makroekonomija

Makro-vjebe (O.Vukoja)

Uvod-Makroekonomske varijable

Uvod - Makroekonomske varijable i nacionalni rauniBlanchard: Poglavlje 1. & 2.

Makro-vjebe (O. Vukoja, modifikacije I. Ragu)

Uvod - Makroekonomske varijable

#1

Uvoda) b) c) d) Koju od ovih varijabli prouava mikroekonomija? stopa nezaposlenosti proizvodnja automobila agregatni output agregatna razina cijena a) b) c) d) Koju od ovih varijabli prouava makroekonomija? cijena osobnih raunala proizvodnja udbenika agregatni output profitabilnost poduzea

to je makroekonomija? grana ekonomije koja prouava ponaanje sveukupnog gospodarstva agregirani (=ukupni makro) efekti individualnog ponaanja (mikro) na robnom, novanom i tritu rada teoretski modeli razvijeni u makroekonomiji mogu se aplicirati na ekonomske probleme svih zemalja svijetaMakro-vjebe (O. Vukoja, modifikacije I. Ragu) Uvod - Makroekonomske varijable #2



Uvodkljune makroekonomske varijable: bruto domai proizvod stopa inflacije stopa nezaposlenosti makroekonomski ciljevi: gospodarski rast razvoj stabilna razina cijena rast zaposlenosti vanjsko-trgovinska ravnotea Zato se makroekonomisti esto ne slau? razliiti ciljevi razliite pretpostavke nemogunost provoenja kontroliranih eksperimenata (kompleksnost gospodarstva)Makro-vjebe (O. Vukoja, modifikacije I. Ragu) Uvod - Makroekonomske varijable #3

Makroekonomske varijable1. 2. 3.

Bruto domai proizvod Inflacija Nezaposlenost

1. BRUTO DOMAI PROIZVOD Najvanija makroekonomska varijabla! mjera ukupnog proizvoda (agregatnog outputa) u nacionalnim raunima BDP=output=proizvodnja=dohodak



#4



Bruto domai proizvodFormiranje BDP-a: 3 pristupaPRISTUP PROIZVODNJE BDP = proizvodnja dobara i usluga u razliitim industrijama to se proizvodi? BDP= vrijednost (zbroj) finalnih proizvoda i usluga proizvedenih u gospodarstvu tijekom danog razdobljaIntermedijarno dobro = dobro utroeno u proizvodnji finalnog dobra ne ulazi u BDP

Pristup dodane vrijednosti: BDP= zbroj dodane vrijednosti u gospodarstvu tijekom danog razdoblja Dodana vrijednost = vrijednost dodana od strane poduzea u proizvodnom procesu (= vrijednost proizvodnje vrijednost intermedijarnih dobara)



#5

Bruto domai proizvodPRISTUP POTRONJE/ AGREGATNE POTRANJE BDP = potronja finalnih proizvoda unutar razliitih skupina: 1. kuanstva (domaa i strana) 2. poduzea 3. drava Tko kupuje proizvedeno? alternativni pogled na proizvodni pristup - uporaba finalnih proizvoda

PRISTUP DOHOTKA BDP = suma dohodaka ostvarenih u gospodarstvu tijekom danog razdoblja Kako se raspodjeljuju prihodi poduzea koji ostaju nakon plaanja intermedijarnih dobara? Tko to dobiva? indirektni porezi + dohodak od rada (nadnice) + kapitalni dohodak (profit) (drava) (radnici) (poduzea)



#6



Bruto domai proizvodto se dogaa s vrijednou outputa (BDP-a), ako se tijekom vremena cijene poveaju a proizvedena koliina ostane ista? vie cijene e precijeniti BDP tijekom vremena BDP = vrijednost proizvedenih finalnih dobara i usluga u danom razdoblju vrijednost je cijena finalnog proizvoda Prema tome, BDP = cijena x koliina finalnih proizvoda



#7

Bruto domai proizvodNominalni BDP = koliina finalnih proizvoda x tekue cijene tih proizvoda Moe rasti iz 2 razloga: rast proizvodnje i/ili rast cijena proizvoda Realni BDP Ukoliko nas zanima samo kretanje (promjena) proizvodnje = koliina finalnih proizvoda x stalne cijene tih proizvoda u nekoj (baznoj) godinisinonimi: nominalni BDP = BDP u tekuim cijenama, BDP u tekuoj valuti (dolarima, kunama itd.) realni BDP = BDP izraen u proizvodima, BDP u stalnim cijenama, BDP u konstantnoj valuti (dolarima, kunama itd.), BDP prilagoen za inflaciju, BDP u valuti/cijenama iz neke godine (npr. 1996) oznake: Y = realni BDP, Yt = realni BDP u godini t $Y = nominalni BDP, $Yt = nominalni BDP u godini tMakro-vjebe (O. Vukoja, modifikacije I. Ragu) Uvod - Makroekonomske varijable #8



Bruto domai proizvodEkonomija s 1 proizvodom - automobiliGodina 1995 1996 1997 Koliina 10 12 13 Cijena $20 000 $24 000 $26 000 Nominalni BDP $200 000 $288 000 $338 000 44% 16% Stopa rasta Realni BDP $240 000 $288 000 $312 000 20% 8% Stopa rasta

Rast realnog BDP-a = (Yt Yt-1)/Yt-1 pozitivni rast BDP-a = ekspanzija negativni rast BDP-a (u dva uzastopna tromjeseja) = recesija Stopa rasta realnog BDP-a= [(Yt-Yt-1)/Yt-1]*100



#9

Bruto domai proizvodStvarni svijet - ekonomija s vie od 1 proizvodaGodina 0 Keksi Auti Koliina 100 000 10 Cijena $1 $10 000 Nominalni BDP $100 000 $100 000 $200 000 Godina 1 Keksi Auti Koliina 100 000 11 Cijena $1.2 $10 000 Nominalni BDP $120 000 $110 000 $230 000 Realni BDP (bazna=0) $100 000 $100 000 $200 000 Realni BDP (bazna=0) $100 000 $110 000 $210 000 Realni BDP (bazna=1) $120 000 $100 000 $220 000 Realni BDP (bazna=1) $120 000 $110 000 $230 000 Stopa rasta realnog BDP-a Bazna=0 Bazna=1 5% 4,5%

stopa rasta BDP-a varira s obzirom na odabir bazne godine izraun realnog BDP-a pomou verinih indeksa (chained type indexes) Metoda verinih indeksa realni BDP = koliina finalnih proizvoda x prosjene cijene za dvije susjedne godine (1995-1996, 2001-2002)Makro-vjebe (O. Vukoja, modifikacije I. Ragu) Uvod - Makroekonomske varijable #10



Nacionalni rauniPRISTUP DOHOTKA(PRIHODNA METODA) BDP= trina vrijednost dobara i usluga proizvedenih na podruju drave

+ priljev faktorskih dohodaka iz svijeta - odljev faktorskih dohodaka u svijet BNP= trina vrijednost dobara i usluga proizvedenih radom i imovinom u vlasnitvu stanovnika drave

- potronja fiksnog kapitala (amortizacija) NNP - indirektni porezi - ostalo ukljuujui statistike pogreke NACIONALNI DOHODAK= dohodak od proizvodnje dobara i usluga od strane stanovnika drave

NACIONALNI DOHODAK 1. naknade zaposlenima 2. korporativni profiti 3. neto kamata 4. vlasniki dohodak 5. renta



#11

NACIONALNI DOHODAK + + + korporativni profiti osobni dohodak po osnovi dividendi neto kamata osobni dohodak po osnovi kamata dravni i poslovni transferi doprinosi

OSOBNI DOHODAK - porezi i davanja RASPOLOIVI OSOBNI DOHODAK



#12



Nacionalni rauniPRISTUP PROIZVODNJE - AGREGATNE POTRANJE(RASHODNA METODA) Zanima nas potranja za domaim proizvodima! OSOBNA POTRONJA (a) trajna dobra (b) potrona dobra (c) usluge INVESTICIJE U FIKSNI KAPITAL (a) nerezidnecijalne (b) rezidencijalne Ne ukljuuju se vladini transferi DRAVNA POTRONJA niti kamate na javni dug! (a) sredinja drava (b) lokana drava NETO IZVOZ ili VANJSKOTRGOVINSKA BILANCA (a) izvoz (b) uvoz PROMJENA ZALIHA

BDP



#13

Nacionalni rauniBITNO ZA ZAPAMTITI! BDP je mjera agregatnog outputa (proizvodnje), kojeg moemo promatrati: ili s proizvodne (agregatna proizvodnja) ili s dohodovne (agregatni dohodak) strane

agregatna proizvodnja = agregatni dohodak



#14



Makroekonomske varijable2. STOPA INFLACIJE stopa inflacije = stopa po kojoj raste razina cijena inflacija = porast ope razine cijena deflacija = pad ope razine cijena praktino pitanje Kako definirati razinu cijena? mjere razine cijena su cjenovni indeksi: BDP deflator prosjena cijena proizvedenih finalnih proizvoda BDP deflator u godini t Pt = nominalni BDP/realni BDP samo broj, u baznoj godini iznosi 1 (tj. 100) porast deflatora (Pt-Pt-1)/Pt-1 = stopa inflacijeako je BDP deflator u 2000. = 100 (ili 1), a u 2001. = 103,4 (ili 1,034) tada stopa inflacije iznosi 3,4%



#15

Stopa inflacijeCPI (Consumer Price Index) = Indeks potroakih cijena prosjene cijene konzumiranih proizvoda - mjeri troak ivota zbog ega cijena proizvedenih dobara nije jednaka cijeni dobara koja se troe (CPIBDP deflator)? neka dobra se ne prodaju potroaima nego poduzeima, dravi ili inozemstvu neka dobra koja kupuju potroai se ne proizvode u zemlji ve se uvoze

CPI pokazuje troak odreene skupine dobara i usluga kroz vrijeme, tzv. potroake koarice CPI je takoer indeks, za bazni period od nekoliko godina iznosi 1 tj. 100 CPI i deflator kreu se podjednako veinu vremena, osim kada se cijene uvezenih dobara i onih proizvedenih u zemlji razliito kreu: Kad uvozne cijene rastu (bre) u odnosu na cijene dobara proizvedenih u zemlji, CPI raste bre od BDP deflatora Zato ekonomisti brinu o inflaciji?Utjecaj na distribuciju dohotka, stvaranje poremeaja, vea nesigurnostMakro-vjebe (O. Vukoja, modifikacije I. Ragu) Uvod - Makroekonomske varijable #16



Makroekonomske varijable3. STOPA NEZAPOSLENOSTI (detaljnija analiza u poglavlju Trite rada) Radna snaga (L) = nezaposleni (U) + zaposleni (N) Nezaposlene osobe ne rade, ali trae posao Stopa nezaposlenosti (u) = udio nezaposlenih osoba u radnoj snazi u = U/L Izvan radne snage: nezaposlene osobe koje niti ne trae posao Obeshrabreni radnici = osobe koje, najee u uvjetima visoke nezaposlenosti, odustaju od traenja posla te izlaze iz radne snage Stopa participacije = udio radne snage u ukupnom radno sposobnom stanovnitvuVia stopa nezaposlenosti nia stopa participacije (u recesiji) Nia stopa nezaposlenosti via stopa participacije (u ekspanziji)

Okunov zakon



#17

Makroekonomske varijableVeze izmeu glavnih makroekonomskih varijabliBDP i inflacija Ekspanzija tendencija rasta inflacije Recesija tendencija pada inflacije BDP i nezaposlenost Recesija - via stopa nezaposlenosti Ekspanzija - nia stopa nezaposlenosti

Okunov zakon

Inflacija i nezaposlenost Niska stopa nezaposlenosti tendencija rasta inflacije Visoka stopa nezaposlenosti tendencija pada inflacije

Philllipsova krivulja



#18

makroekonomija

Documents