IN92

GRVVLHU

MADEIN 7- 8/2008 93

NOVI TRENDOVI U TURIZMU8QDWRVYHPXVYHYLHOMXGLSXWXMHGLOMHPVYLMHWDXSR]QDMHQRYHNUDMHYHRELDMHNXOWXUHLOMXGH7XULVWLNDSXWRYDQMDYLHQLVXOXNVX]YHSRVWDMXSRWUHEDPRGHUQRJRYMHNDDWXUL]DPNDRWLKDVLODVYHYLHXWMHHQDJOREDOQHSURPMHQHWHNUHLUDQRYHWUHQGRYHXSRJOHGXLYRWQRJVWLODQDFLRQDOQRJLORNDOQRJLGHQWLWHWDSURPRFLMHPHXQDURGQLKRGQRVD

P I E mr. sc.%226.2.2

MADEIN 7- 8/200894

35(0$ 32'$&,0$ 69-(76.( 785,67,.( 25*$1,=$&,-( ti-jekom 90-ih godina prolog stoljea stopa meunarodnih putovanja rasla je u prosjeku 4,3 posto godinje. Godine 2005. broj meunarodnih turistikih putovanja diljem svije-ta premaio je brojku od 800 milijuna. Iako je bio predvien manji rast, ve tijekom 2007. granice je prelo vie od 900 mi-lijuna turista, odnosno vie od deset milijuna ljudi putovalo je dnevno u inozemstvo, to predstavlja rast od 6,2 posto u odnosu na prethodnu godinu. Strunjaci Svjetske turistike organizacije predviaju kako e se ta brojka iz godine u go-dinu poveavati. Tako bi se, prema dugoronoj viziji turizma koju su izradili u WTO-u, u 2020. godini moglo zabiljeiti 1,6 milijardi putovanja, dakle dvostruko vie nego 2005. godini. U viziji turizma obuhvaeno je razdoblje od 1995. kao bazne godine do 2020., a u obzir su uzete sve okolnosti koje bi mogle utjecati na turizam. Strunjaci su svjesni da je proteklih godina dolo do stanovitih promjena u turisti-kim kretanjima, ak su svojevremeno predviali da e broj putovanja nakon 2007. godine poeti lagano opadati, ali do toga ipak nije dolo. Vjerojatno e postojati razdoblja breg rasta, kao to je bilo 1995., 1996. i 2000. godine, ali i razdoblja stagnacije prometa poput 2002. i 2003. godine. U svakom sluaju, do 2020. godinji promet iznosit e oko 1,6 milijardi putovanja, od ega bi inter-regionalna inila 1,2 milijarde, a 400 milijuna daleka putovanja. Ostvareni bruto prihod od meunarodnog turizma, prema tim predvianjima, iznosit e vie od 2 bilijuna USD.

Prema istim predvianjima, prve tri top destinacije nee

se promijeniti. I dalje e dominirati putovanja Europom, a na drugom mjestu ostat e regija istone Azije i Pacifika. Na treem mjestu bit e obje Amerike, a za njima e slijediti Afrika, Bliski istok te juna Azija. Upravo te regije, ukljuivi istonu Aziju s Pacifikom, pojedinano e u tom razdoblju biljeiti najbri rast prometa, godinje prosjeno oko 5 posto. Za razliku od njih, najdominantnije regije obje Amerike te Europa, nee ostvarivati znatno vee poraste od prosjenih pa e na Europu 2020. otpadati 46 posto svih putovanja, za razliku od superiornih 60 posto, koliko je u njoj ostvareno 1995. godine. I daleka putovanja biljeit e vei rast, a njihov bi broj do 2020. godine trebao porasti 5,4 posto, dok bi broj inter-regionalnih putovanja trebao porasti 3,8 posto.

Turizam kao promotor tradicije Putovanja i turizam izravno i neizravno generiraju oko

12 posto svjetskog GDP-a i gotovo 200 milijuna radnih mjesta. Turizam stvara stalna i sezonska radna mjesta u hotelima, restoranima, konzultantskim i prijevoznikim tvrtkama osigurava vei prihod od poreza za dravu i po-mae u izvozu domaih proizvoda. Moemo zakljuiti kako turizam istodobno potie i promovira razvoj nacionalnog, odnosno regionalnog identiteta. Kao prilog tome svjedoi i obraanje glavnog tajnika WTO-a Francesca Frangiallija, u prigodi obiljeavanja Svjetskog dana turizma 2006. Pod sloganom "Turizam obogauje" poruio je svijetu razvi-jajte tradicionalne vrijednosti jer vas one ine posebnima, a samim time i turistiki privlanima. Naime, razvojem

7XUL]DPMHYRGHDJRVSRGDUVNDJUDQDQDMYHD

MADEIN 7- 8/2008 95

svake pojedine djelatnosti u svrhu turizma otvaraju se nove mogunosti obogaenja ponude, a tu spada i razvoj zaborav-ljenih kultura, lokalnih obiaja, odnosno svega to moe biti povezano s turizmom i od ije se zarade dalje moe ulagati u muzeje, spomenike, nacionalne parkove, zrane luke, ceste i svu potrebnu infrastrukturu. Osim toga, turizam uvelike obogauje i socijalnu strukturu. U Meksiku danas ljudi opet ue izraivati svoje tradicionalne proizvode, ene u srednjoj Aziji nanovo tkaju sagove kakve su koristili njihovi preci, a u argentinskim pampasima okupljaju se folklorne grupe kako bi turistima pokazale svoje drevne plesove. Ribari u Maleziji koji su se s vremenom preselili u grad vraaju se u ruralna podruja kako bi turistima pokazali tradicionalne naine ribarenja te lokalne restorane i resorte opskrbili ribom. Turi-zam, kao to vidimo, donosi viestruke koristi dok jednima omoguuje razvoj, drugima daje mogunost upoznavanja s brojnim narodima i kulturama te budi elju za daljnjim pu-tovanjima. S jaanjem svijesti da je turizam sve oko nas te da se i dalje trebaju razvijati tradicionalne vrijednosti, koje krije svaka regija, turizam e postati jo snaniji.

Kako "turizam obogauje" teza je koja se ve dugo provlai kroz turistike institucije, a WTO je jo 2004. poeo s istoime-nom kampanjom, koja je urodila plodom u brojnim zemlja-ma. Zahvaljujui upravo turizmu, mnoge su zemlje skinute s neslavnog popisa najsiromanijih zemalja svijeta, a to su postigle tako to su u siromanu i nekonkurentnu turistiku ponudu poele uvrtavati svoje specifine tradicionalne vri-jednosti te su zbog njih i postale atraktivne.

Turizam je nedvojbeno vodea gospodarska grana u svije-tu, najvea izvozna sila, u kojoj su zaposleni milijuni ljudi, a veinu ponude ine manji i srednji te obiteljski poduzetnici. Razvoj upravo tog sektora pomogao je brojnim malim zemlja-ma da se uspjeno nametnu turistikom tritu te poboljaju i svoju gospodarsku silu. Prema svemu sudei, turizam postaje vodea svjetska industrija 21. stoljea jer ljudi putujui troe novac, pridonose rastu prihoda pojedinih zemalja, otvaranju novih radnih mjesta i porastu kvalitete ivota. Turizam isto-dobno zbliava ljude, ini ih tolerantnijima i otvorenijima za druge kulture. Turizam tako postaje instrument, ne samo svjetskog razvoja ve i svjetskog mira.

Prioritet je postati totalno druk~iji od drugih! Imajui u vidu sve benefite koje turizam donosi svojim

zemljama, odnosno vlasnicima hotela, restorana i drugih turistikih subjekata, s pravom moemo pretpostaviti kako na globalnom turistikom tritu vlada golema konkurencija meu zemljama, regijama, gradovima i hotelskim lancima u privlaenju novih posjetitelja. A budui da trite turistike ponude svakodnevno raste i turisti postaju sve zahtjevniji i izbirljiviji, pored sniavanja cijena prijevoza i smjetaja, u porastu je i kreiranje novih turistikih usluga, koji teite stavljaju na emocije i doivljaj. Istodobno drave i regije u svojoj promociji koriste sve skuplje metode od spotova na CNN-u i luksuznih priloga u vodeim svjetskim asopisima do pojavljivanja u filmovima visoke gledanosti ili organizira-nja posjeta poznatih osoba. No, teko je biti inovativan u utrci

milijuna turista putovalo je svijetom u 2007. godini, odnosno vie od deset milijuna ljudi dnevno

godine moglo bi se ]DELOMHLWLPLOLMDUGLputovanja, dakle dvostruko vie nego u 2005. godini

Ostvareni bruto prihod od PHXQDURGQRJWXUL]PDSUHPDSUHGYLDQMLPDL]QRVLWHYLHRGELOLMXQD86'

iznosi porast broja putovanja u 2007. u odnosu na prethodnu godinu

L]YR]QDVLODXNRMRMVX]DSRVOHQLPLOLMXQLOMXGL

MADEIN 7- 8/200896

3XWRYDQMDLWXUL]DPL]UDYQRLQHL]UDYQRJHQHULUDMXRNRSRVWRVYMHWVNRJ*'3DLJRWRYRPLOLMXQDUDGQLKPMHVWD

7XUL]DP]DKWLMHYDVWYDUDQMHLPLGDLNUHLUDQMHEUHQGDNRMHVH]DVQLYDQDVWYDUQRMVLWXDFLMLPMHVWD

sa sve monijom i bogatijom konkurencijom pa tako razliite destinacije nude sve slinije proizvode za slinu cijenu pa su meusobno i lako zamjenjive. Primjerice, traga li neki turist iz Engleske za umjerenijim cijenama sunca i pijeska, ima irok spektar alternativa - od Cipra i Turske do panjolske i Grke. Beskrajno mnogo svjetskih destinacija naglaava svoje plavo more, nebo bez oblaka i beskrajne pjeane pla-e. Meutim, turisti se time sve manje zadovoljavaju i trae neto sasvim drukije, originalnije, nevienije

Upravo ta injenica tjera pojedine drave da razmisle u emu su drukije ili originalnije od konkurencije. Zasigurno to nisu samo pijesak i sunce, a ni atraktivni prospekti. Dr-ave i regije susreu se s potrebom stvaranja jedinstvenog identiteta, kako bi se meusobno to vie razlikovale jedne od drugih i ponudile neto izvornije i drukije. Zbog toga se teite s klasine promocije pomaknulo na upravljanje identitetom i imidem destinacije. Mnoga mjesta, gradovi, regije ili drave razvijaju opsene programe "brendiranja" kako bi se diferencirale jedne od drugih te naglasile svoju jedinstvenost na dananjem visoko konkurentnom tritu, s ciljem privlaenja turista, ali i zbog podizanja vlastitog sa-mopouzdanja i samopotovanja.

Turizam zahtijeva stvaranje imida i kreiranje brenda koje se zasniva na stvarnoj situaciji mjesta, odnosno zemlje, kako promocija ne bi bila u raskoraku sa stvarnou i kako ne bi dolo do razoaranja posjetitelja. Prvi korak u stvara-nju brenda destinacije identificiranje je izvornih vrijednosti same destinacije i njezinog brenda. Pritom se vrlo esto odlazi u prolost, mitove, prie koje jo ive meu iteljima,

obiaje Sve se to nastoji oivotvoriti i uiniti atraktivnim te prodati posjetiteljima. Pritom u izgradnji ili obnovi imida turistike destinacije drave koriste razna sredstva od pro-motivnih kampanja u vlastitim dravama s ciljem kvalitet-nijeg odnosa prema gostima do isticanja slavnih stanovnika, kreiranja vanih dogaaja i stvaranja novih atrakcija. Na sve konkurentnijem turistikom tritu nadmonije e biti, ne bogatije, ve kreativnije destinacije, odnosno destinacije koje e ponuditi originalniji i drukiji doivljaj.

Turizam privla~i ulaganja i ja~a ugled Da bi bila uspjena u turistikom sektoru, zemlja mora

vrlo konkretno znati to eli prodati i kome. Zemlje koje imaju prirodne ljepote, arheoloke znamenitosti ili veliku kulturnu batinu i povijest privui e "prirodne" turiste. Ako ima premalo prirodnih atrakcija, zemlja mora ulagati u marketing i kreiranje atrakcija ili dogaanja, koji bi zatim privukli turiste, kao to, primjerice, radi Dubai. Novac treba potroiti i na gradnju adekvatne infrastrukture, sigurnost i usluge. Istodobno ne treba zanemariti injenicu da e turiste (jo uvijek u najveoj mjeri) privui odredita za koja im se ini da im daju najbolju vrijednost za novac ili imaju najvie

prednosti, manje kotaju ili su dostupnija. Vodei britanski strunjak za brendiranje Simon Anholt

smatra kako uinkovita turistika promocija moe utjecati i na mnoge druge odabire, ukljuujui velike ulagake odluke. Posjeivanje drave takoer mijenja stavove ljudi prema cije-loj zemlji, njenim ljudima i proizvodima te je stoga turizam vaan i zbog toga to potie ono to se u privatnom sektoru smatra "probom proizvoda". Mnoge drave ugodnije su u stvarnosti nego u mati i esto ima puno istine u uestaloj jadikovci "Kad bi ljudi barem doli ovdje i vidjeli, promijenili bi svoje miljenje o dravi".

Naravno, turizam ima i svojih mana. Postoje stajalita da turizam teti okoliu i predstavlja prijetnju lokalnim kultu-rama. Prema tome, i te kako treba voditi rauna o odrivom razvoju i ispravnom upravljanju prirodnim i kulturnim resursima. Takoer, unato velikoj vanosti turizma, dra-va ne moe oekivati da turizam rijei sve svoje probleme zaradom od turizma. Upravo suprotno, drava bi najprije trebala rijeiti svoje probleme kako bi mogla generirati zara-du iz turizma. To se prije svega odnosi na dravnu stabilnost i sigurnost, prometnu infrastrukturu, smjetajne kapacitete i zatitu prirode.

MADEIN 7- 8/2008 97

.XOWXUQLWXUL]DPHVWRVHSUHSR]QDMHNDRQDML]GDQLMHLQDMEUHUDVWXHSRGUXMHXWXUL]PX%RJDWNXOWXUQLLYRWLQLPMHVWRSRWSXQLPDQHVDPRWXULVWLNLPRGUHGLWHPPMHVWRNRMHYULMHGLSRVMHWLWLXUD]OLLWDGREDJRGLQHPMHVWRVDLURPGUXWYHQRPSULYODQRXDSRJRWRYR]DYLHVORMHYHGUXWYD3R]QDWRMHNDNRYHLQDXPMHUHQRUD]YLMHQLKGUDYDLUHJLMDLPDUDVSRQNXOWXUQLKDWUDNFLMDQDSRQXGLposjetiteljima u obliku povijesnih znamenitosti i batine. Relativno PDORLKLPDDWUDNFLMHNRMHXLVWLQXVWYDUDMXGRLYOMDMNXOWXUQRJLYRWDPMHVWD,SDNQRYHDWUDNFLMHLGRJDDMLLGHDOQLVX]DVWDYOMDQMHQRYHSHUVSHNWLYHSUHGGUDYXL]DPLMHQMDQMHPLOMHQMDOMXGLRWRPHNDNYRMHWRPMHVWR]DSUDYR.DNRNDH6LPRQ$QKROWRQRWRPMHVWDWUHEDMXQLMHNXOWXUQLGRJDDMNRMXHWXULVWNRMLSRVMHXMHGUDYXPRGDHOMHWLXYUVWLWLXVYRMSODQSXWRYDQMD2QRWRPMHVWXVWYDUQRWUHEDVXGRJDDMLNRMLHSUYHQVWYHQRGDWLOMXGLPDUD]ORJGDXRSHGRXXGUDYX.UHDWLYQRVWMHRQRWRUD]OLNXMH]DEDYQHGRJDDMHNRMLLJUDMXXORJXXSREROMDQMXPMHVWDLGRJDDMHNRMLVWYDUDMXYODVWLWRWULWHGRJDDMHNRMLVXPDJQHWQLLLQHPMHVWRVDPRSRVHELRGUHGLWHP6LURYLPDWHULMDOL]DERJDWUD]QROLNLSULYODDQNXOWXUQLLYRWSULWRPHVWROHHSRVYXGDLVDPRHNDMXGDLKQHWNRVDVWDYLQDQRYQDLQ2QRWRPMHVWDWUHEDMXVXOMXGLVPDWRPDPELFLMRPNUHDWLYQRXLHQHUJLMRPNRMLPRJXXVSRVWDYLWLWHYH]HGDWLLPLYRWLXLQLWLGDse dogode nevjerojatne stvari; oni trebaju potporu, moral i financije, kako bi im pomogli u kreativnom razmiljanju i radu na kreativnim LGHMDPDXNUDWNRGUDYDPRUDL]JUDGLWLGXKNUHDWLYQRJSRGX]HWQLWYD]DNOMXXMH$QKROW

=DKYDOMXMXLWXUL]PXPQRJHVX]HPOMHVNLQXWHVSRSLVDQDMVLURPDQLMLKDWRVXSRVWLJOHWDNRWRVXXWXULVWLNXSRQXGXXYUVWLOHWUDGLFLRQDOQHYULMHGQRVWL

,PLGGUDYHLQMH]LQXVSMHKXWXUL]PXVLJXUQRVXPHXVREQRSXQRRYLVQLMLQHJRLPLGLXVSMHKGUDYHQDGUXJLPSRGUXMLPDPHXQDURGQRJGMHORYDQMD9HLQDWXULVWDGRQRVLRGOXNXRWRPHJGMHHSXWRYDWLQDWHPHOMXYUORPDORLQIRUPDFLMDLOLSUHSRUXNDDHVWRVDPRQDWHPHOMXGRMPDVWHHQRJJOHGDQMHPWHOHYL]LMHLWDQMHPNQMLJDLQRYLQDLOLWXULVWLNLKEURXUD6GUXJHVWUDQHGRVWXSDQL]ERUSULYODQLKWXULVWLNLKRGUHGLWDVYDNRGQHYQRVHSRYHDYDDRQMLKRYXL]ERUXRGOXXMXPLQLPDOQHUD]OLNH'HVWLQDFLMHVHPHXVREQRERUHQHVDPRNYDOLWHWRPSRQXGHLQLLPFLMHQDPDYHLXODJDQMLPDXNUHLUDQMHLPLGD.DNRVHSRYHDYDMXJOREDOQLSULKRGLRGWXUL]PDWDNRHUDVWLLNRQNXUHQWQRVWXSULYODHQMXWXULVWDDWLPHLVYHYHDYDQRVWLPLGD,]ERUGHVWLQDFLMH]DRGPRUWDNRHUMHYDDQSRND]DWHOMLYRWQRJVWLODOLIHVW\OH]DGDQDQMHDPELFLR]QHSRWURDHPMHVWDNRMDL]DELUX]DVYRMNUDWNLRGPRULQDNRMLPDHSRWURLWLVYRMWHNR]DUDHQLGRKRGDNVYHYLHPRUDMXLPDWLHPRFLRQDOQXSULYODQRVWYHOLNLNRQYHU]DFLMVNLNDSLWDOSDDNLFHOHEULW\YULMHGQRVW1HGYRMEHQRMHNDNRHPRXVWROMHXVYMHGRLWLSRMDYLWXULVWLNLKGHVWLQDFLMDNDRPRGQLKGHWDOMD'RLVWDNDRVLPEROLVWLODGHVWLQDFLMHQXGHVOLQHSRWURDNHSRJRGQRVWLNDRLVQDQREUHQGLUDQLSUHGPHWLNRMLLVWLXLYRWQLVWLO2QLVHNRULVWHNDNRELprenosili poruke i ukazivali na pripadnost skupini, ba kao to RGOD]DNQDRGPRUSUHGVWDYOMDL]UDDMQRVUHGVWYRNRMHRGDLOMHSRUXNHRLGHQWLWHWXLYRWQRPVWLOXLVWDWXVX3XWRYDQMHUDGLRGPRUDVYHYLHSURLPDQDHVYDNRGQHYQHUD]JRYRUHQRLGDOMHRVWDMHYUOR]DKWMHYQRLVNXVWYRNRMHXNOMXXMHWHPHOMLWRSODQLUDQMHX]EXHQRLHNLYDQMHLXJRGQRSULVMHDQMH6XYHQLULLXVSRPHQHYUDDMXQDPXVMHDQMHLPDWHULMDOL]LUDMXWDLVNXVWYDSULMDWHOMLPDLURDFLPDSRND]XMHPRIRWRJUDILMHLUD]JOHGQLFHVSRUXNRP"volio bih da si i ti tu", a roba s logotipima i prtljaga s putnim naljepnicama svima koje to zanima govore "bio sam tamo i tamo, LQLRVDPWRLWR

,]ERUGHVWLQDFLMHNDRSRND]DWHOMLYRWQRJVWLOD

0RNXOWXUQRJWXUL]PD