NAPUŠTENI CENTAR BRUXELLESA TIJEKOM KRIZE COVID-19

IZDANJE 2 /2020

MAGAZINE

COVID-19 POGAĐA EUROPUčlanovi EZA-e opisuju dojmove iz vlastite perspektive.

ISTRAŽIVANJE EUROFOUND-Anejednakosti će rasti.

MINIMALNE PLAĆE kisik za rast EU-a.

RURALNI EGZODUS U EUROPIopasnosti i rješenja.

U V O D N I K KAZALO

Dragi čitatelji,Vraćamo se nakon ljetne stanke s drugim brojem našeg novog časopisa EZA. U proljeće je još uvijek postojala nada da ćemo se što prije vratiti u “staru normalnost” po izlasku iz karantene. Danas smo svjesni činjenice da ćemo još dugo morati živjeti s “novom normalnošću”, tj. s koronavirusom. Pandemija ima dramatičan utjecaj na društvo općenito, a posebice na gospodarstvo, s posljedicama koje će biti osjetne u narednoj budućnosti. U časopisu EZA objavljeni su dojmovi članova EZA-e, zajedno s izvještajem o najnovijim znanstvenim nalazima EUROFOUND-a.EU i države članice sada pokušavaju odgovoriti na probleme izazvane virusom COVID-19 nizom dosad neviđenih mjera. Početni uspješni rezultati već su vidljivi. Europski plan oporavka “Nova generacija EU” korak je u pravom smjeru. Gospodarski oporavak nakon korone mora biti održiv i hrabar. Države članice i EU moraju investirati u europsko gospodarstvo koje je inovativno, održivo i konkurentno, a koje otvara radna mjesta pogodna za ljude i jača socijalnu dimenziju EU-a.

U cilju održavanja sustava bili su uključeni mnogi neophodni radnici koji su izvršavali svoje poslove često pod nesigurnim uvjetima. Trebali bismo biti zahvalni na svim njihovim naporima i zauzeti se za njih. Jedan od instrumenata za utvrđivanje poštenih plaća sastoji se u europskoj minimalnoj plaći, koja se razmatra u jednom od poglavlja časopisa. Unatoč svim dramatičnim posljedicama krize, iz vida ne bismo trebali izgubiti par pozitivnih aspekata. Dramatične posljedice od koronavirusa također su prilika za promjenu smjera. Hoćemo li uspjeti iskoristiti ovu priliku u pozitivnom smislu?

Pandemija također pruža priliku EZA-i. Ona nas je prisilila na modernizaciju, a digitalizacija je nametnuta slijedom okolnosti, nešto od čega smo i mi u EZA-i imali koristi nakon prevladavanja početnih poteškoća. Zajedno s našim partnerima iz Latvije, Austrije, Rumunjske, Španjolske i drugih zemalja, uspjeli smo ponuditi i nekoliko projekata u digitalnom ili hibridnom formatu koji su prvotno bili planirani kao fizički sastanci. EZA sustav obrazovanja radi i preko interneta! Bez namjere za potpunom zamjenom za osobe koje fizički prisustvuju događajima, u nesigurnim vremenima trenutne pandemije ova opcija nudi mogućnosti koje mi kao radničke organizacije definitivno ne bismo smjeli propustiti!

Nadam se da ćete uživati u čitanju časopisa. Ostanite zdravi!

Sigrid Schraml Glavna tajnica

4

8

11

14

16

COVID-19 POGAĐA EUROPU:članovi EZA-e opisuju dojmove iz vlastite perspektive.

ISTRAŽIVANJE EUROFOUND-A:nejednakosti će rasti.

MINIMALNE PLAĆE: kisik za rast EU-a.

RURALNI EGZODUS U EUROPI:opasnosti i rješenja.

UREDNIŠTVO

COVID-19: KRIZA POGAĐA EUROPU

BJØRN VAN HEUSDEN, WOW, NIZOZEMSKAZa relativno malu zemlju kriza nas je prilično pogodi-la. Jedna od glavnih poduzetih mjera bilo je zatvaranje ureda, radnih mjesta i škola. Odgovor javnosti bio je pozitivan i građani su se pomirili s poduzetim mjera-ma.

Ja osobno sam uspio pronaći dobru ravnotežu između rada i brige za svoje dvoje djece. Srećom, moj posao izvršnog tajnika Svjetske organizacije radnika (WOW) omogućuje mi rad od svuda. To mi je uistinu išlo u ko-rist. U suprotnom bi naša situacija bila sasvim drugači-ja. Za mene je ta činjenica vrlo korisna i zahvalan sam na tome.

Prije krize išao bih u ured najmanje tri puta tjedno, dok sada odlazim možda jednom tjedno, a ponekad i ma-nje od toga. Moja mreža kontakata ne nalazi se nužno u uredu, već je raširena po Europi i svijetu. Kao i mno-ge moje kolege, ono što me zapanjuje jest činjenica da način na koji sada obavljamo zadatke zapravo djeluje i ponekad je daleko učinkovitiji od prijašnjeg načina.

SERGIO SILVANI, EFAL/MCL, ITALIJARad na daljinu, kontinuirana pomoć, digitalna obuka, ali i solidarnost i podrška obiteljima. EFAL i Kršćanski radnički pokret nije uplašila ekonomska kriza koju je izazvao COVID, već su zasukali rukave kako bi stali uz najranjivije i spriječili da epidemija postane daljnji uzrok raspada na društvenom i gospodarskom nivou. Na taj su način članovi naših organizacija i volonteri započeli solidarne inicijative u cijeloj zemlji. U talijan-skoj regiji Emilia-Romagni, koronavirus prouzročio je više od 800 smrtnih slučajeva na teritoriju Piacenze. Te okolnosti dovele su do toga da naša zajednica, kao i razni pokreti te udruge ponovno otkriju istinski osjećaj velikodušnosti.

Cremona i drugi gradovi u Lombardiji bili su teško pogođeni virusom, gdje su naši volonteri surađivali u stvaranju trijažne strukture kako bi se izbjegla zaraza u bolnici. Bergamo je bio jedan od gradova najviše pogo-đen COVID-19 u Italiji, s 575% više umrlih osoba nego u istom razdoblju prošle godine, a lijesovi su se gomi-lali u crkvama. Naši su uredi cijelo vrijeme bili otvoreni, provodeći sve potrebne mjere opreza.

EFAL je u međuvremenu nastavio sa svim svojim ak-tivnostima obuke i to putem interneta, pa čak uključu-jući i neke tečajeve napravljene posebno u skladu sa hitnom situacijom prouzrokovanom koronavirusom. Brojni webinari pružili su radnicima različitih kategori-ja priliku da nauče sve informacije potrebne za zaštitu svog zdravlja i obavljaju svoj posao u potpunoj sigur-nosti. Obuka i podrška u tom području i dalje će biti dostupna u radu tijela MCL-a i u post-COVID fazi.

Pandemija je imala ogroman utjecaj na Europsku uniju. Organiza-cije članice EZA-e iznose svoje dojmove o tome kako su se nosile s koronavirusom.

BJØRN VAN HEUSDEN, WOW, NIZOZEMSKA

BOLNICA U BERGAMU U TRAVNJU 2020

TEKSTOVI: Lukas FleischmannSLIKE: EZA-Network

JOSEPH THOUVENEL, CFTC, FRANCUSKAMjere za poticanje zaposlenika za ostanak kod kuće, poput skraćenog rada, uzrokuju visoke troškove. Po ovom pitanju, CFTC pamti izjave ministrice rada Muriel Pénicaud, koja je najavila da će država preuzeti odgo-vornost u slučaju osoba u nemogućnosti odlaska na posao, a koja će se temeljiti na većoj osnovi od uobiča-jene minimalne plaće. Ovo je bio jedan od naših prijed-loga. CFTC smatra da bi se ta razdoblja skraćenog rada trebala koristiti za poticanje aktivnosti obuka, posebno obuke na daljinu, tj. obuke kod kuće. To rješenje je u skladu s ograničenjem broja osoba koje se sastaju, a istovremeno predstavlja produktivan pristup situaciji s prednostima za tvrtku kao i za radnika!

CFTC se također slaže s ministričinim prijedlogom da se omogući bolovanje bez prethodne posjete liječniku, bez perioda čekanja te bez gubitka plaće, s time da po-slodavac mora podnijeti svu dokumentaciju. “Ako ima-te dijete mlađe od 16 godina i rad na daljinu nije mo-guć, automatski imate pravo na bolovanje”, izjavila je gospođa Pénicaud. CFTC se također zalaže za obustavu primjene novih pravila osiguranja od nezaposlenosti i odgađanje bankovnih zajmova u najtežim situacijama. Na kraju, poziva se na veća državna jamstva u pogledu plaćanja stanarina iznajmljivačima socijalnih stanova i privatnim osobama. Konačno, CFTC žali zbog tužne predstave nastale zbog europskog nedostataka soli-darnosti prema našim talijanskim susjedima koji su bili prisiljeni osloniti se na pomoć Kine u opskrbi maska-ma, aparatima za disanje i ventilatorima.

ANTONIO M. SANTAMARÍA, HOAC, ŠPANJOLSKAKao radnici, u mnogim smo se slučajevima morali su-očiti s pandemijom bez potrebnih sredstava. Zdrav-stveni sektor zabilježio je visoku razinu zaraze među liječnicima, medicinskim sestrama i tehničarima, admi-nistrativnim osobljem i osobljem za čistoću u domovi-ma zdravlja, osobljem koje radi u staračkim domovima, osobljem koje skrbi o našim starijim i ovisnim osoba-ma itd.

Slično tome, našim je sindikatima pristup radu s kole-gama bio iznimno otežan. Nismo ih mogli ići posjetiti, oni nisu mogli doći u naše urede. Kontakt je bio uspo-stavljan telefonskim putem i putem video konferenci-ja. Bili smo zatočeni brojem prijava za radna mjesta na ograničen vremenski period, koja iziskuju rad u gotovo svako doba dana... i noći. Još je bilo bolnije vidjeti da mnogi radnici nisu primali javnu pomoć u razdoblju u kojem nisu radili.

Ova nam je situacija dala priliku za razvoj u smislu po-boljšanja ljudskih aspekata, koje smo možda više za-nemarivali usred tolike opsjednutosti proizvodnjom i potrošnjom: vrijeme da se zaustavimo i razmislimo, da vrednujemo male svakidašnje stvari te jednostav-na, svakodnevna zadovoljstva, da slušamo i obraćamo pažnju na osobe oko nas, da pokažemo onaj najkrea-tivniji i umjetnički dio koji je u svakome od nas, s većim osjećajem zajedništva, u cilju borbe protiv invazivnog individualizma.

COVID-195

MARA ERDELJ, BOFOS, SRBIJAJedna od prvih mjera bila je distribucija osobne zaštit-ne opreme (maske, rukavice, gelovi za dezinfekciju) svim zaposlenicima (to se nastavilo i nakon ukidanja izvanrednog stanja). Neki su poslodavci uložili dodatne napore kako bi pomogli zaposlenicima da održe bo-lju kvalitetu života u zabrinjavajućoj situaciji izolacije. Svakodnevno su izdavali kratko e-glasilo s korisnim savjetima pod nazivom “Optimizmom protiv korona-virusa” i e-knjižicu općenitog sadržaja pod nazivom “Vodič za zaposlenike”. To pokazuje načine prilagodbe novoj situaciji uzrokovanoj koronavirusom s posebnim navodima i uputama za rad od kuće i stvaranje mreže kontakata. Neki su poslodavci omogućili svojim zapo-slenicima svakodnevno gledanje korisnih videozapisa, npr. kako očuvati mentalno zdravlje u kriznim situaci-jama, pod naslovom “Higijena duše” autora dr. Zorana Ilića, psihijatra i psihoterapeuta.

Postoje i negativni primjeri, ali na sreću ne iz našeg sek-tora. Grad Leskovac jedan je od takvih loših primjera u kojem se nalazi južnokorejska tvornica kabela “Jura”, gdje je poslodavac odlučio nastaviti s radom unatoč izbijanju epidemije, bez smanjivanja broja zaposlenih ili primjene odgovarajućih zaštitnih mjera. Kao rezultat toga, Leskovac je i dalje jedno od lokalnih žarišta koro-navirusa u našoj zemlji.

VESSELIN MITOV, PODKREPA, BUGARSKABugarska je mala zemlja s otvorenim gospodarstvom koja jednostavno nije mogla dopustiti da virus izmakne kontroli. Također je morala uzeti u obzir postojeće ka-pacitete nacionalnog zdravstvenog sustava. Uzimajući sve to u obzir, Bugarska je brzo reagirala pred krizom COVID-19. Bili smo jedna od prvih država u Europi koja je uspostavila Odbor za hitne slučajeve i uvela aktiv-ne mjere ograničenja kako bi smanjila širenje zaraza. Nacionalne mjere bile su u potpunosti u skladu s pre-porukama, a stanovništvo je bilo svakodnevno obavje-štavano o epidemiološkoj situaciji.

Činjenica da Bugarska ima najniži omjer potvrđenih slučajeva u Europi i treći najniži omjer smrtnih slučaje-va od ove bolesti pokazatelj je koliko su ove mjere bile pravovremene i dobre. Socijalni dijalog je bio uspješno korišten u svrhe razvijanja modela skraćenog rada, ko-jim se sprečavaju masovni tehnološki viškovi i omogu-ćava tvrtkama da zadrže osoblje, kako bi se osiguralo brzo pokretanje poslova nakon krize. To je vjerojatno razlog zašto je Bugarska uspjela kontrolirati širenje pandemije.

BARBARA SURDYKOWSKA, SOLIDARNOŚĆ, POLJSKANažalost, epidemija COVID-19 istaknula je slabost polj-skog trodjenog sustava dijaloga. Vlada nije uvidjela potrebu za dijalogom sa socijalnim partnerima o sve-obuhvatnim rješenjima za spašavanje gospodarstva. Još je gore što je napala autonomiju socijalnih partnera uvođenjem propisa tijekom razdoblja epidemije koji premijeru omogućuje opoziv članova glavnog trodjel-nog tijela - Vijeća za socijalni dijalog koji se sastoji od predstavnika sindikata i organizacija poslodavaca. To je naišlo na prosvjede i zabrinutost ITUC-a, ETUC-a i ILO-a.

Što se tiče zaštite radnih mjesta tijekom krize, vlada je uvela standardna rješenja slična onima koja su usvo-jena u drugim državama članicama (sufinanciranje zastoja i smanjenje radnog vremena). Međutim, čini se da se veći fokus stavlja na samozaposlene nego na zaposlenike. U slučaju zaposlenika, ključno pitanje u trenutnoj teškoj situaciji na tržištu rada sastoji se u povećanju naknada za nezaposlenost, koje su izuzetno niske u usporedbi s drugim zemljama EU-a.

COVID-197

BARBARA SURDYKOWSKA, SOLIDARNOŚĆ

“OČEKUJE SE DA ĆE POSLJEDI-CE KRIZE COVID-19 POVEĆATI POSTOJEĆE NEJEDNAKOSTI” EZA: Države članice EU-a dramatično su pogođene pan-

demijom. Kakav utjecaj pandemija ima na socijalne politike? Možete li nam dati par općenitih izjava o tome?

Massimiliano Mascherini: Prema nalazima istraživanja Eurofound-a “Živjeti, raditi i COVID-19”, u travnju 2020. oko 28% zaposlenika tvrdilo je da je privremeno ostalo bez posla (23%) tj. trajno (5%). U drugom valu istraživanja u srpnju 2020. oko 11% izjavilo je da je trajno ostalo bez posla. Koliko god su ove brojke dramatične, EU i države članice pokrenule su nekoliko inicijativa kako bi spriječile da gospodarska kriza preraste u opasniju socijalnu krizu. Modeli skraćenog rada, čija je učinkovitost dokazana tijekom prethodne krize, pojačani su u svim državama članicama EU-a. Nadalje, Eurofound je pokrenuo COVID-19 EU PolicyWatch, sustav koji prikuplja informacije o tome kako vlade i socijalni partneri reagiraju na krizu, a također prikuplja primjere iz prakse uvedene od strane poduzeća i usmjerene na ublažavanje socijalnih i gospodarskih posljedica. Konačno, u srpnju 2020. čelnici EU-a dogovorili su se o izvanrednim mjerama za oporavak: “EU nove generacije (NGEU)”. Cilj paketa je pomoć u obnovi EU-a nakon pandemije COVID-19 i podrška ulaganjima u zelene i digitalne tranzicije.

EZA: Govoreći o nejednakostima: postoje li određene tendencije kao posljedica krize?

Massimiliano Mascherini: Iako se čini da su žene otpornije na COVID 19 od muškaraca u pogledu zdravstvenih rezul-tata, to nije slučaj kada je riječ o gospodarskim i socijalnim posljedicama. Očekuje se da će posljedice krize COVID-19 pojačati postojeće nejednakosti. S tim u vezi, iznimno sek-torska priroda gospodarske krize u ovom trenutku ukazuje na postojeći rizik da mladi i žene postanu žrtve ove krize.Ne bismo smjeli zaboraviti da su mladi bili žrtve prethodne krize, s velikom porastom nezaposlenosti mladih i stopom skupine NEET-a (mladi koji se niti školuju niti su u radnom odnosu) koja je potresla Europu u razdoblju 2008.-2013. Vrlo je važno trenutno djelovanje kako se povijest ne bi ponovila. S tim u vezi, paket Europske komisije “Potpora za zapošljavanje mladih: lakši prelazak u svijet rada za novu generaciju”, kao i prijedlog za jačanje Europskog jamstva za mlade u srpnju 2020. bili su vrlo pravodobni - ključni za sprečavanje ponovnog porasta stope nezaposlenosti.

EZA: Možete li biti malo konkretniji u pogledu rodnih nejednakosti kao posljedice krize?

Massimiliano Mascherini: Čini se da su neželjene posljedice uspostavljenih mjera u vidu suzbijanja pandemije, poput zaključavanja, dodatno opteretile žene. Udio žena na nepla-ćenim radnim mjestima vjerojatno će se znatno povećati, a djeca koja ne pohađaju školu kao i svi stariji uzdržavani

članovi kuće iziskivati će povećanu skrb. Podaci Eurofoun-da iz istraživanja “Živjeti, raditi i COVID-19” to potvrđuju i pokazuju opće pogoršanje ravnoteže između radnog i pri-vatnog života među radnicima u Europi, posebno ženama. Ispitivanja provedena među roditeljima male djece (do i uključujući 11 godina) potvrđuju da su sukobi u ravnoteži između posla i privatnog života više zabrinjavali žene nego muškarce. Na primjer, gotovo trećini ispitanih žena bilo je teško koncentrirati se na svoj posao, u usporedbi sa šesti-nom muškaraca, dok su obiteljske obveze sprečavale više žena (24%) nego muškaraca (13%) u odvajanju vremena za rad. Ali posao je utjecao i na obiteljski život: 32% žena u ovoj skupini reklo je da im posao uskraćuje vrijeme s obitelji, u usporedbi s 25% muškaraca. Iako bi neki rodno nejednaki utjecaji trenutne krize mogli biti privremeni te prestati važiti nakon potpunog izlaska iz karantene, drugi bi mogli imati dugotrajne posljedice. Stoga je bitno staviti gospodarsko i socijalno uključivanje žena u središte mjera oporavka.

EZA: Što je s državama članicama? Povećavaju li se tre-nutno razlike među njima?

Massimiliano Mascherini: Da, postoji rizik da bi se razlike ponovno mogle povećati kao što je bio slučaj tijekom krize 2008-2013. Turizam i putovanja čine veliki udio nacionalnog BDP-a u Francuskoj, Italiji i Španjolskoj - zemljama koje su vrlo pogođene pandemijom COVID-19. Stoga bi gospodarska kriza mogla imati asimetrični utjecaj među državama članicama.

EZA: Što je s državama članicama? Povećavaju li se trenutno razlike među njima?

Massimiliano Mascherini: Da, postoji rizik da bi se razlike ponovno mogle povećati kao što je bio slučaj tijekom krize 2008-2013. Turizam i putovanja čine veliki udio nacionalnog BDP-a u Francuskoj, Italiji i Španjolskoj - zemljama koje su vrlo pogođene pandemijom COVID-19. Stoga bi gospodarska kriza mogla imati asimetrični utjecaj među državama članicama.

INTERVJU: Lukas FleischmannSLIKE: Eurofound

MASSIMILIANO MASCHERINI ISTRAŽIVAČ PRI EUROFOUNDU

Massimiliano Mascherini iz EUROFOUND-a govori o rezultatima istraživanja “Živjeti, raditi i COVID-19” objavljenog u kolovozu 2020. godine.

“IAKO BI NEKI RODNO NEJEDNAKI UTJECAJI TRENUTNE KRIZE MOGLI BITI PRIVREMENI TE PRESTATI VAŽITI NAKON POTPUNOG IZLASKA IZ KARAN-TENE, DRUGI BI MOGLI IMATI DUGO-TRAJNE POSLJEDICE. STOGA JE BITNO STAVITI GOSPODARSKO I SOCIJALNO UKLJUČIVANJE ŽENA U SREDIŠTE MJERA OPORAVKA.“

ISTRAŽIVANJE EUROFOUND-A9

EZA: Kakve to posljedice ima za naše društvo?

Massimiliano Mascherini: Slabljenje društvenog napretka moglo bi potencijalno potkopati političku potporu za odr-žavanje ili produbljivanje gospodarske i političke integracije Europske unije. Povećane razlike među državama članicama sigurno će dovesti do toga da građani izgube povjerenje u sposobnost EU-a i vlastitih vlada u pogledu ispunjivanja obećanja o boljim radnim i životnim uvjetima. S tim u vezi, sporazum postignut na srpanjskom Vijeću vrlo je važan kako za davanje sredstava državama članicama da reagiraju na situaciju bez presedana, tako i za pokazivanje europske soli-darnosti svojim građanima. U vrijeme društvenih preokreta presudno je da se vrijednosti Europske unije, uključujući solidarnost, građanima prenose na pravi način. Važno je izbjeći komunikacijske propuste, poput dojma javnosti nakon Vijeća u travnju gdje se mislilo da su mediteranske zemlje, inače najteže pogođene pandemijom, bile napuštene od strane ostalih država članica, jer takvi dojmovi mogu lako povećati potporu populističkim i anti-EU pokretima.

EZA: Na koji će način kriza COVID-19 oblikovati rad i radnička prava u EU-u u budućnosti?

Massimiliano Mascherini: Kriza COVID-19 duboko mijenja naša društva i naše navike, uključujući tržišta rada i pristup uslugama. Aktivnosti poput telerada i rada na daljinu, na koje su određeni poslodavci jednom sumnjičavo gledali ili kontaktiranje i odlazak liječniku opće prakse radi e-recepta, postale su norma u samo nekoliko tjedana. Iako će neke od ovih promjena biti samo privremene, druge će ostati. Studije o produktivnosti rada na daljinu su u tijeku, ali moguće je da će pametni rad biti značajka tržišta rada nakon COVID-19 i da će biti lakše raditi od kuće u sektorima u kojima je to moguće.Iako ovaj novi oblik organizacije rada može zadovoljiti po-trebe i očekivanja onih radnika kojima je potrebna veća fleksibilnost, poput žena s djecom, nužna je dobra regulacija rada na daljinu kao i opskrba zaposlenika odgovarajućom opremom, jer oni sami ne bi smjeli snositi financijske troškove rada od kuće. Nadalje, propisi bi trebali osigurati jasnoću radnog vremena i uspostaviti pravo zaposlenika na prekid internetske veze kako bi se spriječila opasnost od nestajanja granica između posla, razonode i obiteljskog života.

ZGRADA BERLAYMONT U BRUXELLESU

INICIJATIVA EU-A O MINI-MALNIM PLAĆAMA: GDJE SE TRENUTNO NALAZIMO?Europska komisija upravo je završila savjetovanja o inici-jativi EU-a za minimalne plaće. Očekivanja su velika. Mon Verrydt, voditeljica EZA-inog ureda u Bruxellesu, objašnja-va važnost savjetovanja te njihovo značenje za sve članove EZA-ine mreže.

MINIMALNE PLAĆE11

Komisija je 3. lipnja pokrenula drugostupanjsko savjeto-vanje europskih sindikata i organizacija poslodavaca o tome kako osigurati pravedne minimalne plaće za sve

radnike u Europskoj uniji. To je uslijedilo nakon savjetovanja u prvoj fazi. Na temelju primljenih odgovora, Komisija je zaključila da postoji potreba za daljnjim djelovanjem EU-a. Iako već otprije politički prioritet komisije von der Leyen, nedavni događaji dodatno su učvrstili napore EU-a da smanji rastuće nejednakosti u plaćama i siromaštvo zaposlenih.Nicolas Schmit, povjerenik za radna mjesta i socijalna prava, rekao je: “Svaki šesti radnik u EU-u je svrstan u kategoriju niskoplaćenih osoba, a većinski udio čine žene. To su rad-nici koji su održavali naša društva i gospodarstva na životu kad je sve ostalo moralo stati. Ali paradoksalno, najteže će biti pogođeni krizom. Rad na inicijativi za minimalne plaće u EU-u važan je element naše strategije oporavka. Svatko zaslužuje pristojan životni standard. ” Ovdje u EZA-i bili smo pripremljeni za drugi krug. Budućnost minimalne plaće bila je središnja tema naše EZA konferencije u Bruxellesu (pro-čitajte članak u izdanju časopisa EZA 1/2020). Eurofound je na ovoj konferenciji predstavio različita saznanja koja su bila vrlo korisna za rasprave, poput razlika u nacionalnim minimalnim plaćama i njihovom kretanju (vidi grafikon). Kao europska radnička organizacija s naglaskom na jačanju i os-posobljavanju u okviru socijalnog dijaloga, želimo koristiti ova saznanja za podršku organizacijama članicama. Na primjer, postalo je jasno da su nove države članice iz istočne Europe posebice naglasile važnost postojanja jedinstvenog okvira i pravila za europske minimalne plaće. To će biti osnovni mehanizam za unapređivanje neophodne konvergencije između novih i starih država članica. Zapadnoeuropske

zemlje imaju tendenciju većeg usredotočavanja na važnost kolektivnog pregovaranja.

Važno je da je razina minimalne plaće dovoljno visoka da spriječi bilo kakav pritisak prema dolje i da se postigne stvarna uzlazna konvergencija u Europi.

Zapravo, Europska socijalna povelja kaže da bi minimalna plaća trebala biti 60% srednje plaće. U tom smislu, prema službenim podacima, mnoge osobe koje još uvijek zarađuju zakonski minimalnu plaću u većini su država članica EU-a izloženi riziku od siromaštva, jer srednja plaća ne raste.

Dovoljno visoka da bi spriječila pritisak prema dolje

TEKSTOVI: Mon VerrydtSLIKE: Lukas Fleischmann

MON VERRYDT, URED EZA U BRUXELLESU

Massimiliano Mascherini bio je privremeni šef odjela za socijalne politike na Eurofound-u od listopada 2019. Pridružio se Eurofound-u 2009. godine kao voditelj istraživanja, dizajnirajući i koordinirajući projekte o zapošljavanju mladih, mladima iz skupine NEET i njihovoj socijalnoj uključenosti, kao i o sudjelovanju žena na tržištu rada. Godine 2017. postao je viši voditelj istraživanja u odjelu za socijalne politike vodeći nova istraživanja o praćenju konvergencije u Europskoj uniji. Prije toga bio je znanstveni službenik u Zajed-ničkom istraživačkom centru Europske komisije. Studirao je na Sveučilištu u Firenci, smjer Osiguravateljske i statističke znanosti i završio doktorat iz primijenjene statistike. Gostujući je suradnik na Sveučilištu u Syd-neyu i na Sveučilištu Aalborg te gostujući profesor na Papinskoj akademiji društvenih znanosti.

Što se tiče poštenih minimalnih plaća, jedan presudan uvjet je pojačanje uključenosti socijalnih partnera i da vlade priznaju važnu ulogu kolektivnog pregovaranja i kolektivnih ugovora. Takav se pristup trenutno gubi u većini zemalja EU-a. Poslodavci odbijaju razgovarati sa sindikatima ili razmjenjivati mšljenja. Kao rezultat, dolazi do smanjenja kolektivnog pregovaranja na međuprofesionalnoj ili sektorskoj razini, što izravno dovodi do smanjenjivanja plaća. Predstavnici sindikata su pod velikim pritiskom jer poslodavci uvijek prijete otkazima kad plaće previše narastu. Međutim, rezultati istraživanja Eurofound-a pokazuju da povećanje minimalne plaće pozitivno utječe na domaću kupovnu moć i ne dovodi do gubitka radnih mjesta.Moramo se snažno zalagati na predstojećim raspravama o minimalnoj plaći EU-a koje će biti dio službenog trodjelnog dijaloga na nacionalnoj razini. To je jedini način da se glas zaposlenika uračuna i da se zaštite interesi radnika.

Poštena minimalna plaća temelj je za pristojan život. Minimalna plaća mora pokrivati košaru elemenata, prilagođenu svakoj zemlji. Ti su elementi: stvarne potrebe radnika i njihovih obi-telji, s obzirom na opću razinu plaća; troškovi života; socijalni dohotci i usporedni životni standard drugih društvenih sku-pina. Budući europski mehanizam minimalne plaće trebao bi također razmotriti nacionalnu granicu siromaštva za radnike

i njihove obitelji. Države članice trebale bi osigurati radnicima dovoljno tjednog, mjesečnog ili dnevnog radnog vremena u svrhu omogućavanja i ostvarivanja pristojne plaće. Potrebne su dodatne mjere za pravednu i zakonski propisanu minimalnu plaću, temeljenu na zaposlenju s punim radnim vremenom i uzimajući u obzir činjenicu da je sve veći broj radnika u nesigurnom, neformalnom ili nepunom radnom vremenu s manje radnog vremena nego što žele.

Uz srednje plaće, tvrdimo da dijalozi sa socijalnim partnerima redovito procjenjuju prag od 60% kako bi se potvrdilo da su plaće proporcionalne potrošačkim cijenama. Razina od 60% minimalni je prag i ne bi se trebala smatrati konačnim ciljem. Napokon, moramo se nadati da bilo koji donositelj politika koji sudjeluje u izgradnji boljeg EU društva zna ovu frazu napamet: minimalna plaća je kisik za rast EU-a.

Minimalna plaća je kisik za rast EU-a

Važnost za uključivanje soci-jalnih partnera

1€ - 3€

3€ - 5€

5€ - 9€

10€ - 12€

9€ - 10€

GRAFIČKI: Sofia Wunderling

MINIMALNE PLAĆE13

BU

LGARIA

LATVIARO

MAN

IAH

UN

GARY

GR

OU

P 1

250

-250

2

0 0

-2

500 4

750 6

1.000 8

1.250 10

1.750 14

1.500 12

2.000 16

2.250 18CRO

ATIA

LITHU

ANIA

CZECHIA

POLAN

D

SLOVAKIA

PORTU

GAL

MALTA

ESTON

IA

GREECE

SLOVEN

IA

GR

OU

P 2

SPAIN

NETH

ERLAND

FRANCE

IRELAND

GERM

ANY

(*)

LUXEM

BO

URG

BELG

IUM

GR

OU

P 3

UN

ITED KIN

GTD

OM

UN

ITED STATES

SERBIA

ALBAN

IA

TURKEY

NO

RTH M

ACEDO

NIA

(*)

MO

NTEN

EGRO

(*,**)

MINIMUM WAGES, JANUARY 2010

MINIMUM WAGES, JANUARY 2020

JANUARY 2010 AND AVERAGE ANNUAL RATE OF CHANGEE NOT AVAILABLE

JULY 2018 INSTEAD OF JANUARY 2020

AVERAGE ANNUAL RATE OF CHANGE, JAN. 2010 TO JAN. 2020 (RIGHT HAND SCALE)

***

NOTE: DENMARK, ITALY, CYPRUS, AUSTRIA, FINLAND AND SWEDEN: NO NATIONAL MINIMUM WAGE.

MINIMUM WAGES (EUR PER MONTH)

AVERAGE ANNUAL OF CHANGE (%)

GRAFIČKI: EUROSTAT

EZA: Za sve osobe iz velikih gradova koji sada čitaju ovaj časopis: opišite život u jednom španjolskom selu koji je pogođen ruralnim egzodusom. Koja je razlika u svakodnevnom životu u gradu i na selu?

Loranca Garces: Opisat ću grad i okrug Atienza, u kojemu sam gradonačelnik. Atienza je glavno središte okruga sa šar-mantnim krajolikom, kršnom i grubom zemljom, smješteno u podnožju stjenovitog dvorca, prepuno povijesnih trgova i ulica te romanskih crkava. Atienza je prošla kroz trenutke egzodusa, uzrokovanih ratovima, ali i naknadnog oporavka stanovništva otvaranjem rudnika srebra Hiendelaencina, a broj stanovništva pao je s 2.500 stanovnika 1900. godine na 475 stanovnika 2001. godine. Trenutno se broj stanovnika stabilizirao te nema većih padova. Ruralni egzodus utjecao je na smanjenje javnih usluga, poput obrazovanja, zdravstva i administrativnih usluga, što je natjeralo obitelji na traženje tih istih usluga u velikim gradovima. Svakodnevni je život na selu povoljniji nego u gradu u pogledu kvalitete i troškova života, a i troškovi stanovanja su jeftiniji. U suprotnom, u gradu se nalaze sva obrazovna, zdravstvena i prometna sredstva te bolja audiovizualna komunikacija.

EZA: Koje su najozbiljnije posljedice depopulacije u tim područjima Španjolske?

Loranca Garces: Depopulacija sa sobom donosi zatvaranje javnih usluga, napuštanje poslova i trgovina prehrambenih proizvoda, manje korištenje poljoprivrednih resursa i nesta-nak malih industrija.

EZA: Koji tip osoba napušta ruralna područja? Koji su glavni razlozi za odlazak sa sela?

Loranca Garces: Mladi su prvi koji napuštaju sela, budući da prema provedenim istraživanjima nemaju mogućnosti naći posao. Sljedeći koji napuštaju sela su obitelji sa školskom dje-com s ciljem pružanja djeci cjelovito i kvalitetno obrazovanje. I na kraju, one obitelji koje su u teškoj financijskoj situaciji i žive od socijalne pomoći bez mogućnosti pronalaska posla.

EZA: Kakve su sudbine ljudi koji napuštaju ruralne gra-

dove? Postoje li trendovi?

Loranca Garces: Odredišta su veliki industrijski gradovi s uslužnim obrtima te obalna turistička područja. Određeni mladi idu korak dalje i emigriraju u industrijalizirane europske zemlje, gdje imaju šanse da nađu posao.EZA: Koje se strategije moraju uspostaviti za zaustavljanje ili barem usporavanje ruralnog egzodusa?

Loranca Garces: Osnivanje malih i srednjih tvrtki, bilo javnih ili privatnih u glavnim središtima okruga, kao što je slučaj s Atienzom, u kojoj se nalazi mesna tvrtka koja zapošljava oko 54 radnika. Zatim promoviranje rada na daljinu i turističke ponude zasnovane na ekologiji i povijesnom bogatstvu područja.

EZA: Kakvu ulogu igraju migracije? Može li to biti rješenje?

Loranca Garces: U specifičnom slučaju dviju tvrtki iz Atienze, 80% njihovih zaposlenika su doseljenici koji žive u Atienzi i u gradovima u okolini te su porijeklom iz Rumunjske, Bugarske, Poljske, Ekvadora, Bolivije i Kolumbije.

EZA: Pretpostavimo da doseljenici pružaju rješenje pro-blema. Kako im se može omogućiti pristup integraciji i obrazovanju?

Loranca Garces: Integracija iberoameričkih doseljenika zbog kulture i jezika je brza i protječe bez problema. Eu-ropski imigranti oslanjaju se na članove obitelji koji su već integrirani u okolinu. Što se tiče obrazovanja, budući da je ono besplatno u Španjolskoj, imigranti imaju jednak pristup i uvjete kao španjolski državljani.

EZA: Kakvu ulogu igra digitalizacija? Postoji li u tom području dovoljno dobra infrastruktura?

Loranca Garces: Svjestan sam toga da je digitalizacija po-kretač promjena i generator te koristan alat za otvaranje novih radnih mjesta, ali trenutno u ruralnim područjima ne postoje telematske mreže, a one postojeće su loše kvalitete i ne jamče sigurnost.

INTERVJU: Lukas Fleischmann

Ovaj intervju snimljen je za vrijeme seminara članova EZA C.E.A.T. (Europski centar za radnička pitanja), održan u srpnju 2020. u Atienzi, te je digitalno dostupan.

RURALNI EGZODUS U EUROPI15

RURALNI EGZODUS U EUROPI: OPASNOSTI I RJEŠENJA

To je problem koji pogađa mnoge zemlje u Europi: ruralni eg-zodus. Kada se depopuliraju cijele površine zemlje, preostalo lokalno stanovništvo suočeno je s ogromnim izazovima. Primjer je Atienza u Španjolskoj. Razgovarali smo s gradonačelnikom Pedrom Lorancom Garcesom o mogućim rješenjima.

ULIČICA U ATIENZI U ŠPANJOLSKOJ

NAPUŠTENO MJESTO U BRANDENBURGER TORU U BERLINU

MAGAZIN

IzdavačEZA – Europski centar za radnička pitanja Johannes-Albers-Allee 2 53639 KönigswinterTel. +49 - 22 23 - 29 98 - 0Fax +49 - 22 23 - 29 98 - 22E-Mail: eza@eza.org www.eza.org

RedakcijaSigrid Schraml, Lukas Fleischmann (Odgovorni urednik), Mon Verrydt, Norbert Klein, Victoria Znined, Matthias Homey

Urednički dizajn i grafikaSofia Wunderling, 40227 Düsseldorfwunderling.myportfolio.com

FotografijeLukas Fleischmann, Shutterstock, AV EC Europe, Eurofound

IzlaziTri puta godišnjePublikaciju financijski podupire Europska unija.

UREDNIŠTVO