SVEUILITE U SPLITU

EKONOMSKI FAKULTET SPLIT

DIPLOMSKI RAD

MALI I OBITELJSKI HOTELI U DALMACIJI

Mentor: Student:

Prof. dr. Sc. Stanko Gei Mateo Cvitkovi 2123711

Split, rujan, 2013.

2

SADRAJ

1. UVOD ................................................................................................................................. 4

1.1. Problem istraivanja ........................................................................................................ 4

1.2. Predmet istraivanja ........................................................................................................ 8

1.3. Cilj istraivanja ................................................................................................................ 9

1.4. Istraivake hipoteze ..................................................................................................... 10

1.5. Metode istraivanja ........................................................................................................ 11

1.6. Doprinos istraivanja ..................................................................................................... 12

2. TEORIJSKI PRISTUP TURIZMU UGOSTITELJSTVU I HOTELIJERSTVU ................ 12

2.1.Turizam i ugostiteljstvo .................................................................................................. 16

2.2. Definicija hotela ............................................................................................................ 16

2.3. Posebnosti hotelskog proizvoda .................................................................................... 16

3. MALI OBITELJSKI HOTELI KAO BUDUNOST HRVATSKOG TURIZMA ............. 21

3.1. Karakteristike malih hotela ............................................................................................ 22

3.2. Organizacijska struktura malih hotela ........................................................................... 23

3.3. Prednosti i nedostaci malih hotela ................................................................................. 24

3.4. Investiranje u male obiteljske hotele i njihov znaaj u turistikoj ponudi Hrvatske ..... 26

3.4.1. Program Poticaj za uspjeh ................................................................................... 36

3.4.2. Program Poticaj za obiteljsko hotelijerstvo ......................................................... 41

4. KOOPERACIJE TURISTIKIH PODUZEA U MALOM PODUZETNITVU ......... 42

4.1. Pojmovno odreenje malog i srednjeg poduzea .......................................................... 43

4.2. Kooperacija izmeu poduzea ....................................................................................... 44

4.3. Nacionalna udruga malih i obiteljskih hotela ................................................................ 45

4.3.1. Obiljeja poslovanja Udruge OMH ........................................................................ 46

4.3.2. Organizacijska struktura udruge ............................................................................. 47

4.3.3. Aktivnosti i djelokrug udruge ................................................................................. 48

4.3.4. Djelovanje Udruge u sklopu CARDS programa ..................................................... 49

4.3.5. OMH i poticanje domaeg gospodarstva ................................................................ 50

4.3.6. Primjeri hotela lanica udruge OMH u Dalmaciji - obiteljski hoteli u starim

palaama ........................................................................................................................... 53

3

. 4.5.7. Aktivnosti i programi korisni za lanove udruge OMH.........................................54

5. TURIZAM I TURISTIKO PODUZETNITVO U EUROPSKOJ UNIJI ..................... 57

5.1. Turistike zemlje EU i njihovo znaenje u suvremenom turizmu ................................. 59

5.2. Prilagoavanje Hrvatske turistike ponude trendovima EU .......................................... 60

5.3. EU fondovi i njihovo koritenje .................................................................................... 61

5.3.1. Mogunosti za dionike u sektoru turizma ............................................................... 61

5.3.2. Korisnik bespovratnih sredstava ............................................................................. 63

5.3.3. Programi financiranja malog i obiteljskog poduzetnitva u EU ............................. 64

5.3.4. Dizajnerski hoteli kao dio Europske turistike ponude .......................................... 66

6. REZULTATI PROVEDENOG ISTRAIVANJA ........................................................... 68

6.1. Metodologija istraivanja .............................................................................................. 68

6.2. Analiza i interpretacija prikupljenih podataka ............................................................... 69

6.3. Testiranje hipoteza ......................................................................................................... 78

6.4. Ogranienja istraivanja ................................................................................................ 80

7. ZAKLJUAK ................................................................................................................... 82

SAETAK ................................................................................................................................ 85

SUMMARY ............................................................................................................................. 85

8. LITERATURA ................................................................................................................. 87

9. POPIS TABLICA ............................................................................................................. 90

10. POPIS SLIKA ................................................................................................................... 90

11. PRILOZI ........................................................................................................................... 90

4

1. UVOD

1.1. Problem istraivanja

Hrvatski turizam sa 9,7 milijuna stranih dolazaka turista u 2011. godini, ini neto vei udio

od 1% svjetskog i neto manji udio od 2% europskog turizma. Prema podacima Hrvatske

narodne banke, u 2012. godini su prihodi od turizma iznosili 6,83 milijarde eura, odnosno 3,2

posto vie nego u istom razdoblju 2011. godine. Udio prihoda od putovanja u BDP-u, u tom je

razdoblju iznosio 15,4 posto, to predstavlja blagi rast udjela u odnosu na godinu ranije. Ove

injenice znaajne su za utvrivanje znaaja turizama u Hrvatskoj. Prema strukturi turista

vidljivo je da je Hrvatska dominantno odreena meunarodnim turistima koji ostvaruju

gotovo 89% svih noenja.

Najvie noenja ostvaruju turisti iz Njemake (23,4%), Italije (11,6%), Slovenije (11,2%),

Austrije (8,7%), eke (8,3%), Maarske (4,7%) i Nizozemske (4,1%), to znai da sedam

europskih zemalja ostvaruje 72% svih stranih noenja. Prema strukturi turista identitet

hrvatskog turizma je Europski i to dominantno srednje europski. Jadranske turistike

destinacije Hrvatske u 2012. godini ostvarile su oko 94 % svih noenja: Istra 32%, Kvarner

20%, Dalmacija 33%, Dubrovnik 8%, a Zagreb i kontinentalna Hrvatska samo 6%. To znai

da je hrvatski turizam ima izrazito jadranski identitet, prema broju prodanih noenja stranim

turistima1.

Mali i obiteljski hoteli predstavljaju budunost hrvatskog turizma te bi trebalo poticati

zainteresirane da otvaraju upravo takve oblike hotela i uine ih dijelom hrvatske turistike

ponude. Za razliku od velikih hotela, mali i obiteljski hoteli mogu ponuditi specijalizirane

oblike usluge te mogu imati bolju pristupanost odreenim segmentima potranje kroz

specifinosti lokacija i sadraja. Dapae oni su esto smjeteni u prirodi ondje gdje nema

previe buke,ali i unutar starih gradskih jezgri i na taj nain mogu ponuditi brojnost sadraja,

te mir i tiinu svojim gostima.

1 Karamarko N.: Identity of Croatian tourism, Consulting d.o.o. za hotelijerstvo i turizam, Rijeka, 2008.

5

Hotelsko poduzee vrlo je kompleksan sustav. To je pravna osoba koja obavlja hotelijersko-

ugostiteljsku djelatnost na tritu radi stjecanja profita i realizacije postavljenih ciljeva2.

Hrvatski Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti propisao je uvjete pod kojima fizike i pravne

osobe mogu obavljati hotelijersku djelatnost. Pod slovom H obuhvaene su djelatnosti Hoteli

i restorani, a prema navedenom Zakonu, hoteli obuhvaaju kampove, privatni smjetaj te sve

druge komercijalne vrste smjetaja. Hotelijerstvo je vrlo specifino, a obiljeje hotela jest da

je to spoj usluga i roba, s posebnim tehnikim i tehnolokim zahtjevima3.

Osnovna definicija definira hotel kao objekt koji za naknadu nudi smjetaj, hranu i pie

putnicima i privremenim rezidentima te obroke i osvjeenje, i ponekad druge usluge, ostalim

korisnicima. Na zakonodavac definira ga kao smjetajni objekt u kojem se gostima obvezno

pruaju usluge smjetaja i doruka, a mogu se pruati i druge ugostiteljske usluge4.

Put hotelskog proizvoda do trita obino prolazi ove procesne faze:

definiranje politike hotelskog proizvoda,

istraivanje potranje hotelskog proizvoda,

planiranje hotelskog proizvoda,

oblikovanje ponude hotelskog proizvoda,

prilagodba ciljnom tritu hotelskog proizvoda,

f)plasman hotelskog proizvoda na tritu5.

Hrvatsku hotelsku industriju karakterizira skroman udjel malih hotela te tako i mali udjel u

ukupnom broju zaposlenih i ukupnim prihodima hotelske industrije. Veliki hoteli u Hrvatskoj

ekonomski su neefikasni ili nedovoljno efikasni jer su neelastini na trine promjene, a

posljedica toga je nedovoljno koritenje kapaciteta, zastarjelost opreme i tehnologije, loa

organizacija rada i poslovanja, skromnije plaeni i nemotivirani kadrovi. Upravo te slabosti

velikih hotela koji su projeno na razini tri zvjezdice su prednosti malih. Oni su elastini, brzo

se prilagoavaju promjenama na turistikom tritu te tako ostvaruju veu profitabilnost.

2 Cerovi, Z.: Hotelski menadment, Sveuilite u Rijeci, Fakultet za hotelski i turistiki menadment Opatija,

str. 105 3 Lonar J.: Financijska obiljeja hrvatskog hotelijerstva tijekom privatizacije, Zbornik radova Sveuilita u

Rijeci, Ekonomski fakultet Rijeka, God. 22., Sv. 1., Rijeka, 2004., str. 88. 4 Pravilnik o razvrstavanju, kategorizaciji, posebnim standardima i posebnoj kvaliteti smjetajnih objekata iz

skupine hoteli, NN, br. 48/2002., clanak 7. 5 Berc Radii, B.: Marketing u hotelijerstvu, drugo izmjenjeno i dopunjeno izdanje, Fakultet za turistiki i hotelski menadment, Opatija, 2004., str. 4.

6

Karakteristike malih hotela odreene su veliinom i strukturom imovine, kadrovima i

kapitalom, tj. vlasnitvom. Mali hoteli (do 40 soba) u vlasnitvu su obitelji i pritom su

vlasnika i upravljaka funkcija objedinjene. Obitelj upravlja hotelom i obavlja poslove

financiranja, menadmenta i organizacije to ovakvu tvrtku ini fleksibilnom.

Kriteriji za definiranje malog hotela su:

smjetajni kapacitet (br. soba ili kreveta)

iznos ulaganja

iznos ukupnog prihoda

vlasnitvo i upravljanje

nain financiranja

proizvodi i trita

organizacija i zaposlenost.

Kriteriji za odreivanje karakteristike veliine hotela razlikuju se u pojedinim zemljama, ali

zajedniko im je broj soba ili broj kreveta. Gornja granica kapaciteta za male hotele kree se

do 100 soba, za srednje od 100 do 200 soba i velika iznad 200 soba, to je razliito u

pojedinim zemljama.

Primjer klasifikacije hotela u Njemakoj6 :

1. mali hoteli od 9 do 29 kreveta,

2. srednji hoteli od 30 do 99 kreveta i

3. veliki hoteli vie od 100 kreveta.

Primjer klasifikacije hotela u Austriji:

1. hotelski lanci vie od 1000 kreveta,

2. veliki hoteli vie od 150 kreveta,

3. srednji hoteli od 70 do 150 kreveta i

4. mali hoteli do 70 kreveta.

6 Prema: Galii V., Ivanovi S., Lupi M.: Hotelska prodaja i recepcijsko poslovanje, Sveuilite u Rijeci,

2005. str. 15.

7

U Hrvatskoj ne postoji slubeni kriterij za razdiobu hotela na male, srednje i velike, zbog ega

pojedini autori koriste razliite raspone broja kreveta ili soba za definiranje malih, srednjih i

velikih hotela. Ministarstvo turizma, eli ostvariti odreene strateke ciljeve, koji se ogledaju

kroz intenzivniji razvoj malog i srednjeg poduzetnitva u turizmu, uz pomo HBOR a, te

drugih institucija koje mogu poticati ovaj razvitak.

Ministarstvo provodi razliite poticajne kreditne programe, meu kojima je najznaajniji

Program kreditiranja malog obiteljskog poduzetnitva u turizmu Poticaj za uspjeh koji se

temelji se na kreditnim sredstvima banaka i sredstvima za subvencioniranje kamata. Cilj

programa je ulaganje u kupnju, izgradnju, dogradnju, adaptaciju ili ureenje manjih

smjetajnih objekata, vrste hotel i pansion (do 40 smjetajnih jedinica), aparthotel do 20

apartmana i kamp do 100 parcela. Propisana je via kvaliteta ureenja objekta (minimalno 3

zvjezdice), a poticano je ureenje dodatnih sadraja na nain da se korisniku umanjuje

kamata. Potprogram Pod stoljetnim krovovima usmjeren je na kredite za ureenje starih,

autohtonih kulturno zatienih objekata i njihovo stavljanje u funkciju turizma. Program se

provodi od 2003. godine i prema podacima Ministarstva turizma 432 poduzetnika uloilo je

1.957.908.319,00 kn u taj oblik turizma te doprinijelo poboljanju strukture smjetajnih

kapaciteta izgradnjom, adaptacijom ili opremanjem 357 malih hotela, pansiona ili aparthotela.

Kako bi se proirila turistika ponuda obnovljeno je 107 starih kua u skladu s izvornom,

tradicijskom i ambijentalnom arhitekturom7.

Problem istraivanja ovog rada je fokusiranje na male i obiteljske hotele u Republici

Hrvatskoj8, odnosno komparacija u odnosu na male hotele koji su po svojoj veliini tako

kategorizirani u Europskoj Uniji. Mali i obiteljski hoteli, kojih u Hrvatskoj postoji oko 200, a

organizirani su u Nacionalnu udrugu malih i obiteljskih hotela, biti e takoer okarakterizirani

kroz kvalitetu njihovih usluga. Za razliku od velikih hotela, mali i obiteljski hoteli ne mogu u

sklopu svoje ponude imati raznolik broj usluga koje mogu ponuditi svojim gostima to je

osnovna poanta njihovog udruivanja u spomenutu udrugu.

7 Strateki plan Ministarstva turizma za razdoblje 2011.-2013., Zagreb, kolovoz, 2010., str. 3.

8 http://www.omh.hr/ - Obiteljski i mali hoteli u Republici Hrvatskoj, pristupljeno 04. 05. 2012.

8

Problem istraivanja ovog rada e takoer biti i koristi od pridruivanja malih i obiteljskih

hotela Nacionalnoj udruzi za male i obiteljske hotele, jer tako mogu ostvariti znaajne

beneficije koje e kroz rad biti analizirane.

1.2. Predmet istraivanja

Predmet istraivanja ovog rada ine mali i obiteljski hoteli u Republici Hrvatskoj, odnosno

kvaliteta sadraja koje takvi hoteli mogu ponuditi. Predmet istraivanja e initi i praktini

primjeri kako pokrenuti mali ili obiteljski hotel u Hrvatskoj i na to bi trebalo obratiti

pozornost prilikom otvaranja takvog hotela u Republici Hrvatskoj. Takoer e biti obraene

prednosti na koje treba paziti u poslovanju malih i obiteljskih hotela, to e se obraditi kroz

nekoliko primjera uspjenih malih hotelijera. Predmet istraivanja takoer je i Nacionalna

udruga malih i obiteljskih hotela, koja trenutno okuplja preko 200 malih i obiteljskih hotela u

Republici Hrvatskoj.

Nacionalna udruga obiteljskih i malih hotela (OMH) osnovana je 2004. godine potaknuta

potrebom rastueg broja malih hotelijera za udruenjem koje e zastupati njihove specifine

interese te omoguiti stalno unapreenje kvalitete njihove ponude. Misija Udruge OMH je

okupiti najbolje obiteljske i male hotele u Hrvatskoj, koji se odlikuju posebnou,

prepoznatljivom kvalitetom i autentinou osiguravajui gostima neponovljiv doivljaj,

lanovima utjecajan glas i bolje poslovne mogunosti, turistikom sektoru naprednu

grupaciju, a lokalnim zajednicama i zemlji u cjelini socijalno i ekoloki odgovornog partnera.

Imajui za svoj vrhunski cilj poboljanje uvjeta poslovanja obiteljskih i malih hotela, Udruga

je kao svoje primarne podciljeve postavila: stvaranje meunarodno konkurentnog proizvoda

utemeljenog na kvaliteti, posebnosti, individualiziranosti i autentinosti; osiguranje boljih

uvjeta nabave/akvizicije kapitala, proizvoda i usluga; stjecanje kredibiliteta i utjecaja u

odnosu na nositelje turistike politike; podizanje kvalitete smjetajnih objekata i njihovih

usluga kroz programe certifikacije kvalitete te edukacije i savjetovanja. Kako bi bila u

mogunosti ostvariti navedene ciljeve, Udruga je predvidjela aktivnosti u domenama

marketinga, kategorizacije, certifikacije i inspekcije, lobiranja, edukacije, savjetodavnih

9

usluga te diseminacije informacija. Predvieno je takoer ustrojavanje meunarodno trino

prepoznatljivog brenda hrvatskih obiteljskih i malih hotela9.

Nacionalna udruga obiteljskih i malih hotela u svom redovnom i pridruenom lanstvu danas

broji 146 hotela i 66 visokokvalitetna pansiona i agrodomainstva s podruja cijele Hrvatske

predstavljajui financijski neovisnu interesnu grupaciju. U protekle dvije godine Udruga je

inicirala i realizirala nekoliko vrlo znaajnih projekata, pri emu svakako valja istaknuti

programe 'Poticaj za uspjeh' odnosno 'Poticaj za obiteljsko hotelijerstvo' koji osiguravaju

povoljnije izvore financiranja za male hotelijere; izradu kataloga 'Obiteljski i mali hoteli' koji

se u suradnji s HTZ-om distribuira u 120.000 primjeraka na jedanaest svjetskih jezika. Tu su

ugovori s 20-tak dobavljaa, ukljuujui Konzum, Podravku, Croatia osiguranje, SMS, HAK i

sl., osiguravajui lanovima povoljnije rabate i godinje bonuse na ostvareni promet.

Osnivanje Udruge OMH nedvojbeno se pokazuje kao 'pravi projekt, u pravo vrijeme'. Naime,

imajui na umu u dananjem trenutku sve prisutniju svijest o potrebi stratekog zaokreta

hrvatskog turizma ka ponudi koja e, s obzirom na konkurentsko okruenje, nuno morati u

to veoj mjeri naglaavati autentine vrijednosti lokalnog miljea, ouvani i ureeni prirodni

okoli, individualizirani pristup gostu te matovitost i doivljajni aspekt proizvoda, OMH, kao

poduzetna i trendovima lako prilagodljiva grupacija, ima izuzetan potencijal ne samo

pridonijeti, ve i biti nositelj stratekog zaokreta hrvatskog turizma.

1.3. Cilj istraivanja

Cilj rada jest istraiti postoji li pozitivna korelacija izmeu kvalitete usluge s povratkom

gostiju u takav hotel. Osim to e to utjecati na postizanje veeg prometa hotela, ono e

utjecati i na daljnje ulaganje u poboljanje kvalitete hotela iz godine u godinu, to bi trebao

biti cilj svakog hotela, bilo da je rije o malim i obiteljskim hotelima ili pak o srednjim i

velikim hotelima. Pretpostavka je da e to hotel ima kvalitetniju uslugu i kvalitetniji smjetaj,

to utjecati na ponovno vraanje gostiju i u sljedeem razdoblju.

9 Statut Nacionalne udruge obiteljskih i malih hotela, lanci 6., 7. i 8.

10

1.4. Istraivake hipoteze

U radu e se postaviti dvije glavne hipoteze. Na kraju provedenog istraivanja i obrade

podataka prihvatiti e se ili odbaciti svaka od ove dvije hipoteze.

H1 Postoji pozitivna korelacija izmeu razine kvalitete usluge malih i obiteljskih hotela

i ponovnog povratka gostiju.

H2 Postoje poslovne koristi i uinci od pridruivanja malih i obiteljskih hotela

Nacionalnoj udruzi obiteljskih i malih hotela u Republici Hrvatskoj.

11

1.5. Metode istraivanja

Rad e biti podijeljen na teorijski i empirijski dio. U teorijskom dijelu ovoga rada e se

koristiti vie razliitih znanstvenih metoda. Ove su metode metoda deskripcije, metoda

apstrakcije i determinacije te metoda analize i sinteze kao nadogradnja ne metodu apstrakcije i

determinacije.10

Metodom deskripcije se nastoji opisati neka stvar ili pojava. Ona e se koristiti u praktiki

svim poglavljima ovoga rada budui da je opis neke pojava prvi korak u njezinu shvaanju i

interpretiranju. Apstrakcija je misaoni postupak svakog odvajanja, tj. izdvajanje opeg i

zanemarivanje posebnog ili izdvajanje posebnog i individualnog, a zanemarivanje opeg.

Uporaba ove metode se ogleda u injenici da ovaj rad promatra male i obiteljske hotele kao

podskupinu malih i srednjih poduzea dok se ostale vrste hotela zanemaruju.

Analiza i sinteza su meusobno komplementarne znanstvene metode te shodno tome

zajedniki upotrebljavaju. Metoda analize nastoji, ralanjivanjem neke stvari, pojma ili

pojave na njezine sastavne dijelove, izuavati te dijelove same po sebi te njihove meusobne

interakcije. Povezivanje analizom dobivenih elemenata bavi se metoda sinteze koja

ralanjene misaone tvorevine spaja u jednu jedinstvenu cjelinu.

U empirijskom dijelu rada najvei naglasak je na dvima metodama metodi anketiranja te

metodi indukcije. Metoda anketiranja je postupak kojim se na temelju anketnog upitnika

istrauju i prikupljaju podaci, stavovi i miljenja o predmetu istraivanja. Induktivnom

metodom se zakljuuje da e u odnosu na ispitane pojedinane pojave i druge sline pojave

biti iste.

Kod metode indukcije radi se o nepotpunoj indukciji, dakle o analizi manjeg broja pojava

(odnosno manjeg broja gostiju malih i obiteljskih hotela). Upotrijebiti e se i suvremene

statistike metode kao pomone metode metodi indukcije. . Neke od metoda e ukljuivati i

povijesnu metodu kako bi se utvrdio razvoj malih i obiteljskih hotela, kao i razvoj Nacionalne

udruge obiteljskih i malih hotela.

10

Zelenika, R., Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i strunog djela, Ekonomski fakultet sveuilita u Rijeci, Rijeka, 2000.

12

1.6. Doprinos istraivanja

Doprinos ovog istraivanja se ogleda u tome doprinose li zaista obiteljski i mali hoteli razvoju

hrvatskog turizma. Iako e istraivanje biti ogranieno veinom na domae turiste, jer je

raeno izvan sezone iz rezultata istraivanja e se moi zakljuiti jesu li domai, a malim

postotkom i strani turisti zadovoljni kvalitetom usluge i smjetaja u ovim hotelima.

Ovakvo istraivanje bi samim malim i obiteljskim hotelima dalo jednu iru sliku o

zadovoljstvu gostiju boravkom u ovom obliku hotela u Republici Hrvatskoj. Time bi oni

mogli odrediti svoje mjesto na tritu, to bi im dalje omoguilo da izvre odreene

prilagodbe u poslovanju. Osim toga doprinos ovog istraivanja bi bio i u tome da e ono

popuniti jednu prazninu u stratekoj analizi konkurentnosti hrvatskog turizma, barem to se

tie udruivanja malih i obiteljskih hotela u Nacionalnu udrugu obiteljskih i malih hotela

13

2. TEORIJSKI PRISTUP TURIZMU, UGOSTITELJSTVU I

HOTELIJERSTVU

2.1. Turizam i ugostiteljstvo

Turizam se znaajnije pojavljuje u 19. stoljeu i definira kao djelatnost na poslovima

vezanim uz putovanja i privremeni boravak ljudi (turista) izvan svog prebivalita radi odmora,

lijeenja ili razonode i drugih potreba. Turizam obuhvaa sve vrste poslovanja koje

podravaju putovanje i putnika te ih oznaava s pridjevom turistiki. Pridjevom turistiki

oznaavaju se i razne podvrste poslovanja, primjerice:

gospodarstvo kao turistiko gospodarstvo,

industrija kao turistika industrija,

usluge kao turistika usluga,

proizvod kao turistiki proizvod,

ugostiteljstvo kao turistiko ugostiteljstvo,

hotelijerstvo kao turistiko hotelijerstvo,

trgovina kao turistika trgovina i drugo.

Turistikim podvrstama poslovanja smatramo one podvrste koje se preteito bave pruanjem

usluga turistima. Ove usluge, osim turistima, pruaju se i ostalim kupcima putnicima, kao i

lokalnom stanovnitvu. Potreba za razlikovanjem turistike vrste putovanja od ostalih ne

turistikih oblika javlja se u dvadesetom stoljeu kada turizam postaje masovna pojava i

sveopa potreba.

Turizam je skup odnosa i pojava koje proizlaze iz putovanja i boravka posjetitelja nekog

mjesta, ako se tim boravkom ne zasniva stalno prebivalite i ako s takvim boravkom nije

povezana nikakva njihova gospodarska djelatnost.11

Obuhvaa rekreaciju, putovanje i odmor.

Turistika kretanja se dijele na vrste i specifine oblike turizma. Dok su vrste turizma

definirane odreenim kriterijem npr. prema trajanju boravka turista (boravini, vikend i

11

Hunziker i Krapf, 1942.

14

izletniki turizam), specifini oblici turizma obiljeeni su specifinim turistikim motivom

koji posjetitelje privlai u tono odreene destinacije, npr. lov - lovni turizam. Specifini

oblici turizma orijentirani su na manje (definirane) segmente turistike potranje, a nastali su

kao suprotnost masovnom turizmu12

.

Zajednika radna definicija turizma je:

putovanje radi zadovoljstva,

ukupnost ljudskih aktivnosti za ostvarenje takve vrste putovanja i

svaka aktivnostt koja sudjeluje u zadovoljavanju potreba turista13

Turist ne samo da odreuje identitet turizma u nekoj zemlji, ve se turistiki identitet zemlje

iri i na sve aktivnosti koje ostvaruju i zadovoljavaju njegove potrebe na turistikom

putovanju. Turist mora biti putnik, kao to i turizam mora biti putovanje jer oznaava

podvrstu putovanja koje se zove turistiko putovanje. Identitet svakog turista, kao tipa

suvremenog potroaa, snano e se i dalje individualno razvijati, pod utjecajem suvremene

informatike tehnologije i interneta.

Turistika industrija obuhvaa sve vrste poslovanja koje se bave pruanjem usluga putnicima

i turistima prema glavnim segmentima turistike industrije koju ine:

hotelijerstvo i ugostiteljstvo (usluge smjetaja, hrane, pia, dodatne usluge),

trgovaka prodaja na malo,

usluge prijevoza,

destinacijske aktivnosti (sport, zabava, kultura, dogaaji i ostalo).

Svi navedeni segmenti turistike industrije ine jedinstven identitet turizma neke zemlje pored

turista koji u nju dolaze.

Inozemni turizam u svijetu prema podacima UNWTO-a za 2006. godinu biljeio je 842

milijuna meunarodnih turistikih dolazaka. Poveanje meunarodnih turistikih dolazaka

12

http://hr.wikipedia.org/wiki/Turizam 13

Antunac, I., (2001), Turizam teorijsko znanstvene rasprave, Institut za turizam Zagreb, str. 90 91.

15

prema prethodnoj godini iznosi 4,5%. Ovi podaci pokazuju da se meunarodni turizam i dalje

ubraja se u grane svjetskog gospodarstva koje imaju najveu ekspanziju. U 2012. Ova brojka

se uveala na preko milijardu inozemnih dolazaka, a devizni priljev iznosi preko 1000

milijardi USD.14

Europski turizam u isto vrijeme sa 458 milijuna meunarodnih dolazaka dri udio od 54%

svjetskog turizma. Europa je jo uvijek najjae turistiko trite na svijetu i najvee emitivno

turistiko trite koje ostvaruje 417 milijuna putovanja s najmanje 4 noenja. Turizam je

vaan gospodarski sektor koji u Europskoj uniji, zapoljava oko 7 milijuna osoba u oko 2

milijuna tvrtki. Turizam u iroj sprezi s transportom ostvaruje vie od 11% BD-a i vie od 20

milijuna radnih mjesta. Europa je i dalje najjae turistiko trite na svijetu. Ima tri velike

nacionalne destinacije Francuska, panjolska i Italija, koje se nalaze meu prve etiri svjetske

destinacije. Hrvatska je u Europi i svijetu relativno novo ime na karti Europe s velikim

turistikim potencijalima, ali i bogatom tradicijom u turizmu. Ova injenica mora biti

dugorono uvaavana kako pri stvaranju tako i pri isticanju identiteta hrvatskog turizma.15

Suvremena turistika putovanja, koja se javljaju na odreenoj razini kulturno-civilizacijskog

razvitka ljudskog drutva, promatraju se i definiraju kao dio globalnih meunarodnih i

nacionalnih ekonomskih i drutvenih odnosa. Zbog injenice da su gospodarski uinci turizma

presudni za orijentaciju ekonomske politike ka turistikom razvitku, vana je teorijska analiza

turizma kao gospodarske kategorije te njegove funkcije u korist socio - gospodarskog rasta i

razvitka. Prema postavkama suvremene teorijske znanstvene misli socioloke i ekoloke

provenijencije istiu se pozitivne, ali i sve brojnije negativne reperkusije suvremenih,

masovnih turistikih kreatanja. Ona su u posljednje vrijeme izuzetno brojna i aktualna u elji

za iznalaenjem rijeenja te adekvatne organizacije formi i oblika turistikog razvitka koji bi

uz gospodarske razultate maksimalno sauvao prostor, kulturno te socijalno okruenje

turistikih regija i zemalja, to je sadrano u okviru suvremenog koncepta odrivog razvitka

turizma16

.

14

www.unwto.com 15

Karamarko N.: Identity of Croatian tourism, Consulting d.o.o. za hotelijerstvo i turizam, Rijeka, 2008. 16

Gei, S.: Management selektivnih oblika turizma, Sveuilite u Splitu, 2011.

16

Prema S. Markoviu (1967.)17 organizacija turizma se definira kao smiljeni sustav koji treba

na najefikasniji nain kooridnirati snage i odnose nositelja i izvritelja razliitih zadataka

turistike politike radi ostvarenja njezinih ciljeva. Razvitak i omasovljenje turizma usloavaju

probleme organizacije te nameu potrebu sve efikasnijeg organizacijskoh sustava.

Organizacija turizma je stoga bitan uvjet i mjerilo turistike razvijenosti svake zemlje i regije.

Poznavajui pozitivne uinke turistikog putovanja, ne zanemarujui pritom ni pratee

negativnosti u sferi turistike patologije, ali i vanosti ouvanja turistikog prostora kao

neprocijenjive naslijeene kulturno-civilizacijske batine, sveobuhvatno istraivanje

meuodnosa ovih konstanti od vitalne je vanosti s aspekta dugoronih lokalnih, nacionalnih i

meunarodnih interesa. U kontekstu gospodarskog razvitka analizirane mikroregije i njenog

okruenja turizam je istaknut kao jedan od prioritetnih pravaca razvitka zahvaljujui svjetski

vrijednim prirodnim i antropogenim resursima.18

2.2 Definicija hotela

Naziv potjee iz francuske rijei htel (izgovora se: otel) koja oznaava kuu za pruanje

usluga smjetaja. Vremenom je taj naziv izgubio onaj prepoznatljivi francuski izgovor, pa se

danas koristi naziv hotel.19

U svjetskim okvirima postoji problem decidirane definicije hotela,

te se ne moe sa sigurnou utvrditi koji su sadraji potrebni da neki smjetajni objekt ine

hotelom. S obzirom na to da hoteli mogu biti organizirani od malih, obiteljski voenih

poslova, pa sve do velikih, meunarodnih lanaca u vlasnitvu velikog broja dioniara,

Svjetska turistika organizacija (WTO) pri definiranju hotela (a za potrebe statistike) polazi

od veliine samog objekta, od usluga koje nudi i od provedbe postupka kategorizacije.

Prema WTO-u, hotel je smjetajni objekt u kojemu se usluge smjetaja pruaju u odreenom

broju soba (veem od definiranog minimuma), koji prua odreene usluge, ukljuivi

posluivanje u sobama (room service), dnevno ienje i pospremanje soba i prostorija za

17

Markovi, S.: Osnove turizma, kolska knjiga, Zagreb, 1973. 18

Gei, S.: Organizacija i politika turizma, Sveuilite u Splitu, Split, 2007. 19

http://hr.wikipedia.org

17

osobnu higijenu gostiju, koji je kategoriziran prema opremi i uslugama koje nudi, te kojim

upravlja jedinstveni menadment (to vrijedi za vee poslovne sustave, odnosno lance

hotela).

Usluge smjetaja hoteli pruaju u sobama, ali ih mogu pruati i u hotelskim apartmanima.

Hoteli po pravilu nude dvokrevetne sobe, ali i jednokrevetne, te esto pruaju mogunost

koritenja dodatnoga, odnosno pomonoga ili djejega kreveta. Meutim, u svakom sluaju

hoteli iznajmljuju sobe, a ne krevete, te je hotelska mjerna jedinica za utvrivanje

poslovnog rezultata iznajmljena soba, a ne ostvareno noenje. U Republici Hrvatskoj hoteli

moraju imati najmanje pet smjetajnih jedinica. Hotel je reprezentativni ugostiteljski objekt

koji sjedinjuje sve posebnosti ugostiteljskog procesa proizvodnje. Osnovni je cilj hotelskog

poslovanja ostvarivanje zadovoljavajue razine dobiti kroz zadovoljavanje elja i potreba

potroaa. Hotel je poslovna organizacija u vlasnitvu odreenih subjekata, koji su u nj uloili

svoja novana sredstva i koji od hotelskog poslovanja oekuju povrat ulaganja i odreenu,

obino materijalnu korist. Stoga je temeljni cilj hotelskog poslovanja ostvarivanje dobiti.

Meutim, osim to nastoje ostvariti dobit, suvremene organizacije, pa tako i hoteli, nastoje

biti i pozitivna snaga u drutvenom i prirodnom okruenju u kojemu djeluju. Mogunost

ostvarivanja dobiti ovisi o orijentiranosti hotela na tritu, to znai da hotel treba nuditi

odreenu uslugu (korisnost) potroaima za vrijeme njihova boravka u hotelskim objektima.

Hotelske usluge klasificiramo na:

osnovne ili pansionske

dopunske ili izvan pansionske.

Tablica 1. Struktura prihoda europskog hotelijerstva po vrstama usluga (1998.)

Izvor: Horwath & Horwath International, Worldwide Hotel Industry 1999.

18

Moe se zakljuiti kako su osnovne ili pansionske usluge najvaniji dio hotelske ponude jer

sudjeluju s vie od 90% od ukupno ostvarenih prihoda prosjenog europskog hotela.

Meutim, hotel se ne moe osloniti samo na ponudu smjetaja, hrane i pia, ve treba

permanentno iriti i ukljuivati u svoju ponudu razliite dodatne usluge, ali i sadraje iz

okruenja. Takva ponuda onda karakterizira hotel i ini ga prepoznatljivim na tritu. Hoteli

esto nude neke izvan pansionske usluge na osnovu kojih ne ostvaruju pozitivnu razliku

izmeu prihoda i rashoda, ak ne naplauju njihovo konzumiranje jer su interesi hotela

potaknuti potroae na troenje osnovnih usluga. Polazi se od pretpostavke da je, s

kratkoronog aspekta, korisnije za hotel da posluje s cijenama koje e pokrivati varijabilne i

dio fiksnih trokova nego da uope ne posluje. Dakle, ponuda izvan pansionskih usluga je u

funkciji maksimalizacije potronje osnovnih hotelskih usluga, odnosno usluga smjetaja i

usluga hrane i pia.

Takozvani hotel pune usluge je smjetajni objekt koji nudi cjelokupnu uslugu hrane i pia.

Hotel s ogranienom uslugom (poznat pod nazivom garni hotel) je smjetajni objekt koji ne

nudi usluge hrane i pia ili se ove usluge nude u ogranienom obliku (npr. doruak), a ne

prua usluge ruka i veere. Specifine vrste ponude smjetaja su takoer i: privatni klubovi,

kasina, brodovi za kruna putovanja, time-share ponuda, kampovi, apart-hoteli (za dui

boravak), kao i posve mali hoteli koji su uglavnom nastali preureenjem obiteljskih kua

(hoteli s noenjem i dorukom).

Dok vodea svjetska hotelska industrija gradi svoj hotelski identitet i na hotelima s

ogranienom uslugom i malim obiteljskim hotelima (hoteli bez restorana, a s noenjem i

dorukom) svi hoteli u Hrvatskoj i dalje moraju imati restoran. Restoran je obavezan u

svakom hrvatskom hotelu i to bez obzira na to da li hotel stvarno prua punu ili samo

ogranienu hotelsku uslugu. Hoteli s ogranienom hotelskom uslugom smjetaja i doruka bili

su i u Hrvatskoj poznati pod nazivom garni hotel. Ukidanjem garni hotela, restoran

(blagovaonica i kuhinja) je propisan kao obvezatan dio vlastitih hrvatskih standarda za sve

vrste smjetajnih objekata iz skupine hoteli, osim za turistike apartmane. U skupinu hoteli

ubrajaju se slijedee vrste: hotel, aparthotel, turistiko naselje, pansion i guest house.

19

2.3. Posebnosti hotelskog proizvoda

Proizvodi mogu imati jednu od dviju namjena. Proizvodi kojima se zadovoljavaju osobne i

obiteljske potrebe pripadaju proizvodima krajnje potronje, dok se oni koji slue za

reprodukciju ubrajaju u proizvode poslovne potronje.20 Hotelski proizvodi imaju sva

obiljeja usluga, a namijenjeni su turistikom tritu. Hotelske usluge, kao proizvodi, imaju

sljedea obiljeja:

fiziku neopipljivost,

vremensku nedjeljivost,

neuskladitivost,

heterogenost.21

Fizika neopipljivost hotelskog proizvoda proizlazi iz karaktera usluga. Usluge se ne mogu

kuati, dodirnuti, a ni posjedovati. Hotelski se proizvodi nude tritu, pa potencijalni korisnici,

ako ih ele kupiti i koristiti, trebaju vjerovati ponudama ponuaa, tj. hotelijera. Hotelski

proizvod je specifian jer ima svojstva doivljavanja i vjerovanja. To znai da se proizvode

treba koristiti i doivjeti ugodnost ili neugodnost, odnosno biti s njima zadovoljan ili

nezadovoljan.

Vremenska nedjeljivost je proizvodnja i potronja hotelskih proizvoda koja proizlazi iz

injenice da se isti pripremaju i prodaju poznatom korisniku. Proizvodi se pripremaju i koriste

gotovo istodobno, korisnicu praktiki sudjeluju u procesu njihove proizvodnje. Hotelijeri i

korisnici proizvoda su u izravnom kontaktu pa se mogu dogovoriti u procesu proizvodnje i

konzumiranja proizvoda.

Hotelski se proizvodi ne mogu uvati na zalihi i koristiti u nekom drugom, kasnijem vremenu,

to proizlazi iz istovremenosti proizvodnje i potronje

Heterogenost ponude hotelskih proizvoda rezultat je njihove brojnosti koja se nudi gostima.

Proizvodi su razliiti po svome sadraju, cijeni, znaenju ali i po nainu pripremanja i

20

Berc Radii, B.: Promocija u hotelijerstvu, Sveuilite u Rijeci, Rijeka 2005. 21

Dibb, S., i dr. Op. Cit., str. 695.

20

pruanja. Razliitost hotelskih proizvoda proizlazi iz zahtjeva turistike potranje i

konkurencije, koja vlada na turistikom tritu. Da bi hotelski proizvodi bili privlani i

konkurentni oni u svojoj kvaliteti i raznolikosti moraju slijediti trendove u turistikoj

potranji.

21

3. MALI OBITELJSKI HOTELI KAO BUDUNOST

HRVATSKOG TURIZMA

Suvremeni trendovi povratka prirodi i izvornome esto se realiziraju kroz turizam, a potiu

razvoj upravo malih, obiteljskih hotela, koji u pravilu nude personaliziranu uslugu i

domainsku atmosferu u okruju autohtone arhitekture. Posljednjih nekoliko godina, zbog

svoje prirodne i kulturne batine te sve bolje prometne povezanosti s europskim emitivnim

tritem, Hrvatska je postala hit turistika destinacija. S malim obiteljskim hotelima otvara se

nova stranica hrvatske turistike ponude jer se gost ponajbolje osjea u bliskom,

neposrednom, obiteljskom ugoaju. Dakle, u okruenju koje uvaava njegovu posebnost, koje

potuje osobne elje i sklonosti, koje zna to uiniti da se svako od nas osjea kao pojedinac

prihvaeno, potovano, zadovoljno. Toplina osobnog pristupa nenadomjestiva je iim drugim,

a upravo mali obiteljski hoteli onaj su oblik hrvatske turistike ponude koji tu toplinu najbolje

prepoznaje.

Bilo da se mjeri opsegom ulaganja, prometom, brojem soba ili kreveta, brojem zaposlenih ili

drugim kriterijima, u veini zemalja najvei broj ine mali hoteli. Mali obiteljski hoteli

najtraeniji su turistiki proizvod u Hrvatskoj sa stalnim rastom prometa i potronje po gostu,

uz prisutan trend produenja sezone. U Hrvatskoj ih je prisutno svega dvjestotinjak s oko

10.000 kreveta, to u odnosu na broj kreveta u velikim i srednjim hotelskim kuama ini tek 7

%. U zemljama poput Italije i Austrije, mali, obiteljski hoteli sudjeluju u ukupnoj hotelskoj

strukturi sa oko 70 posto (Italija 23.000 malih hotela, Austrija 10.000).22

Oni koji ele uloiti novac, vrijeme i trud u izgradnju poslovanja, posjedovanje hotela ima

mnoge drai. Nudi ekonomsku neovisnost putem poslovanja koje osigurava sredstva za ivot

u djelatnosti prepunoj zanimljivih susreta s ljudima te nudi prostor za osobno nadahnue. Za

pokretanje vlastitog poslovanja u hotelskoj industriji mogunosti su dobre, ali mnogi

raspolau nedostatnim sredstvima jer se u najveoj mjeri koriste vlastitim financijskim

sredstvima pa tako i ulau u male hotele.

22

www.omh.hr

22

3.1. Karakteristike malih hotela

U kontekstu iznijetog hrvatsku hotelsku industriju karakterizira skroman udjel malih hotela

to se odnosi na broj zaposlenih, pa i u ukupnim prihodima hotelske industrije. Veliki hoteli u

Hrvatskoj ekonomski su neefikasni ili nedovoljno efikasni jer su neelastini na trine

promjene, a posljedica toga je nedovoljno koritenje kapaciteta, zastarjelost opreme i

tehnologije, loa organizacija rada i poslovanja, loe plaeni i nemotivirani kadrovi. Upravo te

slabosti velikih hotela su prednosti malih. Oni su elastini, brzo se prilagoavaju promjenama

na turistikom tritu te tako ostvaruju veu profitabilnost. Karakteristike malih hotela

odreene su veliinom i strukturom imovine, kadrovima i kapitalom, tj. vlasnitvom. Mali

hoteli (do 40 soba) u vlasnitvu su obitelji i pritom su vlasnika i upravljaka funkcija

objedinjene. Obitelj upravlja hotelom i sama obavlja poslove uz pomo dodatne radne snage

to ovakvu organizaciju ini fleksibilnom.

Kriteriji za definiranje malog hotela su:

smjetajni kapacitet (br. soba ili kreveta)

iznos ulaganja

iznos ukupnog prihoda

vlasnitvo i upravljanje

nain financiranja

proizvodi i trita

organizacija i zaposlenost.23

Kriteriji za odreivanje karakteristike veliine hotela razlikuju se u pojedinim zemljama, ali

zajedniko im je broj soba ili broj kreveta. Gornja granica kapaciteta za male hotele kree se

do 100 soba, za srednje od 100 do 200 soba i velika iznad 200 soba.

Primjer klasifikacije hotela u Njemakoj24:

1. mali hoteli od 9 do 29 kreveta

2. srednji hoteli od 30 do 99 kreveta

3. veliki hoteli vie od 100 kreveta.

23

Vukonic, B., Cavlek, N., Rijenik turizma, Masmedia, Zagreb, 2001. 24

Galii V., Ivanovi S., Lupi M.: Hotelska prodaja i recepcijsko poslovanje, Sveuilite u Rijeci, 2005. str. 15.

23

Primjer klasifikacije hotela u Austriji:

1. hotelski lanci vie od 1000 kreveta

2. veliki hoteli vie od 150 kreveta

3. srednji hoteli od 70 do 150 kreveta

4. mali hoteli do 70 kreveta.

U Hrvatskoj ne postoji slubeni kriterij za razdiobu hotela na male, srednje i velike, zbog ega

pojedini autori koriste razliite raspone broja kreveta ili soba za definiranje malih, srednjih i

velikih hotela.

3.2. Organizacijska struktura malih hotela

U malom hotelu vlasnik je poduzetnik koji najee u jednoj osobi objedinjuje ne samo

vlasnitvo s upravljanjem ve i esto funkcije top i opretivnog managmenta. Bez obzira na

zakonski oblik vlasnitva, ta osoba ulae u hotel, financira ga, odluuje koji su ciljevi i

politike, odgovorna je za planiranje, managment, organizaciju, zapoljavanje i nadzor. Opseg

poslovanja utjee na organizaciju i opskrbu radnom snagom na dva naina: ogranienom

razdiobom na odjele i vjerojatnou da se poslove moe nadgledati s jedne jedine, u posao

upletene razine.

Ured je centar hotela u kojemu su povezane sve njegove funkcije, ukljuujui raunovodstvo,

nabavu, unaprijeenje prodaje te ope adiministrativne poslove. Glavni pomonik sudjeluje u

tim poslovima, a uz to jo i pomae vlasniku oko sveukupnog usklaivanja poslovanja, no

nema izravnu vlast nad onima koji se bave nekim od est glavnih radnih podruja. Iako je za

svako podruje zaduena jedna osoba, zbog veliine, ta podruja ine dijelove prije negoli

odjele u uobiajenom znaenju te rijei. Ti poslovi se mogu raspodijeliti i na jo manji broj

zaposlenika, tako da ih vlasnik moe izravno sve nadzirati. Jedan se ured moe baviti

plaama, raunima koje ispostavljaju dobavljai i veinom drugih administrativnim

poslovima, kao i primanjem gostiju, njihovim raunima i s tim povezanim uslugama, a hranu i

pie mogu posluivati isti konobari. Veina zaposlenika moe uskakati na veinu poslova.

24

Knjigovoa/recepcionar moe pomagati u baru i blagavonici; vratar moe pomagati oko

gostiju, njihovih vozila i prtljage te sluiti pia u predvorju; konobarica moe raditi u baru,

blagavaonici i posluivati goste po sobama. Takvi aranmani osiguravaju prilagodljivost u

pregrupiranju osoblja i tako smanjuju vrijeme u kojem se nita ne radi, a s tim u vezi, zbog

raznovrsnosti zadataka, uiniti osoblje zadovoljnijim zaposlenjem.

3.3. Prednosti i nedostaci malih hotela

Struktura gospodarstva razvijenih zemalja svijeta i Europe znatno se razlikuje od strukture

hrvatskoga gospodarstva u pogledu udjela malih poduzea u ukupnom broju poduzea,

ukupnom broju zaposlenih i ukupno ostvarenim prihodima. Naime, dok u razvijenim

zemljama dominantan udjel u gospodarstvu imaju mala poduzea, u hrvatskom gospodarstvu

dominantnu ulogu po broju zaposlenih i prihodima imaju velika poduzea, iako u ukupnom

broju poduzea dominiraju mala poduzea.

Neefikasnost ukupne hrvatske hotelske inudstrije uvjetovana je izmeu ostalog i

neodgovarajuom strukturom hotela, odnosno skromnim udjelom malih hotela. Veliki hoteli u

Hrvatskoj oduvijek su preteno u dravnom i mjeovitom vlasnitvu, pa su zbog nezavrenog

procesa pretvorbe i privatizacije ekonomski neefikasni ili nedovoljno efikasni. Temeljna im je

slabost neelastinost na trine promjene, a posljedice toga su nedovoljno koritenje

kapaciteta, zastarjelost opreme i tehnologije, loa organizacija rada i poslovanja, loe plaeni i

nemotivirani kadrovi i drugo. Ono to je temeljna slabost velikih hotela, to je temeljna

prednost malih, a to su elastinost i brzina prilagoavanja promjenama na turistikom tritu i

vea profitabilnost. U strategiji razvoja turizma u Hrvatskoj mali privatni hoteli trebaju postati

pokretai i nositelji promjene i unaprijeenja cjelokupne hotelske industrije. Karakteristike

malih hotela odreene su veliinom i strukturom imovine, kadrovima i kapitalom

(vlasnitvom).

Prednost malih hotela je u tome to esto imaju stalne goste, posebno u pansion-hotelima u

turistikim odmorinim mjestima. To olakava spoznaju o tome to gosti ele, bez velikog

ulaganja u marketing i istraivanje trita. No, pravi hotelijer treba biti voen principom:

25

uvijek se moe bolje. To znai da kvalitetu usluga treba stalno unapreivati, uvoditi nove

sadraje, nove specijalitete, iznenaenja (male poklone, proslave roendana i sl.), ime se

izbjegava monotonija koja nastaje stalnim ponavljanjem istog. Daljnja karakteristika malih

hotela je posebnost, osobnost i prepoznatljivost. Mnogo bolje odraavaju lokalnu kulturu i

sredinu, bolje se uklapaju u okoli, u prehrani vie koriste domae specijalitete, a i u

gastronomiji se lako prilagoavaju zahtjevima gostiju. Manager (ili vlasnik) nije optereen

brojnim sastancima i izvjetajima, kao u srednjim i posebno velikim hotelima, i moe se u

potpunosti posvetiti planiranju, organizaciji, kontroli poslovanja, te gostima. On ima stalan

pregled nad dogadajima u hotelu i moe odmah reagirati i uskladivati stvarno sa

potrebnim.

Stoga se prednosti malih hotela mogu sumirati u sljedeem:25

u voenju i planiranju poduzea: interna fleksibilnost poduzea, direktni interni kanali

komuniciranja i odluivanja, jednostavnost i preglednost poduzea, osobnost i

centralna pozicija

u marketingu: osobni odnosi i kontakti s kupcima, mogunost koritenja trinih nia,

kvalitetna ponuda, tj. individualizirana usluga

u menadmentu ljudskih resursa: angairanost lanova obitelji, jednostavan team

building

kod upravljanja nabavkama: uzimanje u obzir lokalnih proizvoda

financije i kontroling: neovisnost

facility management: preglednost objekta i opreme

to se tie nedostataka, oni su:

u voenju i planiranju poduzea: nedostatno srednjorono i dugorono planiranje,

nedovoljno kvalificiran i obrazovan menadment, nedovoljna delegiranost poslova,

neodovljna organiziranost, problem nasljeivanja

25Bunja .: Turistiko ugostiteljstvo, Zadar, 2006.

26

u marketingu: nedovoljna panja posveena pozicioniranju, nedostatno sustavno

istraivanje trita, tj nedovoljno stjecanje informacija, ograniena primjena

marketinkih instrumenata, loa prodajna pozicija, sklonost prihvaanju oteanih

okvirnih uvjeta, niska stopa inoviranja

u menadmentu ljudskih resursa: nedovoljno razvijeni opis poslova i profili potrebnih

kadrova, nedovoljno voenje brige o zaposlenicima, neadekvatni razvoj kadrova, slaba

perspektiva karijere privlai loije kadrove

kod upravljanja nabavkama: mala trina mo

financije i kontroling: oteani pristup kapitalu, nizak udio vlastitog kapitala,

nedovoljno razvijeni kontroling i menadment informacijski sustavi, vei udio prihoda

od hrane i pia, suboptimalno gospodarenje trokovima

facility management: nizak stupanj standardiziranosti, niska primjena tehnologije.26

3.4. Investiranje u male obiteljske hotele i njihov znaaj u turistikoj

ponudi Hrvatske

Obiteljski hoteli mogu biti specifinost i budunost hrvatskog turizma te moraju postati

nacionalni turistiki proizvod na kojemu e se temeljiti razvoj i pozicioniranje hrvatskog

turizma na svjetskom turistikom tritu.

Za poetak uspjenog hotelskog projekta, bilo da se radi o rekonstrukciji i repozicioniranju

postojeeg ili izgradnji novog hotela, jedan od bitnih preduvjeta jest izrada studije isplativosti

investicije (feasibility studije) koja odgovara na dva bitna pitanja:Kakav hotelski proizvod je

primjeren tritu? i Kolika je profitabilnost investicije u konkretan hotelski projekt?.27

Njome se ocjenjuje isplativost ulaganja u hotelski projekt, odnosno opravdanost ulaska u

investicijski poduhvat. Dakle, ona investitoru pomae u donoenju investicijske odluke na

nain da odgovara na pitanje je li je odreeni projekt isplativi i izvediv te postaje osnova za

izradu studije provedbe, tj. operativnog projekta. Feasibility studija je dokument koji detaljno

26Bunja .: Turistiko ugostiteljstvo, Zadar, 2006. 27

www.erstebank.hr

27

prezentira poduzetniku ideju i izrauje se prije pokretanja projekta radi provjere i

argumentiranja ostvarivosti i financijske isplativosti poduzetnike ideje, a sastoji se od

nekoliko bitnih dijelova. Analiza lokacije, analiza trita, opisi hotelskog proizovoda,

projekcija poslovnih prihoda i rashoda (najee za razdoblje od 10 godina) te razrada i

obrazloenje planirane investicije i ocjena njene efikasnosti. Svrha investicijske studije jest

objektivizirano ocijeniti trini i financijsku opravdanost ulaska u konkretni hotelski projekt,

temeljem definiranog trinog koncepta i iznosa investicije.

Analiza lokacije hotela (odnosno parcele) daje poetne parametre za definiranje hotelskog

prozivoda: opis fizikih karakteristika, vaeih urbanistikih i ostalih propisa, pristupa i

prometne povezanosti te ostalih sadraja u okruenju u kojemu se hotel (parcela)28 nalazi.

Rezultati analize lokacije mogu pokazati da li je neka nekretnina pogodna za izgradnju hotela

ili ne.

Analiza hotelskog trita predstavlja drugu fazu studije isplativosti investicije, a obuhvaa

pregled glavnih obiljeja i dosadanji turistiki razvoj destinacije odnosno trita, te pregled

dosadanjeg kretanja odnosa ponude i potranje. Analizom iskoritenosti kapaciteta i

procjenom postignute prosjene cijene dobiva se uvid u efikasnost poslovanja svakog

pojedinog segmenta ponude, a istovremeno i podloga za definiranje oekivane iskoritenosti

kapaciteta i trino relanih cijena za planirani hotel koji je predmet studije.

Marketinki definiran hotelski proizvod umanjuje nedostatke koje ima masovni turizam te

jednolinost u hotelskoj ponudi i to na nain da zadovoljava specifine potrebe unaprijed

odreenih segmenata potranje. Jasno definiranje proizvoda je vano jer osigurava

prepoznatljivost na tritu i prednost u odnosu na konkurenciju, omoguuje stukturirane i

efikasne prodajne i promotivne aktivnosti, to rezultira veim zadovoljstvom gostiju i

njihovom lojalnou. Proizvod definira hotel prvo u marketnikom (stil, image, ciljna skupina,

kanali distirbucije, cjenovna strategija, brand i sl.), a potom i u fizikom smislu (veliina,

kategorija, stil, sadraji i usluge i sl.), a esto slui i kao tehniki zadatak odnosno podloga za

izradu arhitektonskih rjeenja.

28

Krui D.: Obiteljski biznis, RRIF, Zagreb, 2004., str. 31.

28

Mali hotel esto je orijentiran na altrenativne kanale distribucije. Osim klasine prodaje koja

se odvija putem posrednika (tuistike agencije i tour-operatori), Internet je omoguio malim

hotelima da budu lako dostupni potencijalnoj potranjii koja sve vie koristi Internet kao izvor

informacija i nain rezervacije smjetaja. Konzorciji koji pruaju usluge promocije i

prikljuenja na elektronske rezervacijske sustave, omoguuju hotelima da zadre svoju

nezavisnost i identitet te uz minimalna ulaganja poveaju efikasnost svoje prodaje i time

iskoritenost kapaciteta.

Pri izradi studije isplativosti investicije posebnu panju treba posvetiti to realnijem

procjenjivanju visine i dinamike ukupne investicije, kako zbog potrebe osiguranja

financiranja, tako i zbog tonije procjene isplativosti investicije. Osim materijalnih trokova

eventualnih ruenja, a zatim i graenja te opremanja, postoje dodatne kategorije trokova koji

u velikoj mjeri utjeu na uspjenu realizaciju projekta (pre-opening trokovi vezani za

prodaju, marketing, selekcija i trening zaposlenih, sitni inventar i poetne zalihe, radni kapital

i sl.).

Projekcija prihoda i rashoda mora biti realna i argumentirana, a preporua se napraviti u

formatu meunarodno priznatog, standardiziranog sustava financijskih izvjetaja za hotele

(Uniform System of Accounts for Lodging Industry), koji se temelji na razvrstavanju prihoda

i rashoda po segmentima, odnosno odjelima hotela. Isplativost ukupne hotelske investicije

procjenjuje se s obzirom na visinu i dinamiku potrebnih ulaganja, trokova financiranja

projekta te visinu i dinamiku oekivanih financijskih priljeva iz poslovanja.

Investicijska studija slui primarno poduzetniku za sistematiziranje i provjeru realnosti,

provedivosti i profitabilnosti poslovne ideje te kao temelj za dononje odluke o ulasku u

projekt. Realizacija uspjene investicije u hotel mogua je iskljuivo uz kvalitetnu i detaljnu

pripremu i realizaciju svih aspekata projekta: vlasnikog, pravnog, urbanistikog,

marketinkog, arhitektonskog, investicijskog, financijskog, graevinskog te hotelsko-

operativnog. Nisu sve poduzetnike ideje profitabilne, stoga one koje nakon analize ne

pokau zadovoljavajuu profitabilnost treba redefinirati dok to ne postanu.

29

Izvedivost investicijskog projekta pretpostavlja uredno zemljno-knjino stanje, usklaenost

projekta sa ciljanom kategorizacijom objekta te ishoenje potrebnih dozvola, kako onih

vezanih uz gradnju, tako i onih koje su zakonodavnim okvirom utvrene za nesmetano

odvijanje turistike djelatnosti. Terminski plan invesicije (ogranienja za bune radove u

sezoni), namjensko koritenje sredstava kredita i izbor kvalitetnih izvoaa radova s

iskustvom u slinim projektima druga su strana medalje ovog aspekta kvalitetne pripreme

projekta.

Pri definiciji poslovne strategije, kada se ulazi u podruje pripreme studije isplativosti

ulaganja, u zaprimljenim kreditnim zahtjevima zamijeeno je uestalo zanemarivanje

definicije lokacije, analize snaga, slabosti, mogunosti i prijetnji projekta (SWOT analiza) te

detaljna definicija marketing mix-a (proizovd,cijena, pordajni kanali, promocija). Lokacija u

ovome kontekstu podrazumijeva iri aspekt koju ukljuuje: ciljno trite hotela, konkurenciju,

utemeljenost planirane popunjenosti kapaciteta, infrastrukturna obiljeja, usklaenost ponude

s klimatskim uvjetima, preferencijama potroaa i aktualnim trendovima. Usluga malog

hotela pretpostavlja kunu atmosferu, a definicija proizvoda komparativne prednosti, kako bi

se privukla panja gosta i cijena usluge odvojila od ogranienja koje postavljaju

kategorizacija objekta s jedne strane i konkurencija s druge.

Kvalitetna priprema projekta iz ovog aspekta odnosi se prije svega na realnu i utemeljenu

projekciju iznosa i strukture prihoda te rashoda poslovanja. Realan iznos ovdje podrazumijeva

izraun utemeljen, vezano za gore navedene parametre lokacije poslovanja, ostvarivoj cijeni i

koliini.

Realna struktura prihoda prije svega se odnosi na odriv odnos pansionskih i vanpansionskih

prihoda te sezonski karakter poslovanja. Naime, esto se zanemaruje injenica da su za

realizaciju vanpansionskih prihoda neophodna velika ulaganja, kako u opremu, tako i u

kadrove koji iste trebaju realizirati, te da nepravilna dinamika novanih tokova iziskuje

paljivo planiranje likvidnosti. Za rashode ovo znai da isti moraju biti definirani na nain da

pokriju sve elemente poslovanja, a oni najee izostavljeni su: trokovi investicijskog i

tekueg odravanja te trokovi marektinga, odnosno promocije hotela prema ciljnom tritu.

30

Jedan od parametara odreivanja kvalitete projekta kod specijaliziranog financiranja jest

kvaliteta nekretnine, budui da je ista jedna od garancija kako kvalitete hotelskog proizvoda,

tako i kolaterala neophodnog za osiguranje kredita. Pri utvrivanju istih bitni su fiziki

parametri (mikro i makro lokacija, infrastruktura, mogunost alternativne upotrebe objekta te

irenja kapaciteta odnosno ponude hotela) te oni dohodovni koji pokazuju koliko prihoda

definirani hotelski proizvod, moe donijeti vlasniku na danoj lokaciji.

Sve prethodno navedeno uvjetovano je i poiva na ljudskom faktoru, a prije svega iskustvu,

znanju, reputaciji i financijskoj snazi vlasnika-managera, ali i obrazovanju, strunosti,

motiviranosti i adekvatnom broju i strukturi zaposlenika.

Posljednjih godina, zbog svoje prirodne i kulturne batine te sve bolje prometne povezanosti s

europskim emitivnim tritem, Hrvatska, a posebno Jadran je postala poeljna turistika

destinacija. Od turizma kao gospodarske grane s razlogom se oekuje da bude generator

novog, znaajnijeg gospodarskog rasta, zapoljavanja i podizanja standarda lokalnog

stanovnitva. S druge strane, nepovoljna stuktura smjetajnih kapaciteta s malim ueem

hotelskog smjetaja (12%), ograniavajui je faktor daljnjem rastu fizikog prometa,

poveanja potronje po gostu i konkurentnosti turistikih subjekata i destinacija.

Iako pojedini mali obiteljski hoteli kao dio hotelske strukture u Hrvatskoj postoje ve niz

godina, ipak je rije o sasvim novom trendu u domaoj turistikoj ponudi te fenomenu koji u

nas tek odnedavna dobiva veu gospodasku vanost. Dokaz tomu je i injenica da je

Nacionalna udruga obiteljskih i malih hotela prilikom svog osnutka 2004. godine brojala 50

lanova, dok danas okuplja preko 200 lanova.29 Za razvoj obiteljskog hotelijerstva u

Hrvatskoj presudna je i uspjena suradnja Udruge te Ministarstva turizma u okviru programa

Poticaj za uspjeh - Pod stoljetnim krovovima to ga je Ministarstvo pokrenulo. Uz to, domai

i strani turisti u posljednjih nekoliko sezona sve vie poinju otkrivati specifine kvalitete

obiteljskih hotela posebno u segmentu selektivnih oblika turizma. Naime, u odnosu na vellike

hotelske komplekse i apartmanski smjetaj, oni imaju mnoge prednosti, meu kojima se na

prvome mjestu istie prisniji odnos sa gostima, domainska atmosfera, ali i proirenje sezone

uz esto cjelogodinje poslovanje.

29

www.omh.hr/UserDocsImages/Plan%20rada%20za%20Udruge%200MH%202008%20.pdf

31

Dananja struktura smjetajnih kapaciteta u RH najslinija je jo uvijek onoj iz 70-ih godina,

kada je graena kao osnova masovnog turizma. Privatni smjetaj, s otprilike 370.000

registiranih kreveta, nema dodatnih sadraja, usmjeren je prema nisko platenom gostu te je

ak stalni pad cijena i popunjenosti (38 dana popunjenosti u 2005.godini), kao i tendencija

daljnje apartmanizacije i betonizacije odnosno ugroavanja resursa. Veliki hotelski kompleksi

sudjeluju s priblino 146.000 kreveta, od kojih se jedan dio zbog rata, te razloga poasti

pretvorbe i privatizacije jo uvijek nije prilagodio tritu.30

Mali obiteljski hoteli sve vie su traeni turistiki proizvod u Hrvatskoj sa stalnim rastom

prometa i potronje po gostu, uz prisutan trend nastojanja produenja sezone. U Hrvatskoj ih

je prisutno oko dvjestotinjak s oko 10.000 kreveta, to u odnosu na broj kreveta u velikim

hotelskim kuama izuzetno malo gledajui Europska iskustva. Mali obiteljski hoteli su u

Hrvatskoj apsolutni trend jer su popunjeni 180 dana u godini, te ostvaruju za treinu vie

noenja nego klasini hoteli te ostvaruju 25% ukupnih hotelskih noenja u Hrvatskoj, to

govori o njihovu znaaju, poveanoj kvaliteti poslovanja, te maksimalnom iskoritavanju

kapaciteta.31

U zemljama poput Italije i Austrije, mali, obiteljski hoteli sudjeluju u ukupnoj hotelskoj

strukturi s oko 70% (Italija 23.000 malih hotela, Austrija 10.000). U iduih 7 do 10 godina,

Hrvatska je pred novim razvojnim i investicijskim ciklusom. Naime da bi na svjetskom tritu

bila konkurentna, potrebno je novih 100.000 visokokvalitetnih hotelskih kreveta, to su

potvrdili i domai i inozemni strunjaci u studijama. Prema najnovijim svjetskim

istraivanjima, kod rekonstrukcije postojeih smjetajnih kapaciteta i gradnje novih, potrebno

je posebno uzeti u obzir ekonomiju malih razmjera.32

Nacionalna udruga obiteljskih i malih hotela smatra da je 70% potrebnih kapaciteta mogue

izgraditi rekonstrukcijom postojeih kua za iznajmljivanje u male hotele ili pak gradnjom

tisuu novih obiteljskih hotela u sljedeih 7 do 10 godina33. Na taj bi se nain udio obiteljskih

30

www.erstebank.hr/CBfiles/EdukacijskiSeminarObiteljskiMaliHoteli-PregledTemaDogaanja.pdf 31

www.omh.hr 32

op.cit. www.erstebank.hr 33

op.cit. www.erstebank.hr

32

hotela poveao sa sadanjih 7 na 50% u ukupnoj ponudi kreveta, to predstavlja garanciju

odrivog razvoja hrvatskog turizma te poveanja zaposlenosti i standarda lokalnog

stanovnitva. Sukladno strategiji hrvatskog turizma, prema kojoj razvoj malog i obiteljskog

hotelijerstva predstavlja jedan od temeljnih pravaca razvoja, formirani su i povoljniji kreditni

programi koji hrvatskim poduzetnicima omoguavaju znaajnije investicije u male hotele.

Udruga OMH je u svom radu sa preko 200 lanova hotelskih poduzetnika skupila iskustva i

znanja koja novi poduzetnici zainteresirani za investicije u obiteljske i male hotele trebaju

respektirati, bilo da se radi o vlasniku hotela iji je cilj investicija u proirenje kapaciteta,

podizanje kvalitete, unoenje novih sadraja, refinanciranje nepovoljnih kredita, ili pak

vlasniku agro domainstva, vlasniku kue za iznajmljivanje kojemu je cilj gradnja hotela,

proirivanje i adaptacija postojeeg objekta ili gradnja novog hotela.

Poduzetnik kao nositelj investicije i rizika mora biti svjestan sloenosti hotelske industrije u

kojoj se nalazi, njene niske akumulativnosti te visokih iznosa dugoronih kredita i drugih

obaveza. Obiteljsko hotelijerstvo nije posao za brzu i laku zaradu, ve predstavlja stil ivota

pri emu je potreban velik angaman i trud cijele obitelji. Za nekih tisuu novih

visokokvalitetnih malih hotela ima mjesta na tritu smatraju u udruzi OMH.

Na pitanje Kakav hotel?, neovisno o broju soba, sa srednjom ili viom kategorijom, bilo da

posluje sezonski ili cijelu godinu, a da bi isti bio konkurentan na svjetskom tritu, potrebno

je uvaavati kriterije kvalitete, inovativnosti i autentinosti, bilo da se radi o arhitekturi,

interijeru ili sadrajima hotela. Struno izraena studija mora odgovoriti na pitanje koje su

mogunosti visine kategorije i sadraja hotela u zadanoj destinaciji te usklaenost istih s

vizijom poduzetnika.

Iskustvo je pokazalo da hoteli visoke kategorije postiu visoke cijene i bolju popunjenost34,

to odgovara na pitanje Kakve cijene mogu postii?. Ipak u Hrvatskoj su najcjenjeniji

ekskluzivni obiteljski hoteli s lokalnim identitetom u arhitekturi, gastronomiji, tradicionalnom

obiteljskom gostoljubivou koja podrazumijeva i tradicijski nain ivota i obiaja u

okruenju. Obzirom da je klju uspjeha u turizmu ovjek, esto se namee pitanje Kako

34

Medlik, S., Ingram H.: Hotelsko poslovanje, Golden Marketing, Zagreb, 2002., str. 52.

33

pronai kvalitetno profesionalno osoblje? Ono to Hrvatskoj nedostaje je visoko

profeisonalan kadar u hotelijerstvu, kao i ustanove ili bolje rei programi za odgovarajau

edukaciju postojeih kadrova u specijalistikim znanjima i vjetinama. Upravo iz tog razloga,

potrebno je sistematski pristupiti izobrazbi i odabiru kadrova te adekvatnom edukacijom i

treninzima osposobiti lanove obitelji u struno kompetentne zaposlenike, a na samoj

edukaciji raditi kontinuirano po maksimi cjeloivotnog obrazovanja. Nacionalna udruga

obiteljskih i malih hotela u tom smislu nastoji kontinuirano provoditi razliite programe

edukacije za svoje lanove.

Vaan adut obiteljskih hotela su autentine lokalne virjednosti koje veina obiteljskih hotela

njeguje, od arhitekture koja odraava utjecaj podneblja, preko gastronomske ponude

karakterisitne za pojedini kraj, do izletnikih tura u slikovite krajolike i upoznavanja

hrvatske batine. Ratrkani po itavoj zemlji, obiteljski hoteli utjelovljuju raznolikost i

bogatstvo mnogih segmenata nae kulturne, povijesne i prirodne batine, a valja naglasiti da

su najljepi od njih smjeteni u stara povijesna zdanja, koja su zatiena kao spomenici

kulture. Razvoj obiteljskih hotela u spomenikim objektima vaan je i atraktivan dio turistike

ponude koji se eli i moe razviti, valorizirati, te time ouvati batinu. Miljenje ovog autora

je da e primjerice program Pod stoljetnim krovovima dati dobre rezultate jer je rije o

objektima koji se nude vrhunskoj klijenteli s visokom platenom moi koja moe produljiti

sezonu. Objekti koji su bili zaputeni preureuju se i tako obnovljaju tradiciju i obiteljski

biznis. Cilj je, dakle, usredotoiti se na postojee objekte koji e se turizmom valorizirati i

revitalizirati. Uz sadanjih dvjestotinjak malih hotela u sljedeim godinama Ministarstvo

planira raznim programima pomoi adaptirati od 1000 do 1500 takvih objekata. tovie, neki

uvaeni eksperti povijesti umjetnosti poput prof. Belamaria smatraju da proirenje hotelskih

kapaciteta na priobalju treba biti iskljuivo u okviru revitalizacije starih urbanih ili ruralnih

jezgri. Time bi se sauvao prostor od devastacije po konceptu balearizacije po kojem su

brojne svjetske destinacije ve unitene.

U svijetu sve vei broj turista odluuje zaobii velike hotele, u kojima s osobljem ne

uspostavljaju nikakav odnos. Obiteljski hoteli puno su fleksibilniji i imaju takozvani custom

made - usluge za gosta, to znai da je sve podreeno gostu i njegovim eljama. Uz to,

nema vrsto standardiziranih procedura kao u velikim hotelima, pa je vlasnicima lake biti na

34

raspolaganju gostima. U takvim manjim hotelima gosti se osjeaju ugodnije i oputenije, a

tome pridonosi arhitektura i interijer hotela koji stvaraju ugoaj da se turist osjea kao kod

kue ili kod dobrih prijatelja, zbog ega se gosti osjeaju prihvaeno i potovano a time i

zadovoljno. U svijetu su obiteljski hoteli ve due vrijeme jako popularni jer su gosti zasieni

bezlinou velikih kompleksa. Veini turista je dosadilo biti anoniman i ne uspostaviti

kontakt sa svojim domainom. Gosti ele toplu dobrodolicu, razgovore, male znakove

panje, prijateljski ali i profesionalan odnos, itd.

Trend otvaranja malih hotela u svijetu je izrazito uzlazan, a isto se poelo dogaati i u naoj

zemlji. Vlasnici na otvaranje i investiranje u obiteljski hotel gledaju kao dobro dugorono

ulaganje - family real estate projekt - neto to e njihovoj djeci ostati kao vrijednost. U

naoj je zemlji trenutno samo 15.000 kreveta u obiteljskim hotelima, to je 15 posto u skupini

hotela, ali ostvaruju 25 posto noenja ukupnih hotelskih gostiju. Znai, imaju veu prosjenu

godinju popunjenost, jer rade oko 180 dana, dok veliki hoteli u prosjeku rade prosjeno 122

dana godinje.35

Malih je hotela oekivano najvie u Dalmaciji, 52 posto, a 33 posto nalazi ih se u Istri,

Kvarneru i Lici. Najmanje ih je na podruju Zagreba, centralne Hrvatske i Slavonije, i to

samo 15 posto.36

Ipak, otvaranje malih i obiteljskih hotela se sve vie potie od strane drave i

lake je doi do potrebnog kapitala. Banke sve povoljnije financiraju ove hotele, a u skladu sa

strategijom razvoja turizma Republike Hrvatske, mogu se dobiti sredstva iz pristupnih i

strukturnih fondova EU, a moe pomoi i ulaganje stratekih partnera u razvoj pojedinih

hotela.

Pored navedenog, valja naglasiti rastui fenomen kongresnog i konferecijskog turizma.

Kongresni turizam ili bolje rei njegova ira varijanta, MICE turizam danas je vaan dio

turizma openito. Gotovo svi hoteli moraju imati barem neke od kongresnih ili

konferencijskih sadraja ako ele odgovarati zahtjevima modernih gostiju. Kongresni turizam

donosi niz prednosti destinaciji, pa sve vie hotela obogauje svoju ponudu kongresnim

sadrajima. Osim to ove sadraje danas moraju imati vei hoteli, oni su sve vie vani i za

35

www.turizaminfo.hr 36

Pravilnik o razvrstavanju, kategorizaciji, posebnim standardima i posebnoj kvaliteti smjetajnih objekata iz skupine hoteli, NN, br. 48/2002.

35

manje hotele s obzirom na rastuu popularnost manjih sastanaka, konferencija te radionica,

edukacija izvan tvrtke ili pak team buildinga kojih danas na tritu postoji u raznim

varijantama, a za njih takoer koriste kongresni sadraji.

Iako je Hrvatska godinama svoj imid na turistikom tritu gradila u prvom redu kao

odmorina destinacija, u posljednjih nekoliko godina ona se sve vie u pojedinim regijama

pokuava definirati i kao kongresna destinacija. Konkretno, u posljednjih je nekoliko godina

izgraeno mnogo hotela koji su uloili velike iznose u kongresne kapacitete pa su tako i

destinacije u kojima se oni nalaze, a to su u prvom redu Opatija i Dubrovnik, u stanju

konkurirati kao kongresne destinacije, drugim relevantnim svjetskim destinacijama.

Kongresni turizam je takoer vaan dio ponude hotela no u tome prednjae uglavnom srednji

i veliki hoteli u Republici Hrvatskoj, jer se u praksi uglavnom odravaju vei kongresi. No, za

potrebe manjih poslovnih sastanaka se mogu koristiti manje dvorane u sklopu malih i

obiteljskih hotela ili se pak mogu pruiti usluge telekonferencije, uz usluge Interneta i

pogodnosti telekomunikacija kojima poslovni ovjek na odmoru moe pristupiti u svakom

trenutku. Posebnu kvalitetu usluge moraju predstavljati ljudi, odnosno zaposlenici hotela koji

su na usluzi gostima u okviru obiteljske atmosfere37

.Sudionik kongresa troi ak etiri do pet

puta vie od ostalih gostiju. S jedne strane boravak u hotelu i put mu je plaen, pa zato za taj

dio potronje ne koristi vlastiti budet. Uz to, logino, kongresni gosti koriste mnoge usluge

izvan hotela. Sudionicima kongresa treba niz dodatnih hotelskih usluga kao to je recimo

simultano prevoenje, a strunjaci raznih struka surauju primjerice - sa sveuilitem,

privrednim subjektima ili lokalnom samoupravom pa se tako nuno rabi i druga

infrastruktura. Nita manje nije vano vrijeme odravanja kongresa koji se uglavnom

odravaju na proljee i jesen, ime produljuju i stabiliziraju turistiku sezonu. Za hotelijere

kongresi i slina dogaanja imaju jo jednu veliku prednost, a to je da se organiziraju i po

nekoliko godina unaprijed i tako, neovisno o vremenskim uvjetima i drugim vanjskim

faktorima, osiguravaju popunjenost kapaciteta. Iako u nas to jo nije sluaj, vani je sve vie

praksa da odravanje veih skupova podie i cijene hotela jer se smatra da su sudionici takvih

manifestacija vee platene moi. Uz veu potronju i dulju sezonu, kongresi uvelike

37

Medlik S., Ingram H.: The Business of Hotels: Hospitality Management, Butterworth-Heinemann, London, 2002., str. 40.

36

pridonose imidu zemlje i regije. Naime, ako se sudioniku svidjelo mjesto, vrlo je vjerojatno

da e se vratiti s obitelji ili prijateljima na odmor u privatnom aranmanu. On e takoer svoja

pozitivna iskustva ispriati svojim poznanicima koji se na taj nain odluuju posjetiti

odreenu destinaciju.38

U ovom kontekstu svaki bi mali hotel trebao imati svoje odgovarajue kongresne odnosno

konferencijske prostore to jest dvorane. Kakve e te dvorane biti ovisi o opredjeljenosti

hotela, odnosno injenici koliko e kongresi i konfencije biti vani u njegovu poslovanju. to

se se same opreme tie, osnovnu konferencijsku opremu ini ozvuenje, mikrofoni, projektor i

platno. Ona se poslije moe nadograditi i prijenosnim sustavom za prevoenje. Primjerice

cijena osnovnog ozvuenja iznosi deset do petnaest tisua kuna, a ako se tomu doda projektor

i platno, cijena osnovne kongresne opreme iznosi od 30 do 50 tisua kuna, pa se ona esto

unajmljuje kada su u pitanju manji hoteli. Vanost kongresnog i konferencijskog turizma u

Hrvatskoj je prepoznata i pozitivno je to to se u njega sve vie ulae. Uglavnom svi hoteli

koji se obnavljaju, ako nemaju ve otprije kongresne kapacitete, dobivaju ih, odnosno

moderniziraju.

3.4.1. Program Poticaj za uspjeh

Program Poticaj za uspjeh je poticajna mjera gospodarsko turistike politike RH usmjerena

razvoju malih i srednjih subjekata turistikog gospodarstva.39 Program se temelji na kreditnim

sredstvima banaka i sredstvima za subvencioniranje kamata Ministarstva turizma. Sredstva

Ministarstva predstavljaju dravnu potporu malim i srednjim poduzetnicima za poticanje

njihovih poetnih ulaganja u turizmu. Visina dravne potpore izraunava se temeljem

opravdanih trokova ulaganja, a to su trokovi poetnih ulaganja (materijalna ulaganja:

zemljita, zgrade i oprema i slino).

Iznos dravne potpore malim poduzetnicima moe se dodijeliti u postotku do 15% opravdanih

trokova, dok je za srednje poduzetnike u postotku do 7,5% opravdanih trokova (sukladno l.

38

http://www.turizaminfo.hr 39

Zakon o poticanju razvoja malog gospodarstva, Narodne novine 29/02

37

22 Uredbe o dravnim potporama, Narodne novine br. 121/03). Ciljevi programa su40: rast

zapoljavanja, razvoj malog obiteljskog poduzetnitva, spreavanje sive ekonomije,

restrukturiranje smjetajne ponude poveanjem kapaciteta s tri i vie zvjezdica, izgradnja

novih objekata u skladu sa zahtjevima suvremenog trita, unapreenje kvalitete izgradnjom

novih sadraja te obnovom i modernizacijom postojeih objekata, izgradnja struno

arhitektonski oblikovanih objekata koji su izgledom i veliinom u skladu s okoliem,

produetak turistike sezone i poveanje prihoda.

Korisnik kredita moe biti:

subjekt malog gospodarstva, tj. obrt, zadruga ili drutvo s ogranienom odgovornou

u vlasnitvu dravljana Republike Hrvatske koji su registrirani za obavljanje

ugostiteljske djelatnosti u smjetajnim objektima

poduzetnik koji je vlasnik obrta ili d.o.o. i koji namjerava ulagati u objekte za smjetaj

gostiju iskljuivo u svrhu profesionalnog bavljenja pruanja usluga smjetaja sukladno

zakonu, uzancama i obiajima u ugostiteljstvu.

Korisnik kredita ne moe biti:

d.o.o. u vlasnitvu ili suvlasnitvu drugog trgovakog drutva

obrt ili d.o.o. koji namjerava ulagati u kuu (npr.kupovinom od graevinske tvrtke

isl.), a u svrhu koritenja objekta kao vikend kue odnosno apartmana u svojoj

organizaciji ili radi davanja objekta - nekretnine u zakup drugom poduzetniku za

pruanje usluga smjetaja gostiju

obrt ili d.o.o. (npr. graevinska tvrtka i sl.) koji namjerava ulagati u izgradnju

objekta za prodaju drugim korisnicima

obrt ili d.o.o. ako njegov vlasnik ve ima smjetajne objekte propisanog kapaciteta

(ni ako otvori drugi obrt ili osnuje drugi d.o.o.)

Korisnik kredita ulae kreditna sredstva u nekretnine u svom vlasnitvu. Iznimno, korisnik

kredita moe ulagati kreditna sredstva u objekte na zemljitu koje koristi temeljem ugovora o

koncesiji, zakupu ili najmu, s time da razdoblje koncesije, zakupa ili najma ne moe biti krae

od roka otplate kredita.

40

http://www.hbor.hr/Deafult.aspx?sec=1392

38

Provedbu Programa koordinira Ministarstvo turizma. U provedbi sudjeluju i Hrvatska banka

za obnovu i razvitak, Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, Fond za razvoj i zapoljavanje

i Ministarstvo gospodarstva, te ministarstvo poduzetnitva. Potencijalni korisnici kredita sve

informacije o kreditiranju, to jest o podnoenju zahtjeva za kredit i potrebnoj dokumentaciji

mogu dobiti u svim poslovnicama banaka koje sudjeluju u realizaciji Programa.

S ciljem poticanja razvoja malog poduzetnitva u turizmu preporua se predstavnikim

tijelima na podrujima jedinica lokalne samouprave (opina i gradova), da donesu odluku o

odobravanju djelominog oslobaanja od plaanja komunalnog doprinosa, odnosno o

obronoj otplati doprinosa vlasniku graevine, tj. smjetajnog objekta koji je financiran

sredstvima iz ovog Programa41

.

Namjene kredita Poticaj za uspjeh su sljedee:

1.Krediti za ulaganja u manje objekte za smjetaj vrste: hotel, pansion i kamp

najvei kapacitet: 40 soba ili 100 kamp jedinica te

najmanji kapacitet: 10 soba ili 20 kamp jedinica.

Iznimno, namjena moe biti i za ulaganja u objekt vrste aparthotel pod uvjetom da ima

restoran (da prua usluge doruka te ruka ili veere) i da podnositelj zahtjeva za kredit prije

predaje zahtjeva banci pribavi prethodnu suglasnost Ministarstva (kapacitet od 7 do 20

apartmana).

2. Krediti za ulaganja u obnovu starih (postojeih) kua sagraenih u skladu sa izvornom,

tradicijskom i ambijentalnom arhitekturom - "POD STOLJETNIM KROVOVIMA"

Ulaganja u obnovu starih (postojeih) kua sagraenih u skladu s izvornom, tradicijskom i

ambijentalnom arhitekturom (npr.: kamene primorske kue, drvene kue u unutranjosti i sl.)

41

lanak 31. Zakona o komunalnom gospodarstvu Narodne novine 26/03, 82/04 i 110/04

39

koje e se nakon obnove koristiti za turistike smjetajne objekte vrste: hotel, pansion,

apartman, turistiki apartman, sobe, kua za odmor i to:

koje su zatieno kulturno dobro - sukladno lanku 62. Zakona o zatiti i ouvanju

kulturnih dobara (NN 69/99), korisniku kredita nadleni Konzervatorski odjel

Ministarstva kulture izdaje Rjeenje o prethodnom odobrenju za radove na kulturnom

dobru. Konzervatorski odjel, takoer nadzire obnovu i po njezinom zavretku izdaje

Potvrdu da je obnova obavljena u potpunosti u skladu s izdanim Rjeenjem.

koje nisu zatieno kulturno dobro - korisniku kredita Konzervatorski odjel izdaje

Upute o obnovi objekta sagraenog u skladu sa izvornom, tradicijskom i

ambijentalnom arhitekturom sukladno Naputku Ministarstva kulture Uprave za

zatitu kulturne batine od 27. studenoga 2002. godine.Konzervatorski odjel, takoer,

pregledava projekt i daje strunu prosudbu njegove kvalitete, nadzire obnovu i po

zavretku radova izdaje Ocjenu da li je obnova obavljena u potpunosti u skladu s

izdanim Uputama.

Temeljem navedene Potvrde odnosno Ocjene Konzervatorskog odjela da je objekt obnovljen

u potpunosti sukladno sa izdanim Rjeenjem odnosno Uputama, Ministarstvo turizma, nadzire

namjensko koritenje kredita sa subvencijom kamate.

Posebni uvjet:

Dozvoljeni kapacitet smjetajnog objekta nakon obnove:

najvei kapacitet: kao u toki 1.

najmanji kapacitet: nije odreen

(Napomena: Kua za odmor je poslovni/komercijalni turistiki smjetajni objekt s jednom

smjetajnom jedinicom jednim apartmanom.)

3. Refinanciranje postojeih kredita koritenih za ulaganja u manje objekte za smjetaj vrste:

hotel, pansion i aparthotel s restoranom

Refinanciranje postojeih kredita (jednokratna otplata postojeih kredita novim kreditom)

koritenih za slijedee namjene:

1. ulaganja u postojei smjetajni objekt koji ve posluje kao vrsta: hotel, pansion ili

aparthotel s restoranom;

40

2. ulaganja u postojei ugostiteljski objekt neke druge vrste, koji e nakon refinanciranja

postojeeg kredita i dodatnih ulaganja koritenjem novog kredita poslovati kao nova

vrsta: hotel, pansion ili aparthotel s restoranom;

3. ulaganja koja su u tijeku u smjetajni objekt koji e poslovati kao vrsta: hotel, pansion

ili aparthotel s restoranom.

Osnovni uvjeti za refinanciranje postojeih kredita su sljedei:

da podnositelj zahtjeva za kredit prije podnoenja zahtjeva banci pribavi Prethodnu

suglasnost Ministarstva;

da je kapacitet objekta od 10 do 40 soba odnosno od 7 do 20 apartmana. Iznimno,

Ministarstvo e razmotriti mogunost razmjerno manjeg odstupanja kapaciteta od

navedenog u sluaju kada je rije o postojeem smjetajnom objektu koji ve posluje

kao vrsta: hotel ili pansion;

da su krediti koriteni za ulaganja u: izgradnju novih objekata, dogradnju/nadogradnju

i/ili rekonstrukciju, kupnju postojeih objekata i/ili zemljita u svrhu izgradnje objekta

za smjetaj ili izgradnje prateih sadraja u neposrednoj blizini (u svrhu razvoja

ponude objekta);

da postoji graevna ili lokacijska dozvola za smjetajni objekt vrste: hotel, pansion ili

aparthotel s restoranom;

da je razlika kamatne stope postojeeg i novog kredita najmanje 2 postotna poena;

da je korisnik novog kredita za refinanciranje obrt ili d.o.o. koji koristi postojei kredit

odobren tom obrtu ili d.o.o.-u, ili fizikoj osobi vlasniku navedenog obrta ili d.o.o.-a.

Nakon ovoh program uslijedilo je proirenje dugogodinjeg programa kreditiranja turistikog

poduzetnitva "Poticaj za uspjeh", kroz program "Maestral" za obnovu izletnikih brodova te

program za pomo turistiki nerazvijenim podrujima i turistikim zajednicama u tim

podrujima.

Prema podacima Ministarstva turizma, do godine 2008. u sklopu ovog programa je odobreno

ukupno 53 kredita u iznosu 230 milijuna kuna. Najvie kredita, njih 22, odobreno je za

obnovu starih kua iz potprograma "Pod stoljetnim krovovima". Za izgradnju i adaptaciju

smjetajnih objekata odobreno je 18, a za refinanciranje 13 kredita. Trgovakih drutava

41

korisnika kredita bilo je 29, a obrta 24. Prema vrstama smjetajnih objekata time je kreditirana

izgradnja ili obnova 25 hotela, 11 pansiona, 1 aparthotel, 8 apartmana/soba te 8 kua za

odmor.

3.4.2. Program Poticaj za obiteljsko hotelijerstvo

Drava je osigurala 27 milijuna kuna za subvencioniranje kamata u okviru ovog programa, a

do 2009. Hrvatska bi putem programa Poticaj za uspjeh i ovog programa trebala dobiti oko

300 obiteljskih hotelskih objekata. Trogodinji program kreditiranja malog obiteljskog

poduzetnitva predstavljen je u Ministarstvu turizma.

Vana stvar u ovom programu napravljena je 2004. godine, kada se prestalo sa financiranjem

izgradnje apartmana i soba, ime je zaustavljena devastacija obale.

U okviru ovog programa vrlo povoljnim kreditima od oko dva posto (kamata krajnjega

korisnika moe se spustiti i do 0,3 posto) financirat e se objekti kapaciteta 10 do 40 soba s tri

i vie zvjezdica, odnosno sedam do 20 apartmana ako je rije o aparthotelu, te kampovi do

100 kamp-jedinica. Dodatno e se umanjivati kamatna stopa ako je rije o novim sadrajima,

dok je program Pod stoljetnim krovovima proiren i na stare postojee objekte tradicijske

arhitekture koji ne moraju biti nuno pod zatitom konzervatora. Rok otplate je do 20 godina

uz dvije godine poeka.42

42

www.omh.hr

42

4. KOOPERACIJE TURISTIKIH PODUZEA U MALOM

PODUZETNITVU

Mala i srednja poduzea u dananjem svjetskom gospodarstvu imaju kljunu ulogu. Tu su

ulogu prepoznale razne zemlje u svijetu kao i Europska unija koja mala i srednja poduzea

vidi kao jedan od tem