Zakona o lokal-noj i područnoj (regionalnoj) samoupravi



– Državni proračun uređen je Zakonom o državnom proraču-nu (NN 87/08, 136/12)

Članak 136.Postupak izbora članova vijeća nacionalnih manjina i pred-

stavnika nacionalnih manjina koji se biraju u jedinicama suklad-no odredbama Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina uredit će se posebnim zakonom. Do stupanja na snagu novog zakona na snazi ostaju odredbe Zakona o izboru članova pred-stavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samo-uprave (»Narodne novine«, br. 33/01., 10/02., 155/02., 45/03., 43/04., 40/05., 44/05., 109/07. i 24/11.) koje se odnose na izbore za članove vijeća nacionalnih manjina i predstavnike nacional-nih manjina u jedinicama te odredbe o izboru članova predstav-ničkih tijela u dijelu odgovarajuće primjene na izbore za članove vijeća nacionalnih manjina i predstavnike nacionalnih manjina.

– Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina (NN 155/02, 47/10, 80/10, 91/11, 91/11) u Glavi III. uređuje postupak izbora vijeća i predstavnika nacionalnih manjina u jedini-cama samouprave

282

Članak 137.Članovi predstavničkog tijela iz reda pripadnika nacional-

nih manjina i zamjenik općinskog načelnika, gradonačelni-ka, odnosno župana iz reda pripadnika nacionalnih manjina u jedinicama u kojima je pravo na zastupljenost pripadnika nacionalnih manjina propisano statutom jedinice neovisno o udjelu pripadnika nacionalnih manjina u ukupnom stanovniš-tvu jedinice, birat će se u onim jedinicama u kojima je to pravo propisano statutom na dan 1. ožujka 2013.

– Četvrti dio ovog Zakona uređuje zastupljenost nacionalnih manjina u predstavničkom i izvršnom tijelu jedinice

Članak 138.Broj stanovnika pojedine jedinice utvrđuje se sukladno va-

žećim podacima službenih rezultata popisa stanovništva pro-pisanog posebnim zakonom.

– Službene rezultate popisa stanovništva objavljuje Državni zavod za statistiku sukladno Zakonu o popisu stanovništva, kućanstava i stanova (NN 92/10)

Članak 139.Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave duž-

ne su uskladiti svoje statute i druge opće akte s odredbama ovoga Zakona u roku od tri mjeseca od dana njegova stupanja na snagu.


Članak 140.Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaju važiti:– Zakon o izborima općinskih načelnika, gradonačelni-

ka, župana i gradonačelnika Grada Zagreba (»Narodne novine«, br. 109/07., 125/08., 24/11. i 150/11.), osim odredbi kojima je uređena nespojivost obnašanja duž-

283

nosti općinskog načelnika, gradonačelnika i župana te njihovih zamjenika, koje ostaju na snazi do dana stu-panja na dužnost općinskih načelnika, gradonačelnika i župana izabranih na prvim sljedećim, općim i redovitim izborima općinskih načelnika, gradonačelnika i župana,

– Zakon o izboru članova predstavničkih tijela jedinica lo-kalne i područne (regionalne) samouprave (»Narodne no-vine«, br. 33/01., 10/02., 155/02., 45/03., 43/04., 40/05., 44/05. i109/07.), osim odredbi kojima je uređeno mirova-nje mandata i nespojivost obnašanja dužnosti člana pred-stavničkog tijela jedinice, koje ostaju na snazi do dana stupanja na snagu odluke o raspisivanju prvih sljedećih općih i redovitih izbora za članove predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

– Nespojivost obnašanja dužnosti općinskog načelnika, gra-donačelnika i župana te njihovih zamjenika – čl. 89.

– Nespojivost obnašanja dužnosti člana predstavničkog tijela jedinice – čl. 78.

– Mirovanje madata člana predstavničkog tijela jedinice – čl. 79.

Članak 141.Izbori raspisani temeljem odredbi Zakona o izborima op-

ćinskih načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelni-ka Grada Zagreba (»Narodne novine«, br. 109/07., 125/08., 24/11.i 150/11.) provest će se i održati po tom Zakonu.

Članak 142.Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave

u »Narodnim novinama«, osim članka 2. stavka 3., članka 3. stavka 3. i članka 80. stavka 4. ovoga Zakona, koji stupaju na snagu danom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji.

– Čl. 2. st. 3. glasi:« Članove predstavničkih tijela jedinice imaju pravo birati i državljani drugih država članica Europ-ske unije, u skladu s posebnim zakonom«.

284

– Čl. 3. st. 3. glasi: »Za člana predstavničkog tijela jedinice ima pravo biti biran državljanin drugih država članica Eu-ropske unije, u skladu s posebnim zakonom«.

– Čl. 80. st. 4. glasi: »Članu predstavničkog tijela kojem pre-stane hrvatsko državljanstvo, a koji je državljanin države članice Europske unije, mandat ne prestaje na temelju stav-ka 1. točke 5. ovoga članka«.

285

S t V a R N o k a Z a l o ZakoNa o lokalNiM iZBoRiMa*1

BBirač – 2, 3, 4Birački odbor – v. izborna tijelaBiračko mjesto – 51/1, 52/1, 53/1, 57–69, 74, 82/1, 99/1, 122/1, 122/4

glasački listić – v. glasački listićobjava – 69određivanje – 67nadležnost za određivanje – 68redni broj – 67/3rok za određivanje – 69

rješenje o određivanju novog ili promjeni sjedišta – 68/3uređivanje – 70vrijeme glasovanja – v. glasovanje

Biračko pravo – 2slobode i prava u ostvarivanju biračkog prava – 4

Biralište – 56, 86/1, 101, 124/1

DD’Hondtova metoda – 84Državljanin

Republike Hrvatske– 2/1države članice Europske unije – 2/3, 80/4

Državljanstvo – 80/1, 80/4, 93/1Državno izborno povjerenstvo – 6/3, 10/3, 11/2, 12/2, 20/1, 21/2, 26/2,

39, 40, 43/1, 46/2, 48, 51, 52, 53, 54/2, 59, 64/3, 78, 86/3, 89, 102/3, 120/2, 120/3, 121, 126/2, 129/1, 129/4nadležnost – 48obvezatne upute za rad izbornih tijela – 20/1, 21/2, 50

EElektronički mediji – 38/3Europska unija – 2/3, 3/3, 80/4

* Brojevi označavaju odgovarajući članak Zakona o lokalnim izborima.

286

GGlasačka kutija – 57/4, 61/5, 62/3Glasački listić – 54, 57, 60, 61/4, 61/5, 62/1, 62/3, 63, 64/1, 70, 71, 72,

73, 82, 83, 86/1, 87/4, 99, 100, 102/1, 122/1neupotrjebljen – 62nevažeći – 54/1, 73, 100/1postavljanje glasačkih listića – 72/2prebrojavanje – 62, 63serijski broj – 70/2, 71/3, 83/1, 100/1važeći – 72za izbor članova predstavničkog tijela – 83za izbor općinskog načelnika, gradonačelnika, župana i njihovih za-

mjenika – 100za izbor zamjenika izvršnog tijela iz reda pripadnika nacionalne ma-

njine – 60/2Glasovanje – 2/4, 4/1, 4/6, 52, 53, 54/1, 55, 57/1, 58, 59, 61/2, 61/3,

61/7, 62/1, 63, 64/1, 64/2, 66/1, 67, 71/1, 74, 75/1, 76, 82/1, 82/2, 83/1, 86/1, 86/2, 94/1, 94/2, 95, 96, 97, 98, 99, 101, 102, 112/1, 118/2, 122/1, 122/4, 130/2tajnost – 70/1, 75/1, 112/1vrijeme – 74

Grad – 70/3, 88Grad Zagreb – 70/3, 88Gradonačelnik –v. izvršno tijeloGradsko izborno povjerenstvo – v. izborna tijela

IIdentifikacijska isprava – 59Izbori – 1

članova predstavničkog tijela – 75glasački listić – v. glasački listićmjesto glasovanja – 82/1način glasovanja – 82/2, 82/3, 82/4način izbora – 76objava rezultata – 86utvrđivanje rezultata – 84, 85

istovremeni za predstavničko tijelo jedinice lokalne i jedinice pod-ručne (regionalne) samouprave – 41/6, 42/4

izvršnog tijela – 88drugi krug glasovanja – 95, 96, 97/1, 100/3odustanak kandidata – 96

287

glasački listić – v. glasački listićmjesto i način glasovanja – 99način izbora – 94–98objava rezultata – 102ponavljanje izbornog postupka zbog smrti – 98prvi krug glasovanja – 94treći krug glasovanja – 97/2, 97/3ponavljanje izbornog postupka – 97/3utvrđivanje rezultata glasovanja – 101, 102

neposredni – 2/4, 75/1, 112/1objava na dan izbora – 55, 56

podatak o broju izašlih birača – 55objava privremenih i neslužbenih rezultata –56održavanje – 7

pomicanje održavanja – 31/3prijevremeni – 7/2, 7/3, 7/4, 7/5, 7/6, 7/7, 39/2, 93/2redovni – 7/1, 39/2zamjenika općinskog načelnika, gradonačelnika i župana iz reda pri-

padnika nacionalnih manjina – v. Zastupljenost nacionalnih ma-njina

Izborna jedinica – 76, 88Izborna promidžba – 32–38

obaveze lokalnih medija – 38način vođenja – 37nadzor financiranja – 48sadržaj – 32sudionici – 33šutnja – 35/3trajanje – 35troškovi – 34zaštita osobnih podataka – 36

Izborna tijela – 39/2, 43, 44, 45, 46, 48–56, 118, 124/2, 126/6, 121/1, 123/2, 123/3, 125birački odbor – 39, 42, 57–65

biračko mjesto – v. biračko mjestočlan – 42obveze prema biračima kojima je biračko mjesto nedostupno – 61obveze prema biračima na biračkom mjestu – 59, 6obveze prije otvaranja biračkog mjesta – 57obveze nakon glasovanja – 62obveze nakon otvaranja biračkog mjesta – 58politička stranka

288

oporbena – 42većinska – 42pomoć policije – 58/4ponavljanje izbora – 63/2, 63/3raspuštanje i imenovanje novog – 63/2, 63/3predsjednik – 58, 59, 61sastav – 42zapisnik o radu – 64, 65odbijanje potpisivanje zapisnika od strane člana – 64/6primjedbe na zapisnik – 64/4

donošenje odluka – 45izborno povjerenstvo

državno – v. Državno izborno povjerenstvoGrada Zagreba – 52gradsko – 39, 43, 53općinsko – 39, 43, 53politička strankaoporbena – 41većinska – 41sastav – 41prošireni – 41/4, 41/5stalni – 41/2, 41/3zapisnik o radu – 54odbijanje potpisa – 54županijsko – 14/3, 43, 51

nadležnost za imenovanje – 43naknada za rad članova – 46rok za imenovanje – 44suradnja i pomoć drugih tijela – 47

Izborni prag – 84Izborni program – 32, 35/3, 38/2Izborni spor – 127/2Izborni sustav

razmjerni – 76većinski – 88

Izborno povjerenstvo Grada Zagreba – v. izborna tijelaIzvršno tijelo – 51, 52, 53, 111, 128/2

izbori – v. izborimandat – v. mandatmirovanje – v. mandatnespojivost dužnosti – 89

ostavka na nespojivu dužnost – 90stupanje na dužnost – 91

289

JJavni bilježnik – 17/1, 30/3, 80/2

KKandidat – 9,10, 14/3, 15–20, 25, 27/3, 27/4, 28/1, 28/2, 29, 30/2,

30/3, 31, 33, 35/3, 41/10, 42/8, 51–54, 60/3, 64/1, 66/2, 72, 73, 81, 85, 86/2, 87/4, 94/2, 94/3, 95–99, 102, 107/3, 107/4, 107/5, 108/2, 108/4, 112/4, 115, 118, 119/2, 119/3, 120/1, 124/1, 125/3, 128, 134/1, 134/3

Kandidiranje – 9–31kandidacijska listanačin podnošenja – 20nositelj – 18/1, 83/1objava – 26odustanak od prihvaćene kandidacijske liste – 27očitovanja uz kandidacijsku listu – 17

izjava kandidata o nepostojanju zabrane kandidiranja – 17/2prihvaćanje kandidature – 17/1

prihvaćanje – 22predlaganje – 15

birači – 16političke stranke – 15

prihvaćanje – 22prihvaćanje kandidature na više kandidacijskih lista za isto predstav-

ničko tijelo – 28očitovanje kandidata o odabranoj kandidaturi – 28/1poziv na dopunu liste drugim kandidatom – 28/2

prijedlog – 20prikupljanje potpisa birača – 10

potreban broj potpisa birača – 12redoslijed kandidata – 15/3rok – 21sadržaj – 18smrt kandidata – 29utvrđivanje pravovaljanosti – 22

zajednička – 24/2zbirna – 23

sadržaj – 24kandidaturanačin podnošenja – 20objava – 26

290

očitovanja uz kandidacijsku listu – 17izjava kandidata o nepostojanju zabrane kandidiranja – 17/3 izjava

kandidata o potrebnom trajanju prebivališta – 17/3prihvaćanje kandidature – 17/1

odustanak od prihvaćene kandidature – 30predlaganje – 15

birači – 16političke stranke – 15

prihvaćanje – 22prikupljanje potpisa birača – 10

potreban broj potpisa birača – 12rok – 21sadržaj – 19utvrđivanje pravovaljanosti – 22zamjena predloženog kandidata radi smrti – 31zbirna lista – 23

sadržaj – 25ovlašteni predlagatelji –9/2birači 9/2, 16

broj potrebnih potpisa – 11, 12političke stranke 9/2, 15zabrana kandidiranja – 13zabrana višestrukog kandidiranja – 14

Konstituirajuća sjednica predstavničkog tijela – v. predstavničko tijelo

LLokalni mediji – 38/1, 38/2

MMandat – 7, 8, 79, 80, 81, 90/3, 90/4, 92, 93, 106, 110, 112/1, 116, 140,

142članova predstavničkog tijela – 8/1, 8/2

mirovanje – 79obavijest o stavljanju mandata u mirovanje zbog obavljanja nes-

pojive dužnosti – 79/1zahtjev za stavljanjem mandata u mirovanje iz osobnih razloga

79/6zahtjev za nastavljanjem obnašanja dužnost – 79/4

prestanak – 80pisana ostavka – 80/2

zamjenjivanje člana – 81

291

članova izvršnog tijela – 8/3, 8/4mirovanje po sili zakona – 90/4prestanak po sili zakona – 90/3prestanak – 92–93

NNačelo ravnopravnosti spolova – 1/2, 9/3

OObrazac za prikupljanje potpisa birača – 10/3, 10/4, 10/5Općina – 70/3, 88Općinski načelnik –v.izvršno tijeloOpćinsko izborno povjerenstvo – v. izborna tijelaOsobna iskaznica – 10/4Osobni identifikacijski broj (OIB) – 10/4, 18/7, 19/1

PPolitička stranka – 10/2, 18/4, 19/3, 24/2, 25/2, 27/1, 29/1, 30/1, 30/2,

31/1, 33/1, 41/4, 41/5, 41/7, 41/10, 42, 66/2, 81/2, 81/3, 81/5, 101, 108/2, 112/4, 119/1, 120/1, 124/1, 128oporbena – 41, 42većinska – 41, 42

Popis birača – 54/1, 59, 62/2, 64/2, 86/2, 94/1, 102/1izvadak – 59/3potvrda o glasovanju – 59/3

Pravo na pristup informacijama – 26/2, 47/1Pripadnik nacionalne manjine – 7/5, 10/5, 19/2, 60/2, 103/2, 104/1,

104/3, 105–108, 111–117, 137/1Predstavničko tijelo – 1/1, 2/2, 2/3, 3/1, 3/3, 5, 7/1, 7/2, 7/4, 8, 10/5, 11,

13, 17/2, 18, 26/1, 28/1, 31/3, 41/6, 42/2, 42/3, 51–53, 75, 76–81, 82/1, 83–87, 89/1, 90/4, 103, 104–107, 108/2, 109, 110, 117, 118/1, 134/1, 135–137, 140broj članova – 77izbori – v. izborikonstituiranje – 75/2, 87mandat – v. mandatmirovanje – v. mandatnespojivost dužnosti – 78predsjednik – 87/3, 87/4zamjenjivanje člana – v. mandat

292

Prebivalište – 2/2, 3/1, 3/2, 10/4, 17/3, 18/7, 19/1, 76, 81, 93/1, 108/1, 112/2, 112/3

Prekršajne odredbe – 134novčana kazna – 134/1, 134/2, 134/3, 134/4, 134/5podnošenje optužnog prijedloga – 134/6

Promatranje izbora – 118–125način određivanja promatrača – 119ograničavanje broja promatrača – 124/1ovlasti predsjednika izbornih tijela prema promatračima – 124, 125

udaljavanje promatrača – 125/2usmena opomena promatraču – 125/2

pisana primjedba na rad biračkog odbora – 122/2, 122/3podnošenje zahtjeva za promatranje – 120potvrda o svojstvu promatrača – 119,120promatranje rada biračkog odbora – 122promatranje rada izbornog povjerenstva – 123

primjedbe na rad izbornog tijela – 123/2rješenje nadležnog županijskog izbornog povjerenstva o odobrenju

promatranja izbora – 121/2službene iskaznice promatrača – 121vrste promatrača

političkih stranaka – 118/1birača – 118/1nevladinih udruga – 118/1strani promatrači – 118/1odobrenje Državnog izbornog povjerenstva – 120/2, 120/3, 121/2

RRaspisivanje izbora – 5–6Raspuštanje predstavničkog tijela – 7/2, 8/1, 8/4

istovremeno raspuštanje predstavničkog tijela i razrješenje općinskog načelnika, gradonačelnika i župana – 7/4

Razrješenje općinskog načelnika, gradonačelnika i župana – 7/4, 8/4Rješenje

o odbačaju nepravodobnih i nepravovaljanih kandidacijskih lista ili kandidatura – 22/2

o odbijanju nepravodobnih i nepravovaljanih kandidacijskih lista ili kandidatura – 22/2

o odobrenju promatranja izbora – 121/2o određivanju novih biračkih mjesta – 68/3o poništenju kandidature za općinskog načelnika, odnosno gradona-

čelnika ili njihovog zamjenika – 14/3

293

o prigovoru u postupku kandidiranja – 129/4, 131/1o prigovoru u postupku izbora za članove predstavničkih tijela i iz-

vršna tijela – 129/4, 131/1o promjeni sjedišta biračkog mjesta – 68/3

SSlužbeni list (glasilo) Republike Hrvatske – 49, 71/5Središnje tijelo državne uprave nadležno za lokalnu i područnu (regio-

nalnu) samoupravu – 11/2, 12/2, 87/1Središnje tijelo državne uprave nadležno za poslove opće uprave –

104/3

TTroškovi izbora – 126

izvješće o visini troškova i načinu njihova korištenja – 126/7odgovornost za raspolaganje sredstvima – 126/5, 126/6, 126/7,

126/8sredstva za pokriće izbora u jedinici – 126/1, 126/3, 126/4sredstva za rad Državnog izbornog povjerenstva – 126/2

UUstav Republike Hrvatske – 70/3Ustavni sud – 127, 131Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina – 103/1, 104/1, 107/2,

111, 136

VVlada Republike Hrvatske – 5, 6/1, 8/1, 8/4, 46/3, 78/1, 93/2, 107/8,

120/2

ZZabrana kandidiranja –v. kandidiranjeZabrana višestrukog kandidiranja – v. kandidiranjeZamjenik općinskog načelnika, gradonačelnika i župana – 1/1, 2/2, 3/2,

5, 7/1, 7/5, 7/7, 8/3, 8/4, 10/2, 10/5, 12, 13, 14/2, 14/3, 17/3, 19/1, 19/2, 25/1, 25/4, 26/1, 30/1, 31/1, 31/4, 35/2, 51–53, 58/2, 60/2, 78/2, 79/8, 79/9, 89/1, 89/2, 90–93, 94/1, 101/1, 101, 102/1, 106, 111–117, 135, 137, 140

Zastupljenost nacionalnih manjina – 103 – 117

294

u izvršnom tijelubroj potpisa za predlaganje kandidatura – 113izbor zamjenika općinskog načelnika, gradonačelnika, župana

– 112ponavljanje izbora – 115način izbora – 115–116određivanje zastupljenosti – 111određivanje prava na zastupljenost statutom – 111/2zabrana kandidiranja – 114zastupljenost pripadnika hrvatskog naroda – 117

u predstavničkom tijelu – 110broj potpisa za kandidiranje – 108dopunski izbori – 107/8, 108, 109mirovanje mandata – v. mandatnačin izračunavanja udjela – 104određivanje zastupljenosti – 103, 104određivanje prava na zastupljenost statutom – 105prestanak mandata – v. mandattrenutak osiguranja zastupljenosti – 110utvrđivanje zastupljenosti na provedenim izborima – 107zamjenjivanje člana predstavničkog tijela – 106zastupljenost pripadnika hrvatskog naroda – 117

Zaštita izbornog prava – 127–133nadzor ustavnosti i zakonitosti izbora – 127/1oslobođenje od plaćanja upravnih pristojbi – 133prigovor – 128–130

nadležnost za odlučivanje – 129/4nesuspenzivni učinak – 132ovlašteni podnositelj – 128podnošenje prigovora – 129/1, 129/2, 129/3poništavanje izbora – 130/2poništavanje izbornih radnji – 130/1rješenje o prigovoru – 129/4

žalba – 131–133nadležnost za odlučivanje – 131/1, 131/3nesuspenzivni učinak – 132podnošenje – 131/2

ŽŽupan – v. izvršno tijeloŽupanija – 70/3, 88Županijsko izborno povjerenstvo – v. izborna tijela

PRiloZi

297

prilog 1

LISTA VAŽNIJIH ZAKONA KOJI REGULIRAJU RAZNE ASPEKTE LOKALNE SAMOUPRAVE

Ustav Republike Hrvatske (85/10 – pročišćeni tekst)Europska povelja o lokalnoj samoupravi (NN – međuna-rodni ugovori 14/97, 4/08)Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi – (NN 33/01, 60/01 – vjerodostojno tumačenje, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11, 144/12)Zakon o regionalnom razvoju (NN 153/09)

teRitoRiJalNi UStRoJ

Zakon o Gradu Zagrebu (NN 62/01, 125/08, 36/09)Zakon o brdsko-planinskim područjima (NN 12/02, 32/02, 117/03, 42/05, 90/05, 80/08)Zakon o obnovi i razvoju Grada Vukovara (NN 44/01, 90/05, 38/09)Zakon o otocima (NN 34/99, 149/99, 32/02, 33/06)Zakon o područjima posebne državne skrbi (NN 86/08, 57/11)Zakon o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (NN 86/06, 125/06, 16/07, 95/08, 46/10, 145/10)

lokalNi iZBoRNi SUStaV

Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina (NN 155/02, 47/10, 80/10, 91/11)

298

Zakonom o lokalnim izborima (NN 144/12)Zakon o sprječavanju sukoba interesa (NN 26/11, 12/12)Zakon o pravu državljana drugih država članica Europske Unije u izborima za predstavnička tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (NN 92/10)

NePoSReDNo SUDJeloVaNJe GRaĐaNa U oDlUČiVaNJU

Zakon o referendumu i drugim oblicima osobnog sudjelovanja u obavljanju državne vlasti i lokalne i područne (regionalne) samouprave (NN 33/96, 92/01, 44/06, 58/06, 69/07, 38/09)

lokalNi DJelokRUG

Zakon o energiji (NN 120/12)Zakon o kazalištima (NN 71/06)Zakon o knjižnicama (NN 105/97, 5/98, 104/00, 69/09)Zakon o komunalnom gospodarstvu (NN 26/03 – pročišće-ni tekst, 82/04, 110/04, 178/04, 38/09, 79/09, 153/09, 49/11, 84/11, 90/11, 144/12)Zakon o koncesijama (NN 143/12)Zakon o cestama (NN 84/11)Zakon o morskom ribarstvu (NN 56/10, 127/10, 55/11, 50/12)Zakon o muzejima (NN 142/98, 65/09)Zakon o obnovi (NN 24/96, 54/96, 87/96, 57/00, 38/09, 45/11)Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 126/12 – pročišćeni tekst)Zakon o otpadu (NN 178/04, 153/05, 111/06, 110/07, 60/08, 87/09)

299

Zakon o predškolskom odgoju i naobrazbi (NN 10/97, 107/07)Zakon o prijevozu u cestovnom prometu (NN 178/04, 48/05, 151/05, 111/06, 63/08, 124/09, 91/10, 112/10)Zakon o prijevozu u linijskom i povremenom obalnom pomorskom prometu (NN 33/06, 38/09, 87/09, 18/11)Zakon o proizvodnji, distribuciji i opskrbi toplinskom energijom (NN 42/05, 20/10)Zakon o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07, 38/09, 55/11, 90/11, 50/12, 55/12)Zakon o socijalnoj skrbi (NN 33/12)Zakon o sportu (NN 71/06, 150/08, 124/10, 124/11, 86/12)Zakon o tržištu plina (NN 40/07, 152/08, 83/09, 91/11, 114/11)Zakon o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma (NN 152/08)Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti (NN 138/06, 152/08, 43/09, 88/10, 50/12)Zakon o vatrogastvu (NN 106/99, 117/01, 36/02, 96/03, 139/04, 174/04, 38/09, 80/10)Zakon o vodama (NN 153/09, 63/11, 130/11)Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 66/99, 151/03, 157/03, 100/04, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12, 136/12)Zakon o zaštiti od požara (NN 92/10)Zakon o zaštiti okoliša (NN 110/07)Zakon o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti (NN 79/07, 113/07, 43/09)Zakon o zaštiti zraka (NN 130/11)Zakon o zaštiti i spašavanju (NN 174/04, 79/07, 38/09, 127/10)

300

Zakon o zdravstvenoj zaštiti (NN 150/08, 71/10, 139/10, 22/11, 84/11, 154/11, 12/12, 35/12, 70/12, 144/12)Zakon o željeznici (NN 123/03, 194/03, 30/04, 79/07, 75/09)

lokalNi SlUŽBeNiČki SUStaV

Zakonom o obvezama i pravima državnih dužnosnika (NN 101/98, 135/98, 105/99, 25/00, 73/00, 30/01, 59/01, 114/01, 153/02, 163/03, 16/04, 30/04, 121/05, 151/05, 141/06, 17/07, 34/07, 107/07, 60/08, 38/09, 150/11)Zakon o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN 28/10)Zakon o službenicima i namještenicima u lokalnoj i pod-ručnoj (regionalnoj) samoupravi (NN 86/08, 61/11)

FiNaNCiRaNJe lokalNiH JeDiNiCa

Zakon o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (NN 117/93, 69/97, 33/00, 73/00, 127/00, 59/01, 107/01, 117/01, 150/02, 147/03, 132/06, 26/07, 73/08, 25/12)Zakon o proračunu (NN 87/08, 136/12)

DRUGi ZakoNi koJiMa Se UReĐUJU PRiHoDi lokalNiH JeDiNiCa:

Zakon o boravišnoj pristojbi (NN 152/08, 59/09)Zakon o državnoj potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju (NN 120/12, 136/12)Zakon o financiranju vodnog gospodarstva (NN 153/09, 90/11)Zakon o lovstvu (NN 140/05, 75/09, 153/09)Zakon o poljoprivrednom zemljištu (NN 152/08, 25/09, 153/09, 21/10, 124/10, 39/11, 63/11)

301

Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama (NN 158/03, 100/04, 141/06, 38/09)Zakon o porezu na dohodak (NN 177/04, 73/08, 80/10, 114/11, 22/12, 144/12)Zakon o porezu na promet nekretnina (NN 69/97, 26/00, 153/02, 22/11)Zakon o rudarstvu (NN 75/09, 49/11)Zakon o šumama (NN 140/05, 82/06, 129/08, 80/10, 124/10, 25/12, 68/12)

oPĆi PRoPiSi

Ustavni zakon o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (NN 99/99, 29/02, 49/02)Zakon o javnoprivatnom partnerstvu (NN 78/12)Zakon o javnoj nabavi (NN 90/11)Zakon o općem upravnom postupku (NN 47/09)Zakon o pravu na pristup informacijama (NN 172/03, 144/10, 38/11, 77/11)Zakon o savjetima mladih (NN 23/07)Zakon o sustavu državne uprave (NN 150/11)Zakon o udrugama (NN 88/01, 11/02)Zakon o upravnim sporovima (NN 20/10, 143/12)Zakon o ustanovama (NN 76/93, 29/97, 47/99, 35/08)

303

prilog 2

Općine i gradovi Republike Hrvatske prema broju stanovnika*1

* Tablice izrađene na temelju podataka Popisa stanovništva 2011. (do-stupno na web stranici Državnog zavoda za statistiku www.dzs.hr)

304

Općine i gradovi u Republici Hrvatskoj po broju stanovnika

Broj stanovnika Općine Gradovi<1001 37 8,63% – –

1.001–2.000 120 27,97% 2 1,58% (1,57% s GZ)2.001–3.000 119 27,73% 6 4,76% (4,72% s GZ)3.001–4.000 64 14,91% 5 3,96% (3,93% s GZ)4.001–5.000 36 8,39% 5 3,96% (3,93% s GZ)5.001–6.000 24 5,59% 9 7,14% (7,08% s GZ)6.001–7.000 13 3,03% 15 11,9% ( 11,81% s GZ)7.001–8.000 4 1,16% 4 3,17% (3,14% s GZ)8.001–9.000 4 0,69% 9 7,14% (7,08% s GZ)

9.001–10.000 1 0,23% 5 3,96% (3,93% s GZ)10.001–15.000 7 1,63% 30 23,80% (23,62% s GZ)15.001–20.000 – – 8 6,34% (6,29% s GZ)20.001–25.000 – – 6 4,76% (4,72% s GZ)25.001–30.000 – – 5 3,96% (3,93% s GZ)30.001–35.000 – – 1 0,79% (0,78% s GZ)35.001–40.000 – – 3 2,38% (2,36% s GZ)40.001–45.000 – – 2 1,58% (1,57% s GZ)45.001–50.000 – – 3 2,38% (2,36% s GZ)50.001–60.000 – – 3 2,38% (2,36% s GZ)60.001–70.000 – – 1 0,79% (0,78% s GZ)70.001–80.000 – – 1 0,79% (0,78% s GZ)80.000–90.000 – – – –

90.000–100.000 – – – –

> 100.000 – – 3+ Grad Zagreb=4

2,36% (s Gradom Zagrebom 3,14%)

Ukupno 429 100%126 + Grad Zagreb =

127100%

305

1. Grad Zagreb – 790, 017 stanovnika2. Zagrebačka županija

Broj stanovnika Općine Gradovi<1001 1 4% – –

1.001–2.000 8 32% – –2.001–3.000 4 16% – –3.001–4.000 4 16% – –4.001–5.000 – – – –5.001–6.000 2 8% – –6.001–7.000 4 16% – –7.001–8.000 1 4% – –8.001–9.000 – – – –9.001–10.000 – – – –10.001–15.000 1 4% 2 22,22%15.001–20.000 – – 4 44,45%20.001–25.000 – – – –25.001–30.000 – – 1 11,11%30.001–35.000 – – – –35.001–40.000 – – 1 11,11%40.001– 45.000 – – – –45.001–50.000 – – – –50.001–60.000 – – – –60.001–70.000 – – 1 11,11%70.001–80.000 – – – –80.000–90.000 – – – –90.000–100.000 – – – –

> 100.000 – – – –Ukupno 25 100% 9 100%

306

3. Krapinsko-zagorska županija

Broj stanovnika Općine Gradovi<1001 2 8% – –

1.001–2.000 5 20% – –2.001–3.000 7 28% 1 14,28%3.001–4.000 3 12% – –4.001–5.000 2 8% – –5.001–6.000 4 16% 1 14,28%6.001–7.000 1 4% 3 42,88%7.001–8.000 – – – –8.001–9.000 1 4% – –9.001–10.000 – – 1 14.28%10.001–15.000 – – 1 14,28%15.001–20.000 – – – –20.001–25.000 – – – –25.001–30.000 – – – –30.001–35.000 – – – –35.001–40.000 – – – –40.001– 45.000 – – – –45.001–50.000 – – – –50.001–60.000 – – – –60.001–70.000 – – – –70.001–80.000 – – – –80.000–90.000 – – – –90.000–100.000 – – – –

> 100.000 – – – –Ukupno 25 100% 7 100%

307

4. Varaždinska županija

Broj stanovnika Općine Gradovi<1001 – – – –

1.001–2.000 4 18,18% – –2.001–3.000 5 22,73% – –3.001–4.000 6 27,27% – –4.001–5.000 2 9,09% – –5.001–6.000 3 13,64% – –6.001–7.000 2 9,09% 1 16,67%7.001–8.000 – – – –8.001–9.000 – – 2 33,33%9.001–10.000 – – – –10.001–15.000 – – 2 33,33%15.001–20.000 – – – –20.001–25.000 – – – –25.001–30.000 – – – –30.001–35.000 – – – –35.001–40.000 – – – –40.001– 45.000 – – – –45.001–50.000 – – 1 16,67%50.001–60.000 – – – –60.001–70.000 – – – –70.001–80.000 – – – –80.000–90.000 – – – –90.000–100.000 – – – –

> 100.000 – – – –Ukupno 22 100% 6 100%

308

5. Koprivničko-križevačka županija


1.001–2.000 9 40,91% – –2.001–3.000 7 31,82% – –3.001–4.000 3 13,64% – –4.001–5.000 2 9,09% – –5.001–6.000 1 4,54% – –6.001–7.000 – – – –7.001–8.000 – – – –8.001–9.000 – – 1 33,33%9.001–10.000 – – – –10.001–15.000 – – – –15.001–20.000 – – – –20.001–25.000 – – 1 33,33%25.001–30.000 – – – –30.001–35.000 – – 1 33,33%35.001–40.000 – – – –40.001– 45.000 – – – –45.001–50.000 – – – –50.001–60.000 – – – –60.001–70.000 – – – –70.001–80.000 – – – –80.000–90.000 – – – –90.000–100.000 – – – –

> 100.000 – – – –Ukupno 22 100% 3 100%

309

6. Međimurska županija


1.001–2.000 4 18,19% – –2.001–3.000 9 40,91% – –3.001–4.000 4 18,19% – –4.001–5.000 1 4,54% – –5.001–6.000 2 9,09% – –6.001–7.000 – – 1 33,33%7.001–8.000 – – 1 33,33%8.001–9.000 – – – –9.001–10.000 – – – –10.001–15.000 1 4,54% – –15.001–20.000 – – – –20.001–25.000 – – – –25.001–30.000 – – 1 33,33%30.001–35.000 – – – –35.001–40.000 – – – –40.001– 45.000 – – – –45.001–50.000 – – – –50.001–60.000 – – – –60.001–70.000 – – – –70.001–80.000 – – – –80.000–90.000 – – – –90.000–100.000 – – – –

> 100.000 – – – –Ukupno 22 100% 3 100%

310

7. Bjelovarsko-bilogorska županija


1.001–2.000 4 22,22% – –2.001–3.000 9 50,00% – –3.001–4.000 2 11,11% – –4.001–5.000 1 5,56% – –5.001–6.000 – – – –6.001–7.000 – – 1 20,00%7.001–8.000 – – – –8.001–9.000 – – 1 20,00%9.001–10.000 – – – –10.001–15.000 – – 2 40,00%15.001–20.000 – – – –20.001–25.000 – – – –25.001–30.000 – – – –30.001–35.000 – – – –35.001–40.000 – – – –40.001– 45.000 – – 1 20,00%45.001–50.000 – – – –50.001–60.000 – – – –60.001–70.000 – – – –70.001–80.000 – – – –80.000–90.000 – – – –90.000–100.000 – – – –

> 100.000 – – – –Ukupno 18 100% 5 100%

311

8. Virovitičko-podravska županija


1.001–2.000 4 30,76% – –2.001–3.000 4 23,76% – –3.001–4.000 2 15,38% – –4.001–5.000 1 7,69% – –5.001–6.000 – – 1 33,33%6.001–7.000 1 7,69% – –7.001–8.000 – – – –8.001–9.000 – – – –9.001–10.000 – – – –10.001–15.000 1 7,69% 1 33,33%15.001–20.000 – – – –20.001–25.000 – – 1 33,33%25.001–30.000 – – – –30.001–35.000 – – – –35.001–40.000 – – – –40.001– 45.000 – – – –45.001–50.000 – – – –50.001–60.000 – – – –60.001–70.000 – – – –70.001–80.000 – – – –80.000–90.000 – – – –90.000–100.000 – – – –

> 100.000 – – – –Ukupno 13 100% 3 100%

312

9. Požeško-slavonska županija


1.001–2.000 – – – –2.001–3.000 1 20,00% – –3.001–4.000 2 40,00% – –4.001–5.000 1 20,00% – –5.001–6.000 1 20,00% – –6.001–7.000 – – 2 40,00%7.001–8.000 – – – –8.001–9.000 – – 1 20,00%9.001–10.000 – – – –10.001–15.000 – – 1 20,00%15.001–20.000 – – – –20.001–25.000 – – – –25.001–30.000 – – 1 20,00%30.001–35.000 – – – –35.001–40.000 – – – –40.001– 45.000 – – – –45.001–50.000 – – – –50.001–60.000 – – – –60.001–70.000 – – – –70.001–80.000 – – – –80.000–90.000 – – – –90.000–100.000 – – – –

> 100.000 – – – –Ukupno 5 100% 5 100%

313

10. Brodsko-posavska županija


1.001–2.000 3 11,54% – –2.001–3.000 8 30,77% – –3.001–4.000 9 34,61% – –4.001–5.000 3 11,54% – –5.001–6.000 2 7,69% – –6.001–7.000 1 3,85% – –7.001–8.000 – – – –8.001–9.000 – – – –9.001–10.000 – – – –10.001–15.000 – – 1 50%15.001–20.000 – – – –20.001–25.000 – – – –25.001–30.000 – – – –30.001–35.000 – – – –35.001–40.000 – – – –40.001– 45.000 – – – –45.001–50.000 – – – –50.001–60.000 – – 1 50%60.001–70.000 – – – –70.001–80.000 – – – –80.000–90.000 – – – –90.000–100.000 – – – –

> 100.000 – – – –Ukupno 26 100% 2 100%

314

11. Osječko-baranjska županija


1.001–2.000 11 31,43% – –2.001–3.000 14 40,00% – –3.001–4.000 2 5,71% – –4.001–5.000 3 8,57% – –5.001–6.000 1 2,86% – –6.001–7.000 2 5,71% – –7.001–8.000 1 2,86% – –8.001–9.000 – – – –9.001–10.000 – – 1 14,28%10.001–15.000 1 2,86% 3 42,86%15.001–20.000 – – 1 14,28%20.001–25.000 – – – –25.001–30.000 – – 1 14,28%30.001–35.000 – – – –35.001–40.000 – – – –40.001– 45.000 – – – –45.001–50.000 – – – –50.001–60.000 – – – –60.001–70.000 – – – –70.001–80.000 – – – –80.000–90.000 – – – –90.000–100.000 – – – –

> 100.000 – – 1 14,28%Ukupno 35 100% 7 100%

315

12. Vukovarsko-srijemska županija


1.001–2.000 5 19,23% – –2.001–3.000 8 30,76% – –3.001–4.000 4 15,38% – –4.001–5.000 4 15,38% – –5.001–6.000 4 15,38% – –6.001–7.000 – – 2 40%7.001–8.000 – – – –8.001–9.000 1 3,84% – –9.001–10.000 – – – –10.001–15.000 – – 1 20%15.001–20.000 – – – –20.001–25.000 – – – –25.001–30.000 – – 1 20%30.001–35.000 – – – –35.001–40.000 – – 1 20%40.001– 45.000 – – – –45.001–50.000 – – – –50.001–60.000 – – – –60.001–70.000 – – – –70.001–80.000 – – – –80.000–90.000 – – – –90.000–100.000 – – – –

> 100.000 – – – –Ukupno 26 100% 5 100%

316

13. Karlovačka županija


1.001–2.000 5 29,41% – –2.001–3.000 7 41,17% – –3.001–4.000 1 5,88% – –4.001–5.000 1 5,88% – –5.001–6.000 – – 1 20%6.001–7.000 – – 1 20%7.001–8.000 – – – –8.001–9.000 – – – –9.001–10.000 – – – –10.001–15.000 – – 2 40%15.001–20.000 – – – –20.001–25.000 – – – –25.001–30.000 – – – –30.001–35.000 – – – –35.001–40.000 – – – –40.001– 45.000 – – – –45.001–50.000 – – – –50.001–60.000 – – 1 20%60.001–70.000 – – – –70.001–80.000 – – – –80.000–90.000 – – – –90.000–100.000 – – – –

> 100.000 – – – –Ukupno 17 100% 5 100%

317

14. Sisačko-moslavačka županija

Broj stanovnika Općine Gradovi< 1001 – – – –

1.001–2.000 3 23,07% – –2.001–3.000 4 30,76% 1 16,66%3.001–4.000 2 15,38% – –4.001–5.000 – – – –5.001–6.000 2 15,38% – –6.001–7.000 1 7,69% – –7.001–8.000 – – – –8.001–9.000 – – – –9.001–10.000 – – 1 16,66%10.001–15.000 1 7,69% 1 16,66%15.001–20.000 – – – –20.001–25.000 – – 2 33,33%25.001–30.000 – – – –30.001–35.000 – – – –35.001–40.000 – – – –40.001– 45.000 – – – –45.001–50.000 – – 1 16,66%50.001–60.000 – – – –60.001–70.000 – – – –70.001–80.000 – – – –80.000–90.000 – – – –90.000–100.000 – – – –

> 100.000 – – – –Ukupno 13 100% 6 100%

318

15. Primorsko-goranska županija


1.001–2.000 10 45,45% – –2.001–3.000 3 13,63% 1 7,14%3.001–4.000 2 9,09% 1 7,14%4.001–5.000 2 9,09% 1 7,14%5.001–6.000 1 4,54% 3 21,42%6.001–7.000 – – 1 7,14%7.001–8.000 1 4,54% 1 7,14%8.001–9.000 – – 2 14,28%9.001–10.000 – – – –10.001–15.000 2 9,09% 3 21,42%15.001–20.000 – – – –20.001–25.000 – – – –25.001–30.000 – – – –30.001–35.000 – – – –35.001–40.000 – – – –40.001– 45.000 – – – –45.001–50.000 – – – –50.001–60.000 – – – –60.001–70.000 – – – –70.001–80.000 – – – –80.000–90.000 – – – –90.000–100.000 – – – –

> 100.000 – – 1 7,14%Ukupno 22 100% 14 100%

319

16. Ličko-senjska županija


1.001–2.000 3 37,50% – –2.001–3.000 2 25% – –3.001–4.000 1 12,5% 1 25%4.001–5.000 1 12,5% – –5.001–6.000 – – – –6.001–7.000 – – – –7.001–8.000 – – 1 25%8.001–9.000 – – –9.001–10.000 – – 1 25%10.001–15.000 – – 1 25%15.001–20.000 – – – –20.001–25.000 – – – –25.001–30.000 – – – –30.001–35.000 – – – –35.001–40.000 – – – –40.001– 45.000 – – – –45.001–50.000 – – – –50.001–60.000 – – – –60.001–70.000 – – – –70.001–80.000 – – – –80.000–90.000 – – – –90.000–100.000 – – – –

> 100.000 – – – –Ukupno 8 100% 4 100%

320

17. Zadarska županija


1.001–2.000 7 25% – –2.001–3.000 8 28,57% 1 16,66%3.001–4.000 3 10,71% 1 16,66%4.001–5.000 5 17,85% 1 16,66%5.001–6.000 – – 1 16,66%6.001–7.000 – – – –7.001–8.000 – – – –8.001–9.000 – – – –9.001–10.000 – – – –10.001–15.000 – – 1 16,66%15.001–20.000 – – – –20.001–25.000 – – – –25.001–30.000 – – – –30.001–35.000 – – – –35.001–40.000 – – – –40.001– 45.000 – – – –45.001–50.000 – – – –50.001–60.000 – – – –60.001–70.000 – – – –70.001–80.000 – – 1 16,66%80.000–90.000 – – – –90.000–100.000 – – – –

> 100.000 – – – –Ukupno 28 100% 6 100%

321

18. Šibensko-kninska županija


1.001–2.000 7 46,66% – –2.001–3.000 4 26,66% – –3.001–4.000 2 13,33% 1 20%4.001–5.000 – – – –5.001–6.000 – – – –6.001–7.000 – – – –7.001–8.000 – – 1 20%8.001–9.000 – – 1 20%9.001–10.000 – – – –10.001–15.000 – – – –15.001–20.000 – – 1 20%20.001–25.000 – – – –25.001–30.000 – – – –30.001–35.000 – – – –35.001–40.000 – – – –40.001– 45.000 – – – –45.001–50.000 – – 1 20%50.001–60.000 – – – –60.001–70.000 – – – –70.001–80.000 – – – –80.000–90.000 – – – –90.000–100.000 – – – –

> 100.000 – .– – –Ukupno 15 100% 5 100%

322

19. Splitsko-dalmatinska županija

Broj stanovnika Općine Gradovi<1001 8 20,51% –

1.001–2.000 10 25,64% 2 12,5%2.001–3.000 7 17,94% 2 12,5%3.001–4.000 7 17,94% –4.001–5.000 4 10,25% 2 12,5%5.001–6.000 1 2,56% – –6.001–7.000 – – 1 6,25%7.001–8.000 1 2,56% – –8.001–9.000 – – – –9.001–10.000 1 2,56% 1 6,25%10.001–15.000 – – 4 25%15.001–20.000 – – – –20.001–25.000 – – 2 12,5%25.001–30.000 – – – –30.001–35.000 – – – –35.001–40.000 – – 1 6,25%40.001– 45.000 – – – –45.001–50.000 – – – –50.001–60.000 – – – –60.001–70.000 – – – –70.001–80.000 – – – –80.000–90.000 – – – –90.000–100.000 – – – –

> 100.000 – .– 1 6,25%Ukupno 39 100% 16 100%

323

20. Istarska županija


1.001–2.000 14 45,16% – –2.001–3.000 6 19,35% – –3.001–4.000 4 12,90% – –4.001–5.000 1 3,22% 1 10%5.001–6.000 – – 1 10%6.001–7.000 1 3,22% 2 20%7.001–8.000 – – – –8.001–9.000 – – 1 10%9.001–10.000 – – – –10.001–15.000 – – 3 30%15.001–20.000 – – 1 10%20.001–25.000 – – – –25.001–30.000 – – – –30.001–35.000 – – – –35.001–40.000 – – – –40.001– 45.000 – – – –45.001–50.000 – – – –50.001–60.000 – – 1 10%60.001–70.000 – – – –70.001–80.000 – – – –80.000–90.000 – – – –90.000–100.000 – – – –

> 100.000 – – – –Ukupno 31 100% 10 100%

324

21. Dubrovačko-neretvanska županija


1.001–2.000 4 23,52% – –2.001–3.000 2 11,76% – –3.001–4.000 1 5,88% 1 20%4.001–5.000 2 11,76% – –5.001–6.000 – – 1 20%6.001–7.000 – – – –7.001–8.000 – – – –8.001–9.000 2 11,76% – –9.001–10.000 – – – –10.001–15.000 – – 1 20%15.001–20.000 – – 1 20%20.001–25.000 – – – –25.001–30.000 – – – –30.001–35.000 – – – –35.001–40.000 – – – –40.001– 45.000 – – 1 20%45.001–50.000 – – – –50.001–60.000 – – – –60.001–70.000 – – – –70.001–80.000 – – – –80.000–90.000 – – – –90.000–100.000 – – – –

> 100.000 – – – –Ukupno 17 100% 5 100%

lokalna samouprava i lokalni izbori - iju.hr · lokalna samouprava i lokalni izbori zakon o...

Documents