Glavne rubrike

Naslovna stranaPolitika

EkonomijaDrutvo

Crna HronikaKultura

Hronika PodgoriceSport

FeljtonCrna Gora

Fle - posljednje vijesti

TurizamKultura i drutvo

Za porodicuAGORA

Prethodni brojevi

Arhiva Povremene rubrike

Hronika NikiaSelo i Poljoprivreda

Lov i ribolovAutomobilizam

HortikulturaOstalo

Pisma italacaHoroskop

Danas u PodgoriciNeka oe

Porodini magazinTender

Javni pozivPorodini magazin

MuzikaNagradna igra

Strana za kladionicare

18.08.2004.AGORA

Demokratska i multikulturna Crna Gora

Povratak u Evropu

Predrag Malbaa

Demokratska drutva podrazumjevaju multikulturalnost svojih prostora, promoviu vrijednosti multietnikog drutva, razvijaju graansku svijest koja bi prihvatila razliitosti i kreiraju inicijative za njihovo povezivanje

E pluribus unum!Od mnogih (nainjeno) jedno! Natpis na grbu USA

Mnogi ljudi, pa ak i narodi, vodei munu borbu za opstanak, esto zaboravljaju i ono to je jue bilo. Pamenje i sva sredstva kojima se ono koristi, kao pismo slika, spomenik itd., smatraju se glavnom silom koja odrava ivot pojedinca i naroda. Pojedinci koji ne pamte i narodi koji zaboravljaju nemaju budunost, jer pamenje vee i savremenike i prola pokoljenja. Nekada detalji iz prolosti mogu biti neprijatni i za narode i pojedince, pa se oni lako preputaju zaboravu. Danas bi brojne javne linosti voljele da se niko nikada vie ne sjeti njihovih ranih politikih radova; Deavanja naroda, Referenduma, abljakog ustava, Mirovnih operacija na Dubrovakoj rivijeri, Otmice u trpcima. Neki bi opet eljeli da crnogorski narod naprosto zaboravi Dukljansko kraljevstvo i da taj dio prolosti ovih prostora zauvijek bude prikovan za Vezirov most. Dok se motiv politiara za amnezijom moe jasno tumaiti maksimom Volim pogled iz fotelje, naizgled je nejasno zato bi neko elio da Crnogorci zaborave vaan dio svoje prolosti. Duklja, starocrnogorska drava moe se iz dostupnih nam izvora 11-tog vijeka, smatrati potpuno nezavisnom, vjerom ograenom zajednicom, nadreenom svim svojim podanicima. Dravno, drutveno-ekonomsko, vojno-politiko i kulturno ureenje uvrstilo je ovu Kraljevinu u red razvijenih evropskih drava onog vremena. Ovaj dukljanski, kao i brojni drugi kulturni slojevi naslagani i stapani jedan u drugi vjekovima su formirali jak temelj za stvaranje budunosti okrenute, moderne crnogorske drave. Ne samo simbolinim zakucavanjem Duklje u Vezirov most sruili bi se originalni temelji Crne Gore ime bi njena osnova postala vrijeme Nemanjia i Svetoslavlje. Ovi neosporno prisutni kulturni slojevi na ovom tlu tako bi postali novi sa Srbijom zajedniki temelji koji bi podrazumjevali i zajedniki kuu. U tom sluaju sve opet moe da bude moderno, Evropi i budunosti okrenuto samo u toj budunosti ne bi bilo mjesta za crnogorski jezik, crnogorsku crkvu i crnogorsku naciju.Budui da svaki narod moe doi do svoje punoe i savrenstva samo u svojoj vlastitoj i suverenoj dravi, koju treba da uredi i vodi sam prema svom narodnom duhu i potrebama i savremenim civilizacijskim standardima jasno je da Srbi i Crnogorci kao dva stara naroda imaju puna prava na svoje vlastite drave. Kada bi Srbi i Crnogorci bili isti narod sa istim etnikim postankom i razvojem, sa istim istorijskim ivotom, istom kulturom i mentalitetom pa i istom narodnom i dravnom svijeu Crnogorska drava je u obavezi odbijanja da se u bilo kojem pogledu podredi Srbiji. ak i oni narodi koji nedvosmisleno pripadaju nekoj iroj etnikoj ili vjerskoj zajednici, odluno odbijaju da se njihova drava potini nekoj drugoj. Razlog za to je veoma jednostavan. U savremenom drutvu spone koje povezuju graane su prije svega drutvene i politike a odavno su prestale biti vjerske i nacionalne prirode. Koliko su u prolosti politike spone sa Srbijom bile korisne za Crnu Goru i njene graane na ovom mjestu izlino je govoriti.U svim dravama Evrope sada se vjeruje u liberalizam, demokratiju, parlamentarizam i humanost. Svi smo svjedoci da je u evropskim demokratskim zemljama ivotni standard vii, da njihove akcije rastu na svjetsko tritu, da njihovi graani imaju vie mogunosti da svoju djecu

TurizamTV programMali oglasiRed vonje

Vani telefoniUmrlice

vaspitavaju u miru. Oni imaju pune vjerske i politike slobode i stoga vie prilika da svoje poglede iskazuju kao dostojna ljudska bia.Savremena Evropa se sada sasvim otvoreno razvija na utrb nacionalnog i etnikog. Sa druge strane ne postoji pritisak da evropski narodi odustanu od svojih identiteta. Naprotiv, demokratska drutva podrazumjevaju multikulturalnost svojih prostora, promoviu vrijednosti multietnikog drutva, razvijaju graansku svijest koja bi prihvatila razliitosti i kreiraju inicijative za njihovo povezivanje.Multikulturalizam ima svoju jasnu i jednostavnu definiciju. On predstavlja ideju i ideal o skladnom ivotu razliitih

etnikih, kulturnih, religioznih grupa u okviru pluralistikog drutva. Zbog toga ga ne treba mjeati sa kulturnim pluralizmom modelom iz stare SFR Jugoslavije, koji je u svojoj definiciji podrazumjevao ravnopravnost i jednakost. Kada se u multikulturalnom drutvu govori o suivotu i skladnom odnosu sasvim je jasno da skladan odnos ne podrazumjeva jednakost. Jednakost idealno moe da bude ona koja obuhvata formalna prava, administrativne i zakonske akte, slobode i obaveze ali se ona ne moe prenijeti na ekonomske i drutvene vrijednosti. Uvjek e u drutvu neko biti siromaan a neko bogat, neko sa manjim ili veim ugledom, neko nadniar a neko naunik.Multikulturalnost takoe pokuava da naini sklad na nejednakost, meu istorijskim, etnikim i identitetskim osobenostima u drutvu. Kada multikulturalizam postane sastavni dio neke dravne politike on predstavlja nain za postizanje dva osnovna cilja: Podravanje skladnih odnosa izmeu razliitih etnikih, religioznih, i kulturnih grupa, te definisanje odnosa izmeu drave i etnikih manjina.Kao osnovni preduslov za postojanje i funkcionisanje multikulturalnog drutva nuno je postojanje zajednike Graanske kulture. Ova graanska kultura formirana i oblikovana od javnih servisa i javnosti a podravana i finansirana od drave ima osnovnu misiju da svijest pojedinca i cijelog drutva podigne do tog nivoa da mu ideali budu pravinost, istinitost, humanost i uzajamno potovanje.

Ostvarenju ove misije od velike koristi moe biti Moralni kod. Mentalitet jednog drutva, naroda ili nacije vremenom je formirao Moralni kod koji nezavisno od zakonom regulisanih oblasti uslovljava individualno ponaanje i meuljudske odnose u svim aspektima svakodnevnog ivota. Transparent Sa Lovena vila klie oprosti nam Dubrovnie!, prilino ilustrativno govori o moralnom kodu sredine u kojoj je nastao. Ne prikrivati i ne forsirati svoju prolost, vratiti se svom starom moralnom kodu i ne biti pretjerani nacionalista su mogui dio odgovora na pitanje Kako se vratiti u Evropu?Do tada, ukoliko crnogorski dravnici i graani ele vidjeti kako treba da izgleda demokratska, bogata, nezavisna i multikulturalna Crna Gora dovoljno je da sebi postave tri pitanja. Je li mogue zamisliti razgovor o budunosti Crne Gore a da se u toj diskusiji ne pomene crnogorska prolost nezavisno u kom kontekstu? Je li mogue zamisliti Crnu Goru koja bi tokom nedjelje liila na gradilite a vikendom na svetilite? Da li mogu zamisliti inauguraciju Predsjednika Crne Gore na kojoj e biti prisutan Mitropolit Crnogorske pravoslavne crkve?