magistarski rad

7/18/2019 Magistarski Rad

http://slidepdf.com/reader/full/magistarski-rad-56d63f641ee02 1/154

S V E U Č I L I Š T E U Z A G R E B U

EKONOMSKI FAKULTET U ZAGREBU

HRVOJE SERDARUŠIĆ

U T J E C A J F I N A N C I J S K O G P O L O Ž A J A I A K T I V N OS T I N A

NOVČANI JAZ I PROFITABILNOST HRVATSKOG TURISTIČKOG SEKTORA

( M A G I S T A R S K I R A D )

ZAGREB, 2007.



Ime i prezime: Hrvoje Serdarušić

Adresa: Zagreb, Bencekovićeva 29a

Kontakt: +385 1 98 16 11 696






Povjerenstvo za ocjenu:

Prof.dr.sc. Lajoš Žager

Doc.dr.sc. Oliver Kesar

Prof.dr.sc. Danimir Gulin

Mentor: Prof.dr.sc. Danimir Gulin

Zagreb, 2007.





PDS «RAČUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE»

HRVOJE SERDARUŠIĆ




ZAGREB, 2007.



Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora, magistarski rad

stranica I.

Hrvoje Serdarušić

DISPOZICIJA MAGISTARSKOG RADA

U T J E C A J F I N A N C I J S K O G P O L O Ž A J A I A K T I V N O S T I N A


1. UVOD……………………………………………………………………………..….1

2. OCJENA FINANCIJSKOG POLOŽAJA, LIKVIDNOSTI I AKTIVNOSTI

HRVATSKOG TURISTIČKOG SEKTORA………………………………….…..222.1. Ocjena zaduženosti………………………………………………..23

2.2. Ocjena likvidnosti…………………………………………………..44

2.3. Ocjena aktivnosti…………………………………………………..61

3. NOVČANI JAZ HRVATSKOG TURISTIČKOG SEKTORA……………………77

3.1. Faktori novčanog jaza……………………………………………..77

3.2. Utjecaj zaliha, obveza i potraživanja na novčani jaz……..……92

3.3. Metodologija utvrđivanja novčanog jaza………………………..96

3.4. Međuovisnost novčanog jaza i novčanog toka………….…….109

4. PROFITABILNOST KAO POSLJEDICA AKTIVNOSTI I NOVČANOG JAZA

HRVATSKOG TURISTIČKOG SEKTORA…………………………………….113

4.1. Utjecaj aktivnosti na novčani jaz………………………………..113

4.2. Utjecaj novčanog jaza na profitabilnost……………………..…114

4.3. Model utjecaja financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz iprofitabilnost hrvatskog turističkog sektora……………………115

5. ZAKLJUČAK………………………………………………………………………121

LITERATURA……………………………………………………………………..125

PRILOZI…………………………………………………………………………...130




stranica II.

SADRŽAJ MAGISTARSKOG RADA

U T J E C A J F I N A N C I J S K O G P O L O Ž A J A I A K T I V N O S T I N A

NOV Č ANI JAZ I PROFITABILNOST HRVATSKOG TURISTI Č KOG SEKTORA

1. UVOD…………………………………………………………………………………1

1.1. DEFINIRANJE OSNOVNIH KATEGORIJA…………………………...….2

1.1.1. UPRAVLJANJE NOVČANIM JAZOM (OBRTNIM KAPITALOM

«CASH GAP»)……………………………………………………….2

1.1.2. RADNI KAPITAL…………………………………………………….5

1.1.3. PROFITABILNOST MJERENA KROZ NOVČANI TOK…………71.1.3.1. UTVR ĐIVANJE I KORIŠTENJE EBITDA………….....8

1.1.3.2. UTVR ĐIVANJE NOVČANOG TOKA………….………9

1.1.3.2.1. SLOBODNI NOVČANI TOK……………………….....12

1.2. CILJEVI ANALIZE NOVČANOG JAZA………………………………..14

1.3. CILJEVI I METODE ISTRAŽIVANJA………………………………….18

1.4. PROVJERA MERITORNOSTI UZORKA……………………………...19


HRVATSKOG TURISTIČKOG SEKTORA…………………….………………..22

2.1. Ocjena zaduženosti……………………………………...………………23

2.1.1. Definicija pokazatelja zaduženosti………………………...…23

2.1.2. Ocjena i izračun zaduženosti: Koeficijent zaduženosti….…24

2.1.3. Ocjena i izračun zaduženosti kroz ostale pokazatelje……..28

2.1.3.1. Dodatni pokazatelji kod ocjene zaduženosti..31

2.1.3.2. Dodatak kod ocjene i izračuna zaduženosti:ocjena stabilnosti………………………………35

2.1.4. Korelacije i značaj pokazatelja zaduženosti………………...38

2.1.5. Zaključak ocjene zaduženosti te preporuke vjerovnicima i

investitorima……………………………………………………41

2.1.5.1. Pregled trendova i komentar…………………41

2.1.5.2. Preporuke vjerovnicima i investitorim……….43




stranica III.

2.2. Ocjena likvidnosti………………………………………………….……….44

2.2.1. Definicija pokazatelja likvidnosti……………………...………44

2.2.2. Ocjena i izračun likvidnosti: Koeficijent likvidnosti I……..…45

2.2.3. Ocjena i izračun likvidnosti: Koeficijent likvidnosti II……….47

2.2.4. Ocjena i izračun likvidnosti: Koeficijent likvidnosti III………49

2.2.5. Ocjena i izračun likvidnosti: Radni kapital…………………..52

2.2.6. Sažetak i značaj ocjene likvidnosti…………………………..53

2.2.6.1. Dodatak ocjeni likvidnosti – Analiza novčanog

toka……………………………………………...55

2.2.6.2. Matrica utjecaja pokazatelja likvidnosti narazne pokazatelje……………………………...59

2.2.7. Preporuke vjerovnicima i investitorima………………………60

2.3. Ocjena aktivnosti…………………………………………………………..61

2.3.1. Definicija pokazatelja aktivnosti………………………………61

2.3.2. Ocjena i izračun aktivnosti: Obrtaj kratkotrajne imovine…..62

2.3.3. Ocjena i izračun aktivnosti: Obrtaj zaliha……………………63

2.3.4. Ocjena i izračun aktivnosti: Obrtaj potraživanja…………….66

2.3.5. Ocjena i izračun aktivnosti: Obrtaj dobavljača…………...…67

2.3.6. Ocjena i izračun aktivnosti: Obrtaj ukupne imovine………..68

2.3.7. Sažetak i značaj ocjene aktivnosti……………………...……70

2.3.7.1. Matrica utjecaja pokazatelja aktivnosti na razne

pokazatelje………………………………….………70

2.3.7.2. T-test matrice………………………...…………….72

2.3.7.3. Sažetak po pokazateljima – trendovi…………….73

2.3.8. Preporuke vjerovnicima i investitorima………………………75

3. NOVČANI JAZ HRVATSKOG TURISTIČKOG SEKTORA……………………77

3.1. Faktori novčanog jaza………………………………………………….….77

3.1.1. Definicija novčanog jaza………………………………………77

3.1.2. Zalihe……………………………………………………………78

3.1.2.1. Korelacije zaliha……………………………………81




stranica IV.

3.1.2.2. Dani vezivanja zaliha………….…………..………82

3.1.3. Potraživanja…………………………………………………….83

3.1.3.1. Korelacije potraživanja…………………………….86

3.1.3.2. Dani vezivanja potraživanja…………………...….87

3.1.4. Dobavljači………………………………………………………88

3.1.4.1. Korelacije dobavljača……………………….……..90

3.1.4.2. Dani vezivanja dobavljača………………………..91

3.2. Utjecaj zaliha, obveza i potraživanja na novčani jaz…………………..92

3.2.1. Utvrđivanje i ocjena novčanog jaza………………………….92

3.2.2. Korelacija novčanog jaza i prihoda……………………..…...953.3. Metodologija utvrđivanja novčanog jaza………………………………...96

3.3.1. Model novčanog jaza………………………………………….97

3.3.1.1. Model novčanog jaza s promjenom kamatne stope

kredita……………………………………….………97

3.3.1.2. Model novčanog jaza s promjenom broja dana

novčanog jaza…………………………………….101

3.3.2. Utjecaj novčanog jaza na financijski položaj i

profitabilnost…………………………………………….…….103

3.3.2.1. Utjecaj na likvidnost……………………...………103

3.3.2.2. Utjecaj na zaduženost…………………...………105

3.3.2.3. Utjecaj na aktivnost………………………………106

3.3.2.4. Utjecaj na profitabilnost………………………….107

3.3.2.5. Sažetak utjecaja novčanog jaza na financijski

položaj i profitabilnost……………………………109

3.4. Međuovisnost novčanog jaza i novčanog toka……………….……….109


HRVATSKOG TURISTIČKOG SEKTORA………………………….…………113

4.1. Utjecaj aktivnosti na novčani jaz…………………………………….....113

4.2. Utjecaj novčanog jaza na profitabilnost……………………….……….114




stranica V.

4.3. Model utjecaja financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i

profitabilnost hrvatskog turističkog sektora……………………..……..115

4.3.1. Novčani jaz……………………………………………..……..115

4.3.2. Profitabilnost……………………………………….…………118

5. ZAKLJUČAK……………………………………………………….……………..121

LITERATURA………………………………………..……………………………125

PRILOZI………………………………...…………………………………………130

ŽIVOTOPIS……………………...…………………..…………………...………141

KRATICE……………………...……………..………………………...…………143




stranica 1

1. UVOD

Financijska teorija i praksa razvile su mnoge modele za praćenje financijskih

pokazatelja, pa su time takvi modeli dobili na važnosti radi svoje uporabe. Naime,

menadžment na temelju raznih podataka i pokazatelja želi donijeti prave odluke o

investiranju, financiranju i dividendama. To vrijedi za sve grane gospodarstva, pa

tako i za turizam.

Turistički sektor u Republici Hrvatskoj od osamostaljenja slovi kao strateški

sektor u gospodarskom razvoju zemlje. Praćenjem pokazatelja turističkogsektora može se postići cilj upravljanja tim strateški važnog dijela gospodarstva,

djelujući parcijalno ili globalno.

Nakon konsolidiranja sektora i početka njegovog zamaha i razvoja, poslovanje

prihodovno najjačeg dijela sektora ili grane djelatnosti Hoteli i restorani postalo je

ne samo zanimljivo, nego i nužno pratiti i analizirati, gledajući s aspekta države

(Vlade), s aspekta financijera tog sektora, pa i s aspekta financijske javnosti.

Za takve su analize zainteresirane banke i financijske institucije, kao općenito

dugoročni financijeri, tvrtke-dobavljači iz ne-turističkog dijela gospodarstva, kao

općenito kratkoročni financijeri, kao i sami poslovni subjekti unutar sektora

(konkurencija), a osobito osobe na upravljačkim pozicijama (menadžeri) u svojim

nastojanjima da zadovolje interese vlasnika i radnika te održe svoju upravljačku

poziciju.

U velikom broju analiza koje se vrše iz različitih interesa, analiza novčanog jaza

odnosno analiza financiranja poslovnog ciklusa i implikacija koje nastaju uslijed

poslovnih ciklusa, omogućava shvaćanje važnosti visine kratkoročnog

zaduženja, imovine, potraživanja, ukupne likvidnosti, zaduženosti, profitabilnosti

te njihovih korelacija s financiranjem poslovnog ciklusa.




stranica 2

1.1. DEFINIRANJE OSNOVNIH KATEGORIJA

1.1.1. UPRAVLJANJE NOVČANIM JAZOM (OBRTNIM KAPITALOM «CASH

GAP»)1

Kako je upravljanje likvidnošću jedan od najvažnijih zadataka kod upravljanja

poduzećem, za upravu turističkog poduzeća važno je imati dobru podlogu u

analizi upravljanja obrtnim kapitalom «cash gap». Smatra se prikladnijim koristiti

hrvatski izraz nov č ani jaz .

Naime, definicija novčanog jaza bazira se na broju dana potrebnih da novac

prođe kroz poslovni ciklus u različitim pojavnim oblicima kako bi se ponovo vratio

u početni oblik – novac. Izračunava se kao koncept broja dana u razlici između

zbroja zaliha i potraživanja od kupaca te obveza prema dobavljačima. U

poslovnom ciklusu potrebno je da se novac (imovina) pretvori u drugi oblik

imovine - zalihe, pa potom prodajom pretvoren u potraživanja prema kupcima, a

financiran iz obveza prema dobavljačima te konačno naplaćen vrati ponovo u

svoj početni oblik - u novac.

Time bi se novčani jaz definirao kao:

NOVČANI JAZ = DANI VEZIVANJA ZALIHA + DANI VEZIVANJA KUPACA -

- DANI VEZIVANJA DOBAVLJAČA

1 Za više informacija mogu se vidjeti članci i stranice:

Boer, G.: MANAGING THE CASH GAP , preuzeto s www.aicpa.org/PUBS/jofa/oct1999/boer.html, rad iz 1999.Borgia, D.J. i Burgess, D.O.: REDUCING THE CASH GAP BY FACTORING , preuzeto swww.crfonline.org/orc/pdf/ref15.pdf

Izračun novčanog jaza može se raditi i putem internetskih stranica, kao npr. www.basicbusiness.biz/calc-cashgap.html.




stranica 3

Taj jaz ili razmak mora biti financiran. Što je jaz veći, poduzeće mora platiti više

kamata. Čak da se novčani jaz financira iz vlastite likvidnosti, potrebno je kod

donošenja odluka, prvenstveno odluka o investiranju i financiranju, znati koliki je

trošak financiranja novčanog jaza. Uprava bilo kojeg poduzeća, pa tako i

turističkog, nastojat će skratiti broj dana novčanog jaza, jer veći novčani jaz traži

više troškove.

Potrebno je istaknuti da se novčani jaz razlikuje od industrije do industrije (od

gospodarskog sektora do gospodarskog sektora), a dodatno se razlikuje po

sezonama i zemljopisnim područ jima.

Ovaj rad je usmjeren na analizu i istraživanje novčanog jaza u turističkom

sektoru (grana: Hoteli i restorani) u skladu s nacionalnom klasifikacijom

Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske. Grana Hoteli i restorani uzeta

je u razmatranje radi povećanog interesa cjelokupne javnosti oko poslovanja ove

strateški važne grane gospodarstva, a dostupnost podataka i analiza dodatno su

utjecale na to.

U kasnijim analizama i razmatranjima, koncept novčanog jaza uzima se dodatno

i uvjetno na recipročnoj osnovi, to jest, kao brojčane veličine stanja zaliha,

potraživanja od kupaca i obveza prema dobavljačima, i to radi zahtjeva analize u

smislu standardizacije mjera obilježja koja su promatrana.

Tako se za potrebe ovog rada novčani jaz dodatno i uvjetno definira kao2:

NOVČANI JAZ = ZALIHE + POTRAŽIVANJA OD KUPACA -

- OBVEZE PREMA DOBAVLJAČIMA

imajući i dalje na umu koncept broja dana, što se može vidjeti na Prikazu 1.

2 Dodatne napomene iznesene su kasnije kroz rad (osobito vidjeti u poglavlju 3. Nov čani jaz hrvatskog turističkogsektora.)




stranica 4

Prikaz 1. Koncept nov č anog jaza

Na Prikazu3 1., u okviru koncepta novčanog jaza, prikazan je poslovni proces, pa

tako:

• inventory period predstavlja razdoblje zaliha, od dana kad su zalihe

pristigle u proces (inventory arrives ), pa do dana kad su prodane

(inventory sold ),

• payable period predstavlja razdoblje od primitka računa od strane

dobavljača do dana plaćanja (Cash paid ),

• reveivable period predstavlja razdoblje od slanja računa kupcima

(dužnicima) do dana naplate (Cash received ).

Kako je dan primitka zaliha jednak datumu primitka računa, tako je novčani jaz

(«Cash Gap») razdoblje između dana kad je plaćeno dobavljačima (Cash paid ) i

dana primitka novca od kupaca (Cash received ).

3 Prikaz je preuzet iz članka autora Borgia, D.J. i Burgess, D.O.: REDUCING THE CASH GAP BY FACTORING , preuzetos www.crfonline.org/orc/pdf/ref15.pdf.




stranica 5

Kao što je vidljivo, Prikaz 1. i objašnjenja uz njega, temelje se na konceptu broja

dana.

Radi razlikovanja, kod izračuna i daljnjeg iznošenja govorit će o NOVČANOM

JAZU (broj dana) i NOVČANOM JAZU. Naime, potrebno je analizirati usporedive

serije podataka sa standardiziranim mjerama radi ispravnih interpretacija

statističkih rezultata, pa se tako i postupilo u analizama korištenim u ovom radu.

1.1.2. RADNI KAPITAL4

Ovdje je potrebno istaći i radni kapital koji se drukčije definira od obrtnog kapitala

«cash gap» (novčani jaz). Neki autori čak navode i pojam obrtni kapital. Za

potrebe ovog rada govorit će se o radnom kapitalu, a definira ga se kao višak

kratkotrajne imovine nad kratkoročnim obvezama, koji se često javlja kao rezultat

većeg iznosa zaliha i potraživanja potrebnih da se podržava projekt odnosno

poslovanje.

Ako se to stavi u jednadžbu, onda je:

RADNI KAPITAL = KRATKOTRAJNA IMOVINA – KRATKOROČNE OBVEZE.

Ako se želi vidjeti razliku između RADNOG KAPITALA i NOVČANOG JAZA,

onda to ide dalje:

RADNI KAPITAL = (ZALIHE + POTRAŽIVANJA OD KUPACA + OSTALAPOTRAŽIVANJA + KRATKOTRAJNA FINANCIJSKA IMOVINA + NOVAC) –

(KRATKOROČNE OBVEZE PREMA KREDITORIMA + OBVEZE PREMA

DOBAVLJAČIMA + OSTALE KRATKOROČNE OBVEZE)

4 Više o ovome vidjeti u knjizi autora Brealey, R. A. i Myers, S. C.: PRINCIPLES OF CORPORATE FINANCE , McGraw-Hill/Irwin, New York, 2003., str. 121-127, 851-858.




stranica 6

RADNI KAPITAL = NOVČANI JAZ5 + (OSTALA POTRAŽIVANJA +

KRATKOTRAJNA FINANCIJSKA IMOVINA + NOVAC) –

(KRATKOROČNE OBVEZE PREMA KREDITORIMA +

OSTALE KRATKOROČNE OBVEZE)

Izuzmu li se varijable kao ostala potraživanja (mali broj) i kratkotrajna financijska

imovina (imovina radi špekulacije, rijetka) sa strane aktive te ostale kratkoročne

obveze sa strane pasive, lakše je uočiti da je

RADNI KAPITAL = NOVČANI JAZ + ( OOOSSSTTTAAALLLAAA PPPOOOTTTRRRAAAŽŽŽIIIVVVAAANNNJJJAAA +++

KKKRRRAAATTTKKKOOOTTTRRRAAAJJJNNNAAA FFFIIINNNAAANNNCCCIIIJJJSSSKKKAAA IIIMMMOOOVVVIIINNNAAA + NOVAC) –

(KRATKOROČNE OBVEZE PREMA KREDITORIMA +

OOOSSSTTTAAALLLEEE KKKRRRAAATTTKKKOOORRROOOČČČNNNEEE OOOBBBVVVEEEZZZEEE)

RADNI KAPITAL = NOVČANI JAZ + NOVAC – KRATKOROČNE OBVEZE

PREMA KREDITORIMA + ε,

gdje je

ε = OSTALA POTRAŽIVANJA + KRATKOTRAJNA FINANCIJSKA

IMOVINA – OSTALE KRATKOROČNE OBVEZE.

Ovdje ε predstavlja rezidual koji se smatra ili pretpostavlja premalenim u

određenim okolnostima da bi izvršio značajan utjecaj.

5 Ovdje se opet skreće pozornost na napomenu danu u Poglavlju 1.1.1., kako se ponekad dodatno i uvjetno nov čani jazdefinira i uzima na recipročnoj osnovi kao veličina mjerljiva u novčanim jedinicama. Može se primijetiti kako ovakvodefiniranje podsjeća na pojam obrtnog kapitala. No, opet se skreće pozornost na činjenicu da neki autori uzimaju pojamCASH GAPA kao obrtni kapital “CASH GAP”, što je u ovom radu prevedeno kao NOVČANI JAZ. Za potrebe ilustracijeodnosa, u ovoj jednadžbi uzet je pojam NOVČANI JAZ, a ne NOVČANI JAZ (broj dana).




stranica 7

Pojednostavljeno, tada je razlika radnog kapitala i novčanog jaza:

RADNI KAPITAL - NOVČANI JAZ = NOVAC – KRATKOROČNE OBVEZE

PREMA KREDITORIMA + ε.

Korelacija ovih varijabli (radnog kapitala i novčanog jaza) ispitat će se u nastavku

ovog rada na predmetnom uzorku.

Za potrebe rada dodatno se izvodi sljedeća jednadžba:

KRATKOROČNE OBVEZE

PREMA KREDITORIMA = NOVČANI JAZ - RADNI KAPITAL - NOVAC – ε.

Razvidno je, iz pokazanog, da na povećanje stanja kratkoročnih obveza prema

kreditorima utječe povećanje novčanog jaza, smanjenje radnog kapitala i iznosa

raspoloživog novca.

1.1.3. PROFITABILNOST MJERENA KROZ NOVČANI TOK

Neto dobit je osnovna mjera uspješnosti nekog poduzeća. U različitim omjerima

daje pokazatelje rentabilnosti i profitabilnosti za stavke imovine, prihoda i

kapitala.

Uz ovaj način mjerenja profitabilnosti, u financijskoj literaturi se često govori i o

operativnoj dobiti i operativnom novčanom toku (operativni cash-flow). Zapotrebe ovog rada definirat će se termin EBITDA kao zbroj operativne dobiti i

amortizacije, a upotrebljavaju ga često financijeri u svojim analizama mogućnosti

otplate danih zajmova i kredita.




stranica 8

1.1.3.1. UTVR ĐIVANJE I KORIŠTENJE EBITDA6

Široka je i česta upotreba parametra EBITDA u mjerenju profitabilnosti, a

ponekad čak i u mjerenju mogućnosti otplate zaduženja. Stoga je potrebno nešto

više reći o ovom parametru koji je također i u hrvatskim bankama često u

upotrebi, a uobičajeno se izračunava ovako:

EBITDA = OPERATIVNA DOBIT + AMORTIZACIJA, gdje je

OPERATIVNA DOBIT = POSLOVNI PRIHODI – POSLOVNI RASHODI, tj.

EBITDA = (POSLOVNI PRIHODI – POSLOVNI RASHODI) ++ AMORTIZACIJA.

Vidljivo je iz jednadžbe da se u obzir ne uzimaju rezultati financijskog i

izvanrednog poslovanja, kao niti porezi.7

6 Odnos iskazane neto dobiti (dobiti poslije oporezivanja) i prihoda od prodaje ukazuje na sposobnost menadžmenta uvođenju poduzeća s dovoljnim uspjehom, ne samo da bi se pokrili troškovi prodanih proizvoda, roba ili usluga, rashodivođenja poslovanja, uključujući amortizaciju, kao i trošak posudbe sredstava, nego i da bi preostala marža bila prihvatljiva

kompenzacija vlasnicima za ostavljanje kapitala uz rizik.Radi se o izračunu profitne marže, a prilikom izračuna koristi se EBIT, jer je to zarada prije kamata i poreza, nenarušenapod utjecajem financijskih modela i poreznih kalkulacija. Ako se tome pridoda iznos amortizacije, dobije se EBITDA.EBITDA se uobičajeno prevodi kao dobit prije kamata, poreza i amortizacije (Earnings Before Interests, Taxes,Depreciation and Amortisation).Više o ovome: Helfert, Erich. A.: TEHNIKE FINANCIJSKE ANALIZE , HZ RIF, Zagreb 1997., str.80.

Formula za EBITDA, izvor: www.valuebasedmanagement.net:Net Sales Neto prodaja

- Operating Expenses - Operativni troškovi (Poslovni rashodi) _________________ ______________________________Operating Profit (EBIT) Operativna dobit (EBIT)

+ Depreciation Expenses + Deprecijacija+ Amortization Expenses + Amortizacija

_________________ ______________________________EBITDA EBITDA

7 EBITDA je došla u široku upotrebu među velikim tvrtkama koje su tražile način kako izračunati koliko platiti za posao. Usvojim su kalkulacijama izbacili utjecaj poreza i kamata te amortizacije i deprecijacije iz nekoliko razloga:

• porezi i kamate: jer se htjelo zamijeniti navedene stope s vlastitim kalkulacijama za porezne stope i troškovefinanciranja koje su očekivane pod novom strukturom kapitala;

• amortizacija: jer je mjerila trošak dugotrajne imovine nabavljene u ranijim razdobljima, uključujući goodwill, prijenego tekući trošak novca;

• deprecijacija: jer je indirektna mjera s pogledom unatrag za trošak kapitala, pa je zamijenjena s procjenombudućih kapitalnih ulaganja (tzv. CAPEX).

Kasnije su se mnogi analitičari, stručnjaci i javne kompanije složili da treba poticati investitore na korištenje EBITDA kaomjere generiranja novca za tvrtke. EBITDA je često kompariran s novčanim tokom jer u dobroj mjeri dodaje neto dobitidvije kategorije troška koje nemaju utjecaj na novčani tok i novac, amortizaciju i deprecijaciju.

Ipak, mnogi se slažu da je EBITDA vrlo slaba mjera u mjerenju budućeg novčanog toka. Više o razlozima nawww.valuebasedmanagement.net/methods_ebitda.html.

O načinu korištenja za vjerovnike i dioničare više na http://en.wikipedia.org/wiki/EBITDA te www.investopedia.com.




stranica 9

Ovdje8 treba istaknuti da EBITDA nije savršena mjera za procjenu novčanog

toka. Kao dobru mjeru EBITDA se može koristiti u analizama profitabilnosti

između različitih tvrtki i industrijskih grana, jer eliminira efekte odluka o

financiranju i primjene različitih računovodstvenih politika.

Dakako, EBITDA ne mjeri novčani tok kao što mjeri profitabilnost, iako se u

praksi često koristi. Naime, potrebno je EBITDA korigirati za promjene koje

nastaju u radnom kapitalu kako bi se odredio operativni novčani tok.

Ono što je pak potpuno pogrešno je koristiti EBITDA kao ključni pokazatelj kodinvesticijskih odluka, jer je ipak ključno procijeniti budući novčani tok.

1.1.3.2. UTVR ĐIVANJE NOVČANOG TOKA

Nastavno na ranije iznesena razmatranja, može se reći da ako se broju EBITDA

doda iznos promjene obrtnog kapitala «cash gap», tj. NOVČANOG JAZA, dobiva

se operativni novčani tok prije investicija u dugotrajnu imovinu.

OPERATIVNI NOVČANI TOK9 (prije investicija) = EBITDA + PROMJENA

NOVČANOG JAZA,

gdje pozitivna promjena novčanog jaza povećava OPERATIVNI NOVČANI TOK.

Promjena novčanog jaza izračunava se kao promjena novčanog jaza u godini T1

u odnosu na T0, tj. kao

PROMJENA NOVČANOG JAZA = NOVČANI JAZ (T1) - NOVČANI JAZ (T0).

8 Iznesena razmišljanja mogu se naći u članku autora Wayman, R.: EBITDA: The Good, The Bad, And The Ugly ,www.investopedia.com/articlesanalyst/020602.asp, iz 2002.9 Način izračuna prilagođen je potrebama rada, a koristi se kod ocjene kreditne sposobnosti u hrvatskim bankama, što jeustvari prilagođena formula prema US GAAP (FASB). Više o ovome kod Gulin, D. i dr.: RAČ UNOVODSTVOTRGOVAČ KIH DRUŠTAVA, Računovodstvo i financije, Zagreb, 2001.




stranica 10

Općenito gledajući, promjena novčanog jaza je

∆ NOVČANI JAZ10 = (Zalihe (T1) – Zalihe (T0))+

(Potraživanja od kupaca (T1) - Potraživanja od kupaca (T0)) -

- (Obveze prema dobavljačima (T1) - Obveze prema

dobavljačima (T0)).

Pozitivna promjena novčanog jaza ili njegovo povećanje u smislu povećanja

stanja novca ili povećanja novčanog toka znači:

•

smanjenje zaliha i potraživanja od kupaca,• povećanje obveza prema dobavljačima.

Obrnuto vrijedi za negativnu promjenu novčanog jaza u smislu novčanog jaza.

To konkretno znači da, prema gore predstavljenoj jednadžbi, pozitivna promjena

novčanog jaza ili povećanje novčanog jaza u godini T1 u odnosu na godinu T0

znači smanjenje novca i negativni novčani tok. Negativna promjena novčanog

jaza ili smanjenje novčanog jaza u godini T1 u odnosu na godinu T0 znači

povećanje novca i pozitivni novčani tok.

Primjerice, ako je u početnoj godini stanje novčanog jaza bilo 30, a u sljedećoj

godini 90, promjena je pozitivna.

Tako:

• povećanja zaliha i povećanja potraživanja od kupaca znači smanjenje

novca i negativni novčani tok i obrnuto, a

• povećanja obveza prema dobavljačima znači povećanje novca i pozitivni

novčani tok i obrnuto.

10 Ovdje se ponovo ističe da ova definicija novčanog jaza ima temelj u svom dodatnom i uvjetnom definiranju, kako jenaglašeno u Poglavlju 1.1.1. Ovakvo korištenje ima svoj razlog, ponajprije kod izra čuna operativnog novčanog toka prijeinvesticija.




stranica 11

Ide li se dalje na jednadžbu za operativni novčani tok (operativni cash-flow)

OPERATIVNI NOVČANI TOK (prije investicija) = EBITDA + PROMJENA NOVČANOG

JAZA,

ona se u smislu promatranja povećanja novčanog toka zapisuje kao

OPERATIVNI NOVČANI TOK (prije investicija) = EBITDA + NOVČANI JAZ (T0) –

NOVČANI JAZ (T1).

Operativni novčani tok (operativni cash-flow) ili novčani tok od poslovnihaktivnosti izračunava se putem direktne metode ili indirektne metode. Za potrebe

ovog rada korišten je izračun putem indirektne metode, što znači da je neto dobit

usklađivana kroz amortizaciju te s učincima promjena zaliha, potraživanja od

kupaca i obveza prema dobavljačima.

U praksi je potrebno izvršiti dodatno usklađivanje za neto učinke kod investiranja

ili dezinvestiranja (kupnja i prodaja) u dugotrajnu imovinu i otpisa dugova, no

kako ove aktivnosti predstavljaju investicijske odnosno financijske aktivnosti,

gore navedeni izračun zadovoljit će potrebe ovog rada. Ujedno se pretpostavlja

da nije bilo ulaganja u povezana društva. Treba naglasiti da postoje razlike u

pristupu tretmana aktivnosti s dugotrajnom imovinom kod različitih autora u

smislu izračuna novčanog toka indirektnom metodom.

Dodatno11, treba reći da u računovodstvenoj i financijskoj literaturi i praksi postoji

veći broj definicija i pristupa u izračunu slobodnog novčanog toka, a svi ti pristupiimaju ishodište u novčanom toku od poslovnih aktivnosti. Definicija slobodnog

novčanog toka temelji se na MRS 7:

11 Citiran odjeljak u potpunosti: Gulin, D.: SASTAVLJANJE KONSOLIDIRANOG IZVJEŠTAJA O NOV Č ANOM TOKU iUTVR ĐIVANJE SLOBODNOG NOV Č ANOG TOKA, Računovodstvo i financije, ožujak 2005.«Ujedno, sam MRS 7 nije precizno odredio novčane primitke i izdatke za kamate kao i za dividende.» (citirano, Gulin, D. idr.: RAČ UNOVODSTVO TRGOVAČ KIH DRUŠTAVA, Računovodstvo i financije, Zagreb, 2001.)




stranica 12

“Odvojeno objavljivanje nov č anih tokova koji predstavljaju pove ć anja poslovne

sposobnosti i nov č anih tokova koji se zahtijevaju za održavanje poslovne

sposobnosti je korisno jer omogu ć uje korisnicima da utvrde je li poduze ć e

odgovaraju ć e ulagalo u održavanje svoje poslovne sposobnosti.”

1.1.3.2.1. SLOBODNI NOVČANI TOK12

Slobodni novčani tok može se objaviti u dvije razine, i to:

1. novčani tok od poslovnih aktivnosti kojim se održava postojeći kapacitet

poslovnog subjekta te2. novčani tok od poslovnih aktivnosti kojim se povećava poslovna

sposobnost poslovnog subjekta.

Prva razina ili SNT1

Prva razina odražava minimalni slobodni novčani tok kojim se kaže da novčani

tok od poslovnih aktivnosti treba nadoknaditi kapitalne izdatke za održavanje

postojećih kapaciteta, a što se predstavlja kroz amortizaciju kao pretpostavku

održavanja jednake razine produktivnosti. To se može prikazati kao:

SNT1 = NTPA – KI

ili

SNT1 = OCF – AM,

12 Uobičajeno se definira kao mjera financijske aktivnosti koja predstavlja novac koji je tvrtka/ subjekt sposoban generiratinakon izdataka za održavanje i/ili unaprijeđivanje svoje imovine. Bitan je jer omogućuje tvrtkama da unaprijede i uvećajuvrijednost svojih vlasnika.Izračunava se prema www.investopedia.com na sljedeći način:

Net Income Neto dobit+ Amortization/ Depreciation + Amortizacija/ Deprecijacija- Changes in Working Capital - Promjene radnog kapitala- Capital Expenditures - Kapitalna ulaganja

______________________ _____________________Free Cash Flow Slobodni nov č ani tok

Ima i drukčijih pristupa, što se može vidjeti na www.valuebasedmanagement.net. U ovom radu pošlo se za logikom koja jeiznesena prema www.investopedia.com, a koristi se i u praksi banaka u Hrvatskoj.




stranica 13

gdje je

SNT1 – slobodni novčani tok,

NTPA - novčani tok od poslovnih aktivnosti,

KI – kapitalni izdaci za održavanje postojećih kapaciteta,

OCF - operativni novčani tok (operativni cash-flow) i

AM – amortizacija.

Ako se zna da je

OPERATIVNI NOVČANI TOK = EBITDA + PROMJENA NOVČANOG JAZA, a

EBITDA = (POSLOVNI PRIHODI – POSLOVNI RASHODI) +

+ AMORTIZACIJA,

tada je

SNT1 = (POSLOVNI PRIHODI – POSLOVNI RASHODI) + AMORTIZACIJA +

+ PROMJENA NOVČANOG JAZA – AMORTIZACIJA

ili skraćeno

SNT1 = POSLOVNI PRIHODI – POSLOVNI RASHODI +

+ PROMJENA NOVČANOG JAZA.

Druga razina ili SNT2

Druga razina slobodnog novčanog toka odražava angažiranje novčanog toka od

poslovne aktivnosti za dodatna ulaganja ili povećanje investicija, servisiranje

dugova i isplatu dividendi. Ovaj je podatak svakako zanimljiv vlasnicima koji na

njemu mogu graditi buduće projekcije svog financijskog položaja i profitabilnosti.




stranica 14

Izražava se kao

SNT2 = NTPA + NTIA

gdje je

NTIA – novčani tok od investicijskih aktivnosti.

Zaključno, slobodni novčani tok se utvrđuje ponajviše zbog vanjskih korisnika

(kreditora i vlasnika) te za potrebe internog menadžmenta. Tako utvrđenislobodni novčani tok se putem različitih pokazatelja (odnosa) uspoređuje s neto

dobiti radi praćenja likvidnosti i solventnosti, odnosno financijskog položaja i

profitabilnosti.

Treba istaći da sveukupni financijski položaj utječe na sve navedene financijske

veličine kao što su i profitabilnost i novčani jaz.

Ovim radom na predmetnom uzorku analizirat će se kako sveukupni financijski

položaj reflektiran kroz pokazatelje likvidnosti, zaduženosti, aktivnosti i stabilnosti

utječe na profitabilnost i novčani jaz, sve promatrano u grani Hoteli i restorani .

1.2. CILJEVI ANALIZE NOVČANOG JAZA

Već je ranije rečeno da je upravljanje likvidnošću jedan od najvažnijih zadataka

kod upravljanja poduzećem. Analizom novčanog jaza može se doći do ciljanihvrijednosti iznosa zaliha, potraživanja od kupaca i obveza prema dobavljačima

na određenoj razini prodaje.

Dodatno, mogu se putem ove analize odrediti i projicirati troškovi financiranja

novčanog jaza, što je vrlo često skriveni trošak koji menadžment ne prepoznaje u

upravljanju likvidnošću, odnosno, nije često svjestan postojanja ovakvog troška.




stranica 15

Novčani jaz razlikuje se od industrije do industrije (od gospodarskog sektora do

gospodarskog sektora), a dodatno se razlikuje po sezonama i zemljopisnim

područ jima, a ovim se radom nastojalo doći do identificiranja novčanog jaza u

hrvatskom turizmu i kako on nastaje pod utjecajem različitih financijskih odluka.

Osobe zadužene u poduzeću za donošenje odluka koje utječu na visinu

novčanog jaza su:

• menadžeri za financije (sva tri faktora: obveze prema dobavljačima,

zalihe, potraživanja od kupaca),

• menadžeri za nabavu (obveze prema dobavljačima),• menadžeri za proizvodnju (zalihe) i

• menadžeri za prodaju (potraživanja od kupaca).

Svakako da svi ti menadžeri utječu na sva tri faktora, ali u većoj mjeri utječu

samo na jedan od tri, osim menadžera za financije.

Analize koje su podloga za odlučivanje ne vrše se samo radi kontrole već

donesenih odluka i njihovu korekciju, nego i za predviđanje budućeg toka

gotovine (novca).13

Poznato je da povećanje vrijednosti stavaka imovine (aktive) novčano iscrpljuje

neko poduzeće, kao što i povećanje stavaka pasive (kapitala i obveza) uvećava

novac poduzeća. Konkretno, povećanje zaliha i potraživanja od kupaca smanjuje

novac poduzeća, kao što povećanje obveza prema dobavljačima ga povećava,

kao što je utvrđeno u radu nešto prije. Obratno vrijedi za smanjenje ovih stavaka.

Ujedno je poznato da povećanje prodaje, odnosno prihoda (uz ceteris paribus)

poduzeća također dugoročno novčano iscrpljuje poduzeće.

13 Primjerice, više o takvima modelima može se naći na www.ioma.com.




stranica 16

Kako povećanje prihoda dugoročno osigurava povećanje vrijednosti glavnice,

analizom novčanog jaza potrebno je osigurati donošenje pravilnih odluka o visini

povećanja prodaje koje neko poduzeće može podnijeti u određenom trenutku i

pod određenim pretpostavkama, a sve zato da se dugoročni i trajni cilj povećanja

glavnice ne ugrozi, prije svega kratkoročnim efektima koje mogu imati

dugoročne, pa čak trajne i dalekosežne posljedice.

Dva su elementa na koje takva analiza mora dati odgovor:

1. Koliko dana novčanog jaza treba financirati (npr. korelacija između

prihoda i novčanog jaza)?2. Koji je trošak financiranja novčanog jaza (npr. korelacija između novčanog

jaza i kratkoročnih obveza?

Vezano na ova pitanja, potrebno je znati iznos glavnice (NOVČANI JAZ),

odnosno u kojoj je vezi s povećanjem prodaje (prihoda).

Kada je riječ o analizama, razlikuju se:

1. «interne analize» - za internu upotrebu kod donošenja odluka i pripremaju se

za interne procjene odluka, njihovu kontrolu i projekcija budućeg toka novca

te

2. «eksterne analize» - za donošenje odluka o financiranju, provode ih kreditori

– vjerovnici i zainteresirana financijska javnost.

S obzirom da dostupnost internih i često povjerljivih podataka poslovnoj

konkurenciji i kreditorima je dosta otežana i često nikakva, lakše je, sa stanovištaizrade ovog rada, koristiti se javno dostupnim podacima. I u tom smislu može se

govoriti o internim i eksternim analizama.

Analiza novčanog jaza povezana je sa sastavljanjem izvještaja o novčanom toku,

te tako i s utvrđivanjem slobodnog novčanog toka radi analize likvidnosti i

solventnosti poduzeća.




stranica 17

Analizom likvidnosti procjenjuje se kratkoročno rizik nepodmirivanja kratkoročnih

(tekućih) obveza. Osnovna veličina za praćenje i ocjenu likvidnosti je novčani tok

od poslovnih aktivnosti. Radi jednostavnosti analize koristit će se izračun

operativnog novčanog toka (operativni cash-flow) u skladu s metodologijom prije

navedenom. Radi ocjene likvidnosti, u ovom radu korištene su veličine novčanog

jaza i pokazatelja likvidnosti, zajedno s veličinama novčanog toka u odnosu na

neke druge pokazatelje.

Analiza solventnosti usmjerena je na kapitalnu strukturu u cilju ocjene

dugoročnog rizika od povrata od ulaganja.

Pitanja, kao što su zaduživanje emisijom ili iz kredita, investiranje, servisiranje

dugova, ostvarivanje povrata od ulaganja većeg od troškova zaduživanja, jesu

pitanja dugoročne solventnosti za čiju je analizu ishodište u novčanom toku od

poslovne aktivnosti i slobodnom novčanom toku. Koliko novca ostaje za ulaganje

u rast poduzeća, servisiranje dugova i isplate dividendi, ukazuje slobodni novčani

tok.

Vidljivo je da je, kratkoročno gledajući, utjecaj novčanog jaza na likvidnost

poduzeća veći nego na solventnost.

Ovdje se spominje i ocjena kvalitete dobiti u analizi prodaje u odnosu na

sveukupnu ostvarenu dobit, zatim ocjena kapitalnih izdataka u odnosu na vrste

primitaka i s tim povezana mogućnost financiranja i investiranja kapitalne

imovine, kao i ocjena povrata novčanog toka radi utvrđivanja novčanog toka podionici ili udjelu, povrata na ukupnu imovinu, obveze i kapital (u biti se radi o

novčanom izrazu rentabilnosti).

Sveukupno, pobrojene analize dio su ocjene ukupnog financijskog položaja

nekog poduzeća u svom okruženju.




stranica 18

1.3. CILJEVI I METODE ISTRAŽIVANJA

Kako je ranije rečeno, ovdje se promatra turistički sektor na uzorku najvećih

društava u grani Hoteli i restorani za godine 2001.-2004. u Republici Hrvatskoj.

Cilj je promotriti utjecaj ukupnog financijskog položaja i aktivnosti tih društava na

novčani jaz i profitabilnost unutar uzorka najboljih prihodovnih društava u grani

Hoteli i restorani radi uspostavljanja modela utjecaja financijskog položaja i

aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora.

Nadalje, cilj rada je analizirati utjecaje i korelacije vezane uz novčani jaz unutarprihodovno najjačeg dijela hrvatskog turističkog sektora.

Radi potvrde hipoteza ovog magistarskog rada koristit će se sljedeće metode:

• Analitičke metode: za uočavanje rezultata i trendova poslovanja

unutar prihodovno najjačeg dijela hrvatskog turističkog sektora u

razdoblju 2001.-2004.

• Komparacijske metode: usporedbom rezultata ispitat će se razlike i

sličnosti u poslovanju po razdobljima i unutar sektora na

odabranom uzorku

• Statističke metode: za obradu podataka na odabranom uzorku

• Induktivne metode: za postavljanje modela djelovanja financijskog

položaja na novčani jaz i profitabilnost

Ovaj magistarski rad ima za cilj dati znanstven doprinos sustavu visokog

obrazovanja, nadležnim državnim institucijama iz turističkog i financijskog

sektora, sadašnjim i budućim vlasnicima i upravljačima hrvatskih hotela i

cjelokupnoj hrvatskoj turističkoj industriji, kao i doprinos poslovnoj zajednici,

prije svega dugoročnim i kratkoročnim kreditorima turističkog sektora kroz

predstavljanje rezultata analize novčanog jaza te modela utjecaja financijskog

položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost iz razdoblja 2001.-2004.,

što predstavlja godine obnove i novog zamaha u hrvatskom turizmu.




stranica 19

Hipoteze magistarskog rada glase kako slijedi:

• zaduženost značajno utječe na novčani jaz i profitabilnost;

• stabilnost značajno utječe na novčani jaz i profitabilnost;

• likvidnost utječe na novčani jaz i profitabilnost;

• aktivnost značajno utječe na novčani jaz i profitabilnost;

• model novčanog jaza se može konstruirati i primijeniti;

• model utjecaja financijskog položaja i aktivnosti na profitabilnost može se

konstruirati i primijeniti.

1.4. PROVJERA MERITORNOSTI UZORKA

U obzir se uzela veličina prihoda, pa se iz omjera ukupnog prihoda uzorka te

ukupnog prihoda razreda Hoteli i restorani dobivaju sljedeći rezultati:

• u 2003. godini taj je omjer nešto veći od 43%,

• u 2004. godini taj je omjer nešto veći od 42%.

Konzistentnost u veličini ukupnog prihoda unutar samog uzorka također je

visoka. Naime, promjena ranga nije velika, gledano horizontalno i vertikalno.

U Tablici 1. na sljedećoj strani moguće je vidjeti točnost ovih tvrdnji (vidjeti vezu u

Prilozima, BON-1).

U analizi financijskih izvještaja koristila se najviše horizontalna analiza i analiza

pomoću pokazatelja, te u određenoj mjeri trend analiza. Vertikalna analiza

koristila se kod promatranja i komentiranja rezultata unutar cijelog uzorka.




stranica 20

Kod uzorkovanja nije korištena metoda slučajnog odabira, nego se ciljano

odredio uzorak od najvećih 50 društava po prihodima u razdoblju 2001.-2004., a

od čega se 36 društava pojavljuje u prvih 50 u navedenom razdoblju. Razlog za

ovakav uzorak je što se htjelo provjeriti istinost hipoteza za vodeća turistička

društva.

Metodologija izračuna financijskih pokazatelja koji su predstavljali elemente

modela temelji se na podacima dobivenim od Fine za najboljih 50 društava po

prihodima u razdoblju 2001.-2004, za granu djelatnosti Hoteli i restorani.

Na kraju rada može se vidjeti u prilozima BON-1 obrazac dobiven od Fine koji

pokazuje sumarne podatke grane, dok se pak u nastavku može vidjeti tablica s

ukupnim prihodima (Tablica 1.)




stranica 21

Tablica 1. Ukupni prihodi unutar uzorka u razdoblju 2001.-2004. i pozicija društva unutar uzorka




stranica 22


HRVATSKOG TURISTIČKOG SEKTORA

Radi daljnjeg izlaganja, potrebno je definirati što je to financijski položaj. Može se

reći da kada se govori o financijskom položaju nekog poduzeća, onda se govori o

sintetizirano promatranim podacima o kvaliteti poslovanja. Ako se govori o

položaju grane djelatnosti, odnosno gospodarskom sektoru, misli se dakle na

ukupne podatke svih poduzeća nekog sektora.

Najznačajniji nositelji takvih podataka su financijski pokazatelji dobiveni upostupcima financijske analize. Znači, pomoću pokazatelja se mjeri, odnosno

ocjenjuje kvaliteta poslovanja. U tom kontekstu temeljni kriteriji dobrog

poslovanja su sigurnost i uspješnost.

Tako su pokazatelji likvidnosti, zaduženosti i stabilnosti usmjereni na mjerenje

(ocjenjivanje) sigurnosti poslovanja. To su pokazatelji koji opisuju financijski

položaj poduzeća.

S druge strane, pokazatelji ekonomičnosti, profitabilnosti i investiranja su zapravo

pokazatelji uspješnosti (efikasnosti) poslovanja.

Što se tiče pokazatelja aktivnosti, oni se mogu smatrati i pokazateljima

sigurnosti, kao i pokazateljima uspješnosti. Naime, koeficijent obrtanja sredstava

s jedne strane bitno utječe na likvidnost i financijsku stabilnost, a s druge strane

direktno utječe i na rentabilnost poslovanja.

U kratkom roku, u pravilu, pokazatelji sigurnosti i uspješnosti su suprotstavljeni.

Ipak, dugoročno gledajući, sigurnost uvjetuje uspješnost i obrnuto.




stranica 23

Nadalje, pokazatelji su racionalni brojevi, to jest, odnosni. Znači, nemoguće ih je

promatrati same za sebe, već u odnosu na neki trend u poslovanju (horizontalna

analiza), odnosno promjene u strukturi (vertikalna analiza).

U suvremenim uvjetima, osim ranije navedenih temeljnih pokazatelja, za potrebe

analize može se koristiti i izvještaj o novčanom toku, kao i pokazatelji koji se

temelje na tom izvještaju. To pogotovo dobiva na značenju u uvjetima smanjene

likvidnosti. Naime, poznato je da ostvarena značajna dobit ne znači i dovoljno

novca na raspolaganju, kao i obrnuto, da iskazani gubitak nužno ne znači da

novca nema.

Stoga je potrebno koristiti se uz pokazatelje nastale na bilanci i računu dobiti i

gubitka i pokazateljima nastalim na temelju izvještaja o novčanom toku. U

daljnjem izlaganju dat će se rezultati i ocjene pokazatelja sigurnosti kao ocjena

financijskog položaja na odabranom uzorku da bi se dala ocjena financijskog

položaja, odnosno sigurnosti hrvatskog turističkog sektora.

2.1. OCJENA ZADUŽENOSTI

Analizom pokazatelja zaduženosti na predmetnom uzorku dat će se ocjena

zaduženosti kao prvog faktora u ocjeni financijskog položaja.

2.1.1. Definicija pokazatelja zaduženosti

Pokazatelji14 zaduženosti mjere koliko se poduzeće financira iz tuđih izvora, a

najčešći su15:• koeficijent zaduženosti,

• koeficijent vlastitog financiranja i

• koeficijent financiranja.

14 Citirano: Žager, L.: FINANCIJSKI POKAZATELJI – ANALIZA, PLANIRANJE i KONTROLA, Računovodstvo i financije,4/2001.15 Citirano: Žager, L.: TEMELJNI POKAZATELJI ANALIZE FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA, Računovodstvo i financije,4/2006.




stranica 24

Ovi se pokazatelji formiraju na temelju bilance. Koeficijent zaduženosti i

koeficijent vlastitog financiranja međusobno su komplementarni, što znači da je

njihov zbroj jednak 1 ili 100%. Zbog statičkog karaktera bilance ti pokazatelji

nazivaju se još i pokazateljima statičke zaduženosti. Oni pokazuju strukturu

kapitala društva na određeni dan (datum bilance). Pritom se pod strukturom

kapitala razumije odnos vlastitog kapitala (glavnice) i tuđeg kapitala (obveza).

Kod ocjene zaduženosti u ovom radu izračun koeficijenta zaduženosti korišten je

za potrebe modeliranja, koji se u bankarskoj praksi pokazao najboljim, a ujedno

ga i neki autori smatraju takvim16

. U daljnjem izlaganju prikazat će se i rezultatiodnosa duga i glavnice te pokrića kamata.

Dodatno, u razmatranje su uzeti pokazatelji:

• ukupni, kratkoročni i dugoročni financijski dug (UFO, KFO i DFO)

te omjeri:

• ukupnog financijskog duga i EBITDA (UFO/EBITDA ili kao FD/EBITDA),

• UFO/aktiva i UFO/prihodi i

• ukupnih obveza s aktivom i prihodima.

2.1.2. Ocjena i izračun zaduženosti: Koeficijent zaduženosti

Svrha izračuna ovog pokazatelja je da se vidi udio financiranja ukupne imovine iz

tuđih sredstava. Bitno je kod izračuna znati što se uzima u obzir u smislu duga i

imovine17.

Općeprihvaćeno, izračunava se kao:

Koeficijent zaduženosti = ukupne obveze/ ukupna aktiva.

U nastavku se daje sažeti prikaz koeficijenta zaduženosti na uzorku.

16 Vidjeti više kod Walsh, Ciaran: KEY MANAGEMENT RATIOS, How to analyze, compare and control the figures thatdrive company value , Pitman publishing: Financial Times, London, 1996.




stranica 25

Tablica 2. Koeficijent zaduženosti uzorka 18

Svjetski prosjek za 2002. godinu: 33,04.19

Prosjek grane u Hrvatskoj za 2003. i 2004. godinu daje se u sljedećoj tablici:Tablica 3. Koeficijent zaduženosti grane za 2003. i 2004.

2003. 2004.

Vrijednost ukupne imovine 28.733.654.808 33.282.902.691

Kapital i rezerve 17.332.440.909 19.664.294.726

Ukupne obveze 11.401.213.899 13.618.607.965

Koeficijent zaduženosti 39,68 40,92

KOMENTAR:

Prosječni koeficijent zaduženosti na odabranom uzorku kreće se na razini 32,3 -

33,8 u analiziranom razdoblju. Može se reći da, prosječno gledano, uzorak

ukazuje da je prosječna zaduženost hrvatskog turističkog poduzeća, u grani

Hoteli i restorani, na razini od oko 1/3 od ukupne aktive (pasive). Ostale 2/3 se

financiraju iz vlastitog kapitala.

17 Za definiranje svih pokazatelja korištenih u radu konzultirana je navedena domaća i svjetska literatura, kao i bankarskiodjeli koji sudjeluju u postupcima odobravanja rizika u hrvatskim poslovnim bankama.18 Sve tablice temelje se na izračunima prema podacima dobivenim od Fine za razdoblje 2001-2004.




stranica 26

Kako je stvarni rezultat grane lošiji u 2003. i 2004. godini nego rezultat uzorka, to

predstavlja odstupanje od oko 19,9% (2003.) ili 25,5% (2004.).

Nadalje, vidljivo je da je medijan u razmatranom uzorku uvijek ispod srednje

vrijednosti. Kako su u uzorku 36 trgovačkih društava, od njih 36 gledano kroz

godine, 22 ili 23 su iznad prosjeka, a 13 ili 14 iznad prosjeka. Veći broj društava

koji imaju veću zaduženost od prosječne, a to ima 1/3 uzorkovanih društava,

znači da postoji manji broj društava čija se zaduženost kreće iznad 32,3 – 33,8%

(takvih je društava oko 1/3 u ukupnom uzorku).

Ujedno je prosječni koeficijent zaduženost u padu, što vrijedi za 19 društava u

uzorku od 36.

Također, svi maksimumi su u porastu, a svi minimumi u padu. Kad se zna da

postoji odstupanje od rezultata grane, vidljivo je da gornji prihodovni razred

snažno utječe na rezultat uzorka još i više kroz promatrano razdoblje (pojačava

svoj utjecaj).

Zadnja kolona prikazuje nekoliko stvari:

• prosječna promjena svih promjena (prosjek 36 promjena u razdoblju) je

7,4%

• od svih 36 promjena najmanja je promjena (minimum) ona od -94,1% (što

je najveći pad), a najveći je porast 236% (maksimum)

• postoji 19 pozitivnih promjena (povećanje koeficijenta zaduženosti u

razdoblju) i 17 negativnih promjena (pad), a sve ovo provjera je broja

ocjene trenda (RASTE/PADA)

19 Izvor: www.icongrouponline.com, © 2002. ICON Group Ltd., Financial Returns: Profitability Ratios




stranica 27

Tablica 4. Rang prosje č ne zaduženosti

Prema gore prikazanim podacima, može se reći da je gornji prihodovni razred

zadužen ispod prosjeka zaduženosti uzorka (prosječna vrijednost prosjeka 12

društava je 19,1%, što je daleko bolji rezultat od rezultata uzorka te više nego

dvostruko manji rezultat zaduženosti populacije – cijele grane za 2003. i 2004.,

zanemarujući činjenicu da podaci nisu iz istog razdoblja).

Prosječna zaduženost u 2003. i 2004. godini je 40%, odnosno 41%, što je nešto

više od prosjeka uzorka (za oko 7%).

U nastavku se daju rezultati ostalih pokazatelja zaduženosti.




stranica 28

2.1.3. Ocjena i izračun zaduženosti kroz ostale pokazatelje

Jedan od značajnih pokazatelja je i pokriće troškova kamata ili skraćeno pokriće

kamata. Izračunava se na temelju podataka iz računa dobiti i gubitka, a svrha mu

je da pokaže koliko su puta troškovi kamata pokriveni bruto dobiti. Što je pokriće

veće, zaduženost je manja, pa je to u smislu odobravanja kreditnog rizika

zadovoljavajući trend.

Koeficijent financiranja izračunava se kao omjer glavnice i duga (tzv. DEBT-

EQUITY RATIO).

Formule su:

Pokriće kamata = (Dobit prije oporezivanja + kamate) / kamate i

Koeficijent financiranja = Ukupne obveze / Kapital i rezerve.

U nastavku se daje sažeti pregled pokrića kamata i koeficijenta financiranja na

uzorku.




stranica 29

Tablica 5. Pokri ć e kamata 20

20 Općenito gledajući, broj natprosječnih je jako malen (od 3 do 7), minimumi su u padu, a maksimumi u porastu.Zbog velike pogreške u rezultatu, isključena su dva društva iz interpretacije rezultata (ANITA d.o.o. i MASLINICA d.o.o.),pa je broj uzorkovanih društava ovdje 34.Ujedno, treba reći da rezultat pokrića od 1,00 znači da kod društva ne postoji pozitivan rezultat, te time interpretacijaovako prikazanih rezultata gubi na važnosti. Razlog ovome je što rezultat bruto dobiti uzet iz odre đenog AOP-a izfinancijskih izvještaja korištenih za izračun. Ova je pogreška zanemarena kod izračuna rentabilnosti.

Svjetski prosjek za pokriće kamata iznosi 114,44 (izvor je www.icongrouponline.com).




stranica 30

Tablica 6. Odnos duga i glavnice (Koeficijent financiranja)21

21 Svjetski prosjek iznosi 33,04, izvor je www.icongrouponline.com.




stranica 31

KOMENTAR:

Iz razloga pogreške u interpretaciji ovdje su u oba slučaja (gornje dvije tablice)

isključena dva društva iz uzrokovanja (BORIK d.d. i MASLINICA d.o.o.). Na

sličan način mogu se prokomentirati rezultati kao i rezultati za pokriće kamata

dan u fusnoti.

Kombiniranjem podataka iz bilance i računa dobiti i gubitka dobije se pokazatelj

naziva faktor zaduženosti, a to je u bankarskoj praksi pokazatelj odnosa ukupnog

financijskog duga i dobiti prije poreza i amortizacije.

U nastavku će se više pažnje pridati ocjeni zaduženosti kroz taj pokazatelj i

druge, kako je već navedeno u uvodu ovog poglavlja, a to su:

• ukupni, kratkoročni i dugoročni financijski dug (UFO, KFO i DFO)

• (UFO/EBITDA ili FD/EBITDA),

• UFO/aktiva i UFO/prihodi i

• omjer ukupnih obveza s aktivom i prihodima.

2.1.3.1. Dodatni pokazatelji kod ocjene zaduženosti

Da bi se kvalitetno dala ocjena zaduženosti, često je u praksi potrebno sagledati i

neke dodatne pokazatelje zaduženosti. Naime, ne može se dati cjelovita ocjena

bez sagledavanja oba izvještaja – i bilance i računa dobiti i gubitka.

Već je u uvodu nešto rečeno o pokazateljima koje se temelju na EBITDA. Treba

istaći da je u praksi kod investitora omjer ukupnog financijskog duga i EBITDA

vrlo često diskriminatoran.22 U nastavku je prikaza omjer financijskog duga

(računovodstveni pojam: obveze) i EBITDA.

22 Prema iskustvima banaka iz zemalja OECD, prosječni životni vijek poslovnog subjekta je 7 godina. To objašnjavačinjenicu da banke vrlo rijetko odobravaju investicijske kredite na rok dulji od 5 godina. Najdulji rok u Hrvatskoj može bitido 10 godina, iako vrlo rijetko. Omjer ukupnog financijskog duga i EBITDA daje, uz uvažavanje primjedbi iz uvoda okoovog pokazatelja, broj godina u kojem će se vratiti kredit. Poželjno je da taj koeficijent bude manji od 5 u smisluodobravanja kreditnog rizika.




stranica 32

Tablica 7. Prikaz ukupnog, dugoro č nog i kratkoro č nog financijskog duga, u HRK

Tablica 8. Prikaz ukupnog, dugoro č nog i kratkoro č nog financijskog duga - udjeli

Ukupni financijski dug predstavlja zbroj svih kratkoročnih i dugoročnih obveza

prema financijskim institucijama.

KOMENTAR:

Vidljivo je da u ukupnom financijskom dugu prevladava dugoročni karakter kroz

cijelo razdoblje, te da se njegov udio povećava u ukupnom financijskom dugu,

kao i to da je gornji (1.) razred zadužen kao druga dva. Gledajući sa strane

kreditora i aspekta prihvatljivosti rizika, ovo je očekivan rezultat.




stranica 33

Tablica 9. Prikaz omjera financijskog duga s EBITDA

Tablica 10. Prikaz omjera financijskog duga s ukupnim prihodima

Tablica 11. Razredbeni prikaz omjera financijskog duga s ukupnim prihodima




stranica 34

Tablica 12. Prikaz omjera financijskog duga s aktivom

Tablica 13. Razredbeni prikaz omjera financijskog duga s aktivom

KOMENTAR:

Tablice 9.-13. prikazuju slične odnose unutar uzorka: najjača prihodovna društva

imaju najbolju pokrivenost financijskog duga s EBITDA, prihodima i aktivom.

Ovakvi pokazatelji daju kreditorima mogućnost da je rizik novog dugoročnog

zaduženja prihvatljiv jer je pokazatelj UFO/EBITDA ispod 5 (prosjek raste s 0,2

na 2,4), a UFO/prihodi je unutar ranga 1,1-3,2. Omjer financijskog duga i aktive

prosječno gledajući vrlo je stabilan.

Naime, standardno prihvaćanje vremenskog roka u bankama za novu investiciju

je 5 godina (UFO/EBITDA), zanemarujući ovdje činjenicu ostalih pokazatelja koji

se uzimaju kod procjene prihvatljivosti svih vrsta rizika, uključujući i rizik

regulatarnog okvira u kojem banke posluju.




stranica 35

2.1.3.2. Dodatak kod ocjene i izračuna zaduženosti: ocjena stabilnosti

Iako ne spada u skupinu pokazatelja zaduženosti, za potrebe rada reći će se

nešto o ocjeni stabilnosti financiranja. Time što se provjerava kako se neko

društvo financira iz dugoročnih, odnosno kratkoročnih izvora, uvijek je dobro,

osobito za menadžment.

Naime, postoji zlatno pravilo financiranja koje glasi da se dugotrajna imovina

treba financirati iz dugoročnih izvora, a kratkotrajna iz kratkoročnih te dijela

dugoročnih (u slučaju pozitivnog radnog kapitala).

U praksi se koriste dva pokazatelja za ocjenu stabilnosti:

Pokriće I. = (Vlastiti kapital/ Dugotrajna imovina) * 100,

Pokriće II. = ((Vlastiti kapital + Dugoročne obveze)/ Dugotrajna imovina) * 100,

U slučaju da je pokazatelj veći od 1, može se reći da subjekt poštuje načelo

zlatnog financiranja. Vjerovnicima i investitorima ovaj pokazatelj govori razumije li

menadžer za financije subjekta kako upravljati imovinom, odnosno dugom.

U nastavku se daje pregled za oba pokazatelja, s tim da je u praksi češće

korišten pokazatelj sa širim obuhvatom – koeficijent pokrića II.




stranica 36

Tablica 14. Koeficijent pokri ć a I.

Tablica 15. Koeficijent pokri ć a II.

KOMENTAR:

• broj društava s natprosječnim pokrićem financiranja za oba koeficijenta

pada, iako prosječna vrijednost raste, kao i gotovo svi ostali pokazatelji




stranica 37

Po razredima to izgleda ovako:

Tablica 16. Koeficijent pokri ć a I. po razredima

Tablica 17. Koeficijent pokri ć a II. po razredima

Vidi se da kod pokrića I. gornji i srednji razred imaju natprosječno pokriće, dok

kod pokrića II. to vrijedi samo za najjači prihodovni razred (1. ili gornji).

U slučaju da se grafički želi prikazati tendencije unutar uzorka, to bi izgledalo

ovako za koeficijent stabilnosti – Pokriće II.

Graf 1. Stabilnost – Pokri ć e II.

Stabilnost - koeficijent Pokriće II.

0,00

20,00

40,00

60,00

80,00

100,00

120,00

140,00

160,00

180,00

2001. 2002. 2003. 2004.

average (PROSJEČNO)

min

max

min, 2.

min, 3.

max, 2.

max. 3.

median

count - iznad prosjeka

count - is pod prosjeka

Razlika između AVG i MEDSt.devijacija

Može se reći da se razlike između vrijednosti maksimuma povećavaju u odnosu

na minimume i srednju vrijednost u toku razdoblja, pa se i na ovaj način vidi da

se vrijednosti lagano povećavaju u korist jačih i boljih društava. Jednom riječ ju,

bolje upravljanje imovinom i dugom koncentrira se kod boljih društava.




stranica 38

2.1.4. Korelacije i značaj pokazatelja zaduženosti

Potrebno je istražiti jakost veze međusobnih utjecaja pokazatelja zaduženosti i raznih ekon

18.), a dodatno u Tablici 19. ispituje se statistička značajnost tih veza (T-test). U nastav

korelacija raznih stavaka imovine, duga, glavnice, prihoda i rashoda s financijskim pokazateljim

Tablica 18. Korelacije po godinama i prosje č no za ocjenu zaduženosti i stabilnosti




stranica 39

Tablica 19. T-test za korelacije iz prethodne tablice, uzorak N = 36, broj stupnjeva slobode N-2

Formula za T-test – ispitivanje statisti č ke zna č ajnosti korelacijskih veza

t = r * √ (N-2) / √ (1 – r 2 ), gdje je r koeficijent korelacije

• bojom su označena polja čiji su rezultati statistički značajni (za broj stupnjeva slobode

rezultata t-testa mora biti veća ili jednaka 2,03)




stranica 40

Rezultati su zanimljivi i višeslojni u tuma č enju:

a. koeficijent zaduženosti ima slabu korelaciju s pokazateljima novčanog toka te

srednje jaku korelaciju (uglavnom negativnu) s pokazateljima profitabilnosti te

prihodima, rashodima i imovinom, dok za pokazatelje novčanog jaza ima vrlo

slabu korelaciju

i. statistički značajni rezultati za koeficijent zaduženosti imaju korelacije

s prihodima, aktivom, OCF, SNT1, neto dobiti, EBITDA, ROE za

ukupni kapital, ROT i ROA

ii. nema statistički značajne korelacije za rezultate novčanog jaza

b. od ostalih pokazatelja jači stupanj korelacije nalazi se kod KFO (kratkoročnihfinancijskih obveza) u odnosu na pokazatelje novčanog toka nego kad se

gleda DFO, za razliku od pokazatelja profitabilnosti (ROE, ROA, ROT) –

zanimljivo da to nije slučaj s neto dobiti i EBITDA

i. treba istaći jaku korelaciju pokazatelja UFO, DFO i KFO s prihodima,

rashodima i imovinom

ii. statistički značajni rezultati za UFO su: prihodi, rashodi, aktiva, radni

kapital i ROA;

iii. za DFO: prihodi, rashodi, aktiva i ROA

iv. za KFO: prihodi, rashodi, aktiva, OCF, radni kapital i EBITDA, pa se

iz ovog može zaključiti da kratkoročni financijski dug obveze) ima

efekt više na novčani tok (OCF), dok UFO i DFO na profitabilnost

(doduše, samo no ROA)

c. pokazatelj UFO/EBITDA ima srednje jaku korelaciju s pokazateljima

profitabilnosti, dok je s pokazateljima novčanog toka slaba korelacija

i. statistički značajni rezultati za UFO/EBITDA su: ROE uk i ROAd. pokazatelj stabilnosti (Pokriće II.) je srednje jako pozitivno korelirano s

pokazateljima novčanog jaza, a srednje slabo s pokazateljima profitabilnosti

te gotovo nikako s novčanim tokom, imovinom, prihodima i rashodima

i. statistički značajni rezultati su za pokriće II.: radni kapital, novčani jaz

(broj dana), ROE ukupno




stranica 41

Dodatna opažanja

Kad se uzorak postavi u tri tercila (razreda) rangiranih po veličini prihoda u 2004.

godini od većeg prema manjem prihodu, dobiju se sljedeći rezultati:

• prosjek zaduženosti po godinama i po razredima prate pad prihoda iz

višeg u niži razred na način da što je prosječno prihodno slabiji razred, to

je veća prosječna zaduženost s tim da je gornji razred ispod prosječno

zadužen (oko 20%-24%), srednji razred na razini prosjeka (oko 30%-32%)

a donji razred iznad prosječno zadužen (oko 42%-50%)

2.1.5. Zaključak ocjene zaduženosti te preporuke vjerovnicima iinvestitorima

Kod davanja zaključne ocjene i davanja eventualnih preporuka išlo se putem

analize trenda u analiziranom razdoblju. U nastavku ovog prikaza zanemarit će

se pokazatelji stabilnosti za ocjenu zaduženosti.

2.1.5.1. Pregled trendova i komentar

U nastavku se daje sažeti presjek trendova pokazatelja zaduženosti.

Tablica 20. Presjek svih trendova 23

23 U tablicama su korištene oznake koje imaju sljedeće značenje:• average (PROSJEČNO) ili nekad i AVG – prosječna srednja vrijednost, aritmetička sredina• min, kao i min 2. i min 3. – oznake za minimum (min 2. bio bi drugi po redu minimum)• max, kao i max 2. i max. 3. – oznake za vrijednosti maksimuma• median – vrijednost medijana• count – brojač (iznad prosjeka predstavlja broj društava s vrijednostima većim od aritmetičke sredine; ispod

prosjeka – analogno); count RASTE i count PADA je brojač društava s trendom RASTE, odnosno PADA• St.devijacija – standardna devijacija, statistička mjera disperzije koja se tumači kao prosječno odstupanje

vrijednosti obilježja od njegove aritmetičke sredine i izražena je u mjernim jedinicama obilježja




stranica 42

KOMENTAR:

Iako se prosječni koeficijent zaduženosti smanjuje, financijski dug raste. To

dokazuje da je prosječna imovina povećana. Vidljivo je da postoji povećanje

stupnja disperzije (standardna devijacija i razlika između AVG i MED).

Potvrda ove tvrdnje je da maksimumi rastu, dok minimumi pada, što se može

vidjeti i na Grafu 2.

Graf 2. Zaduženost – koeficijent zaduženosti

Kako će kod modeliranja koeficijent zaduženosti uzeti kao relevantan, može se

zaključiti da je prosječna zaduženost u padu unutar uzorka, dok se ekstremi šire,

pa tako dolazi do disperzije. Drukčije rečeno, gornji prihodovni razred ima od 12

društava njih 8 s povećanjem zaduženosti.

Koeficijent zaduženosti

0,00

10,00

20,00

30,00

40,00

50,00

60,00

70,00

80,00

90,00

100,00

2001. 2002. 2003. 2004.


min

max

min, 2.

min, 3.

max, 2.

max. 3.

median


count - ispod prosjeka

Razlika između AVG i MED

St.devijacija




stranica 43

Ako se ovo poveže s korelacijom između koeficijenta zaduženosti i pokazatelja

profitabilnosti, onda je zanimljivo primijetiti da društva s većim prihodima imaju

povećanje zaduženosti i povećanje pokazatelja profitabilnosti.

Sve ovo moglo bi indicirati na tvrdnju da bolji imaju veće prilike postati još bolji,

ako se gleda s motrišta kreditora.

Dodatno, ne može se na temelju korelacija pokazatelja zaduženosti i novčanog

jaza, izuzev pokazatelja stabilnosti, reći da postoji statistički značajan rezultat koji

bi opisao povezanost zaduženosti i novčanog jaza. Stoga se u modeliranjunovčanog jaza ne može uzeti u obzir ikoji od pokazatelja zaduženosti, nego

jedino pokazatelj stabilnosti pokriće II., koji ionako nije pravi pokazatelj

zaduženosti.

Kako rezultati T-testa i već ranije navedena bankarska praksa ukazuju da je

koeficijent zaduženosti najviše od ostalih pokazatelja statistički značajno

koreliran s pokazateljima profitabilnosti, njega će se u daljnjem tijeku rada uzeti u

obzir.

Pokazatelj profitabilnosti ROE za vlastiti kapital (samo glavnicu) nije pogodan za

tumačenje jer nije statistički značajna nijedna od korelacija u prikazanoj matrici,

izuzev pokojih godina, ali ne i za razdoblje.

2.1.5.2. Preporuke vjerovnicima i investitorima

Na temelju Tablice 20. Presjek svih trendova, kao i dosad izloženih ocjena

zaduženosti kroz ovaj rad, vidljivo je da:

otplata glavnice kredita (ponajviše kroz pokazatelje koeficijent zaduženosti

i UFO/ EBITDA) nije upitna

otplata kamate nije upitna (pokriće kamate)




stranica 44

Eventualna daljnja ulaganja, s obzirom na averziju prema riziku, trebala bi ići u

manje rizična ulaganja u gornji prihodovni razred ovog sektora (razumijevanje

ovog pojma opisano u ovom radu).

Ovdje je potrebno istaći nekoliko konstatacija:

averzija prema riziku je drukčija kod svakog ulagača, pa prema tome i

sklonost ulaganju

da je kod pojedinačnog ulaganja bitno imati aktualne podatke na temelju

kojih se i donosi odluka o ulaganju

nije dovoljno odlučiti se u ulaganje na temelju samo jednog ili jedne vrstepokazatelja

da u radu nije izložen određena skupina pokazatelja bitnih za dioničare

(npr. pokazatelj odnosa cijene i zarade P/E)

Razumijevajući diferencirane sklonosti ulaganja i želje za nagradom, razne vrste

trgovanja na burzi koje počivaju na tzv. fundamentalnoj i tehničkoj analizi, pa s

obzirom na to i na moguće različite načine vrednovanja, ovdje je potrebno

istaknuti da se u ovaj rad ne može koristiti kao preporuka za bilo kakva ulaganja,

odnosno da svaki pojedini investitor sam preuzima odgovornost ako slijedi bilo

kakve zaključke iznesene u ovom radu.

2.2. Ocjena likvidnosti

2.2.1. Definicija pokazatelja likvidnosti

Pokazatelji likvidnosti mjere sposobnost subjekta da podmiri svoje dospjelekratkoročne obveze.24 Može se reći da postoje tradicionalni25 pokazatelji

likvidnosti i pokazatelji novčanog toka za ocjenu likvidnosti26.

24 Preuzeto: Žager, L.: FINANCIJSKI POKAZATELJI – ANALIZA, PLANIRANJE i KONTROLA, Računovodstvo i financije,4/2001.25 Preuzeto: Gulin, D.: SASTAVLJANJE IZVJEŠTAJA O NOV Č ANOM TOKU TRGOVAČ KIH DRUŠTAVA i BANAKAPREMA MRS 7 , Računovodstvo i financije, 3/1998.26 Korištena literatura (vidjeti također dodatno sve vezano uz novčani tok):Gulin, D.: SASTAVLJANJE IZVJEŠTAJA O NOV Č ANOM TOKU TRGOVAČ KIH DRUŠTAVA i BANAKA PREMA MRS 7 ,Računovodstvo i financije, 3/1998.Gulin, D.: IZVJEŠTAJ O NOV Č ANOM TOKU – PRIMJENA MRS 7 , Računovodstvo i financije, 3/2000.




stranica 45

Dok su prvima osnova bilanca i račun dobiti i gubitka, drugima je osnova izvještaj

o novčanom toku. U ovom su se radu koristili sljedeći pokazatelji:

a) tradicionalni

• koeficijent likvidnosti I. ili ubrzane likvidnosti = (novac/ kratkoročne

obveze)*100

• koeficijent likvidnosti II. ili brze likvidnosti = (kratkotrajna imovina - zalihe)/

kratkoročne obveze*100

• koeficijent likvidnosti III. ili opće likvidnosti = kratkotrajna imovina/

kratkoročne obveze*100• radni kapital = kratkotrajna imovina - kratkoročne obveze

b) pokazatelji novčanog toka za ocjenu likvidnosti

• novčano pokriće tekućih obveza = novčani tok od poslovnih aktivnosti /

prosječne tekuće obveze

• novčano pokriće kamata = novčani tok od poslovnih aktivnosti / rashodi od

kamata

U nastavku rada dat će se ocjena likvidnosti turističkog sektora na danom uzorku

putem pokazatelja navedenih pod a) i b).

2.2.2. Ocjena i izračun likvidnosti: Koeficijent likvidnosti I.27

Iako ima više načina izračuna ovog pokazatelja, pogotovo u smislu shvaćanja

novčanih agregata, u ovom radu koristi se pokazatelj ili koeficijent ubrzane

likvidnosti, tzv. Likvidnost I. Svrha je procijeniti koliko u najkraćem mogućem roku

subjekt može podmiriti svojih obveza koje dospijevaju u kratkom roku.

Žager, L.: TEMELJNI POKAZATELJI ANALIZE FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA, Računovodstvo i financije, 4/2006.27 Za drukčije izračune vidjeti www.valuebasedmanagement.net ili www.investopedia.com ili Brealey, R. A. i Myers, S. C.:PRINCIPLES OF CORPORATE FINANCE , McGraw-Hill/Irwin, New York, 2003., poglavlje 29., stranice 819-849.




stranica 46

Tablica 21. Ocjena ubrzane likvidnosti

KOMENTAR:

• Prosječni koeficijent likvidnosti I. po godinama pada, kao što padaju

minimum i maksimum u tom razdoblju

• Razlika između prosječnog koeficijenta i medijana uvijek je pozitivan u

svim godinama, što je protumačeno i brojem društava koje imaju

natprosječni koeficijent likvidnosti 1., a on je manji (varira od 7 do 9 po

godinama)

• Medijan te prosječni maksimum 2 i maksimum 3 također padaju, što

dovodi do zaključka da se gornji razred društava po veličini koeficijenta

sužava

• Prosječna vrijednost prosječnih vrijednosti po godinama iznosi 39,32

• Broj društava kojima se u uzorku povećava koeficijent likvidnosti I.

mjereno promjenom s kraja na početak razdoblja 2001.-2004. je 14, broj

društava kojima pada je 22

• Najveći ekstremi nastaju za prosječnu vrijednost, minimum i maksimum u

2003. u odnosu na 2004.




stranica 47

Općenito, može se zaključiti da je stanje brze likvidnosti mjereno koeficijentom

likvidnosti I. se smanjuje, te da se broj društava čija je brza likvidnost

natprosječna ujednačena u uzorku (od 7 do 9). Kad se taj podatak komparira s

podatkom da maksimumi (od 1 do 3) također padaju u razdoblju, onda je jasno

da gornji razred brze likvidnosti unutar sebe smanjuje razlike.

Graf 3. Ekstremi prosje č ne vrijednosti, minimuma i maksimuma

0,00

100,00

200,00

300,00

400,00

500,00

600,00

700,00

800,00

2001. 2002. 2003. 2004.

average(PROSJEČNO)

minmax

Graf prikazuje prosječne vrijednosti, minimum i maksimum u razdoblju, na kojem

je dobro vidljivo da je 2003. najbolja godina, a 2004. najslabija godina po

likvidnosti I.

2.2.3. Ocjena i izračun likvidnosti: Koeficijent likvidnosti II.28

Ovaj pokazatelj proširuje prethodni te uključuje i potraživanja, a isključuje zalihe,

što znači da mjeri sposobnost plaćanja kratkoročnih obveza kroz raspoloživi

novac i sva naplaćena potraživanja. U nastavku se daje pregled brze likvidnosti

na uzorku.

28 Vidjeti literaturu:Brealey, R. A. i Myers, S. C.: PRINCIPLES OF CORPORATE FINANCE , McGraw-Hill/Irwin, New York, 2003., poglavlje29., stranice 819-849.Žager, L.: TEMELJNI POKAZATELJI ANALIZE FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA, Računovodstvo i financije, 4/2006.




stranica 48

Tablica 22. Ocjena brze likvidnosti

KOMENTAR:

• Prosječna vrijednost, minimum i maksimum rastu u razdoblju, a broj

društava s porastom likvidnosti II. je 19 u odnosu na 17 društava koje

imaju pad – ovdje se može napomenuti da se u razdoblju s prosječnom

vrijednosti praktično ništa nije dogodilo• Minimum 2 i 3 rastu, dok maksimum 2 i 3 padaju

• Medijan je također u padu

• Broj društva s natprosječnim koeficijentom likvidnosti II. je uvijek

konstantan: 11, a u usporedbi s takvim brojem društava kod likvidnosti I.

taj je broj u porastu

• Prosječna vrijednost prosječnih vrijednosti iznosi 157,27, a uzorak je

najujednačeniji u 2001. te 2004. godini (protuma

čeno brojem standardnedevijacije), kao i kod likvidnosti I.

Kao zaključak, može se reći da su 2002. i 2003. godine porasta, a 2004. godina

pada i dolaska na početnu vrijednost od 2001., što je za razliku od likvidnosti I.

određeno poboljšanje.

Unutar grane koeficijent likvidnosti II. za 2003. i 2004. godinu je ovakav:




stranica 49

Tablica 23. Ocjena brze likvidnosti i usporedba uzorka s populacijom i svijetom

Elementi 2003. 2004.

Kratkotrajna imovina 3.438.688.582 3.777.631.079

Zalihe 432.067.462 551.634.084

Kratkoročne obveze 4.643.535.397 5174.121.165Koeficijent II. u % - POPULACIJA 64,75 62,35

Uzorak: koeficijent II. u % 178,03 138,83

Odstupanje 174,95% 122,66%

Koeficijent II. – svjetska populacija 1,29 ili 129%

Kad se govori o svjetskoj populaciji, misli se na sveukupni svjetski prosjek (ne

samo ovog sektora ili grane). Iz gornje tablice vidi se kako je rezultat na uzorkubliži svjetskoj populaciji nego rezultat grane Hoteli i restorani u Hrvatskoj. Za

bolju analizu bilo bi korisno imati podatak o cijeloj populaciji Hrvatske, a ne samo

grane. Ipak, usporedbom podataka grane i uzorka vidi se kako najjača

prihodovna društva grane ujedno imaju i bolju likvidnost od ostatka grane.

2.2.4. Ocjena i izračun likvidnosti: Koeficijent likvidnosti III.

U nastavku se daje pregled opće likvidnosti na predmetnom uzorku.

Tablica 24. Ocjena op ć e likvidnosti




stranica 50

KOMENTAR:

• U analiziranom razdoblju koeficijent likvidnosti III. pada, a minimum i

maksimum raste

• Minimum 2 i 3 raste u analiziranom razdoblju, dok maksimum 2 i3 te

medijan padaju

• Za 18 društava likvidnost raste, kao i za drugih 18 u uzorku što pada u

analiziranom razdoblju – gledajući po godinama, pad nastaje u 2004. u

odnosu na 2003., jer se do 2003. javlja trend porasta

• U 2004. padom se dolazi malo ispod razine na kojoj je bila likvidnost u

2001. godini• Broj društava čija je opća likvidnost veća od prosjeka varira od 11 do 12

po godinama unutar razdoblja

Može se zaključiti da se opća likvidnost u uzorku smanjuje (prosječna vrijednost,

maksimumi) i sužava (medijan i minimumi). Prosječna vrijednost prosječnih

vrijednosti u razdoblju 2001.-2004. za opću likvidnost je 173.

Tablica 25. Koeficijent likvidnosti III. u populaciji u kunama

Populacija 2003. 2004.

Kratkotrajna imovina 3.438.688.582 3.777.631.079

Kratkoročne obveze 4.643.535.397 5.174.121.165

omjer 74,05 73,01Napomena: svjetska populacija ima taj odnos na razini 187.

• Koeficijent opće likvidnosti bolji je na odabranom uzorku (152, 196) za

godine 2001.-2004. nego za cijelu populaciju (73, 74) za godine 2003.-

2004.

S obzirom na dosad prezentirane ocjene likvidnosti po koeficijentima likvidnosti

I., II. i III., može se zaključiti da na opću likvidnost i tekuću likvidnost utječe

visoka razina potraživanja koja se nalaze unutar kratkotrajne imovine.

Stoga je potrebno dodatno promotriti likvidnost kroz pokazatelj novčanog toka –

novčano pokriće.




stranica 51

Tablica 26. Prikaz nov č anog pokri ć a obveza i usporedba s koeficijentom

likvidnosti III. (teku ć im odnosom)

Element (trendovi) Likvidnost III. Novčano pokriće obveza

Max raste pada

Count RASTE

Count PADA

18

18

16

20

Median pada raste

Ujedno, pokazatelj Likvidnost III. ima u 2003. trend porasta, dok novčano pokriće

obveza ima trend pada. No, generalno gledajući, trendovi su slični, tj. visokogstupnja korelacije.




stranica 52

2.2.5. Ocjena i izračun likvidnosti: Radni kapital

Kako je već dosta toga rečeno u uvodu o radnom kapitalu, ovdje će više riječi biti

o samoj ocjeni. Za potrebe ovog rada radni kapital se izračunava kao:

Radni kapital = Kratkotrajna imovina – kratkoročne obveze.

U nastavku se daje sažeti pregled izračuna na danom uzorku.

Tablica 27. Ocjena radnog kapitala

KOMENTAR:

• Radni kapital prosječno raste, zajedno sa svim maksimumima, dok

minimumi padaju (osim minimuma 3)

• Broj društva s natprosječnim iznosom radnog kapitala pada s 19 na 14 u

razdoblju, s standardna devijacija raste (visoka, a veća od prosjeka)




stranica 53

2.2.6. Sažetak i značaj ocjene likvidnosti

Ocjena likvidnosti sastavni je dio ocjene financijskog položaja. Kako su prvi

znakovi promjene situacije uvijek najbrže vidljivi na likvidnosti, ne smije se nikako

podcijeniti takva ocjena. U nastavku se daje sažeti pregled trendova.

Tablica 28. Sažetak po pokazateljima

Tablica 29. Analiza potraživanja




stranica 54

• Gornji prihodovni razred ima niski prosječni udio potraživanja u

kratkotrajnoj imovini

• Općeniti zaključak je, ako se uzmu u obzir tri prethodne tablice, da se

likvidnost mjerena u uzorku pada (prosjek) i sužava (uzmu li se u obzir

minimumi i maksimumi).

Kako se u nastavku rada kod modeliranja uzima pokazatelj opće likvidnosti kao

relevantan, ovdje se daje grafički prikaz likvidnosti na temelju tog pokazatelja.

Graf 4. Likvidnost – Koeficijent likvidnosti III.

U daljnjem tijeku rada u obzir će se uzeti koeficijent opće likvidnosti poznat još u

literaturi kao tekući odnos.

U nastavku ovog poglavlja kod ocjene likvidnosti razmotrit će se i ocjena

likvidnosti kroz novčani tok.

Koeficijent likvidnosti III.

0

200

400

600

800

1.000

1.200

1.400

2001. 2002. 2003. 2004.


min

max

min, 2.

min, 3.

max, 2.

max. 3.

median




St.devijacija




stranica 55

2.2.6.1. Dodatak ocjeni likvidnosti – Analiza novčanog toka

U poslovnom svijetu vrlo je rašireno načelo «Cash is the king» («Novac je kralj»),

tj. u procjeni budućih kretanja nikako se ne smije zanemariti budući novčani tok.

Ovo načelo posebno je prisutno u poslovnim kombinacijama. U nastavku su

izložene tablice kao prilog ocjeni likvidnosti kroz novčani tok.

Tablica 30. Analiza neto nov č anog toka




stranica 56

• Prosječni neto novčani tok je u padu, kao i svi minimumi

• Maksimumi u padu, za razliku od maksimuma 1, što znači da se disperzija

u uzorku povećava (standardna devijacija)

• pad neto novčanog toka najmanji je u prvom razredu u razdoblju

Tablica 31. Analiza operativnog nov č anog toka




stranica 57

Tablica 32. Analiza promjena operativnog nov č anog toka i rangova po razredima

Tablica 33. Prikaz prosje č nih vrijednosti operativnog nov č anog toka

• Prosječna vrijednost prosječnih vrijednosti iznosi oko 17,8 mil. kuna• Broj društava s natprosječnim operativnim novčani tok varira (od 14 do 16)

• Gornji prihodovni razred ima bolji novčani tok u razdoblju (kod gornjeg

razreda gledajući i po godinama i prosječno se ne nalazi za 5 društava

negativni operativni novčani tok)

• u razdoblju i po godinama porast i pad doživjelo je 18 društava

• broj društava koji ima negativni novčani tok mali je u uzorku (od 2 do 7)




stranica 58

Tablica 34. Analiza nov č anog toka SNT1




stranica 59

• potpuno drukčiju interpretaciju može se dati za novčani tok SNT1

2.2.6.2. Matrica utjecaja pokazatelja likvidnosti na razne pokazatelje

Za kraj ocjene likvidnosti, ovdje se daje matrica utjecaja likvidnosti, novčanog

jaza, profitabilnosti i drugih iznosa, odnosno kako pokazatelji likvidnosti te

različite ekonomske kategorije imaju međusobni utjecaj, te kakav je statistički

značaj tih veza (utjecaja).

Tablica 35. Matrica utjecaja pokazatelja likvidnosti

• nema povezanosti između likvidnosti s jedne strane te prihoda, rashoda i

imovine s druge strane

• slično je i likvidnošću i pokazateljima novčanog toka, osim likvidnosti I. i

neto novčanog toka (zbog novca koji se javlja u obje varijable, no to se

može zanemariti zbog tog kao nevažno)

• o visokoj povezanosti može se govoriti u slučaju tradicionalnih pokazatelja

likvidnosti s pokazateljem novčanog toka za likvidnost (čak i 0,52)

• o relativno dobroj povezanosti govori se ako se promatra novčani jaz

(manji u slučaju broja dana)

• ako se govori o utjecaju likvidnosti na profitabilnost, može se slično reći:

srednja jaka korelacija




stranica 60

Tablica 36. T-test pokazatelja likvidnosti

• statistički značajna korelacija postoji s novčanim pokrićem tekućih obveza i

novčanim jazom (no ne i novčanim jazom za broj dana) te pokazateljima

profitabilnosti (izuzmu li EBITDA i ROEkapital i rezerve)

• potrebno je dodatno napomenuti kako je ocjena izvršena na uzorku, a ne na

populaciji, što bi se moglo dodatno provjeriti te se stoga ne može apriori

govoriti o (ne)postojanju korelacije29

2.2.7. Preporuke vjerovnicima i investitorima

Uzevši u obzir napomene koje su izrečene kod preporuke bazirane na ocjeni

zaduženosti, može se vjerovnicima i investitorima preporučiti:

za one s nižom averzijom prema riziku, ulaganje u najjače prihodovne tvrtke

ovog sektora (ocjena opće likvidnosti – Likvidnost III. i ocjena radnog kapitala

te analiza novčanog toka)

smanjenje likvidnosti kod najslabijeg dijela ovog sektora, točnije rečeno

uzorka, daje signal za pojačanu opreznost – dugoročni vjerovnici kao banke

ne bi smjele smanjiti svoja kratkoročna potraživanja da ne bi dovele u pitanje

otplatu dugoročnih kredita (osobito ako se uzme u obzir analiza novčanog

toka)

29 Ovakva generalna napomena doista i vrijedi za čitav rad.




stranica 61

gornji komentar treba ipak suzdržano promatrati, ovisno o pojedinačnom

slučaju, a konkretne mjere ovise o cjelokupnom poslovnom odnosu između

vjerovnika i dužnika

Dodatno ističemo da sve ocjene, naprijed navedene, kao ova te sve ostale u toku

ovog rada mogu se samo interpretirati u okviru hrvatskog turističkog sektora za

analizirano razdoblje, s napomenom da se radi o analizi na uzorku, a ne na

populaciji.

2.3. Ocjena aktivnosti

Analizom aktivnosti, kao trećeg faktora u analizi financijskog položaja zaokružit

će se ocjena financijskog položaja hrvatskog turističkog sektora na predmetnom

uzorku.

2.3.1. Definicija pokazatelja aktivnosti

Pokazatelji aktivnosti, poznati i kao koeficijenti obrtaja, mjere uspješnost u

upravljanju imovinom poduzeća, odnosno brzinu cirkulacije imovine u poslovnom

procesu.

Pokazateljima aktivnosti koji se utvrđuju na temelju podataka iz bilance i računa

dobiti i gubitka obično se smatraju koeficijenti obrta imovine i pripadajući dani

vezivanja.30 Razlikuju se koeficijent obrtaja kratkotrajne i ukupne imovine, zaliha,

potraživanja i dobavljača, kao i pripadajuće dane vezivanja.

Pokazatelje se aktivnosti svrstava u grupu pokazatelja sigurnosti i grupu

pokazatelja efikasnosti. U nastavku rada dat će se ocjena aktivnosti na

predmetnom uzorku.

30 Citirano: Žager, L.: TEMELJNI POKAZATELJI ANALIZE FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA, Računovodstvo i financije,4/2006.




stranica 62

2.3.2. Ocjena i izračun aktivnosti: Obrtaj kratkotrajne imovine

Za početak ocjene aktivnosti, prikazan je obrtaj kratkotrajne imovine. Naime, ovaj

se pokazatelj koristi radi uvida brzine obrtaja kratkotrajne imovine u poslovnom

ciklusu.

Izračunava se kao:

Obrtaj kratkotrajne imovine = Prihod/ Prosječna kratkotrajna imovina,

gdje se prosječna kratkotrajna imovina izračunava kao prosjek vrijednosti uintervalu.

Tablica 37. Obrtaj kratkotrajne imovine

Iz prikaza je vidljivo da je prosječan obrtaj po godinama unutar razdoblja raste, te

da to vrijedi za 20 od 36 društava u uzorku.




stranica 63

Minimum je u 2004. u odnosu na 2002. u padu, dok maksimum po svim

godinama raste. Minimum 2 i 3 za razliku od minimuma 1 rastu. Ostala dva

maksimuma također rastu u razdoblju.

Broj društava čiji je koeficijent obrtaja kratkotrajne imovine natprosječan kreće se

od 15 do 12 (pada). Prema standardnoj devijaciji vidljivo je da se oko prosječne

vrijednosti grupiralo veći broj društava uzorka, jer sudeći prema maksimumima,

oni se nalaze izvan rezultata prosje č na vrijednost + - standardna devijacija .

Uvidom u sam uzorak vidi se oko 27% društava koji imaju natprosječnu aktivnost

po ovom koeficijentu nalazi u gornjem (11%) i srednjem (15%) prihodovnom

razredu.

2.3.3. Ocjena i izračun aktivnosti: Obrtaj zaliha

Ako se želi vidjeti koliko zalihe imaju udjela u poslovnom procesu, dobro je

izračunati koeficijent obrtaja zaliha kao omjer prihoda i prosječnog stanja zaliha.

Tablica 38. Obrtaj zaliha




stranica 64

KOMENTAR:

• prosječan obrtaj raste, s padom u 2004.

• Minimum pada stalno, a maksimum raste s korekcijom u 2004.

• Broj društava u uzorku čiji je obrtaj povećan je 21

• Ostali minimumi i maksimumi u padu

• Broj društava s natprosječnim obrtajem je kroz razdoblje uvijek 9

• Velika je standardna devijacija (veća od prosjeka za sve tri godine), što

jasno dovodi do zaključka da 9 društava izrazito kvari prosjek i sliku

rezultata po ovom koeficijentu

Zanimljivo je da se 5 od 9 društava s natprosječnim obrtajem zaliha, i to kroz sve

tri godine, nalaze u donjem prihodovnom razredu, a da od 4 od tih 5 društava

bilježe povećanje obrtaja u razdoblju, što je na neki način suprotan rezultat od

onog za cijelu kratkotrajnu imovinu.

Zaključuje se da je obrtaj zaliha u porastu, da je 2003. godina s najboljim

rezultatima te da postoje velika odstupanja u uzorku.

Ako bi se isključili iz uzorka društva koja kvare prosjek rezultata, dobila bi se slika

prosječnog rezultata (35,8, 38,4) s porastom, a broj društava s natprosječnim

rezultatom bi se kretao od 9 do 11. Veći obrtaj nalazio bi se u višem

prihodovnom rezultatu.

To se prikazuje na tablici 39.




stranica 65

Tablica 39. Obrtaj zaliha u uzorku po društvima

2002. 2003. 2004.

22,73 21,43 21,7724,41 19,60 15,64

24,61 28,80 32,42

72,43 90,74 95,75

15,33 13,57 15,84

17,70 19,00 17,42

36,78 45,72 53,63

43,62 61,39 60,28

18,44 12,32 23,82

50,23 64,11 61,87

42,10 54,85 39,30

82,90 91,98 75,42

29,73 31,07 40,7186,36 58,57 44,01

34,27 43,80 59,06

11,70 11,43 10,93

21,33 22,98 22,58

42,41 54,17 64,22

18,97 17,70 17,58

25,96 43,72 56,52

15,66 33,54 35,26

30,75 27,45 25,25

19,56 22,04 26,52

89,24 33,78 32,99

19,45 14,00 11,87average (PROSJEČNO) 35,87 37,51 38,43

stand. devijacija 23,25 23,00 22,24

count - iznad prosjeka 9 10 11

count - ispod prosjeka 16 15 14

udio 36% 40% 44%




stranica 66

2.3.4. Ocjena i izračun aktivnosti: Obrtaj potraživanja

U nastavku se daje pregled obrtaja potraživanja.

Tablica 40. Obrtaj potraživanja

KOMENTAR:

• Prosječni obrtaj potraživanja raste svaku godinu, kao i njegov maksimum

• Minimum 1 i 2 u razdoblju raste, a minimum 3 pada (2004. godina je pad)

• Maksimum 2 i 3 rastu u razdoblju

• 11 u 2002., odnosno 10 društava u 2003. i 2004. godini su s

natprosječnom obrtajem potraživanja

• standardna devijacija veća je za svaku godinu od prosječne vrijednosti

• za 23 društva ovaj pokazatelj je u porastu

Ono što je zanimljivo jest da od 13 prihodovno najjačih društava njih 6 ima kroz

sve 3 godine natprosječno koeficijent obrtaja potraživanja, a to je u potpunosti

drukčiji rezultat nego kod zaliha.




stranica 67

Zbog sličnih trendova i rezultata koje imaju obrtaj cjelokupne kratkotrajne imovine

i obrtaj potraživanja, zaključuje se da veći i presudni utjecaj na obrtaj imovine

imaju potraživanja, što je bilo i za očekivati.

Može se dakle zaključiti da postoji jača povezanost da pojačana aktivnost kod

potraživanja multiplicira prihodovni rang unutar sektora (razreda), kao i veličine

samih prihoda.

2.3.5. Ocjena i izračun aktivnosti: Obrtaj dobavljača

U nastavku se daje pregled obrtaja dobavljača.

Tablica 41. Obrtaj dobavlja č a

• prosječna vrijednost koeficijenta obrtaja dobavljača pada u svim godinama u

razdoblju, a isto vrijedi za maksimum, dok za minimum vrijedi obratno – rast

po svim godinama




stranica 68

• u razdoblju ostali minimumi rastu; maksimum 2 pada, maksimum 3 raste

• broj natprosječnih je u porastu i kreće se od 11 do 12, dok broj društava koji

imaju porast ovog koeficijenta jednak je onima koji imaju pad: 18

• standardna devijacija manja je od prosječne vrijednosti, što zajedno s

rezultatima i kretanjima vrijednosti AVG, MIN i MAX daje za zaključak da se

vrijednosti koncentriraju u uzorku – to je pak potpuno drukčiji rezultat od

dosad prezentiranih koeficijenata obrtaja gdje se može reći da je pojačana

disperzija

2.3.6. Ocjena i izračun aktivnosti: Obrtaj ukupne imovine

Za kraj pregleda pokazatelja aktivnosti, slijedi pregled obrtaja ukupne imovine.

Tablica 42. Obrtaj ukupne imovine




stranica 69

KOMENTAR:

Ovdje su rezultati potpuno drukčiji od dosadašnjih. Naime, svi su pokazatelji u

padu, a broj društava s natprosječnim koeficijentom je za sve godine 8. Društava

kojima koeficijent obrtaja ukupne imovine raste u razdoblju je 16.

Ako se ovome doda komentar oko promjena na ukupnim prihodima i ukupnoj

imovini prema tablicama dolje te usporede li se ti rezultati s koeficijentima obrtaja

kratkotrajne imovine, jasno je da je prvenstveno porast dugotrajne imovine

uzrokovao pad rentabilnosti ukupne aktive (imovine) te usporavanje aktivnosti

cjelokupne imovine.

Može se zaključiti, prema uzorku, da je hrvatski turizam u razdoblju 2001.-2004.

bio koncentriran na povećanje vrijednosti dugotrajne imovine, odnosno da je bio

u fazi investiranja, što se može zaključiti iz tablica koje slijede.

Tablica 43. a) i b) Ukupni prihodi i ocjena




stranica 70

2.3.7. Sažetak i značaj ocjene aktivnosti

Kod davanja zaključne ocjene aktivnosti i davanja eventualnih preporuka išlo se

putem analize trenda u analiziranom razdoblju. Značaj ocjene aktivnosti leži u

tome da je to sastavni dio u ocjeni financijskog položaja, s tim što ocjena

aktivnosti zadire već i u sferu efikasnosti, za razliku od likvidnosti i zaduženosti,

kao pokazateljima sigurnosti.

2.3.7.1. Matrica utjecaja pokazatelja aktivnosti na razne pokazatelje

U nastavku se daje matrica korelacijskih utjecaja između pokazatelja aktivnosti i

drugih ekonomskih kategorija.




stranica 71

Tablica 44. Matrica utjecaja pokazatelja aktivnosti

• aktivnost nema utjecaja na visinu rashoda i aktive, kao niti na razinu neto

novčanog toka u pokazateljima zaliha

• obrtaj potraživanja, dobavljača i ukupne imovine ima srednje jak utjecaj na

visinu OCF i SNT1 – zanimljivo je da ukupna imovina ima negativnu

korelaciju

• obrtaj kratkotrajne imovine ima negativnu korelaciju s radnim kapitalom inovčanim jazom (srednji utjecaj), dok na pokazatelje profitabilnosti ima

mali utjecaj

• očekivano, obrtaj zaliha ima srednje slabiji utjecaj na pokazatelje

profitabilnosti, dok na ostale nema utjecaja

• obrtaj potraživanja srednji utjecaj na profitabilnost, negativan s novčanim

jazom (srednje slab ili zanemariv) te srednje slab na novčani tok

• obrtaj dobavljača od svih pokazatelja vrši najja

či utjecaj na svepokazatelje u odnosu na prikazane pokazatelje aktivnosti: jak ili srednji

utjecaj na profitabilnost, srednji na novčani tok, no zato zanemariv na

novčani jaz




stranica 72

2.3.7.2. T-test matrice

U nastavku se daje T-test kao ispitivanje statističke značajnosti korelacijskih veza

iz prethodne tablice.

Tablica 45. T-test za korelacije iz prethodne tablice

• aktivnost nema statistički značajne korelacije s pokazateljima iz novčanog

toka (osim za SNT1 i obrtaj dobavljača) i nov

čanog jaza

• statistički značajna korelacija za pokazatelje aktivnosti najjača je u 2003.

(tamo gdje je značajna korelacija)

• najjača i značajna korelacija javlja se praktički samo kod koeficijenta obrtaja

dobavljača – korelacija s pokazateljima profitabilnosti




stranica 73

2.3.7.3. Sažetak po pokazateljima – trendovi

Radi lakšeg sagledavanja ukupne ocjene aktivnosti, ovdje je izložen prikaz

trendova po pokazateljima.

Tablica 46. Sažetak po pokazateljima – trendovi

Može se zaključiti da je aktivnost u porastu, sudeći po prva tri pokazatelja. Za

razliku od njih, primjećuje se pad obrtaja dobavljača i ukupne imovine. Jednako

tako i disperzija unutar uzorka ima slične osobine.

Ako je suditi po pojedinim pokazateljima aktive, aktivnost je u porastu, no ako je

suditi po pokazateljima pasive i kumuliranom pokazatelju (obrtaj ukupneimovine), onda je aktivnost u padu.

Ne treba smetnuti s uma činjenicu da je u razmatranom razdoblju hrvatski

turizma bio u fazi investiranja, što samo po sebi znači usporavanje aktivnosti.




stranica 74

Ocjena aktivnosti treba se promatrati u odnosu na poslovni ciklus, stoga će se u

sljedećem dijelu dati naglasak na novčani jaz koji će na jedan drukčiji način

razmotriti kako posluje hrvatski turistički sektor.

Bilo bi zanimljivo pogledati kako se aktivnost odražava u odnosu na rashode, no

to nije bio predmet ovog rada.

Za kraj, izdvojit će se dva pokazatelja radi grafičkog prikaza: koeficijent obrtaja

kratkotrajne imovine te koeficijent obrtaja dobavljača kao najznačajniji

pokazatelji.

Graf 5. Aktivnost - Koeficijent obrtaja kratkotrajne imovine

Koeficijent obrtaja kratkotrajne imovine

0,00

5,00

10,00

15,00

20,00

25,00

30,00

2002. 2003. 2004.


min

max

min, 2.min, 3.

max, 2.

max. 3.

median




St.devijacija

KOMENTAR:

• vidljivo je da se vrijednosti maksimuma udaljavaju od ostalih na kraju

analiziranog razdoblja, iako su gotovo sve vrijednosti u porastu




stranica 75

Graf 6. Aktivnost - Koeficijent obrtaja dobavlja č a

Koeficijent obrtaja dobavljača

0,00

10,00

20,00

30,00

40,00

50,00

60,00

70,00

80,00

90,00

100,00

2002. 2003. 2004.

average (PROSJE NO)

min

max

min, 2.

min, 3.

max, 2.

max. 3.

median



Razlika između AVG i

MED

St.devijacija

KOMENTAR:

• ovaj pokazatelj ima drukčije trendove – vrijednosti su uglavnom u padu

2.3.8. Preporuke vjerovnicima i investitorima

Uzevši u obzir napomene kod ocjene aktivnosti, poslovni vjerovnici (iz poslovnog

– kratkoročnog ciklusa), pa onda i dugoročni su u sve slabijem pregovaračkom

položaju.

Doda li se tomu ocjene zaduženosti i likvidnosti, može se zaključiti da je

hrvatskom financijskom sektoru jako stalo do poslovnog odnosa s turističkim

sektorom, što zbog profita kojeg ostvaruje u takvom odnosu (hipoteza koju bi

trebalo provjeriti, što nije predmet ovog rada), a što zbog vezanih efekata na

ostale sektore, a ne bi trebalo zaboraviti ni privatizacijski moment iz 90-tih

godina.




stranica 76

Ako se isključe takvi posebni odnosi (dugogodišnje veze), pa se promatra čisto

poslovni odnos, vjerovnicima i investitorima bi, zbog pondera koji koeficijent

obrtaja dobavljača ima na ukupnu likvidnost, trebalo preporučiti da ponovo

razmotre svoj poslovni i pregovarački odnos, s napomenom da se svakako

nastavi suradnja i ulaganje.

Ovdje bi se moglo dodati da na temelju ocjene financijskog položaja i aktivnosti

treba ulagati u ovaj sektor, no ako je nečija zahtijevana stopa povrata veća, onda

ovo nije sektor u kojeg treba ulagati, ponajviše zbog velikih i dugoročnihulaganja.

Stoga je poslovni odnos zanimljiviji bankama nego kratkoročnim investitorima.

Dodatno je potrebno napomenuti da su analize napravljene na uzorku te da bi za

cjelovite zaključke bilo potrebno to učiniti na populaciji (grani Hoteli i restorani).

Naravno, što je vremenski horizont veći, to je i analiza cjelovitija te s manjom

mogućnosti za pogrešku.




stranica 77

3. NOVČANI JAZ HRVATSKOG TURISTIČKOG SEKTORA

Nakon ocjene financijskog položaja i aktivnosti na uzorku hrvatskog turističkog

sektora, a prije konačne provjere utjecaja financijskog položaja i aktivnosti na

novčani jaz i profitabilnost, potrebno je prvo raščlaniti novčani jaz na njegove

faktore. U nastavku rada daje se pregled faktora novčanog jaza.

3.1. Faktori novčanog jaza

3.1.1. Definicija novčanog jaza

U skladu s definicijom koja je korištena za svrhu ovog rada u poglavlju 1.,

novčani jaz se uzima kao:

NOVČANI JAZ (broj dana) = DANI VEZIVANJA ZALIHA + DANI VEZIVANJA

KUPACA - DANI VEZIVANJA DOBAVLJAČA

Za potrebe rada, kako je to i naglašeno u poglavlju 1., novčani jaz se dodatno i

uvjetno definira kao:

NOVČANI JAZ = ZALIHE + POTRAŽIVANJA OD KUPACA -

- OBVEZE PREMA DOBAVLJAČIMA

imajući na umu koncept broja dana koji traži dane vezivanja ovih varijabli.

Dodatno i uvjetno definiranje vrlo je slično definiciji obrtnog kapitala. Naime, neki

autori definiraju upravljanje novčanim jazom kao upravljanje obrtnim kapitalom«cash gap»31. U ovom se radu zbog konzistencije analize ponekad koristi jedan

način, a ponekad drugi način računanja. Razlog tomu je što se kod izračuna

korelacija htjelo standardizirati mjera obilježja koja se uspoređuju. Prikaz

rezultata uvijek je bio i za osnovnu, kao i za dodatnu i uvjetnu definiciju novčanog

jaza.




stranica 78

Nadalje, ovdje će se nešto reći i o samim varijablama koje utječu na promjenu

novčanog jaza. Tako veličina zaliha utječe na novčani jaz na način da se

povećanjem zaliha povećava novčani jaz, kao što to vrijedi i za potraživanja od

kupaca. Obrnuto vrijedi za obveze prema dobavljačima. U razradi po faktorima

prikazat će se rezultati analize.

3.1.2. Zalihe

Prvi faktor koji utječe na veličinu novčanog jaza je iznos zaliha. Što je veći iznos

zaliha, to je i novčani jaz veći, gledajući to u smislu definicija izraza NOVČANIJAZ (broj dana), kao i izraza NOVČANI JAZ.

U nastavku se daje ocjena stanja zaliha na korištenom uzorku.

Tablica 47. Ocjena stanja zaliha

31 Naslov rada autora Boer, G.: MANAGING THE CASH GAP preveden je i objavljen u hrvatskoj stručnoj literaturi upravopod nazivom UPRAVLJANJE OBRTNIM KAPITALOM “CASH GAP”.




stranica 79

Iz priložene gornje tablice vidi se da:

• Prosječna vrijednost raste u razdoblju za oko 4%

• Svi minimumi i maksimumi rastu

• Natprosječne zalihe ima samo 8 do 10 društava po godinama

• 20 društava povećava svoje zalihe, što čini oko 56% uzorka

• standardna devijacija po svim godinama veća je od prosječne vrijednosti,

pa to upućuje na veliku disperziju u uzorku

Potrebno je stoga dodatno analizirati disperziju u uzorku, što je prikazano u

sljedećim dvjema tablicama.

Tablica 48. Disperzija zaliha - tablica

Graf 7. Disperzija zaliha - grafikon

0

5.000.000

10.000.000

15.000.000

20.000.000

25.000.000

2001. 2002. 2003. 2004.

max - avg avg - min max - min max 2 - min 2 max 3 - min 3




stranica 80

Na grafu, kao i u tablici, vidljivo je da se razlika između maksimuma i prosječne

vrijednosti povećava značajno u 2002. i 2003. godini, dok razlika između

maksimuma 3 i minimuma 3 pada u 2002., pa kasnije rasta te se konačno u

2004. konsolidira na razini 3% većoj nego u 2001.

Ovaj podatak govori kako se gornji razred društava po veličini zaliha u uzorku

više raspršava nego donji. Naime, samo 7 društava od njih 36 ima kroz sve

godine natprosječne zalihe, od čega ih je 5 u najvišem prihodovnom razredu. Od

tih 5 za 4 vrijedi porast zaliha u razdoblju, te su svi s područ ja Istarske županije,

što je izdvojeno (obojano) u tablici dolje.

Tablica 49. Zalihe po društvima u uzorku




stranica 81

3.1.2.1. Korelacija zaliha

Nadalje, potrebno je promotriti u kakvoj su vezi zalihe s obujmom poslovanja na

razini cijelog uzorka, kao i po razredima uzorka.

Tablica 50. Korelacija izme đ u iznosa zaliha i prihoda te njihovih promjena:

2001./(2002-2001)

2002./(2003-2002)

2003./(2004-2003)

2004./(2004-2001)

CORREL iznosa 0,5322 0,4755 0,5203 0,4645

CORREL promjena -0,0646 0,5578 0,4970 0,2926

Može se reći da sveukupno gledajući uzorak u razdoblju, postoji slaba veza upromjeni zaliha koje utječu na promjenu prihoda (0,29), a veza je pozitivna. Kod

korelacije iznosa veličina po godinama, veza je nešto jača (0,46). Rezultati su

nešto jače veze u 2002. i 2003. godini zasebno gledajući.

Tablica 51. Korelacija izme đ u iznosa zaliha i prihoda te njihovih promjena PO

PRIHODOVNIM RAZREDIMA:CORREL iznosa 2001./

∆ (2002-2001)

2002./

∆ (2003-2002)

2003./

∆ (2004-2003)

2004./

∆ (2004-2001)1. razred 0,3110 0,0281 0,2613 0,09532. razred -0,2118 -0,2142 -0,1678 -0,46773. razred 0,2368 0,0214 -0,4950 0,0534

CORREL promjena 2001./∆ (2002-2001)

2002./∆ (2003-2002)

2003./∆ (2004-2003)

2004./∆ (2004-2001)

1. razred -0,2972 0,8771 0,6731 0,67012. razred -0,3615 -0,2560 0,5098 -0,06273. razred 0,1274 -0,1854 0,1669 0,1243

Ono što potvrđuje tezu povezanosti utjecaja povećanja zaliha na povećanje

prihoda, da je osobito rezultat najjačeg (1.) prihodovnog razreda. Za razdoblje

veza ima koeficijent korelacije 0,67, a u 2003. u odnosu na 2002. taj je koeficijent

visokih 0,88.

Može se zaključiti da ova teza vrijedi samo za najveća društva po prihodima. Za

slabije prihodovna društva, sudeći prema uzorku najvećih, ova teza nema jako

uporište.




stranica 82

3.1.2.2. Dani vezivanja zaliha

Konačno, potrebno je promotriti ocjenu prvog faktora novčanog jaza – dane

vezivanja zaliha kroz sljedeće dvije tablice:

Tablica 52. Dani vezivanja zaliha

Tablica 53. Dani vezivanja zaliha unutar grane za 2004.

2003. 2004.

Ukupni prihodi - 9.922.573.664

Zalihe 432.067.462 551.634.084

Koeficijent obrtaja zaliha - 20,17

Broj dana za vezivanje zaliha 18,15

• Prosjek po danima varira od 10,0 do 10,5 dana vezivanja zaliha - trend u

razdoblju pada što znači da se ubrzava aktivnost po zalihama (obrnuto

proporcionalno od koeficijenta obrtaja zaliha čiji je trend obrnut od trenda

dana vezivanja zaliha) – prosječno ovaj faktor novčanog jaza utječe na

smanjenje novčanog jaza

• Natprosječnih dana vezivanja zaliha ima od 16 do 14 (trend) društava




stranica 83

• Kod 15 društava u uzorku broj dana vezivanja zaliha raste, što znači da se

ubrzava aktivnost zaliha

• Dani vezivanja zaliha za 2004. na razini cijele grane su za 8 dana veći od

prosjeka uzorka (18,15)

3.1.3. Potraživanja

U nastavku se daje pregled drugog faktora – potraživanja. Što je veći iznos

potraživanja, to je veći i novčani jaz. U nastavku se daje ocjena potraživanja.

Tablica 54. Ocjena stanja potraživanja - tablica

• Prosječna vrijednost pada u razdoblju za 19,4%• Minimum raste, a maksimum je u padu• Broj društava u uzorku koji ima natprosječni iznos potraživanja varira od 8 do 15, a za njih 19

iznos potraživanja u razdoblju raste• Oba maksimuma su u padu• Vidljivo je da su minimum 1 i minimum 2 u porastu, što daje za zaključak povećanje

koncentracije unutar uzorka, što pokazuje trend razlike prosječne vrijednosti i medijana• Standardna devijacija samo je u 2001. veća od prosječne vrijednostiProsječna vrijednost prosječnih vrijednosti iznosi 6.700 tis. kn




stranica 84

Graf 8. Ocjena potraživanja

Usporedba iznosa standardne devijacije i prosječne vrijednosti upućivalo je na

zaključak da se radi o povećanju koncentracije unutar uzorka.

Rezultati koji su dani u tablici što slijedi, te nastavno u grafičkom prikazu, daju za

pravo toj tvrdnji.

Tablica 55. Disperzija potraživanja - tablica

0

1 0 . 0 0 0 . 0 0 0

2 0 . 0 0 0 . 0 0 0

3 0 . 0 0 0 . 0 0 0

4 0 . 0 0 0 . 0 0 0

5 0 . 0 0 0 . 0 0 0

6 0 . 0 0 0 . 0 0 0

7 0 . 0 0 0 . 0 0 0

2 0 0 1 . 2 0 0 2 . 2 0 0 3 . 2 0 0 4 .

a v e r a g e ( PR O S J EČNO ) m inma x c o u n t RA S TEc o u n t PA D A m in , 2 .m in , 3 . m a x , 2 .ma x . 3 m e d ia n




stranica 85

Graf 9. Disperzija potraživanja

0

10.000.000

20.000.000

30.000.000

40.000.000

50.000.000

60.000.000

70.000.000

2001. 2002. 2003. 2004.

max - avg avg - min max - min max 2 - min 2 max 3 - min 3

Tablica 56. Ocjena potraživanja u uzorku po društvima




stranica 86

• Unutar samog uzorka samo je 6 društava s natprosječnim iznosom

potraživanja za sve godine razdoblja (označeno bojom), od čega su 4

unutar gornjeg prihodovnog razreda – od tih 4 njih je 2 iz Istarske županije

• Ako bi se gledalo razdoblje od 2002. do 2004. s obzirom da je prosječan

iznos potraživanja u 2001. značajnije viši nego u ostalim godinama

razdobljima, tada je broj natprosječnih društava po svim godinama 10, od

čega ih je u gornjem prihodovnom razredu 6, a 3 ih je iz Istarske županije

3.1.3.1. Korelacije potraživanja

Kao nastavak ocjene ovog faktora novčanog jaza, potrebno je promotriti

korelacijske odnose.

Tablica 57. Korelacija izme đ u potraživanja i prihoda te njihovih promjena PO

PRIHODOVNIM RAZREDIMA:

2001. 2002. 2003. 2004. prosjekCORREL iznosa potraživanja i prihoda 0,1443 0,4691 0,1788 0,0971 0,22231. prihodovni razred -0,1617 0,1446 -0,2697 -0,3067 -0,14832. prihodovni razred -0,0920 -0,2501 -0,1104 -0,5932 -0,26143. prihodovni razred 0,8321 -0,2137 0,7826 0,0843 0,3713

(2002-2001)

(2003-2002)

(2004-2003)

(2004-2001) prosjek

CORREL promjena potraživanja i prihoda 0,5027 -0,1629 0,1779 0,4453 0,24071. prihodovni razred 0,7301 -0,0547 -0,2872 0,1343 0,13062. prihodovni razred -0,4243 -0,3644 0,5434 -0,2073 -0,11323. prihodovni razred 0,9249 -0,6539 0,2879 0,8316 0,3476

• Ovdje je posebno jaka korelacija u 3. prihodovnom razredu (i po iznosima

i po promjenama): promjena potraživanja u razdoblju utječe na promjenu

prihoda izuzetno jako u donjem prihodovnom razredu, a stupanj veze je

0,83 u razdoblju

• Promjena u 2002. na 2001. godinu ima izuzetne koeficijente korelacije

• Ovo su dijametralno suprotni rezultati nego kod zaliha, gdje je jaka veza

vrijedila za 1. razred (gornji prihodovni) te su jače veze bile u godinama

2002. i 2003.

• Ako se uzme u obzir cijeli uzorak i cijelo razdoblje, promjena potraživanja

utječe na promjenu prihoda po stupnju veze 0,45; kod zaliha i prihoda

veza je bila 0,29




stranica 87

Iako je rezultat po promjenama za potraživanja i prihode u 2002. za donji

prihodovni razred bio suprotnog predznaka (negativan, -0,65), svejedno se može

reći da promjena potraživanja snažno utječe unutar zadanog razdoblja na

povećanje prihoda za donji prihodovni razred, dok se za cjelokupni uzorak to

može tvrditi da relativno srednje jako utječe.

Za gornji razred to se ne može tvrditi jer je veza u razdoblju vrlo slaba (0,13), pa

je izgledno da za najjače ova tvrdnja ne vrijedi.

3.1.3.2. Dani vezivanja potraživanja

Za kraj ocjene potraživanja, u nastavku je izložena tablica dana vezivanja.

Tablica 58. Dani vezivanja potraživanja

• Gotovo svi pokazatelji su u padu, a broj natprosječnih varira od 10 do 14 u

razdoblju

• Prosječna vrijednost nalazi se između 23,5 dana do 35,4 dana, a prosjek

prosjeka je 27,9 dana

• Može se reći da je aktivnost potraživanja ubrzana i da se naplata

poboljšala za 10,5 dana u razdoblju




stranica 88

Tablica 59. Dani vezivanja potraživanja unutar grane za 2004.

2003. 2004.


Potraživanja od kupaca 903.754.541 920.390.434

Koeficijent obrtaja potraživanja - 10,88

Broj dana za vezivanje potraživanja 33,64

3.1.4. Dobavljači

Kao treći faktor nov

čanog jaza, u nastavku se daje ocjena dobavlja

ča.

Tablica 60. Ocjena stanja obveza prema dobavlja č ima - tablica

• Prosječna vrijednost raste u razdoblju za 21%

• Svi minimumi i maksimumi su u padu, osim maksimuma 1

• Broj društava s povećanim iznosom obveza prema dobavljačima je 22




stranica 89

• Standardna devijacija veća je od prosječne vrijednosti samo u 2001., što

dovodi do zaključka, zajedno s izračunima pri dnu gore priložene tablice

da je trend disperzije prisutan u uzorku, i to u donjem dijelu (avg – min je u

porastu, a max – avg u padu)

• Društava s natprosječnim stanjem obveza prema dobavljačima je od 9 do

19, što je porast od 111% - sljedeća tablica to pokazuje prema

prihodovnim razredima

Tablica 61. Ocjena stanja obveza prema dobavlja č ima u uzorku - tablica




stranica 90

• Samo 6 društava ima u svim godinama razdoblja natprosječno stanje

obveza prema dobavljačima, od čega ih je svih 6 iz gornjeg prihodovnog

razreda, a od toga 4 iz Istarske županije

• Od navedenih 6, 3 društva ima pad ovog iznosa, a 2 su iz Istarske

županije (ostala 2 imaju rast)

3.1.4.1. Korelacije dobavljača

U nastavku se daje pregled korelacija za ocjenu dobavljača u okviru analize

novčanog jaza.

Tablica 62. Korelacije - izra č uni

2001. 2002. 2003. 2004. prosjek

CORREL iznosa dobavljača i prihoda 0,4154 0,4566 0,5982 0,3326 0,4507

1. prihodovni razred 0,1301 0,1464 0,3545 0,2190 0,21252. prihodovni razred -0,1027 0,0027 -0,3140 -0,1145 -0,13213. prihodovni razred 0,7094 -0,0940 0,1680 0,1822 0,2414

(2002-2001)

(2003-2002)

(2004-2003)

(2004-2001) prosjek

CORREL promjena iznosa dobavljača i prihoda 0,5094 -0,3232 0,1127 0,3524 0,1628

1. prihodovni razred 0,4980 -0,2908 0,3563 -0,1919 0,09292. prihodovni razred 0,3589 0,1144 0,1696 0,2880 0,23273. prihodovni razred 0,7077 -0,7146 -0,1943 0,7267 0,1314

• U razdoblju promjena iznosa dobavljača djeluje s 0,35 stupnja veze na

promjenu prihoda, a prosječno su iznosi vezani 0,45 stupnja

• 3. prihodovni ili donji razred u promjeni ima stupanj veze 0,73 u razdoblju,

što je jak stupanj povezanosti




stranica 91

3.1.4.2. Dani vezivanja dobavljača

Za kraj ocjene dobavljača, slijedi prikaz dana vezivanja.

Tablica 63. Dani vezivanja dobavlja č a

• od svih faktora novčanog jaza, dani vezivanja dobavljača imaju najveću

prosječnu vrijednost prosječnih vrijednosti

• prosjek je u padu, kao i svi maksimumi• rastu minimum 1 i 2

• povećava se broj natprosječnih društava (društva s natprosječnim danima

vezivanja unutar uzorka): od 11 do 15

• standardna devijacija manja od prosjeka u svim godinama

Ovdje je i dodatak – dani vezivanja za populaciju u 2004.

Tablica 64. Dani vezivanja dobavlja č a unutar grane za 2004.

2003. 2004.


Obveze prema dobavlja č ima 1.500.784.966 1.741.989.037

Koeficijent obrtaja dobavlja č a - 6,12

Broj dana za vezivanje dobavlja č a 59,8




stranica 92

3.2. Utjecaj zaliha, obveza i potraživanja na novčani jaz

Nakon pojedinačnih ocjena samih faktora novčanog jaza, u nastavku slijedi

utvrđivanje i sama ocjena novčanog jaza na uzorku hrvatskog turističkog sektora.

3.2.1. Utvrđivanje i ocjena novčanog jaza

Ovdje je izložena tablica ocjene novčanog jaza na uzorku prema broju dana

novčanog jaza. U nastavku slijedi grafički prikaz.

Tablica 65. Ocjena nov č anog jaza u uzorku – BROJ DANA NOV Č ANOG JAZA

• Prosječna vrijednost je u padu od 13 do 4 dana

• U uzorku je vidljiv efekt koncentracije u analiziranom razdoblju (minimumi

rastu, a maksimumi padaju) – broj natprosječnih manji je ili jednak 50%




stranica 93

Graf 10. Nov č ani jaz (broj dana)

Cash gap: Novčani jaz (broj dana)

-100

-50

0

50

100

150

200

250

2002. 2003. 2004.


min

max

count POZITIVNO

count NEGATIVNO

min, 2.

min, 3.

max, 2.

max. 3

mediancount - iznad prosjeka



St.devijacija Slijedi pregled novčanog jaza po godinama od 2002. do 2004.

Tablica 66. Nov č ani jaz za 2002.

Najveći utjecaj ima varijabla dana vezivanja dobavljača (za 18 od 36 društava,

što je 50%).




stranica 94


Najveći utjecaj imaju varijable dana vezivanja potraživanja i dobavljača,

podjednako, obje po 47,2%.


Najveći utjecaj ima varijabla dana vezivanja dobavljača (za 24 od 36 društava,

što je 66,7%).




stranica 95

Tablica 69. Kona č na tablica utjecaja - nov č ani jaz po godinama i varijablamaGodina Zalihe Potraživanja Dobavljači2002. 1 17 182003. 2 17 172004. 0 12 24

UKUPNO: 3 46 59Udio u

ukupnom 2,78% 42,59% 54,63%

• Najveća je vjerojatnost, ako se uzme u obzir rezultat iz uzorka, da se

turističke tvrtke financiraju kratkoročno najviše na teret samih dobavljača,

a taj trend se povećao u razdoblju

• Ako se u obzir uzme stupanj korelacije, treba znati da zbog suprotnih

predznaka i same jednadžbe izračuna NOVČANOG JAZA (broj dana), sami

rezultati (dani u tablici na početku odjeljka) ne pokazuju stanje utjecaja

pojedine varijable na novčani jaz

Dodatno se ove tvrdnje mogu prisnažiti tablicom trendova.

Tablica 70. TrendoviKOJI TREND? Opis trenda (2002-2001) (2003-2002) (2004-2003)

trend promjena zaliha icash gapa

Slijedi trend 7 5 10Ne slijedi trend 29 31 26

trend promjena

potraživanja i cash gapa

Slijedi trend 11 7 10

Ne slijedi trend 25 29 26trend promjenadobavljača i cash gapa

Slijedi trend 11 11 11Ne slijedi trend 25 25 25

3.2.2. Korelacija novčanog jaza i prihoda

Kao dodatak navedenim razmatranjima, zanimljivo je pogledati analizu korelacije

iz donje tablice:

Tablica 71. Korelacija nov č anog jaza i prihoda

• Korelacija samih iznosa je vrlo slaba (varira od -0,1 do 0,07)

• Korelacija promjena iznosa je srednje slaba, a za razdoblje je 0,33 –

zanimljivo je da je u svim godinama pozitivna




stranica 96

3.3. Metodologija utvrđivanja novčanog jaza

Kako je o metodologiji više rečeno u poglavlju 1. te na početku ovog poglavlja,ovdje će se samo ukratko ponoviti da se novčani jaz temelji na konceptu broja

dana potrebnih da novac prođe kroz poslovni proces u različitim oblicima kako bi

se ponovo vratio u najlikvidniji oblik imovine – novac.

Novčani jaz se definira kao32:

NOVČANI JAZ = DANI VEZIVANJA ZALIHA + DANI VEZIVANJA KUPACA -

- DANI VEZIVANJA DOBAVLJAČA

U uvodu (poglavlje 1.), rečeno je da postoje dva elementa na koje bi analiza

novčanog jaza radi predviđanja trebala dati odgovor:

1. broj dana novčanog jaza koje je potrebno financirati i

2. trošak financiranja novčanog jaza.

Upravljačko i troškovno računovodstvo, kao temeljni menadžerski alat za

upravljanje i vođenje jedne tvrtke, trebalo bi se poslužiti i analizom novčanog jaza. Osobito bi to bilo korisno u procesu budžetiranja. Naravno, ovakve analize

korisne su i vjerovnicima i investitorima.

Kako je već rečeno, u financiranju novčanog jaza tvrtka će platiti više kamata

(trošak) što je taj jaz veći.

Trošak može biti financiran iz vlastite i tuđe likvidnosti. Donošenje takvih vrsta

odluka prvenstvena je zadaća menadžera koji odlu

čuju o investiranju i

financiranju. U nastavku dajemo model simulacije koji će ovo i potkrijepiti.

32 Dodatno i uvjetno ga se definiralo na bazi izračuna sličnom za obrtni kapital. Više napomena je izneseno u poglavlju 1.te na početku poglavlja 3. U analizama i razmatranjima u ovome radu, koncept nov čanog jaza uzima se dvojako: kaokoncept broja dana i recipročno (kao brojčane veličine stanja zaliha, potraživanja od kupaca i obveza premadobavljačima) zbog različitih analiza i usporedivosti podataka, pa se tako novčani jaz dodatno definira kao:NOVČANI JAZ = ZALIHE + POTRAŽIVANJA OD KUPACA - OBVEZE PREMA DOBAVLJAČIMATako se ovdje govori o NOVČANOM JAZU (broj dana) i NOVČANOM JAZU, radi razlikovanja.




stranica 97

3.3.1. Model novčanog jaza

Trošak financiranja novčanog jaza izračunava se u skladu s formulama33:

Potrebni kredit = (Poslovni rashodi/365) * Nov č ani jaz (broj dana),

Trošak financiranja = Potrebni kredit * kamatna stopa kredita.

Model će se raditi s varijantama promjena kamatnih stopa te promjenama dana

novčanog jaza.

3.3.1.1. Model novčanog jaza s promjenom kamatne stope kredita

Prikazat će se model s tri varijante: financiranje novčanog jaza po kamatnoj stopi

od 6%, 7% i 8%.

Ističe se važnost pretpostavke ceteris paribus radi promatranja ovog modela.

33 Sljedeće formule preuzete su iz rada autora Borgia, D. J. i Burgess, D. O.: REDUCING THE CASH GAP BYFACTORING , izvor članka: www.crfouline.org/orc/pdf/ref15.pdf, kao i iz materijala autora Gulin, D.: ANALIZA iPLANIRANJE NOV Č ANOG TOKA, prezentacija na Ekonomskom faukultetu Zagreb.




stranica 98

Tablica 72. Trošak financiranja po 7%

Vidljivo je da donji prihodovni razred treba više financiranje novčanog jaza

Prosječni trošak kamate iznosi između 66 i 140 tisuća kuna

Broj društava s natprosječnom kamatom kreće se u razdoblju od 14 do 18

(raste, u 2004. iznosi 15) – znači da je broj takvih manji u uzorku od 50%

Veliki broj društava financira se na teret dobavljača (negativna kamata)

U nastavku se daje prikaz s kamatnim stopama 6% i 8%, kao i sažeti prikaz za

sve tri stope u ovom modelu.

Napomena: brojevi u koloni Trend ne odnose se na vrijednosti minimuma, nego

na broj onih društava čiji je trend RASTE (gornji broj), odnosno PADA (donji

broj).




stranica 100

Tablica 74. Sažeti prikaz troška financiranja po 7%, te po 6% i 8%

Potrebno je napomenuti kako iznos troška financiranja ovdje predstavlja oportunitetni troša

poslovnim knjigama tvrtki. No, on je stvaran s druge strane, jer predstavlja napor kojeg te tvrtk

zaista i financirale svoj novčani jaz.

U stvarnosti on se očituje kroz manji poslovni rezultat. Priloženi model koristio je poznatu ekono

paribus. Ipak, u stvarnom životu postoji povratna veza. Ako se pretpostavi da se sav trošak

prelije (100%) na iznos poslovnog rezultata, onda se može modelirati povratna veza koju nov

položaj (time i profitabilnost u okviru mjere neto dobit). U tom slučaju, može se pretpostaviti da

novca.

Napomena: brojevi u koloni Trend ne odnose se na vrijednosti minimuma, nego na broj onih d

(gornji broj), odnosno PADA (donji broj).




stranica 101

3.3.1.2. Model novčanog jaza s promjenom broja dana novčanog jaza

Prije provjere povratne veze, a uz pretpostavku ceteris paribus, u nastavku će se

izložiti model novčanog jaza s promjenom broja dana novčanog jaza, a sve uz

pretpostavku kamatne stope od 7%.

Tablica 75. Trošak financiranja s pove ć anjem broja dana nov č anog jaza

• Ako se novčani jaz poveća kod svakog društva u uzorku za jedan dan

(ceteris paribus), trošak financiranja uz kamatnu stopu od 7% iznosit će u

uzorku od 85 do gotovo 157 tisuća kuna

• U tom slučaju, uz danu pretpostavku ceteris paribus, ako se novčani jazpoveća za jedan dan, nastaje prosječna razlika od 17 do 19 tisuća kuna, s

tim da očekivano veće razlike nastaju u prihodovno jačim tvrtkama (toliko

će veći trošak biti ako se novčani jaz poveća za jedan dan)


na broj onih društava čiji je trend RASTE (gornji broj), odnosno PADA (donji

broj).




stranica 102

Tablica 76. Trošak financiranja sa smanjenjem broja dana nov č anog jaza

• Ako se novčani jaz smanji kod svakog društva u uzorku za jedan dan

(ceteris paribus), trošak financiranja uz kamatnu stopu od 7% iznosit će

prosječno u uzorku od 47 do gotovo 123 tisuća kuna• U tom slučaju, uz danu pretpostavku ceteris paribus, ako se novčani jaz

smanji za jedan dan, nastaje prosječna razlika od -17 do -19 tisuća kuna,

s tim da očekivano veće razlike nastaju u prihodovno jačim tvrtkama

(toliko će manji trošak biti ako se novčani jaz smanji za jedan dan)


na broj onih društavačiji je trend RASTE (gornji broj), odnosno PADA (donji

broj).

Kao što je naglašeno, u stvarnosti priloženi model ne oponaša pretpostavku

ceteris paribus. Stoga će se u nastavku pokušati ispitati utjecaj povratne veze, tj.

kako novčani jaz djeluje na financijski položaj i profitabilnost.




stranica 103

3.3.2. Utjecaj novčanog jaza na financijski položaj i profitabilnost

Potrebno je napomenuti kako je model tzv. povratne veze rađen na pretpostavci

promjene uvjeta u određenoj godini te da je model linearan. Naime, promjenom

samo jednog uvjeta u tekućoj poslovnoj godini, svi će se bilančni i ekonomski

odnosi promijeniti u određenoj mjeri, pa bi to u sljedećoj poslovnoj godini u

slučaju promjene dodatno izmijenilo takve odnose. Stoga se u ovom radu neće

ići u daljnje građenje modela po takvom kompleksnom i stohastičkom načelu.

Promatranje modela može se izvršiti na dva načina, i to da se:a) mijenja kamatna stopa (povećanje sa 7% na 8%; za smanjenje sa 7% na

6% primijenit će se analogija kod zaključivanja),

b) mijenja broj dana novčanog jaza (povećanje za jedan dan; za smanjenje

od jednog dana također će se primijeniti analogija kod zaključivanja).

U nastavku se daje pregled utjecaja promjene novčanog jaza na financijski

položaj i aktivnost.

3.3.2.1. Utjecaj na likvidnost

U tablicama 77. i 78. daje se pregled utjecaja povećanja troška financiranja

novčanog jaza na likvidnost u slučaju povećanja kamatne stope i u slučaju

povećanja broja dana novčanog jaza.




stranica 104

Tablica 77. Utjecaj pove ć anja troška financiranja nov č anog jaza na likvidnost s

pove ć anjem kamatne stope sa 7% na 8%

• U slučaju povećanja troška financiranja novčanog jaza zbog promjenekamatne stope sa 7% na 8%, na predmetnom uzorku je vidljivo da je

likvidnost u padu – očekivano, veće su promjene u 2002.;

• Primjenom rezultata T-testa iz poglavlja 2.2.6.2., ako se kamatna stopa

poveća za 1% (sa 7% na 8%), prosječna likvidnost će se neznatno

smanjiti.

Tablica 78. Utjecaj pove ć anja troška financiranja nov č anog jaza na likvidnost s

pove ć anjem broja dana nov č anog jaza za jedan dan

• Promjenom broja dana novčanog jaza nedvojbeno će se likvidnost

smanjiti (svih 36 društava u uzorku)

• Prosječno smanjenje za jedan dan na razini kamatne stope od 7% iznosi

od 0,08% do 0,09%




stranica 105

3.3.2.2. Utjecaj na zaduženost

U nastavku se daje pregled utjecaja modela novčanog jaza kod promjene

kamatne stope i broja dana novčanog jaza, na način opisan u poglavlju 3.3.2.1.

Tablica 79. Utjecaj pove ć anja troška financiranja nov č anog jaza na zaduženost s


• Povećanjem kamatne stope za 1% (sa 7% na 8%) trošak financiranja

prosječno raste u analiziranom razdoblju za 0,05 – 0,08%; takvih je

društava u uzorku od 20 do 23

• Statistička značajnost između koeficijenta zaduženosti i novčanog jaza ne

postoji na testiranom uzorku (rezultat T-testa, poglavlje 2.1.5.)

Tablica 80. Utjecaj pove ć anja troška financiranja nov č anog jaza na zaduženost s





stranica 106

• Povećanjem broja dana novčanog jaza za jedan dan na uzorku utjecat će

na povećanje zaduženosti od prosječno 0,04%, uz pretpostavku da sva

društva financiraju novčani jaz uz jednaku kamatnu stopu od 7%

3.3.2.3. Utjecaj na aktivnost

U nastavku će se ispitati utjecaj novčanog jaza na obrtaj kratkotrajne imovine,

sukladno rezultatima T-testa o statističkoj značajnosti korelacije aktivnosti i

novčanog jaza. Također, ispitat će se to putem promjene kamatne stope i broja

dana novčanog jaza i to samo za povećanje, s obzirom na analogiju zaključivanjakod smanjenja.

Tablica 81. Utjecaj pove ć anja troška financiranja nov č anog jaza na aktivnost s


• Bojom označena polja predstavljaju razlike – može se zaključiti da nema

gotovo nikakve promjene na aktivnost ako se trošak financiranja novčanog

jaza poveća zbog promjene kamatne stope za 1% (sa 7% na 8%)




stranica 107

Tablica 82. Utjecaj pove ć anja troška financiranja nov č anog jaza na aktivnost s


• Promjenom broja dana novčanog jaza pri kamatnoj stopi od 7%, u 2002.

znači da će 36 društava povećati svoju aktivnost – prosječno povećanje

obrtaja kratkotrajne imovine iznosi ipak samo 0,04%

• U 2003. i 2004. godini imamo samo 15, odnosno 17 društava gdje je

prisutno povećanje aktivnosti kod povećanja novčanog jaza za jedan dan

– ipak, takva je promjena visoka u uzorku i pozitivna (15,56%, odnosno5,54%, što upućuje na veliku standardnu devijaciju)

3.3.2.4. Utjecaj na profitabilnost

Putem dosad korištenog modela novčanog jaza prikazat će se kako se:

a) promjenom troška financiranja novčanog jaza zbog promjene kamatne

stope ib) promjenom broja dana novčanog jaza

zaista i mijenja profitabilnost na danom uzorku hrvatskog turističkog sektora.

Stoga je i odabrana mjera profitabilnosti neto dobit (neto poslovni rezultat).




stranica 108

Tablica 83. Utjecaj pove ć anja troška financiranja nov č anog jaza na neto dobit s


• prosječna promjena neto dobiti u slučaju povećanja troška financiranja za

1%, prema opisanim uvjetima, u razdoblju iznosi od -4,39% do -0,57%

>>> može se zaključiti da se poslovni rezultat smanjuje za većinu

uzorkovanih društava (20-23)

Tablica 84. Utjecaj pove ć anja troška financiranja nov č anog jaza na neto dobit s


• ovdje je prosječna promjena neto dobiti u slučaju povećanja broja dananovčanog jaza za jedan dan, prema opisanim uvjetima, mala i iznosi od -

1,42% do -0,60% >>> poslovni rezultat se smanjuje za sva uzorkovana

društva (36)

Korelacija između novčanog jaza i pokazatelja profitabilnosti, kao i statistička

značajnost takvih korelacijskih veza, prikazat će se u poglavlju 4.




stranica 109

3.3.2.5. Sažetak utjecaja novčanog jaza na financijski položaj i

profitabilnost

Može se konstatirati da:

• U slučaju povećanja troška financiranja zbog povećanja kamatne stope to

djeluje na smanjenje likvidnosti i povećanje zaduženosti, kao i pada

poslovnog rezultata, dok na aktivnost nema utjecaja na danom uzorku;

analogno vrijedi za smanjenje troška >>> zanimljivo je istaći da to ne

vrijedi za sva uzorkovana društva, nego za većinu, a ne vrijedi za

AKTIVNOST• U slučaju povećanja novčanog jaza za jedan dan, to uvijek dovodi za sva

uzorkovana društva: smanjenje likvidnosti i poslovnog rezultata, a

povećanje zaduženosti, a kod AKTIVNOSTI to vrijedi za većinu društava

• Sve nabrojane promjene ipak nisu značajne, osim kod AKTIVNOSTI

3.4. Međuovisnost novčanog jaza i novčanog toka

U nastavku se daje prikaz korelacije novčanog toka i novčanog jaza na danom

uzorku.

Tablica 85. Korelacija nov č anog toka i nov č anog jaza

Korelacija novčanog toka i promjena novčanog jaza

∆ (2002-2001) ∆ (2003-2002) ∆ (2004-2003)-0,2199 -0,0978 0,1483

Korelacija novca i novčanog jaza2001. 2002. 2003. 2004.-0,1271 0,0396 -0,0804 -0,1501

• Vidljivo je da je slab stupanj povezanosti između neto novčanog toka i

promjena novčanog jaza, a najjači stupanj je u 2002. kad iznosi -0,22

(odnosno u 2002. u odnosu na 2001. ako se gleda kroz promjenu

novčanog jaza) >>> ovo upućuje na obrnuto proporcionalan odnos (to

vrijedi i u 2003. godini)




stranica 110

• Gleda li se stupanj povezanosti između iznosa novca i iznosa novčanog

jaza, on je još manji i varira od 0,04 do -0,15 s uglavnom negativnim

predznakom stupnja povezanosti

Ako se u obzir uzmu dodatne relacije, vidljivo je kroz sljedeće tablice da:

Tablica 86. Korelacije – ostale korelacije

Korelacija neto novčanog toka i radnog kapitala2002. 2003. 2004.

0,0257 0,3145 -0,0024

Korelacija SNT1 i radnog kapitala2002. 2003. 2004.

0,4205 0,0078 0,1782

Korelacija novčanog jaza i radnogkapitala

iznosi 2001. 2002. 2003. 2004.0,4805 0,5263 0,3609 0,3350

promjene ∆ (2002-2001) ∆ (2003-2002) ∆ (2004-2003) ∆ (2004-2001)0,6114 0,3288 0,3561 0,2011

Korelacija promjena neto novčanog tokai promjena radnog kapitala

∆ (2003-2002) ∆ (2004-2003) ∆ (2004-2002)-0,1882 0,4724 -0,0144

Zaključno iz ranijih razmatranja, te ovih korelacija gore prikazanih, može se reći

da je utjecaj likvidnosti (radnog kapitala) i novčanog jaza na novčani tok slab.

Očigledno je iz ovih brojeva da na neto novčani tok značajniju mjeru utjecaja

imaju investicijske i financijske aktivnosti, što se može pokazati povećanjem

imovine ili padom pokazatelja prihodi/ imovina (radi ulaganja) i povećanje

ukupnog financijskog duga.

U nastavku je prikazan financijski dug (obveze) te odnos prihoda i imovine na

uzorku (sljedeće dvije tablice).




stranica 111

Tablica 87. Financijski dug (obveze) po društvima uzorka




stranica 112

Tablica 88. Ocjena odnosa prihoda i imovine




stranica 113


HRVATSKOG TURISTIČKOG SEKTORA

Sva dosadašnja razmatranja išla su k cilju da se pokuša iz danog uzorka dobiti

linearan regresijski model koji bi na jednostavan način opisao odnose u

ekonomskim kategorijama u hrvatskom turizmu u analiziranom razdoblju. U

nastavku se daje osvrt na utjecaj aktivnosti na novčani jaz, zatim proširenje

osvrta iz poglavlja 3. oko utjecaja novčanog jaza na profitabilnost te na koncu

model utjecaja financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost.

Potrebno je napomenuti još jednom da je ispitivanje izvršeno na 36 društava koje

u analiziranom razdoblju pripadaju u TOP 50 najboljih prihodovnih društava. Za

točne zaključke potrebno je sagledati populaciju – cjelokupnu granu.

4.1. Utjecaj aktivnosti na novčani jaz

U razmatranjima kod ocjene aktivnosti daje se pregled utjecaja pokazatelja

aktivnosti na razne pokazatelje kroz matricu utjecaja. Korištenjem T-testautvrđeno je da ne postoji značajnost utjecaja jer:

• obrtaj kratkotrajne imovine ima negativnu korelaciju s radnim kapitalom i

novčanim jazom (srednji utjecaj);

• obrtaj zaliha ima srednje slabiji utjecaj na pokazatelje profitabilnosti;

• obrtaj potraživanja ima negativan s novčanim jazom (srednje slab ili

zanemariv);

• obrtaj dobavljača od svih pokazatelja vrši najjači utjecaj na svepokazatelje u odnosu na prikazane pokazatelje aktivnosti: jak ili srednji

utjecaj na profitabilnost, srednji na novčani tok, no ipak zanemariv na

novčani jaz;

• aktivnost nema statistički značajne korelacije s pokazateljima novčanog

jaza;




stranica 114

• najjača i značajna korelacija javlja se praktički samo kod koeficijenta obrtaja

dobavljača – korelacija s pokazateljima profitabilnosti.

4.2. Utjecaj novčanog jaza na profitabilnost

U nastavku se daje prikaz korelacije novčanog jaza i profitabilnosti po godinama.

Tablica 89. Pokazatelji korelacije nov č anog jaza i pokazatelja profitabilnosti za

2002. godinu

Pokazatelj korelacije ROE ROT ROAPearsonov 0,278 0,234 0,289

Kendallov tau 0,249* 0,202 0,243*

Spearmanov ro 0,359* 0,307 0,357*

Masno otisnute korelacije s oznakom * označavaju značajnu korelaciju na razini

95%. Ostale korelacije nisu značajne.


2003. godinu

Pokazatelj korelacije ROE ROT ROA

Pearsonov 0,286 0,115 0,290

Kendallov tau 0,194 0,089 0,187

Spearmanov ro 0,291 0,142 0,283




stranica 115


2004. godinu

Pokazatelj korelacije ROE ROT ROA

Pearsonov 0,135 0,106 0,129

Kendallov tau 0,102 0,048 0,108

Spearmanov ro 0,166 0,085 0,179

Kako je vidljivo iz priloženih tablica, ne može se govoriti o postojanju utjecaja

novčanog jaza na profitabilnost.

Može se zaključiti da je rezultat utjecaja novčanog jaza na profitabilnost

dugoročno slab, a kratkoročno može utjecati u određenoj mjeri (iako ne

značajnije).

4.3. Model utjecaja financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i

profitabilnost hrvatskog turističkog sektora

Na početku, potrebno je utvrditi utjecaj na novčani jaz, a zatim na profitabilnost.

4.3.1. Novčani jaz

Za potrebe analize utjecaja cjelokupnog financijskog položaja i aktivnosti, u

razmatranje je uzeta samo određena skupina pokazatelja koja je smatrana, svaki

za svoj dio, najreprezentativnija, po iskustvenoj metodi. Ujedno su rezultati T-

testa o statističkoj značajnosti korelacijskih veza između tih pokazatelja te

novčanog jaza (kasnije i profitabilnosti) dali za pravo da se upravo određene

varijable koriste u modeliranju utjecaja.




stranica 116

Tako se za grupu pokazatelja likvidnosti uzima koeficijent opće likvidnosti ili

samo likvidnost III., a izračunava se ovako:

Likvidnost III. = (Kratkotrajna imovina / Kratkoročne obveze) * 100

Za zaduženost je uzet koeficijent zaduženosti koji se izračunava na sljedeći

način:

Koeficijent zaduženosti = Ukupne obveze / Pasiva.

Za ocjenu financijske stabilnosti:

Koeficijent pokriće II. (Stabilnost II.) = (Vlastiti kapital + Dugoročne obveze)/Dugotrajna imovina * 100

Što se tiče pokazatelja aktivnosti, odabran je koeficijent obrtaja kratkotrajne

imovine i koeficijent obrtaja dobavljača:

Koeficijent obrtaja kratkotrajne imovine = (Prihod/ Prosječna kratkotrajna

imovina),

a za prosječnu kratkotrajnu imovinu u obzir je uzeto stanje na kraju prethodne i

stanje na kraju tekuće godine.

Koeficijent obrtaja dobavljača = (Prihod/ Prosječno stanje dobavljača),

a za prosječnu stanje dobavljača u obzir je uzeto stanje na kraju prethodne i

stanje na kraju tekuće godine.

Ovih pet pokazatelja promatrala su se kako utječu na novčani jaz u razdoblju

2002.-2004., a rezultati su predstavljeni kroz linearnu regresiju.

Ako se to postavi u jednadžbu za linearnu regresiju bez rezidualne vrijednosti,

koristit će se beta koeficijenti, a rezultat dobiven na predmetnom uzorku je:

NOVČANI JAZ = Likvidnost III. * βx1 + koeficijent zaduženosti * βx2 +

+ Stabilnost II. * βx3 + koeficijent obrtaja kratkotrajne imovine *




stranica 117

* βx4 + koeficijent obrtaja dobavljača * βx5.

Rezultat je dobiven postupnim uvođenjem varijabli u regresijski model, a slijedom

varijabli u gore prikazanoj jednadžbi.

Rezultati 2002.

Značajnost objašnjena varijancom je 18,9% uzorka, što je slabo.

U model je ušla samo Stabilnost II. Koeficijent (Pearsonov) korelacije s novčanim

jazom iznosi 0,434, pa je to i jedini beta koeficijent.

Stoga se ne može govoriti ovdje o regresijskom modelu jer postoji samo jednaprediktorska varijabla koja je ušla u model.

Rezultati 2003.

Značajnost objašnjena varijancom je 33,7% uzorka, što je značajniji rezultat.

Ipak, i ovdje je u model je ušla samo Stabilnost II. Koeficijent (Pearsonov)

korelacije s novčanim jazom koji iznosi 0,580.

Stoga se ni ovdje ne može govoriti ovdje o regresijskom modelu.

Rezultati 2004.

Značajnost objašnjena varijancom je 23,3% uzorka, što je slabiji rezultat.

Po treći put je u model je ušla samo Stabilnost II. Koeficijent (Pearsonov)

korelacije s novčanim jazom koji iznosi 0,482.

Stoga se ni ovdje ne može govoriti ovdje o regresijskom modelu.

Može se zaključiti da ne postoji regresijski model koji bi opisao novčani jaz iz

danih prediktorskih 5 varijabli.




stranica 118

4.3.2. Profitabilnost

Na sličan način pristupilo se i s pokazateljima profitabilnosti, pa su kriterijski

elementi za regresijski postupni model bili ROE, ROT te ROA.

Pokazatelj profitabilnost (ROE, ROT ili ROA) =

= Likvidnost III. * βx1 + koeficijent zaduženosti * βx2 +

+ Stabilnost II. * βx3 + koeficijent obrtaja kratkotrajne imovine *

* βx4 + koeficijent obrtaja dobavljača * βx5.

Rezultati 2002.

ROE

Značajnost objašnjena varijancom je 25,8% uzorka, što je slabije.

U model su ušli prediktori Likvidnost III. i Koeficijent obrtaja dobavljača.

Ovdje se stoga govori o regresijskom modelu:

ROE = Likvidnost III. * 0,342 + koeficijent obrtaja dobavljača * 0,316.

ROT

Značajnost objašnjena varijancom je 33,8% uzorka, što je značajnije.



ROT = Likvidnost III. * 0,395 + koeficijent obrtaja dobavljača * 0,359.

ROA






stranica 119


ROA = Likvidnost III. * 0,335 + koeficijent obrtaja dobavljača * 0,335.

Rezultati 2003.

ROE

Značajnost objašnjena varijancom je 40,8% uzorka, što je značajno.

U model su ušli prediktori zaduženost i stabilnost.

Ovdje se stoga govori o regresijskom modelu:ROE = Zaduženost * (-0,560) + stabilnost II. * 0,308.

ROT


U model su ušli prediktori Zaduženost i Koeficijent obrtaja dobavljača.


ROT = Zaduženost * (-0,467) + koeficijent obrtaja dobavljača * 0,359.

ROA


U model su ušli prediktori Zaduženost i Stabilnost II.


ROA = Zaduženost * (-0,567) + koeficijent obrtaja dobavljača * 0,322.

Rezultati 2004.

ROE





stranica 120

U model je ušla samo Zaduženost. Koeficijent (Pearsonov) korelacije s novčanim

jazom iznosi -0,427, pa je to i jedini beta koeficijent.

Stoga se ne može govoriti ovdje o regresijskom modelu jer postoji samo jedna

prediktorska varijabla koja je ušla u model.

ROT






ROA






Zaključak je da, gledano za ukupno razdoblje, ne postoji generalno pravilo po

kojem bi se moglo reći da se može formirati regresijski model iz razloga što za

2004. postoji samo jedna varijabla, a za 2002. i 2003. se radi o različitimvarijablama u dvije godine.

Zaključuje se da se ne radi o linearnoj, nego o zakrivljenoj povezanosti koja

dolazi od prevelikog utjecaja gornjeg prihodovnog razreda i njihovih rezultata.




stranica 121

5. ZAKLJUČAK

Izradom ovog rada došlo se do shvaćanja temeljnih odnosa u načinu poslovanja

jakih hrvatskih turističkih društava. Dobiveni rezultati mogu poslužiti kao uvod u

daljnja i cjelovitija istraživanja u hrvatskom turizmu: o značaju i utjecaju svih

faktora financijskog položaja i aktivnosti i njihovom međusobnom utjecaju na

profitabilnost.

Odabir teme o novčanom jazu bio je vrlo poticajan. Naime, teorijska istraživanja,

kao i iskustva nisu sustavno prikazana niti obrađena. Ovim radom nastojalo sedodatno osvijetliti problem upravljanja novčanim jazom u strateški važnoj grani

za gospodarstvo ove zemlje.

Slijedom razmatranja kroz ovaj rad, došlo je do provjere teza o jakosti utjecaja

financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost. Istraživanje je

provedeno na uzorku od 36 najvećih društava po visini prihoda, koji su u

razdoblju 2001.-2004. uvijek bili u razredu 50 prihodovno najvećih u grani Hoteli i

restorani (sektor turizma u Hrvatskoj).

Rezultati istraživanja mogu se podijeliti na statičke i dinamičke. Statičke, jer

slijedi naslov ovog rada. Dinamičke, sukladno postavljenom naslovu ovog rada,

jer ispituje povratnu vezu promjena unutar novčanog jaza na financijski položaj,

aktivnost i profitabilnost.

Statički rezultati• prosječna zaduženost uzorka sektora je oko 33% i u padu je;

• opća likvidnost je u padu (početak na 154, a kraj razdoblja na 151, srednji

prosjek je 173);

• obrtaj kratkotrajne imovine je u porastu (prosjek se kreće u rasponu 5,2 –

5,7);




stranica 122

• iznos obveza prema dobavljačima najviše utječe na novčani jaz i broj

dana potrebnih na njegovo financiranje;

• novčani jaz je u padu u uzorku sektora iznosio je prosječno u razdoblju od

12,9 dana do 4,4 dana (u 2003. značajan pad novčanog jaza) – za 16

društava trošak financiranja novčanog jaza raste, a za 20 pada –

prosječna kamata za novčani jaz u razdoblju iznosi oko 94 tis. HRK u

danom uzorku;

• prosječni neto novčani tok je u padu u 2004. godini s 2,9 na -1,9 mil. HRK;

• porast prihoda unutar uzorka i sektora – uzorak čini preko 40% ukupnih

prihoda cijelog sektora, a dok prvih 5 čini preko 15% ukupnih prihoda;• iznos novčanog jaza u novcu koji je pokriven neto novčanim tokom je u

padu ( u razdoblju se omjer kreće od oko 1:1 do nepovoljnijih 1:2,5);

• profitabilnost (rentabilnost) je u porastu prema svim pokazateljima;

• ukupni financijski dug ili obveze (dug prema financijskim institucijama)

povećao se s ukupnih 73,4 mil. kuna u 2001. na 99,3 mil. kuna u 2004.

(omjer dugoročni dug : kratkoročni dug se promijenio iz odnosa 84:16 na

86:14, s tim da se i kratkoročni dug pove

ćao s 11,7 mil. kuna na 13,8 mil.

kuna);

• povećano dugoročno zaduženje i povećanje obveza prema dobavljačima

nije dovelo do povećanja zaduženosti – povećanje neto dobiti s prosječnih

3,3 na 10,7 milijuna kuna u razdoblju >>> povećanje profitabilnosti;

• povećanje imovine i pad pokazatelja prihodi / imovina daje do znanja da

su značajna sredstva uložena u povećanje kapaciteta kako bi se počeli u

duljem roku ostvarivati bolji poslovni rezultati;

• novčani jaz ima slabu povezanost s profitabilnošću, a ona nije statistički

značajna;

• ne postoji značajna statistička povezanost koja bi se mogla opisati

linearnim regresijskim modelom s prediktorskim varijablama iz grupe

pokazatelja financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost,

već se radi o zakrivljenom odnosu koji proizlazi iz jakog utjecaja najjačih i

najboljih turističkih društava.




stranica 123

Dinamički rezultati

• U slučaju povećanja troška financiranja zbog povećanja kamatne stope za

1% (sa 7% na 8%), to djeluje na:

a. smanjenje likvidnosti,

b. povećanje zaduženosti,

c. pad poslovnog rezultata,

d. na aktivnost nema utjecaja na danom uzorku;

Analogno vrijedi za smanjenje troška, a zanimljivo je istaći da pojave a.-d.

ne vrijede za sva uzorkovana društva, nego za većinu. Kod aktivnosti pakto vrijedi za sva društva.

• U slučaju povećanja novčanog jaza za jedan dan, pri uvjetu da se

primjenjuje kamatna stopa od 7% za cijeli uzorak kod izračuna troška

financiranja novčanog jaza, to kod svih društava iz uzorka dovodi do:

e. smanjenja likvidnosti,

f. pada poslovnog rezultata,

g. povećanja zaduženosti.

Kod aktivnosti to dovodi do povećanja, a vrijedi za većinu društava iz

odabranog uzorka.

Sve nabrojane promjene ipak nisu značajne (vrlo su male), osim kod aktivnosti.




stranica 124

Konačno, testirane su sve postavljene hipoteze, pa se može zaključiti da:

• zaduženost značajno utječe na profitabilnost, na novčani jaz ne –

povećanjem zaduženosti smanjuje se profitabilnost – hipoteza djelomično

potvrđena;

• stabilnost značajno utječe na novčani jaz, na profitabilnost ne -

povećanjem stabilnosti povećava se novčani jaz – hipoteza djelomično

potvrđena;

• likvidnost utječe profitabilnost – povećanjem likvidnosti povećava se

profitabilnosti – hipoteza potvrđena; veza između novčanog jaza i likvidnosti postoji i pozitivna je, što je

neobično; ipak, kako u regresijskom modelu taj prediktor nije ušao

u jednadžbu, zbog zakrivljenosti odnosa ta se hipoteza odbacuje;

• aktivnost utječe na profitabilnost – povećanjem aktivnosti povećava se

profitabilnost – hipoteza potvrđena;

ne postoji statistički značajna veza između aktivnosti i novčanog

jaza – hipoteza se odbacuje;

• model novčanog jaza se može primijeniti, no zbog upitne statističke

značajnosti svih varijabli ekonomskog položaja hipoteza se djelomično

prihvaća – potrebno je istražiti odnose na populaciji;

• model utjecaja financijskog položaja i aktivnosti na profitabilnost može se

jedinstveno primijeniti samo po godinama, a nikako za ukupno razdoblje –

zbog zakrivljenosti odnosa u uzorku hipoteza se djelomično prihvaća.




stranica 125

LITERATURA:

1. Bendeković, J. i autori: PLANIRANJE INVESTICIJSKIH PROJEKATA,

Ekonomski institut Zagreb, Zagreb, 1993.

2. Benninga, S. Z.: CORPORATE FINANCE, McGraw-Hill Companies, New

York, 1997.

3. Bhojraj, S. i Libby, R.: CAPITAL MARKET PRESSURE, DISCLOSURE

FREQUENCY-INDUCED EARNINGS/CASH FLOW CONFLICT, AND

MANAGERIAL MYOPIA, The Accounting Review, Jan 2005.; 80, 1; str. 1-20

4. Boer, G.: MANAGING THE CASH GAP,

www.aicpa.org/PUBS/jofa/oct1999/boer.html5. Borgia, D. J. i Burgess, D. O.: REDUCING THE CASH GAP BY

FACTORING, izvor članka: www.crfouline.org/orc/pdf/ref15.pdf

6. Brealey, R. A. i Myers, S. C.: PRINCIPLES OF CORPORATE FINANCE,

McGraw-Hill/Irwin, New York, 2003.

7. Brigham, E.: FINANCIAL MANAGEMENT, Dryden Press, 1997.

8. Cashin, J. i dr: FINANCIJSKO RAČUNOVODSTVO I., McGraw-Hill, za

hrvatsko izdanje: Faber&Zgombić Plus, Zagreb, 1996.

9. Checkley, K.: ADVANCED CREDIT ANALYSIS, Euromoney Publications,

London, 1996.

10. Christian, C. i Jones, J. P.: THE VALUE-RELEVANCE OF EARNINGS AND

OPERATING CASH FLOWS DURING MERGERS, Managerial Finance,

2004.; Vol. 30; No. 11; str. 16-29

11. Copeland, T.: VALUATION, Wiley John & Sons: McKinsey&Company Inc.,

New York, 1991.

12.članci o EBITDA, EBIT, CASH RATIO MODEL, FREE CASH FLOWMETHOD i CASH FLOW FROM OPERATIONS na stranici

www.valuebasedmanagement.net

13. Damjanović, M.: IZVJEŠĆE O NOVČANIM TIJEKOVIMA – INDIREKTNA

METODA, Računovodstvo, revizija i financije, 3/2001.




stranica 126

14. Deželjin, J., Gulin, D. i dr: TROŠKOVNO i UPRAVLJAČKO

RAČUNOVODSTVO, Hrvatska udruga računovodstvenih eksperata, Zagreb,

1998.

15. Dichev, I. D.: DISCUSSION OF «THE DIFFERENTIAL PERSISTANCE OF

ACCRUALS AND THE CASH FLOWS FOR FUTURE OPEARTING INCOME

VERUS FUTURE PROFITABILITY», Review of Accounting Studies, 8, 2003.,

str. 245-250

16. Družić, G.: UTJECAJ EKONOMSKE POLITIKE NA FINANCIJSKI POLOŽAJ

TRGOVAČKIH DRUŠTAVA, Ekonomija, 2005., 12 (4), str. 617-646,

www.rifin.com17. EARNINGS BEFORE INTEREST, TAXES, DEPRECIATION AND

AMORTIZATION, članak s http://en.wikipedia.org/wiki/EBITDA

18. Estep, P. W.: CASH FLOWS, ASSET VALUES, AND INVESTMENT

RETURNS, Journal of Portfolio Magament, New York, proljeće 2003., članak

objavljen na http://proquest.umi.com

19. Farell, M.: FREE CASH FLOW – IT'S HERE, ACTUALLY, Multichannel News,

26.04.2004.

20. Gane, D.: A DCF ANALYSIS OF MARKET PRICE FOR LEASEHOLD

INVESTMENTS, Journal of Property Valuation & Investment, Vol. 13, No. 3,

1995. (stranice 42-52)

21. Gulin, D. i dr.: RAČUNOVODSTVO TRGOVAČKIH DRUŠTAVA UZ

PRIMJENU ME ĐUNARODNIH RAČUNOVODSTVENIH STANDARDA i

POREZNIH PROPISA, Računovodstvo i financije, Zagreb 2001.

22. Gulin, D. i Orsag, S.: FINANCIJSKA ANALIZA HOTELSKE TVRTKE, Acta

turistica, Volume 13/2001, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2001.,str. 141-178

23. Gulin, D.: IZVJEŠTAJ O NOVČANOM TOKU – PRIMJENA MRS 7,

Računovodstvo i financije, 3/2000.

24. Gulin, D.: IZVJEŠTAJ O SLOBODNOM NOVČANOM TOKU, Računovodstvo

i financije, 3/2003.




stranica 127

25. Gulin, D.: SASTAVLJANJE IZVJEŠTAJA O NOVČANOM TOKU

TRGOVAČKIH DRUŠTAVA i BANAKA PREMA MRS 7, Računovodstvo i

financije, 3/1998.

26. Gulin, D.: SASTAVLJANJE KONSOLIDIRANOG IZVJEŠTAJA O

NOVČANOM TOKU i UTVR ĐIVANJE SLOBODNOG NOVČANOG TOKA,

Računovodstvo i financije, ožujak 2005.

27. Gundavelli, V. i Pacheco, J.: THE FUTURE OF CASH FORECASTING,

Business Credit, 3/2002. (stranice 32-33)

28. Helfert, E. A.: TEHNIKE FINANCISJKE ANALIZE, Hrvatska zajednica

računovođa i financijskih djelatnika, Zagreb, 1997.29. Hilton, R. W.: MANAGERIAL ACCOUNTING, Irwin McGraw-Hill, New York,

1999., 4. izdanje

30. Kalkulatori i formule na stranicama: www.accountancy.com,

www.creditguru.com i www.bizwiz.ca

31. Leutiger, I.: CASH FLOW, Entscheidungsgrundlage für die Gestaltung der

Unternehmenszukunft, Verlag Moderne Industrie, 1987.

32. Liu, J., Nissim, D. i Thomas, J.: IS CASH FLOW KING IN VALUATIONS?,

Financial Analysts Journal, Mar/Apr 2007.; 63, 2, str. 56-68

33. McCubbin, T. A.: A MULTIDIMENSIONAL ANALYSIS OF CORPORATE

EARNINGS, Commercial Lending Review, May 2003.; 18, str. 36-40

34. Myftari, I.: ANALIZA NOVČANOG TIJEKA U PODUZEĆU, Slobodno

poduzetništvo, 8/2001.

35. Orsag, S. i Gulin, D.: POSLOVNE KOMBINACIJE, Hrvatska zajednica

računovođa i financijskih djelatnika, Zagreb, 1996.

36. Orsag, S.: FINANCIRANJE EMISIJOM VRIJEDNOSNIH PAPIRA, RIFIN,Zagreb, 1997.

37. Pejić, I.: SAGLEDAVANJE POSLOVANJA DRUŠTAVA KROZ NOVČANI

TOK (CASH FLOW), Osiguranje: hrvatski časopis za teoriju i praksu

osiguranja, 2001., 41, 1/ 2, str. 75-82

38. podaci s www.icongrouponline.com




stranica 128

39. Relić, B.: GOSPODARSKA MATEMATIKA, Hrvatska zajednica računovođa i

financijskih djelatnika, Zagreb, 1996.

40. Ross, S. A.: FUNDAMENTALS OF CORPORATE FINANCE, Irwin, Chicago,

1995.

41. Ruback, R. S.: CAPITAL CASH FLOWS: A SIMPLE APROACH TO

VALUING RISKY CASH FLOWS, Financial Management, ljeto 2002.

(stranice 85-103)

42. Rushinek, A. i Rushinek, S. F.: FORECASTING SALES, EXPENSES AND

STOCK MARKET VALUES BY QUARTERLY FINANCIAL STATEMENT

RATIO ANALYSIS: A MICROCOMPUTER SOFTWARE DEVELOPMENTMODEL, Managerial Auditing Journal, Vol. 10, No. 2, 1995. (stranice 7-33)

43. Schmidt, J. C.: DEVELOPING A MEDIUM-TERM CASH FORECAST, AFP

Exchange, 7-8/2003. (stranice 36-40)

44. Sorić, I.: ANALIZA POVEZANOSTI IZME ĐU POSLOVNOG REZULTATA i

LIKVIDNOSTI, Ekonomski pregled, 53 (2002.), str. 921-933

45. Spremić, I.: IZVJEŠTAJ O NOVČANOM TOKU i PROMJENAMA U RADNOM

(OBRTNOM) KAPITALU, skripta za PDS «RAČUNOVODSTVO, REVIZIJA i

FINANCIJE», Ekonomski fakultet u Zagrebu

46. Stunda, R. A.: THE RELEVANCE OF EARNINGS AND FUNDS FLOW

FROM OPERATIONS IN THE PRESENCE OF TRANSITORY EARNINGS,

Journal of Real Estate Portfolio Management, Jan-Apr 2004.; 10, str. 37-45

47. Šošić, I.: VJEŽBE IZ STATISTIKE, I. dio, Mikrorad, Zagreb, 1995.

48. Šošić, I.: VJEŽBE IZ STATISTIKE, II. dio, Mikrorad, Zagreb, 1996.

49. Van Horne, J. C.: FINANCIJSKO UPRAVLJANJE i POLITIKA, Mate, Zagreb,

1997.50. Vašiček, V., Žager, K., Žager, L. i Maray, C. D.: RAČUNOVODSTVO ZA

NERAČUNOVO ĐE, Hrvatska zajednica računovođa i financijskih djelatnika,

Zagreb, 1997.

51. Vidučić, Lj.: FINANCIRANJE RADNOG KAPITALA, Računovodstvo, revizija i

financije, 8/2000., str. 36-42




stranica 129

52. Walsh, C.: KEY MANAGEMENT RATIOS, How to analyze, compare and

control the figures that drive company value, Pitman publishing: Financial

Times, London, 1996., knjiga iz biblioteke Zagrebačke banke

53. Wayman, R.: EBITDA: The Good, The Bad, And The Ugly, članak iz 2002.,

objavljen na www.investopedia.com/articles/analyst/020602.asp

54. www.basicbusiness.biz za izračune novčanog jaza i radnog kapitala

55. www.ioma.com, odjeljak Financial Anaysis, Planning & Reporting, HOW TO

COMPUTE THE VALUE OF A FLEXIBLE CAPITAL STRUCTURE, 4/2004.

(stranice 11-14)

56. www.ioma.com, odjeljak Financial Anaysis, Planning & Reporting, NEW A/RANALYSIS TECHNIQUE IMPROVES CASH-FLOW FORECASTS, 4/2004.

(stranice 10-12)

57. Žager, K. i Žager, L.: RAČUNOVODSTVENI STANDARDI, FINANCIJSKI

IZVJEŠTAJI i REVIZIJA, Inženjerski biro, Zagreb, 1996.

58. Žager, L.: FINANCIJSKI POKAZATELJI – ANALIZA, PLANIRANJE i

KONTROLA, Računovodstvo i financije, 4/2001.

59. Žager, L.: TEMELJNI POKAZATELJI ANALIZE FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA,

Računovodstvo i financije, 4/2006.

60. Žic, I.: IZVJEŠĆE O NOVČANIM TIJEKOVIMA, Računovodstvo, revizija i

financije, 2/2004.




stranica 130

PRILOZI

Prilog 1. BON-1 obrazac za granu Hoteli i restorani, 2004. godina i I.-VI. 2005.

(ustupljeno od Fine)

P O D A C i O B O N i T E T U

I. OP Ć I PODACI

Naziv podru č ja djelatnosti (šifra NKD-a): HOTELI i RESTORANI (H)

Broj poduzetnika u podru č ju djelatnosti: 2.996 Broj gubitaša u podru č ju djelatnosti: 1.375 Broj dobitaša u podru č ju djelatnosti : 1.621

II. PODACI i POKAZATELJI POSLOVANJA ZA 2004. godinu(Iznosi: u kunama, bez lipa)

Opis

GodinaRang poduzetnika upodrazredu u 2004.

2003. 2004. me đ u svimpoduzetnicima

me đ upoduzetnicima

iste veli č ine

A. Podaci o imovini i izvorima sredstava

1. Vrijednost ukupne imovine 28.733.654.808 33.282.902.691 - -

2. Dugotrajna imovina 25.227.443.709 29.392.239.070 - -

3. Kratkotrajna imovina 3.438.688.582 3.777.631.079 - -

3.1. Zalihe 432.067.462 551.634.084 - -

3.2. Potraživanja od kupaca 903.754.541 920.390.434 - -

4. Gubitak iznad visine kapitala 685.560.337 1.087.960.037 - -

5. Kapital i rezerve 17.332.440.909 19.664.294.726 - -6. Dugoro č ne obveze 7.216.411.879 9.300.534.534 - -

7. Kratkoro č ne obveze 4.643.535.397 5174.121.165 - -

7.1. Obveze prema dobavlja č ima 1.500.784.966 1.741.989.037 - -

7.2. Obveze prema kreditnim institucijama 1.816.699.354 2.091.097.233 - -

B. Podaci o financijskim rezultatima poslovanja




stranica 131

1. Ukupni prihodi 9.596.963.035 9.922.573.664 - -

2. Prihodi od prodaje na inozemnomtržištu

2.637.056.850 2.855.283.133 - -

3. Ukupni rashodi 9.163.634.608 10.180.916.257 - -

4. Dobit teku ć e godine 967.138.527 752.473.494 - -

5. Gubitak teku ć e godine 565.158.117 1.050.825.856 - -

OpisPoduzetnik Podrazred u 2004.

2003. 2004.Svi

poduzetniciPoduzetniciiste veli č ine

C. Pokazatelji financijske stabilnosti, zaduženosti i likvidnosti1. Pokri ć e stalnih sredstava i zaliha

kapitalom i dugoro č nim izvorima,0,96 0,97 - -

2. Udio kapitala u izvorima sredstava, u % 58,92 57,21 - -

3. Faktor zaduženosti, broj godina 6 7 - -

4. Koeficijent obrtaja ukupne imovine 0,33 0,30 - -

5. Koeficijent op ć e likvidnosti 0,74 0,73 - -

6. Vrijeme naplate kratkotrajnih

potraživanja od kupaca, u danima 39 38 - -

7. Vezivanje zaliha, u danima 19 20 - -

D. Pokazatelji poslovne uspješnosti

1. Odnos ukupnog prihoda i rashoda,

koeficijent1,05 0,97 - -

2. Udjel dobiti u ukupnom prihodu, u % 10,08 7,58 - -

3. Udjel dobiti u imovini, u % 3,37 2,26 - -

4. Dobit po zaposlenom, u kunama, bez

lipa27.943 20.944 - -

Izvor podataka: obrazac GFI-POD za 2003. i 2004. godinu




stranica 132

Razdoblje Prosje č an broj zaposlenih na

bazi stanja krajem razdoblja

Prosje č an broj zaposlenih

na bazi sati rada

Prosje č na mjese č na bruto pla ć apo zaposleniku na bazi sati rada

(u kunama, bez lipa)

2002. 35.661 35.371 3.922

2003. 35.540 35.777 4.215

2004. 38.070 35.928 4.519

I–VI. 2005. 37.032 34.758 5.162

Izvor podataka: obrazac GFI-POD za 2002., 2003. i 2004. godinu i obrazac TSI-POD zarazdoblje I-VI. 2005.

III. PODACI O POSLOVANJU ZA RAZDOBLJE I-VI. 2005. GODINE

(Iznosi: u kunama, bez lipa)

Opis I– VI. 2004. I – VI. 2005.

1. Ukupni prihodi 3.206.602.641 3.720.337.767

2. Ukupni rashodi 3.571.952.362 4.072.103.874

3. Prihodi od prodaje u inozemstvu 712.247.391 890.462.520

4. Predujmovi poreza na dobit 9.493.865 10.494.659

5. Vrijednost ostvarenih investicija u dugotrajnuimovinu

1.343.203.228 1.447.517.208

stanje 01.01.2005. stanje 30.06.2005.6. Zalihe 429.525.850 518.113.897

7. Potraživanja od kupaca 914.542.870 1.304.377.940

8. Obveze prema dobavlja č ima 1.552.775.936 1.793.224.956

Izvor podataka: obrazac TSI-POD za razdoblje I-VI 2005.

IV. STANJE NOVČANIH SREDSTAVA

Stanje na dan Iznosi u kunama, bez lipa

30. VI. 2004. 696.223.734

30.IX. 2004. 915.297.070

31. XII. 2004. 604.266.158

30. VI. 2005. 707.767.468

Izvor podataka: obrasci TSI-POD za razdoblja I –VI.2004., I –IX.2004. i I–VI.2005. te obrazacGFI-POD za 2004. godinu.

″ ″″ ″ - ″ ″″ ″ nema pojave

″ ″″ ″ … ″ ″″ ″ nema podataka




stranica 133

Prilog 2. Financijski izvještaji

Bilanca 2001.




stranica 134

Račun dobiti i gubitka 2001.




stranica 135

Bilanca 2002.




stranica 136





stranica 137

Bilanca 2003.




stranica 138





stranica 139

Bilanca 2004.




stranica 140





stranica 141

ŽIVOTOPIS

1. Osobni podaci

Ime i prezime Hrvoje Serdarušić

Mjesto i datum rođenja ZAGREB, 23. ožujka 1977.

Bračno stanje/roditeljstvo Oženjen, bez djece

Prebivalište ZAGREB, Bencekovićeva 29a

Boravište ZAGREB, Bencekovićeva 29a

Telefon 01/ 6539-890

Mobitel 098/ 1611-696e-mail adresa [email protected]

2. Obrazovanje

VSS (diploma studeni 1999.) Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu,

smjer Financije

Tema diplomskog rada - Stambene

štedionice (1995.-1999.)SŠS (matura lipanj 1995.) V. gimnazija (Prirodoslovno-matematička

gimnazija (1991.-1995.)

OŠ Zagreb, Velika Gorica (1983.-1991.)




stranica 142

3. Radno iskustvo, sposobnosti i ostalo

Mjesto i trajanje rada INA-Industrija nafte d.d., Zagreb, Avenija

V.Holjevca 10 (veljača 2000.-ožujak 2000.,

pripravnik u Sektoru financija)

Zagrebačka banka d.d., Zagreb,

Paromlinska 2 (travanj 2000.-danas)

Pripravnik (do kraja 2000.)

Pomoćnik voditelja poslovnog odnosa (dorujna 2005.)

Voditelj poslovnog odnosa (do danas)

Računalo MS i DOS okruženje, internet,

programiranje, Lotusove aplikacije

Jezici Engleski – aktivno (Proficiency)

Njemački – aktivno (Mittelstuffe)

Talijanski (3. stupanj)

Razni tečajevi EDUKA (Zagrebačka banka)

FOREX

FOIP

Poslovno pregovaranje

Vozačka dozvola B kategorija




stranica 143

KRATICE

EBITDA Mjera za utvrđivanje profitabilnosti, a izračunava se kao zbroj

operativne dobiti i amortizacije, vidjeti poglavlje 1.1.3.1.

SNT1 Prva razina slobodnog novčanog toka kojom se izražava

kako ili koliko novčani tok od poslovnih aktivnosti održava

postojeći kapacitet. Izračunava se kao razlika operativnog

novčanog toka i kapitalnih izdataka za održavanje postojećih

kapaciteta (često se pretpostavlja da je amortizacija iznos tihkapitalnih izdataka). Vidjeti poglavlje 1.1.3.2.1.

SNT2 Druga razina slobodnog novčanog toka kojom se izražava

kako ili koliko novčani tok od poslovnih aktivnosti povećava

sposobnost poslovnog subjekta. Izračunava se kao zbroj

operativnog novčanog toka i novčanog toka od investicijskih

aktivnosti.

OCF Oprativni novčani tok (od engl. Operative Cash Flow).

NTPA Novčani tok od poslovnih aktivnosti, jednak je OCF.

KI Kapitalni izdaci za održavanje postojećih kapaciteta. Često se

pretpostavlja da je amortizacija minimalno potreban iznos tih

kapitalnih izdataka.

AM Amortizacija.




stranica 144

UFO Ukupni financijski dug (financijski pojam) ili ukupne

financijske obveze (računovodstveni pojam). U bankarskojterminologiji češće se koristi pojam ukupni financijski dug, a

odnosi se na ukupne obveze za kredite, zajmove i leasing

kod svih financijskih institucija, bez obzira na račnost tih

obveza. Više u poglavlju 2.1.

KFO Kratkoročne financijske obveze. Dospijeće ovih financijskih

obveza je unutar jedne godine. Više u poglavlju 2.1.

DFO Dugoročne financijske obveze. Dospijeće ovih financijskih

obveza je veća od jedne godine. Više u poglavlju 2.1.

FD Jednak UFO, od engl. Financial debt. Često se koristi u

omjeru s parametrom EBITDA. Više u poglavlju 2.1.

CG Novčani jaz, od engl. Cash Gap. Više o metodologiji i

utvrđivanju modela u poglavlju 1.1.1. i poglavlju 3.

CG (broj dana) Novčani jaz (broj dana), od engleske kratice za Cash Gap.

Radi se o posebno naglašenom izračunu vezanom na broj

dana. Izračun ove mjere koncipiran je na broju dana u

poslovnom ciklusu potrebnim da novac promijeni svojepojavne oblike i postane ponovno novac.

U ovm radu taj je izračun posebno naglašen, a kad se radi

samo o izračunu CG , onda se misli na razliku zbroja

potraživanja od kupaca i stanja zaliha te iznos obveza prema

dobavljačima, što ustvari predstavlja obrtni kapital. Za

dodatne napomene vidjeti poglavlje 3.




stranica 145

ROE Pokazatelj rentabilnosti glavnice, od engl. Return On Equity.

Pojavljuje se u ovom radu u dvije varijante, kao ROE ukupno

i ROE vlastiti kapital i glavnica.

U prvoj varijanti radi se o rentabilnosti cijele aktive, dok u

drugoj varijanti o rentabilnosti bilančne kategorije Kapital i

rezerve.

ROT Rentabilnost prihoda, od engl. Return on Turnover.

ROA Rentabilnost imovine, od engl. Return on Assets.

average

(PROSJEČNO)

Aritmetička sredina ili prosječna srednja vrijednost nekog

obilježja, npr. aritmetička sredina pokazelja zaduženosti.

Izračunava se za određeno razdoblje, a ponekad i kao

prosječna vrijednost od prosječnih vrijednosti.

AVG Isto kao average (PROSJEČNO).

min Minimum nekog obilježja.

min 2 ili min 3 Drugi ili treći minimum nekog obilježja.

max Maksimum nekog obilježja.

max 2 ili max 3 Drugi ili treći maksimum nekog obilježja.

median Medijan ili srednja položajna vrijednost niza nekog obilježja.

count – iznad

prosjeka

Broj onih iz nekog obilježja čija je vrijednost veća od srednje

prosječne vrijednosti.




count – ispod

prosjeka

Analogno count – iznad prosjeka.

count RASTE Broj onih iz nekog obilježja čiji je trend promjene pozitivan,

odnosno, čija je vrijednost na kraju razdoblja veća od

vrijednosti s početka razdoblja.

count PADA Analogno count RASTE.

magistarski rad

Documents