makroekonomija - fmpe.edu.bafmpe.edu.ba/images/nastava/944/macro_-_def._predmet_ciljevi.pdf ·...
TRANSCRIPT
Makroekonomija izučava funkcioniranje nacionalne privrede kao cjeline i bavi se:
cjelokupnim nivoom proizvodnje,
zaposlenosti,
cijena i
vanjske trgovine.
Makroekonomija istražuje nivo i rast cjelokupne proizvodnje,
proučava inflaciju i nezaposlenost, te istražuje zašto
se neke privrede uspješno razvijaju, a neke stagniraju.
Ni jedno područje ekonomije nije važnije za uspjeh države od njenih makroekonomskih
efekata, jer i politička, i vojna, i društvena sudbina jedne zemlje
zavisi od njenog privrednog uspjeha.
Izborom odgovarajude makroekonomske politike i mjera koje utiču na ponudu novca , poreze i državnu potrošnju, zemlja može ubrzati ili usporiti privredni rast, inicirati ili usporiti rast cijena ( odnosno inflaciju ), proizvesti
trgovinski deficit ili suficit i slično.
Pojava makroekonomske teorije JOHN MAYNARD KEYNESA pomogla je u objašnjavanju uzroka privrednih fluktuacija, i pronalaženju pristupa za
rješavanje osnovnih ekonomskih problema.
U makroekonomskoj analizi susredemo uvijek nekoliko ključnih makroekonomskih varijabli,
od kojih su najvažnije slijedede:
bruto domadi proizvod ili GDP
stopa nezaposlenosti
inflacija
neto izvoz
Bruto domadi proizvod GDP je mjera tržišne vrijednosti svih roba i usluga finalne potrošnje, proizvedenih u jednoj nacionalnoj ekonomiji u jednoj kalendarskoj godini bez obzira u čijem su vlasništvu proizvodni faktori.
Najobuhvatniji pokazatelj ukupne proizvodnje u jednoj privredi je bruto domadi proizvod.
Krajnji cilj svake ekonomske aktivnosti je snabdjevanje stanovništva robama i uslugama koje oni traže.
Ukupno FBiH RS BD
2006 20057 13037 6550 471
2007 22548 14629 7366 553
2008 25519 16426 8507 586
2009 24799 15987 8257 555
2010 25365 16461 8336 568
2011 26231 16927 8703 601
2012 26223 17013 8615 595
2013 26779 17379 8793 607
2014 27359 17827 8887 644
2015 28586 18688 9205 692
2016 29900 19540 9631 730
BRUTO DOMAĆI PROIZVOD ZA BIH I ENTITETE
BRUTO DOMAĆI PROIZVOD ZA BIH I ENTITETE
0
5000
10000
15000
20000
25000
2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016
FBiH
RS
BD
Država BDP per capita
KATAR 124930
LUKSEMBURG 109190
SINGAPUR 90530
BRUNEJ 76740
IRSKA 72630
NORVEŠKA 70590
KUVAJT 69670
UJEDINJENI ARAPSKI EMIRATI 68250
HONG KONG 61020
SAN MARINO 60360
USA 59500
SAUDIJSKA ARABIJA 55260
HOLANDIJA 53580
ISLAND 52150
Uobičajeni pokazatelj koji se koristi za
mjerenje u makroekonomiji je
stopa nezaposlenosti.
Stopa nezaposlenosti je procenat radne snage koja nema posla, dok se pod radnom snagom
podrazumjevaju svi zaposleni i
nezaposleni.
Stopa nezaposlenosti kao pokazatelj
kretanja u ekonomiji ima tendenciju kretanja kao i
privredni ciklus –kada opada
proizvodnja opada i potražnja za radnom
snagom, odnosno raste nezaposlenost.
Zaposleni XII 2017Index XII 2017 / XII
2016
Ukupno Žene Ukupno Žene
Ukupno 753.202 315.514 103,6 105,1
Poljoprivreda, šumarstvo i ribolov 17.755 3.683 100,3 103
Vađenje ruda i kamena 18.420 1.662 99,5 103,1
Prerađivačka industrija 155.254 56.375 107,7 108,9
Proizvodnja i snabdijevanje električnom energijom, plinom parom i klimatizacija
17.244 3.908 100,2 100,9
Snabdijevanje vodom, uklanjanje otpadnih voda, upravljanje otpadom, te djelatnosti sanacije okoliša
13.178 2.229 100,8 101,3
Građevinarstvo 34.332 3.121 104,4 103,7
Trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila 134.881 66.220 102,1 104,1
Prevoz i skladištenje 36.095 6.250 100,9 100,9
Pružanje smještaja, priprema i usluživanje hrane 38.418 17.385 109,4 109,6
Informacije i komunikacije 18.922 6.837 103,4 105,2
Finansijske djelatnosti i djelatnosti osiguranje 16.220 10.188 104 104,1
Poslovanje nekretninama 2.343 855 87,8 96,9
Stručne, naučne i tehničke djelatnosti 21.392 8.902 96,7 101,1
Administrativne i pomodne uslužne djelatnosti 12.654 3.163 101,7 106,8
Javna uprava i odbrana, obavezno socijalno osiguranje 74.588 28.427 100,4 101,5
Obrazovanje 66.146 44.921 101,8 102,5
Djelatnosti zdravstvene i socijalne zaštite 51.051 36.322 102,6 103,2
Umjetnost, zabava i rekreacija 10.846 7.108 107,4 108,9
Ostale uslužne djelatnosti 13.464 7.958 131,6 132,3
0 40.000 80.000 120.000 160.000
Poljoprivreda, šumarstvo i ribolov
Vađenje ruda i kamena
Prerađivačka industrija
Proizvodnja i snabdijevanje električnom …
Snabdijevanje vodom, uklanjanje otpadnih …
Građevinarstvo
Trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila
Prevoz i skladištenje
Djelatnosti pružanja smještaja, te pripreme i …
Informacije i komunikacije
Finansijske djelatnosti i djelatnosti osiguranje
Poslovanje nekretninama
Stručne, naučne i tehničke djelatnosti
Administrativne i pomodne uslužne djelatnosti
Javna uprava i odbrana, obavezno socijalno …
Obrazovanje
Djelatnosti zdravstvene i socijalne zaštite
Umjetnost, zabava i rekreacija
Ostale uslužne djelatnosti
Slobodno tržište je cilj svake slobodne tržišne ekonomije.
U tom slučaju tržište usmjerava resurse ka njihovoj najefikasnijoj upotrebi.
Na slobodnom tržištu cijene su određene ponudom i potražnjom, dok se država ne pojavljuje kao regulator cijena bilo kojih dobara ili usluga.
Stabilnost cijena unutar slobodnog tržišta je nastojanje da se održi slobodno tržište, što implicira da je tržišna privreda najefikasniji način organizovanja
vedine privrednih aktivnosti.
Index potrošačkih cijena ( CPI – consumer price index ) prati cijene fiksne potrošačkekorpe.
Potrošačku korpu čine dobra koja služe zaegzistencijalne potrebe, kao što suhrana, odjeda, obuda, medicinskeusluge, troškovi stanovanja i slično.
Promjene u nivou cijena obično se označavajustopom inflacije, koja zapravo označava stopurasta ili pada cijena od jedne godine do druge.
Kada cijene opadaju, odnosno kada je stopainflacije negativna, govorimo o deflaciji.
Godina I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII
Prosjek 2015 = 100/Average 2015=100
2016. 99.3 98.9 97.8 97.7 99.3 99.8 99.4 98.9 98.9 99.0 99.6 100.2
2017. 101.3 101.6 100.3 100.1 100.0 99.7 99.3 99.7 100.4 101.1 103.1 103,3
Prethodni mjesec = 100/Previous month=100
2016. 99.7 99.6 98.9 99.9 101.6 100.5 99.6 99.5 100.0 100.1 100.6 100.6
2017. 101,1 100.3 98.7 99.8 99.9 99.7 99.6 100.4 100.7 100.7 102.0 100,2
Isti mjesec prethodne godine = 100/Same month of the previous year=100
2016. 99.1 98.6 98.1 97.7 99.3 99.7 99.2 99.1 98.7 98.9 99.8 100.6
2017. 102.0 102.7 102.6 102.5 100.7 99.9 99.9 100.8 101.5 102.1 103.5 103,1
decembar prethodne godine = 100/December of previous year=100
2016. 99.7 99.3 98.2 98.1 99.7 100.2 99.8 99.3 99.3 99.4 100.0 100.6
2017. 101.1 101.4 100.1 99.9 99.8 99.5 99.1 99.5 100.2 101.1 104.1 103,1
Mjesečni indeksi proizvođačkih cijena industrije na domaćem tržištu
Mjesečni indeksi proizvođačkih cijena industrije na nedomaćem tržištu
Godina I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII
Prosjek 2015 = 100/Average 2015=100
2016. 96.8 95.8 95.3 95.2 95.8 97.2 96.8 96.0 95.8 95.8 95.8 96.8
2017. 98.0 99.5 99.9 100.2 100.8 100.5 100.6 100.9 101.4 102.3 103.0 103,2
Prethodni mjesec = 100/Previous month=100
2016. 99.4 99.0 99.5 99.9 100.6 101.5 99.6 99.2 99.8 100.0 100.0 101.0
2017. 101.2 101.5 100.4 100.3 100.6 99.7 100.1 100.3 100.5 100.9 100.7 100,2
Isti mjesec prethodne godine = 100/Same month of the previous year=100
2016. 96.6 94.9 94.5 94.4 94.3 96.0 95.7 95.8 96.8 97.1 98.0 99.4
2017. 101.2 103.9 104.8 105.3 105.2 103.4 103.9 105.1 105.8 106.8 107.5 106,6
decembar prethodne godine = 100/December of previous year=100
2016. 99.4 98.4 97.8 97.7 98.4 99.8 99.4 98.6 98.4 98.4 98.4 99.4
2017. 101.2 102.8 103.2 103.5 104.1 103.8 103.9 104.2 104.8 105.7 107.2 106,6
Dugoročni cilj svake nacionalne ekonomije je vanjskotrgovinska ravnoteža.
Kada je neto izvoz pozitivan broj (vedi od nule), onda postoji trgovački suficit, i obratno - ako je neto izvoz negativan (ako
je uvoz vedi od izvoza), zemlja bilježi trgovački deficit.
Ovaj cilj povedanja međunarodne razmjene postao je veomaznačajan za makroekonomije zemalja u svijetu, pogotovo
nakon što su uočene koristi od međunarodne trgovine
Mjesec
Izvoz ( u milionima) Uvoz Izvoz UvozStopa pokrivenosti uvoza izvozom (%)
2016 2017 2016 20172017 2017
2016 20172016 2016
Ukupno 9.418 11.053 16.161 18.134 117,4 112,2 58,3 61
I 631 722 921 1.010 114,4 109,6 68,5 71,5
II 718 820 1.236 1.398 114,2 113,1 58,1 58,7
III 769 945 1.368 1.568 122,9 114,6 56,2 60,3
IV 801 914 1.436 1.502 114 104,6 55,8 60,9
V 750 904 1.304 1.516 120,5 116,2 57,5 59,7
VI 841 902 1.453 1.637 107,2 112,6 57,9 55,1
VII 774 971 1.342 1.539 125,5 114,6 57,7 63,1
VIII 746 899 1.327 1.534 120,5 115,6 56,2 58,6
IX 828 1.015 1.419 1.633 122,5 115,1 58,4 62,2
X 830 1.001 1.434 1.650 120,6 115 57,9 60,7
XI 892 1.033 1.411 1.646 115,8 116,7 63,2 62,7
XII 832 921 1.503 1.496 110,7 99,5 55,4 61,6
0
500
1000
1500
2000
2500
3000
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12
Uvoz
Izvoz
IZVOZ I UVOZ BIH PO MJESECIMA U 2017
Države
Izvoz Uvoz
I-XII 2017 I-XII 2017
EU 7.866 11.075
CEFTA 1.790 2.319
EFTA 196 124
TURSKA 431 766
RUSIJA 146 856
KINA 38 1.186
USA 73 584
0
2.000
4.000
6.000
8.000
10.000
12.000
EU CEFTA EFTA TURSKA RUSIJA KINA USA
Izvoz I-XII 2017
Uvoz I-XII 2017
Uspješnost politike jedne nacionalne privrede mjeri se kroz posmatranja četiri područja:
proizvodnje,
zaposlenosti,
stabilnosti cijena i
međunarodne razmjene.
Kao osnovni ciljevi makroekonomske politike pojavljuju:
Proizvodnja:
visok nivo proizvodnje
visok nivo stope rasta
zaposlenost,:
visoka stopa ili nivo zaposlenosti
stabilan nivo cijena, sa slijededim ciljevima:
niska inflacija
slobodno tržište, po mogudnosti bez ikakvih
intervencija
odgovarajude trgovinske politike koje se tiču stabilnosti cijena u
privredi
međunarodna razmjena, koja podrazumijeva dva segmenta osnovnih
ciljeva ili politika
stabilna vanjskotrgovinska
politika, što podrazumijeva ravnotežu
uvoza i izvoza
ciljevi vezani za stabilan devizni kurs
bankarskim sistemom.
kreditima
novcem
Monetarna politika, koja se donosi da bi vlada upravljala:
oporezivanje.
javnu potrošnju
Fiskalna politika, koja označava:
Postoje četiri osnovne grupe instrumenata ili četiri makroekonomske politike:
kontrola cijena
Kontrola plada
Politika dohodaka, putem smjernica, preporuka ili potpune regulacije:
politiku koja se tiče vrijednosti deviznog kursa.
spoljnotrgovinsku politiku i politiku razmjene
Međunarodna ekonomska politika, koja se odnosi na: