maline m. mileusnić - sremske · pdf filetreba nova agrarna politika, akcioni plan ili...
TRANSCRIPT
U OVOM BROJUVELIKI POREMEĆAJI NA TRŽIŠTU
Meso poskupelo, svi nezadovoljni
Strana 3.
SVET, SRBIJA I PŠENICA
Puni ambari i prazni džepovi Strana 7.
SMS MALI OGLASI 063/8526-021
"Produktna berza"AD, Novi Sad, Bulevar oslobođenja 5Tel: 021/442-935, fax: 021/442-931, 443-457, 442-932
E-mail:[email protected], www.proberza.co.rs
SREMSKA
POLJOPRIVREDAGodina V • Broj 91 • 12. avgust 2016. • cena 40 dinara
od 1.8. do 5.8. 2016.
Fo to
: M
. M
ileu
snić
Ka da je pre tri go di ne po če la da raz mi šlja na ko ji na čin bi ne kim do dat nim pri ho dom mo-gla da pri do ne se kuć nom bu dže tu, Bi lja na Mi-
tro vić iz Ši da, po za ni ma nju zub ni teh ni čar, od lu či la je da se opro ba u po slu ko jim već ba vi nje na se stra u oko li ni Šap ca, kao i deo po ro di ce u Šu ma di ji. Na po ro dič nom ima nju u Ber ka so vu, za jed no sa su pru-gom Pre dra gom, na po vr ši ni od 1,5 ara, za sa di la je sad ni ce ma li na.
Ma li na be re baš u vre me ka da se to mo ra, ni pre ni po sle to ga. Sve što ube ru, pro djau u Ši du, a ima-ju i is po ru ke na kuć nu adre su ku pa ca.
Stra na 10.
GAZDINSTVA: POPINCIGAZDINSTVA: POPINCIRUMA
Lacarak, Zeleznicka 40, Tel/Fax: 022/671-006
SREMSKA
Lacarak, Zeleznicka 40, Tel/Fax: 022/671-006www. jankovic-mes.co.rs
MALINE
Strana 9.
Strana 11.
Organskejabuke Sremske
banane
Pad ce na ku ku ru zaSta bil na ce na pše ni cePad ce na na svet skim ber za ma
2 12. avgust 2016.
AK TU EL NO STI
SREMSKA
POLJOPRIVREDA
Osnivač i izdavač: NIPD "Sremske novine" d.o.o. Sremska Mitrovica • Trg vojvođanskih brigada broj 14/II • direktOr: Dragan Đorđević
• Glavni i OdGOvOrni urednik: Živan Negovanović • direktOr MarketinGa: Zlatko Zrilić tehnički urednik: Marko Zrilić • re dak Ci Ja: Sve tla na Đa ko vić, Miroslav Ninković, Marija Balabanović, Sa nja Mi haj lo vić, Stevo Lapčević, Mi lan Mi le u snić (fo to re por ter), Gordana Majstorović • MarketinG: 063/8526-021 • ŠtaMpariJa: DOO MAGYAR SZO KFT OJ Štamparije "Forum" Novi Sad • e-mail: [email protected]/fax: 022/610-144 • Registarski broj NV000659
SREMSKA
POLJOPRIVREDACIP - Каталогизација у публикацијиБиблиотека Матице српске, Нови Сад
63(497.113)
Sremska poljoprivreda / glavni i odgovorni urednik Živan Negovanović. - God. 1, br. 1 (okt. 2012) - . - Sremska Mitrovica: Sremske novine, 2012-. - Ilustr. ; 46 cm
Dva puta mesečno.ISSN 2217-9895COBISS.SR-ID 273701127
Re pu bli ci Sr bi ji za nje nih 631.000 ga zdin sta va i 7,16 mi li o na sta nov ni ka po tre ban
je no va i spro vo dlji va agrar na po-li ti ka. Tre ba no va agrar na po li ti ka, ak ci o ni plan ili stra te gi ja, sve jed-no ka ko će se zva ti, ali je va žno da do ne se re zul ta te! Po li ti ka mo ra bi ti re al na i ostva ri va.. Ka da se do ne-se, a to tre ba da ura di no va Vla da i Par la ment, pa će ona bi ti du go traj-na i oba ve zi va ti sve bu du će vla de i mi ni stre. A, ne sa mo da tra je od jed nog do dru gog mi ni stra. A, njih je od de mo krat skih pro me na 2000. go di ne do iz bo ra sa sa da šnjim no-vim, bi lo čak 13! Pu no mi ni sta ra i krat ko vre me da bi se po sti gli ne ki bo lji re zul ta ti u po ljo pri vre di, osim da nam na rod ni je bio ma sov no gla-dan! Re pu bli ka Sr bi ja je ze mlja sa 5,2 mi li o na hek ta ra po ljo pri vred nih po vr ši na, ob ra di vih je 4,2 mi li o na hek ta ra, ali se ko ri sti tek 3,35 mi-li o na hek ta ra. Do sa da šnje stra te gi-je su pri ka zi va le da će agrar ima ti rast pro iz vod nje, ali je uglav nom bio – pad. Od no sno, u pr voj de ce ni-ji ovog ve ka bio je rast od sa mo 0,6 od sto! Pri mer je 2015. go di na, ka da je stra te gi ja pri ka zi va la rast od 9,2 od sto, a bio je fi zič ki pad od osam od sto i fi nan sij ski od 7,34 od sto! La ne je vred nost agrar ne pro iz vod-nje bi la sa mo 4,75 mi li jar di do la ra. Že lja sva ke vla sti je da to bu de vi še od 6,5 mi li jar di do la ra!
Za po sti za nje ci lje va, pra va ca i me ra u no vom bu du ćem stra te škom do ku men tu i nji ho vo pri la go đa va nje am bi jen tu, okru že nju i naj no vi jim re zul ta ti ma u po ljo pri vre di Sr bi je, od mah se mo ra kre nu ti ka start noj osno vi za iz ra du ak ci o nih pro gra ma. U tim pro gra mi ma po tre ban nam je plan za spa sa va nje se la, a to je i spa sa va nje Sr bi je. Jer, u Sr bi ji ima oko 6.709 na se lja ( u Usta vu ne po-sto je se la!),a 1.200 njih je u fa zi ne sta nja. Od ukup nog bro ja na se lja u Sr bi ji čak 1.034 ima ma nje od po 100 sta nov ni ka. Da kle, za de ce ni ju
i po ne sta će sva ko če tvr to se lo! Ako se hit no ne uči ni ne što bi će to ze-mlja bez na ro da!
Sad u kon ci pi ra nju no ve po li ti ke tre ba za po če ti re a li za ci ju stra te ških pro je ka ta, a to je po ve ća nje pro iz-vod nje me sa (pre sve ga ju ne ćeg), vo ća i po vr ća, ako i ar ti ka la ko ji se mo gu pro da ti na tr ži štu ne ka da šnjeg ne svr sta nog sve ta od 1,6 mi li jar di sta nov ni ka (ko me se go di šnje obr-ne tr go vi na u hra ni od 650 mi li jar di do la ra). Tre ba se okre nu ti pu nje nju sa go ve di ma 200.000 pra znih ku ća i sta ja u Sr bi ji. Jer, Evrop skoj uni-ji go di šnje ne do sta je 700.000 to na kva li tet ne ju ne ti ne. Iz ra zi li su vo lju da u na red nih po la ve ka sva ke go-di ne od Sr bi je ku pe po 50.000 to na. Ali, kre a to ri eko nom ske po li ti ke su osta li glu vi na to. U 1990. go di ni iz-ve zli smo 30.000 to na, a u 2015. go di ni sa mo 315 to na. Da kle, 100 pu ta ma nje. Isto vre me no, okre nu-li smo se to vu to vu svi nja (ima ih 3,2 mi li o na ko ma da). To je pri bli žno do volj no (tre ba nam naj vi še pet mi li o na ko ma da) za sa da šnju po-tro šnju Sr bi ji (tro ši se go di šnje 17 ki lo gra ma po sta nov ni ku), pa nam ni je po treb no do vo đe nje ,,Te ni sa'' iz Ne mač ke sa no vih če ti ri mi li o-na to vlje ni ka! Jer, iz Sr bi jae ne ma iz vo za svinj skog me sa u EU, zbog vak ci na ci je pro tiv svinj ske ku ge. Ne mo že se iz vo zi ti ni da lje, jer, ne ma tran spor ta pre ko ze ma lja EU. Ne ma iz vo za ni u Ru si ju jer taj tran sport tra je 47 da na! Ne ma Sr bi ji ni ula ska u EU, sve dok se vak ci ni šu svi nje pro tiv bo le sti svinj ske ku ge. Ka da se pre sta ne sa vak ci na ci jom i da nas ko jim slu ča jem pri me u EU, da bi ušli u ovu za jed ni cu bla go sta nja, tre ba da pro đe šest go di na!
Da kle, po ljo pri vre di je po treb na no va re in du stri ja li za ci ja, za pre va-zi la že nje sa da šnjeg sta nja. Po treb-na su nam stra te ška ula ga nja. Njih je te ško pro na ći iz sve ta, jer od 2000. go di ne do da nas, od ukup no ula ska stra nih di rekt nih in ve sti ci ja u
ze mlju, u agrar je išlo sa mo 0,6 do 1,7 od sto! To je re zul tat što po ljo pri-vre da pred sta vlja ne a trak tiv nu de lat-nost za stran ce. Mo ra mo se uzda ti u se be i u svo je klju se, pre sve ga, u do ma će in ve sti to re i nji ho ve mo guć-no sti. Po treb no je iz gra di ti pet no vih kla ni ca za to vlje ni ke u Sr bi ji. Za una-pre đe nje iz vo za go ve đeg me sa, za ko ga ima mo kup ce, tre ba obez be di ti ko ri šće nje pre ko 1,4 mi li o na hek ta ra pa šnja ka i li va da go di šnje, na ko ji ma bi se to vi lo oko 200.000 ju na di go-di šnje (sad ih ima mo sa mo 15.000-20.000). Za kla nje tih 200.000 ju-na di, ko ji bi se to vi li u brd skim re-gi o ni ma po treb no je iz gra di ti, ta ko đe ne ko li ko no vih kla ni ca. Po red to ga tre ba pro jek to va ti mo guć nost za pro-iz vod nju 200.000 to na ži vin skog me-sa go di šnje (sad pro iz vo di mo ma nje od 100.000 to na). Za to je po treb no iz gra di ti če ti ri no ve kla ni ce ka pa ci te ta od po 50.000 to na. Re a li za ci jom ovih pro je ka ta ostva rio bi se no vim obim pro iz vod nje od svih vr sta me sa od oko 640.000 to na go di šnje. No va vred nost pro iz vod nje ovog me sa bial bi oko 5,5 mi li jar di evra. Sad se
u Sr bi ji pro iz vo di oko 400.000 to na vr sta svih me sa i tro ši po sta nov-ni ku oko 38 ki lo gra ma. Pre dve i po de ce ni je Sr bi ja je pro iz vo di la po sta-nov ni ku 650.000 to na me sa i tro ši la po sta nov ni ku 65 ki lo gra ma.
Part ner ske in ve sti ci je u pro iz-vod nji svinj skog i ži vin skog me sa bi tre ba lo tra ži ti u sa rad nji sa Ki nom, Ru si jom i EU. Pro iz vod nju go ve đeg i ži vin skog me sa tre ba or ga ni zo va-ti u sa rad nji sa biv šim ne svr sta nim sve tom (Uje di nje nim arap skim emi-ra ti ma) i Evrop skom uni jom. U Sr bi ji nam je ka ta stro fal no sta nje u sto-čar stvu, ne sta ju nam se la, osta ju pra zne ku će, pra zne sta je... Oni ko ji su do sa da to vi li sto ku, to uglav nom ra de sa mo za lič ne po tre be. Po sle di ca ta kve agrar ne po li ti ke je da sto čar-stvo u bru to do ma ćem pro iz vo du po-ljo pri vre de uče stvu je tek ne što vi še od 30 od sto. Cilj je da to bu de vi še od 60 od sto.
Mi se sad hva li mo sa iz vo zom ha-ne (či taj si ro vi na) u vred nost od 2,8 mi li jar di do la ra go di šnje i su fi ci tom od oko 1,3 mi li jar de do la ra. Go di-šnje nam umre vi še ne go što se ro di
40.000 lju di i još 30.000 mla dih ode u svet tr bu hom za kru hom. Ka da bi ima li taj broj sta nov ni ka vi še, ne bi ima li do volj no hra ne ni za se be, a da se i ne go vo ri o iz vo zu. A to nas je upo zo rio i FAO. Jer, uko li ko se na sta-vi eks ten ziv na pro iz vod nja Sr bi ja će od iz vo zni ka po sta ti uvo znik hra ne. Slič no je i sa hle bom. Jer u po sled-njih de vet go di na pro seč na po tro šnja hle ba i pe ci va po gla vi sa nov ni ka u Sr bi ji sma nje na je sa 101,5 ki lo gra-ma na 83,71 ki lo gram. Da kle, ma nja je za 17,79 ki lo gra ma ili za 17,73 od-sto. Ta kva po tro šnja je na ni vou Ne-mač ke da nas! Pro iz vod nju pše ni ce u Sr bi ji tre ba sta bi li zo va ti na 600.000 hek ta ra da bi se go di šnje do bi ja lo oko tri mi li o na to na pše ni ce. Po lo vi-na je po treb na za sop stve ne is hra nu sta nov ni štva i re zer ve, a po lo vi na će mo ći da se iz vo zi. Tom ci lju smo se pri bli ži li ove go di ne. Ipak, ko li ko je sve to ma lo, naj bo lje go vo ri po da tak Ho lan di je ko ja je ve li či ne Voj vo di ne (ima oko 1,6 mi li o na hek tar apo ljo-pri vr4ed nih po vr ši na) i iz vo zi hra ne za 70 mi li jar di do la ra go di šnje!
B. G.
NO VI SAD • na zna nJe nO vOM Mi ni stru pO lJO pri vre de
po treb na re in du stri ja li za ci ja agra ra
� Bra�ni�slav�Ne�di�mo�vić
sad se u sr bi ji pro iz vo di oko 400.000 to na vr sta svih me sa i tro ši po sta nov ni ku oko 38 ki lo gra ma. pre dve i po de ce ni je sr bi ja je pro iz vo di la po sta nov ni ku 650.000 to na me sa i tro ši la po sta nov ni ku 65 ki lo gra ma
Agrar Sr bi je od 2000. do 2016. go di ne vo di li su: Ži van ko ra do van čev, ko or di na tor, dr dra gan ve se li nov, dr sto jan Jev tić, dr iva na du lić – Mar-ko vić, Go ran Živ kov, pre drag
Bu ba lo, ko or di na tor, dr slo-bo dan Mi lo sa vlje vić, dr sa-ša dra gin, du šan pe tro vić, Go ran kne že vić, dr dra gan Gla mo čić, dr sne ža na Bo go-sa vlje vić – Bo ško vić.
na ši mi ni stri
Biv ši gra do na čel nik Srem ske Mi tro vi ce Bra ni slav ne di mo vić, kan di dat za mi ni stra po ljo pri vre-de, ni je že leo pre ime no va nja da sa po zi ci je mi ni stra ko men ta ri-še sta nje u po ljo pri vre di, ali je za Srem sku po ljo pri vre du, na pi ta nje šta bi po ru čio no vom mi ni stru po-ljo pri vre de Ne di mo vić re kao da mo ra vo di ti ra ču na o to me da sva-ki deo Sr bi je ima svo je spe ci fič-no sti i da ne tre ba sva ki mi ni star po ljo pri vre de da do no si no vu stra-te gi ju raz vo ja jer na še stra te gi je u po ljo pri vre di tre ba da su uske po-ve za na sa do ku men ti ma Evrop ske uni je.
- Na rav no, la ko je to re ći, ali sva re še nja, ine sti ra nja u pro iz vod nju ili ze mlji šte, mo ra ju bi ti pot kre plje na naj sa vre me ni jim na uč nim do stig-nu ći ma. Sve mo ra bi ti za sno va no na na u ci pri zna toj u sve tu – re kao je Ne di mo vić.
- Ne mi slim da sva ki mi ni star po ljo pri vre de tre ba da do no si no vu stra te gi ju raz vo ja. Na ša stra te gi ja je usko po ve za na sa stra te škim do-ku men ti ma EU. Jer, Evrop ska uni-ja, ako u ne če mu ima za jed nič ku po li ti ku, to je za jed nič ka po li ti ka u obla sti po ljo pri vre de. Kad smo pri-sta li da bu de mo deo to ga, mi smo te ala te, ide je i vred no sti pre u ze li.
Ne ma tu mno go fan ta zi ra nja. U po-gle du in stru men ta ta i ala ta ima mo pro blem jer ne ko ri sti mo sa vre-me na teh nič ka re še nja. Ne ma mo kom plet nu Sr bi ju sni mlje nu ta ko da zna mo ko ja je nji va pri vat na, a ko ja dr žav na, gde je put, a gde ka nal... Sve te stra te ške stva ri mo ra mo raz-re ši ti, a ne da nam se sve to na la zi u 5.000 raz li či tih do ku me na ta i ne mo žeš upra vlja ti si ste mom za to što ne maš do bre po dat ke. Ze mlje oko nas sve to ra de de ce ni ja ma. Ne ma nam po ma ka bez na u ke i uve zi va nja si ste ma što je do sa da bio naj ve ći pro blem – na gla sio je Ne di mo vić
pred nost na u ci
312. avgust 2016.
AK TU EL NO STI
SREMSKA
POLJOPRIVREDA
U me sa ra ma i mar ke ti ma svako dnev no no ve ce ne. Po skupljenjemesapočetkomme
se ca po vu klo je za so bom i po sku pljenjenekihmesnihprerađevina,askupljajeipiletina,Kupcisebune,proizvođačikažudajecenastokejošuvekniska,iakokilogramkošta200dinara,atrgovcisežaledaprodajapada.Cena živih svinja i svinjskog
mesa jedostiglamaksimumuposlednjih pet godina, a stabilizacijatržištamogla bi da se očekuje inter ven ci jom iz rob nih re zer vi za oko 20.000komada svinja, smatra sekretar Udruženja za poljoprivreduPKSNenadBudimović.SvinjskomesouSrbijiuposled
njedvenedeljeposkupelojeido40odsto,aBudimović ističedanemaosnovadacenasvinjskogmesaidenavišeuodnosunasadašnju. To ne bi bilo realno jer će se
smanjitipotrošnjamesautrgovinama.Vremedaseproizvođačisvinjai klanično prerađivačka industrijadogovore kako će ubuduće postupa ti ka da pad ne i kad po ra ste cena",rekaojeBudimovićzaTanjug.On je naveo da je činjenica da
bi se si tu a ci ja do dat no smi ri la intervencijomzaoko20.000komadasvi nja iz rob nih re zer vi.Budimović kaže i da farmeri ne
mogu unedogled da čuvaju tovljeni ke i da ce ka ju da ce na po ra ste jer ćetovljenici"izaći"vanklase.Ipak smatra i da se ne može
očekivati da će skorije u trgovinamapojeftinitimesotakobrzo,kakomožedaposkupi.Međutim,činjenicajedaćein
ter ven ci jom iz rob nih re zer vi i po većanjembrojakomadau tovumoćidadođedostabilizacijeidorealnecene tovljenika u Srbiji rekao jesagovornikTanjuga.
On ističe da postoje parametrikolikoštakostauodnosunacenutovljenikaisvežegmesa,alidatrebaimatiuviduitrgovačkideopričekojiutičenaformiranjecene.Poredfarmera,stočara,klanič
noprerađivačkeindustrijeitrgovcisutikojidajufinalnuverzijuštosecenetičeistakaojeBudimović.Onjeponoviodajeglavnirazlog
zapovećanjecenasvinjskogmesatoštojepovećanacenaživihsvinja,od no sno to vlje ni ka.Početkomgodinecenajebilaniska
cenaifarmerisubilinezadovoljni.Tojerazlogdasemalibrojfar
mera odlučio za taj biznis u junui julu i osetio se nedostatak živihsvinjatovljenikanatržištu.Samimtim,kadnečegnema,toidobijavišucenurekaojeBudimović.Sdrugestrane,uzroktrebatra
žiti i u tome što je u EUdošlo dosmanjenja zbog velikog izvozasvinjskogmesauKinu.
Velikekoličineotišlesunakineskotržiste,asmanjenjeuvozživihsvinja u odnosu na prošlu godinučakpetputazatoštosecenaizjednačilasacenomuEUkoja jeopetdobilavišucenuzbogizvozauKinurekaojeBudimović.Ističućidajeprimetnosmanjenje
stočnogfondazadvadotriodstonagodišnjemnivouuposlednjihdesetak godina, prošle je registrovanoblagopovećanjebrojagrlastoke.Budimovićističedajezatovažno
sti mu li sa ti pro iz vod nju kroz iz voznearanžmanesaKinomiRuskomFederacijom, zatim da se poboljšare pro duk ci ja i is ko ri ste po ten ci ja li dobrehranezaživotinje.
Me so još sku plje?
Vla snik In du stri je me sa "Ma ti jević"izjaviojedaćecenamesaićijošnaviše, podsećajući da je kilogrambutasa390otišaona520dinara.
I to još nije kraj, tržište će sezadovoljititekkadacenabude600dinararekaojeMatijević.Onkažeda je cena živih svinja
is pod eko nom ske ce ne oprav da nja većšestmeseciidodajedaseovodogađaveć10godina.„Ugasili”suljuditov,nijeimse
isplatilo, pa je cena skočila kažeMatijević.Matijević kaže i da sada za do
maćesvinjetraže200dinarapokilogramu,atoznačidaćebutkoštati560dinara,ali,kakokaže,tonijedo volj no. Naše tržište će se zadovoljiti
tek kada cena buta bude 600 dinara,kadaseuvezejedno5.0006.000svinjasmatraon.Premanjegovommišljenju, pad
cenesemožeočekivati tekzadvame se ca.Predstavnici Ministarstva trgo
vi ne re kli su pret hod ne ne de lje da ćesepribeći i interventnomuvozuuko li ko to bu de bi lo po treb no.Oniipakočekujudaćesenared
nihdanasituacijanatržištustabilizovatiidazatimnećebitipotrebe.USrbiji se tradicionalnonajviše
troši svinjsko meso. Prosecno domaćinstvogodišnjepotrošivišeod40kilogramasvinjetine.
Sledi„vrućajesen”?
Potrošači strahuju da nedavnoposkupljenje svinjskog i pilećegmesa najavilo je „vruću jesen”,kada jerečokupovininamirnica.Građani sa nevericom gledaju uno ve ce nov ni ke u me sa ra ma.Iako nadležni smatraju da ne
postoje tržišni razlozi zapomeranje cena slatkog kristala, u trgovinama je i šećeru skočila cena.Na po li ca ma ne kih pro dav ni ca u unutrašnjosti Srbije nekoliko dananijebilo,kakokažu,"nitrunkešećera".
Pred sed nik Pri vred ne ko mo re VojvodineRatkoFilipovićrekaojezaRTVdajecenasvinjskogmesanaš unutrašnji problem, problemnašeorganizovanosti ilineorganizo va no sti u pro iz vod nji to vlje ni ka.
To po sku plje nje ni je uvoznoposkupljenjejernijedošlosasvet skih ber zi i svet skih pi ja ca. Čim je naš unutrašnji problm, toznači da se mora i rešavati kod
nas. Jed nim de lom to je pro blem našeneorganizovanosti,adrugimde lom mo ra mo bi ti re al ni re al ni da smodošli u poziciju da smoduginiz godina zemlja netoi uvozniksvinjskogmesa.Suštinskitojejako težak podatak i iz toga dolazidoovogaštosmosadauminimumu pro iz vod nje svi nja i auto ma trskijedošlodonaglogskokacenatovljenikaisvinjskogmesaiakouokruženju nema takvog kretanja.Ovojeverovatnodeoilošeproizvodnje kukuruza lane, smanjenjaproizvodnje kodmanjih uzgajivača svinja, generalno nedostataksred sta va kod ma lih po ljo pri vrednika–kažeFilipović.Svetoutičenanaglesezonskeskokovezakojenemislimdasunajava„vrućejese ni“. To je se zon ski pro blem i bićeanulirantokomjesenijergodinaobećavadobreprinose.Uovomtre nut ku je sta nje na po lji ma da se očekuje dobar rod kukuruza,sojeišećernerepe.Nemarealnihočekivanja za ozbiljniji talas nestašica–navodiFilipović.Po njegovim rečima, Srbija je
neto izvoznikpilećegmesa. Komora se koristi statističkih podacima, nemamo ih sada za periodod početka godine i imaćemo ihza ana li zu tek u sep tem bru. Proizvodnja pilećegmesa bržemožeda se obnovi, leti je period kadaopa da pro iz vod nja i sve je to normalno–navodiFilipović.Na pitanje može li se očekivti
poskupljenje još nekih namirnica,FilipovićpodećadajePrivrednakomoraVojvodine još lane rekla da je lanjska suša uticala nasma nje nje pro iz vod nje ku ku ru za iozbiljnosmanjenješećernerepekojejebilosamo60odstouodnosuna2014.godinu.Prelaznezalihešećerasusvu
da,paiusvetu,tokomavgustanaminimumu.Ali, ova godina obećava,zasejanojerepevišenegolane,usev jedobar iobećavadobarrod–navodiFilipovićipodsećanaobavezuproizvođačadaobezbededomaćetržište.–Nemabojaznidajedošlodopražnjenjazaliha,potrošačinemajukupovnumoćdastvarajuogromnezalihe,izvozisemanjenegoprethodnihgodinaitojekompen zo va lo ma nju pro iz vod nju.
S. P.
VELIKIPOREMEĆAJINATRŽIŠTU
Me so po sku pe lo, svi ne za do volj niKupcisebune,proizvođačikažudajecenastokejošuvekniska,iakokilogramkošta200dinara,atrgovcisežaledaprodajapada-CenasvinjskogmesaJEnašunutrašnjiproblem,problemnašeneorganizovanostiuproizvodnjitovljenika-Kolebanjecenatovljenikaurazvijenimzemljamakrećuseodtridopetprocenata,dokuSrbijiiduido100odsto
U sko ri je vre me ne mo že se oče ki va ti po jef ti nje nje me sa u pro dav ni ca ma
Sezonski je uobičajeno da uletnjim mesecima, odnosno utrećem tromesečju, poraste cenasvežegmesa,ocenilejedanasNarodnabankaSrbije (NBS)komentarišućiuticajsezonskih faktoranakretanjeinflacije."Uproteklihdesetgodina, to
kom let njih me se ci ce ne me sa su rasle,pričemujesamrastzavisio od vre men skih pri li ka u ze mlji i okruženju, troškovnih pritisakau pro iz vod nji hra ne usled kre tanja ce na pri mar nih po ljo pri vrednihproizvoda icenanafte,kao iostalih faktora koji utiču na ponudusvežegmesa",navodisenasajtuNBS.Dodaje se da, istorijski po
smatrano,sezonskifaktoripotomna sta vlja ju da de lu ju i u na red na dvatromesečja,kadaprvodolazidostabilizacijecenemesa,azatimidonjenogpada.
USrbijijekrajemjulasvinjskomesoposkupelovišeod30odsto,apočetkomjulaicenapiletinejevećazaoko25odsto.Komentarišućicenevoćaipo
vrćaNBSjenaveladajesezonskifaktor tu još izraženiji i cene tihproizvoda su još podložnije vremenskimuslovima,štojeovegodinenaročitoizraženokodvoća."Cenevoćasuuovomtrenut
kuuprosekunižezaoko10odstou od no su na isti pe riod pret hod ne godine,doksucenepovrćauprosekunasličnomnivou",istaklajeNBS.Prema podacima Republičkog
zavoda za statistiku, rast inflacijejeuprvompolugodištuovegodinebiood0,9odsto,odčega0,4procentauprvomi0,5procenata u drugom tromesečju,uglavnom usled sezonskog posku plje nja ro be.
Zadovoljstvo uzgajivača svinjazbogaktuelnihvisokihcenasvinjskog mesa neće dugo potrajati.Kakoističuagroekonomisti,sadašnjacenaćeimpokritigubitkeizprethodnihmeseci,aliiuticatinaekspanzijutovakojićedovestidoponovnogobaranjacenaunarednim mesecima. Sami uzgajivačioptužujutrgovačkilobidaklanicene otkupljuju po sadašnjim visokimcenama,većihkoristedapodignuceneumesarama,dokuvozejeftinomesoizinostranstva.Kojeuspeodaprethodnihda
na proda svoje tovljenikemogaojedaočekujedobruzaradu,sobziromnaskokcena.Iporedtoga,uzgajivači svinja se žale jer je uSrbiji,kakotvrde,prisutnonajvećekolebanjecenauregionu.Kažuda se u raz vi je nim ze mlja ma ko lebanjakrećuodtridopetprocenata,dokuSrbijiiduido100odsto.Ta ko je ot kup na ce na svi nja u poslednjevremesa110skočilanaido210dinara.Jakovelikiproblemjetrgovač
kilobi.Onisvekontrolišu.Pogotovozaproizvođačejetovelikiproblemzbogtogaštovisadaimatesituaciju da je zvanična otkupnacena svinja200dinaraplusPDV,ali kla ni ce ne ot ku plju ju svi nje negouvozejeftinosvinjskomesoizinostranstva i bukvalno drže ovuzvaničnuvisokuotkupnucenusamo zato da bi mogli da podignucene u mesarama ističeDani-jelKovačević,uzgajivačsvinjaizMaleBosne.
Do poskupljenja mesa došloje u pret hod nih dva de se tak dana,aglavnirazlogjenedostataktovljenika na tržištu Srbije, ali iregiona.Cenakoštanjatovljenikaovog
momenta u proizvodnji je negdeoko135do155dinara.Zašto?Zato što je kod kalkulacija različitoobuhvatanje određenih troškova,alijeod135do155štoznačidajenegdeokotridopethiljadadinarazaradapojednomtovljeniku,štojesolidnanadoknadazagubitke ko ji su ostva re ni u pret hod nih
petšestmesecikadajecenabila110–120dinarapokilogramuživemerenaglašavaIvanVojnićTunić,generalnisekretarRPKSubo ti ca.
Iako im ak tu el na vi so ka cenapogoduje, primarnimpoljoprivrednim proizvođačima neće doneti korist na duže staze, jer ćeuticati na ekspanziju tova. To ćedovestidoobaranjacene,gdećeštetupretrpetiupravoonikoji seprimarnobaveuzgojemsvinja.
RTV(BorisŠuman)
Cenumesadržitrgovačkilobi
Ve li ka ko le ba nja: ot kup na ce na u po sled nje vre me sa 110 sko či la na i do 210 di na ra
NBS:Uobičajenojedamesoposkupileti
4 12. avgust 2016.
SUD BI NA OD U ZE TE IMO VI NE (28)
SREMSKA
POLJOPRIVREDA
Po sle do no še nja Za ko na o udruženom radu, počeli su da sestvarajunovioblicispecifičnog
YU zadrugarstva, sa minimalnompočetnom imovinom, pa seljaci iznovazapočinjuprivredneaktivnostisitnih robnih proizvođača, ali podstalnimpatronatompreduzeća(opštinskih kombinata) i prismotrompartijskevlasti–SavezakomunistaJugoslavije. Seljacima se daje prividno pravo upravljanja kroz njihovouključivanjeusistemsamoupravnogudruženograda,astvarnei ključne ekonomske odluke donosesebeznjihovoguticajaivantihosnovnihoblika.Seljaci ponovo nasedaju, odri
čusepravanaisplatuvišihcenazasvoje proizvode i isplatu, odnosnoraspodelu dobiti, i tako formirajunovuimovinukodradnihiosnovnihorganizacijakooperanata,aliiudružuju sredstva za izgradnju novih iproširenje postojećih kapaciteta,pre svega, u prehrambenoj industriji inputa organizovanih u forminezadružnihoblikapreduzeća.„U Kraljevini Srbiji postojao je
poseban Zakon o zadrugama.Međutim, posle Drugog svetskog rata, uglavnom se išlo ka gašenjunaših zadruga”, ističe višegodišnjipredsednik Zadružnog saveza Srbije Dragoljub Govedarević. „Uvekje postojao strah da će se seljaci,odnosno zadrugari obogatiti. Zadrugomsuupravljali radnici,azadrugarisamoakosusanjombiliuradnopravnom odnosu. Zadrugesu nam još daleko od onog što bitrebaledabudupougledunasvet,komemitežimo”,naglašavaGovedarević.Predsednik Zadružnog saveza
SrbijeNikolaMihailović ističedajezadrugarstvo uništeno ali ne još upotpunosti!Zatosevećvišeodpola veka čekaju bolja vremena dase zadrugarima vrati neopravdanooduzeto. Jer, privredni rast zemljamožedaostvari samokroz zadruge, a u svetu su to koopeerativekojihima800miliona!Onedonosečakpolovinudruštvenogproizvodau svetu. Oživljavanjem zadruga ikod nas, kada bi se seljacimazadrugarima vratila imovina, bio bidat značajandoprinos i rastu društvenogproizvodastvaranjuboljitka, posebno kod siromašnih seljaka!A,uagrarnojzemljiSrbijidanasimamo700.000gladnih...Da imamozadrugeiunjimapravezadrugare i tobismosvelinaminimum!Amandmanima na Ustav SFRJ iz1988. godine ponovo se u ustavniiprivrednisistemJugoslavijevraćazadružna svojina jer postaje jasnodaosnovu svake reformedruštvenoguređenja i privrednog sistemapredstavljasvojinskopitanje.Tekštoserodilanadadapljač
kaprestaje lobiranjemu tadašnjojSaveznojvladiiSkupštiniSFRJnoviZakono zadrugamadonosi se po
četkom1990. godine, kada je većistekao rok za usaglašavanje poranije donetom Zakonu o preduzećima. Zbog te činjenice, dešavase trećavelikapljačkazadrugara injihovihorganizacijajerimovinaranijihradnihiosnovnihorganizacijakooperanataostajeusastavukombinatakojiseorganizujukaopreduzeća.Zakonozadrugamaiz1990.godine pokušava da, u startu, ispravitunepravduiotvoriprostorzaispravljanjenelogičnosti,utvrđujućiobavezu da se imovina ranijih zadruganjimaivrati.Ovimzakonomnaknadnoseuspevadasedeoorganizacija kooperanata iz sastavapreduzećaizdvojiiorganizujeuzadruge, ali pritom veći deo njihoveimovine,zbogtogaštonisuurađenideobnibilansi,ostajeuokvirimapreduzeća.Kako namera zakonodavca da
obezbedipovraćajzadružneimovineu zadružni sektornije realizovana,pitanjepovraćajazadružneimovinepojačavaseboljimrešenjimaizZakona o zadrugama donetim 1996.godine.Nažalost,iovajzakon,zbogopstrukcijavladajućestranke(SPS)ilokalnihopštinskihvlastipodkontrolomvladajućestrankeilikoalicijestranaka,nepostižepotrebneefekteisamomanjideopostižeonoštoseočekivalo,štoznačidaseneznatan deo zadružne imovine vraća uzadružnisektor.TakoseuposlednjojdecenijiXX
veka (od 1990. do 2000. godine)zakonom određene, a politički nedovoljnoiskreneafirmacijezadruga,presvega,uVojvodini,zadrugamavraća tek trećina njihovog poseda(oko65.500hektara)oduzetogpoljoprivrednogzemljišta imanjideopokretneimovine,aindustrijskipogoniostajuvanzadružnogsektora
privredeislužedaprekoniskihcenasirovinaobavljajudaljeekonomskoosiromašenjesitnihrobnihproizvođača. Dakle, legalizacija trećevelikepljačketrebaloje,pozamislii delovanju vladajuće „crvenocrnekoalicije”, da usledi primenom republičkogZakonaosvojinskojtransformaciji, naročito zbog činjeniceda evidencije o sticanju imovinenamernonisuprilagođenevažećimzakonskimrešenjima.
Razvlašćivanjezadruga
TakosuevidencijeonepokretnostimaipoZakonuoračunovodstvupermanentno iskazivale zadružnukaodruštvenusvojinuibilepodlogazanovuvelikupljačku jugoslovenskogzadrugarstva.Procenakapitala,kao iprvikorakzamišljeneprivatizacije, obavljana je na osnovuevidencije, a ne na osnovu izvoranastajanja, takozvane društveneimovine.Takoje„kreativan”pristupprocenitelja „društvenog kapitala”trebalodapromenisvojinskeodnoseukoristonihkojiničimnisudoprineli njegovom sticanju. Rešenjaiz zaustavljenog republičkogZakona o svojinskoj transformaciji trebalojeuprvovremedaprikriju,akasnijedau„punomsjaju”afirmišunovevlasnikeulikuonihkojisuvećsteklibogatstvasumnjivogporekla.„Na taj način je kroz tri velike
pljačke zadruga izvršeno potpunoimovinskoiekonomskorazvlašćivanjezadruga ionesuzbog toga,uvelikoj meri, kompromitovane kaoistinskisubjektiekonomskogorganizovanjasitnihrobnihproizvođača.Četvrta velika pljačka zadruga, aliovoga puta od strane pojedinaca,trebalo je da se dogodi uz pomoćZakona o svojinskoj transformaci
ji, tako da se i zadruge podvrgnutransformaciji po tom zakonu pošto se prethodno, uz pomoćnekihsudija privrednih sudova u to vreme (Sombor, Subotica, Zrenjanin,Pančevo…) na brzinu vrate u oblikpreduzeća, iako toZakonozadrugama eksplicitno zabranjuje. Pretvaranjem zadruga u preduzeća,ili njihovo pripajanje preduzećima,naročitojekarakterističnouvremesmenavlasti2000.godine”,navodiĐorđeBugarin.Ovapljačkaimalajeciljda,za
radsitnihinteresazaposlenihuzadrugamaikrupnihinteresanovobogataša,definitivnoponištivek ipodugu ideju i tradiciju zadrugarstvana jugoslovenskim, odnosno srpskim prostorima. Ali odluka SkupštineSrbijeinovedemokratskevlasti, nakon promena 2000. godine,kojomzaustavljadaljuprimenuZakonaosvojinskojtransformacijikojijedonelabivšavlast,donositrenutnoolakšanjealiizahtevaoprezdasenovimrešenjimaiznovogZakono privatizaciji (donetog 2001. godine) ne legalizuju već učinjene iliomogućenovepljačke.Međutim,malo je učinjeno na onom što
se tražilo, a to je da država očistievidencijeo takozvanojdruštvenojsvojiniodsvihdrugih,ustavomgarantovanih, svojina koje su zaradsocijalističkog preobražaja bivšenam države nazivane društvenomsvojinom.Kaodaništanijeurađeno, a samo se društvena pretvaraudržavnu svojinu,pa jenadelu ičetvrta pljačka zadružne, odnosnoseljačkeimovine.
Vraćanjeimovine?
Dabisetranzicijaiprivatizacijaizvelaiolekorektnoiuovojoblasti,rethodno se imovina mora vratitisvim ranijim vlasnicima kojima jeoduzetanarazličitenačine.Utakve
vlasnikespadajuizadrugeizadrugari. Vraćanjem imovine zadrugamaonasevraćaselima imoradaomogućinjihovrazvoj.Računasedapravihze
mljoradničkihzadrugadanasimauzemlji oko400, ada jošdvaputatolikoimaorganizacijakojenosetoime,austvarisumale trgovinskefirme,odnosnopreduzeća.Zadruge u Jugoslaviji, u drugoj
polovini XX veka, bile su instrumentu rukamadržave i služile zasprovođenje državne politike i upoljoprivrediiudrugimprivrednimoblastima.UposlednjojdecenijiXXveka pokušale su da se otrgnu iztog smrtonosnog zagrljaja. U timpokušajimanisudovoljnouspelejersu i dalje, zbognevraćanja zadružne imovine, bile zavisne od socijalističkevlasti.Promenjenaje itavlast demokratskim promenama u2000.godini,azadrugarimasenijepoboljšaopoložaj.Akolikojezadrugarstvopotreb
no na ovim prostorima, ukazuje ičinjenicadajeformiranvelikihbrojnovihzadrugakojenisugubilevremena rešavanju povraćaja zadružneimovine.Mnogeodovihzadruga postale su uspešna alternativa„starimzadrugama”koje,pritisnutebremenomprošlosti,ponajvišeposlujuuuslovimakrizepoverenja,bezdovoljnoambicije
zaposlenih,aposebnorukovodećihljudi,daučineiskorakkaotvorenojtržišnojprivredi.Zadrugeunovimuslovima, tre
ba da omoguće pravim, poštenim,iskrenimdomaćinimadakaozadrugarikroznjih iskažusvojestvarneekonomske,socijalneidrugepotrebe.Teinteresemoguostvaritisamoupravljači zadružnom imovinom izadružnimposlovima.Jerzaposleniu zadrugama su samo činovnici, aneizadrugari! (2012.g.)
Strahodbogatihseljaka!Zadrugeizadrugariuveksubilipodprismotrompartijskevlasti.Zbogopstrukcijelokalnihvlastinizakoninisuomogućilivraćanjezadružneimovinekojajeprenetaprvoudruštvenu,posleiudržavnusvojinu,dabisezatimpreduzeća,iakoimajutitulare,ponovoprivatizovala
Kod zemljoradnika u Vojvodinipostojistrahdapreko130.000hektarapoljoprivrednogzemljištauzadružnojsvojini,kojejeusastavudruštvenihpreduzeća,budeprodatonatenderimailiaukcijama,samozatoštosudecenijamanapogrešannačinvođeneknjigeposednika i nisu blagovremenookončanisudskisporovi.ČašažučiprelilaseonogmomentakadajeRepubličkaAgencijazaprivatizaciju objavila prodaju velikihpoljoprivrednih preduzeća: Jedinstva u Apatinu, Napretka uStarojPazovi,AgrounijeuInđiji,Poleta u Hrtkovcima, Save Kovačevića uVrbasu i Vršačkih vinogradauVršcu.Uvidomuimovinuovihpreduzećaustanovljenojedaposedujuzemljištekojesevodikaodruštveno,austvarije
vlasništvozadruga.Praktično,država je prodavala imovinu kojajeusudskomsporu izmeđuzadrugakaovlasnikaipreduzeća,kojasubilisamokorisnicisporneimovine.Takosezadružnaimovinaizla
galaprodajiiakojetousuprotnostisustavnim izakonskimrešenjima,paisasaveznimZakonomozadrugama iz1996.godine.Uovomzakonuseističedase„zadružnasvojinaobrazujeiz…sredstavaostvarenihradomiposlovanjemzadruge…”Iztogaproizlazii obaveza da se imovina ranijihzadruga, koja je organizacionimi statusnim promenama prenetabez naknade drugim korisnicima(koji nisu zadruga) mora vratitizadrugamačijajetobilaimovina.Alitojepravaretkost.
Rasprodaje
512. avgust 2016.
IZ LO KAL NIH SA MO U PRA VA
GA ZDIN STVA
SREMSKA
POLJOPRIVREDA
Projekat„Boljeznanjezaboljeimanje–čitajdabiznao“realizovanuzsufinansiranjeOpštineInđija
Je dan od naj u spe šni jih od ga jivačasvinjauSremuSlobodan Milojević iz Kuzmina koji se
ovimposlombavivećtriipodecenije,kažedajeuvozsvinjskogmesa uništio naše svinjarstvo pa akohoćemodaseponovoproizvodevećekoličine,kaoidautovuključimoimladeljude,trebanovofinansiranjeutovilište,prasilište,repromaterijal.Veliki je uvoz iz inostranstva,
alinikonećedakažedafarmeriudrugim državama imaju podsticaje da se bave svinjarstvom, a miihnemamo.Stočariočekujupomoćdržaveuobnovi iproširenjuproizvodnjei izgradnjicentarazaodgojprasadi ikrmača,dabisenapunilisadavećprazniobori.Jasam35godinauovomposlu, imamsvojih35 jutara zemlje i radim jošneštouarendu.Biosamdvaputanarazgovoruu“Mitrosu”,prviputdoksefabrikajošgradilaidrugiputpozavršetkusklapanjamašina,aliništakonkretnonismodogovorili.Svetomeni kao proizvođaču izgleda lepo,odgovarajuminjihoviuslovijeronitražeklasnusvinju,alikoličinukoju oni tražemi jednostavno nemamo.Jer,podsticajikojestočariuSrbiji dobijaju za proizvodnju svinja toliko sumali da su većmnogiodustaliodgajenjapamislimdaurkoso svinja neće biti – sa ogorčenjem priča Milivojević i dodaje
da iza seljakauSremune stoji nirepublička, ni pokrajinska vlada. Kako kaže, iako se njegova generacija većdecenijamaunazadbavipoljoprivredom, njegov sin od 24godineće,ukolikoseovakavtrendnastavi, da napusti zemlju i to jeonoštomunajtežepada.Politikomseuovojporodicini
kadnikonijebavio i tomene interesuje.Mene interesujesamodamojsinovdemožedaživiodsvograda, a to izgleda neće moći. Jer,akovamkažemdasamod1.de
cembraprošlegodinedomajaovegodinepredao146“meteri”mesa,alidaiporedtogaštosumojiprasićiimojahranaodprodajenemamnikakvezaradeistalnosamnagubitku, sve će vam biti jasno kakoseljakdanasživi–kažeSlobodanidodajedaganajvišebolištoomladinanapuštaovuzemlju iodlaziusvet,“trbuhomzakruhom”.Ovaj uzgajivač svinja iz Kuzmi
nakažedasenikadadosadanijezadužio,dajesvestekaoisključivosopstvenim radom, ali da je sada
postaovelikipesimistaidanevididaćezaseljakedoćinekiboljidanii do da je:Akomladiljudi,radnosposobni,
oduodavde,nećesevišenikadanivratitiizbogtogasamvelikipesimi
sta.Tomenajvišeboli,toštosenevidi budućnost zamlade, jermenivišenijebitnamojabudućnost,negonjihova. S.Mihajlović Foto:M.Mileusnić
Stvaraju se pravni preduslovi da nadležni u SremskojMitrovici ubiranjem roda sa
nelegalno zasejanih državnih njivana svom području ostvare kakvotakvo obezšetećenje i upute znaknekimpotencijalnimkorisnicimadana takav način više nećemoći daseostvarikorist.Naime,najulskojsednici Skupštine grada SremskaMitrovicaodbornicisudoneliodlukuo postupku skidanja useva sa poljoprivrednog zemljišta u državnojsvojini kojim raspolaže i upravljaRepublikaSrbijaprekoministarstvanadležnogzaposlovepoljoprivrede,
a koje se nalazi na teritoriji ovoggrada. Inspekcijski podaci govoredajevišeod30hektaratakvogzemljištautrikatastarskeopštine,utrisela,zasejanosojom.Radiseopovršinamačijikorisnicisuušliunjivezasejaliihanisuiskoristilimogućnostkojaimjedanaposebnomuredbomda se prijave i reše problemvansudskimporavnanjem. Usvojena je odluka kojom se
regulište postupak skidanja usevasa poljoprivrednog zemljišta u državnoj svojini usledkorišćenja togzemljištabezpravnogosnova.Nakon ove odluke nadležni u gradu
ćemoćidaskinuusevesapoljoprivrednogzemljištakojejeuzurpirano, a čiji se korisnici nisu prijaviliudatomroku.Toznačidanećemodozvolitidanikouzurpirazemljištekojegraddajeu zakup,a čiji vlasnikjedržava.Moramosvestavitiuisturavan,jernemožebitidajedniplaćaju,adrugine.Sredstvakojaćemodobitiskidanjemusevasatezemljećemousmetitiugradskeprojekte komentarisao je donetuodlukuinjeneciljevegradonačelnikVladimirPetković. Pod postupkom skidanja use
va se podrazumevaju radnje kojesprovodenadležni organi grada saciljem zaštite interesa RepublikeSrbije nad poljoprivrednim zemljištem u državnoj svojini. Postupakskidanjausevaobuhvata:skidanje,transport, skladištenje i prodajuuseva u skladu sa ovomodlukom.Ovaj postupak će se vršiti kaomera obezbeđenja naplate naknadezakorišćenjepoljoprivrednog zemljišta u državnoj svojinibez pravnog osnova. PostupakćesesprovoditipoduslovomdajenadležniorgangradaSremskaMitrovica doneo akt iz člana 62.stav 5. Zakona o poljoprivrednomzemljištu,odnosnoodlukuizčlana62.stav6.Zakonaopoljoprivrednomzemljištu.
Premaodredbamausvojeneodluke skidanje useva obavljaće seperiodično, po dospeću useva zaberbu žetvu. Taj posao će seobavljati uz tehničku i logističku podršku poljočuvarske službe,ovlašćenih licaMUPa, predstavnikaKomisije za izradugodišnjegprograma zaštite, uređenja i korišćenjapoljoprivrednog zemljištaudržavnojsvojinigradaSremskaMitrovica geodetske struke i poljoprivrednog inspektora. Za realizaciju odredabaodlukebiće formiranaradnagrupaodtričlana.Skidanje i prodaja useva će sevršitinateretlicakojekoristipoljoprivredno zemljište u državnoj
svojinibezpravnogosnova,aakoseradionepoznatomlicunateretgrada SremskaMitrovica iz sredstavaobezbeđenihubudžetugradaSremskaMitrovica.Aktuelnaodlukagovori daljeda
ćesepožnjeveni–ubraniusevisaskidanjem, bez uskladištenja, bitipredati licukojedokažeda jevlasnik useva pod uslovom da izmiriobavezu plaćanja naknade za korišćenje poljoprivrednog zemljištabez pravnog osnova, u skladu saZakonom o poljoprivrednom zemljištu,isvedrugetroškovekojisunastali u ovom postupku. Ukolikoto lice nedokažeda jevlasnik iliukolikosevlasnikusevanepojavi,požnjeveni usevibićeuskladišteniuregistrovanimskladištima,premapropisima o skladištenju i čuvanjupoljoprivrednih proizvoda o čemuće se starati radna grupa iz člana4.oveodluke,stojiuzostalouovojodluci,navodiseuovojodluci.Budućidajenauzurpiranimpo
vršinama zasejana soja čija žetvapredstoji doneta odluka je jedanod preduslova za postupak skidanje takvih useva. Kako saznajemouGradskojupravizapoljoprivreduonisudužni idasprovedupostupak javne nabavke za odrađivanjetogposla. S.Đ.
SREMSKAMITROVICA•TRAGOMSKUPŠTINSKEODLUKEOPOSTUPKUSKIDANjAUSEVASAPOLjOPRIVREDNOGZEMLjIŠTAUDRŽAVNOjSVOjINI
ZaštitausevaoduzurpatoraNapodručjutrikatastarskeopštineinspekcijskikonstatovanauzurpacijapreko30hektaradržavnogpoljoprivrednogzemljištasakogaćeuskorobitiskinutrod.Tojenačinobeštećenja,aliipotvrdadasenećedozvolitinelegalnokorišćenjedržavnogzemljišta
VladimirPetković,gradonačelnik
Skupštinagradausvojilaodlukudaskinerodsauzurpiranihpovršina
KUZMIN•SLOBODANMILOjEVIĆ,ODGAjIVAČSVINjA
MnogivećodustajuodovogposlaPodsticajikojestočariuSrbijidobijajuzaproizvodnjusvinjatolikosumalidasuvećmnogiodustaliodgajenja,pasvinjanećebiti,anašesvinjarstvojeuništiouvozmesa–kažeSlobodanMilojević,svinjarizKuzmina
Imam zaokružen tov: svoje krmače, prasice, svoju hranu igodišnjeisporučimnegdeoko400komadasvinja.Izrazgovorau“Mitrosu”shvatiosamdaoniradenadrugačiji način, odnosno da nećeotkupljivati po kilaži već po mesnatoj jedinici, što meni odgovara.Hladnailitoplapolutka,trebalobidabudeod54do56procenatamesnatosti i onda bi za nju cena
bila160dinarakilogram.Tojedobroitunemaproblema,akobudeusklađenacenakukuruzaiprasadidabismoimalimakarpozitivnunulu.Nećemomituimatizaradujerseodživogsvinjčetaodbijaneštooko 20 do 25 kilograma žive vagedabisedobilatraženapolutkakakohoće“Mitros”daotkupljuje–kažeSlobodanMilojević,uzgajivačsvinjaizKuzmina.
SlobodanMilivojević:zaradaodsvinjarstvajeminimalna
FarmerSlobodanMilojevićkomentariše da je cena žive vagetovljenikatridanabila190dinara,alidajeondapočeladapada.–Cenakilogramaživevageto
vljenikaod190dinaragotovodajerealnaidaomogućavastočarimadatovesvinjeibudunavišeodpozitivnenule.Međutim,cenaod115dinaranijezastočarebi
laisplativajersnjomnisumoglidasepokriju i ona jedoveladosmanjenjatovauSremu.Stolikoniskomcenomsvakistočarbiojenagubitkuizmeđu5.000i6.000dinarapo tovljeniku.No, sasvimjeizvesnodaćedržavaraznimintervencijamaoboritisadašnjucenutovljenikaidaćestočariopetimatisamoštete.
Cenaod190dinarajerealna
Osaradnjisa„Mitrosom“
6 12. avgust 2016.
U ŽI ŽI IN TE RE SO VA NJA
SREMSKA
POLJOPRIVREDA
Do bar obra zov ni si stem za bu duće ge ne ra ci je po ljo pri vred ni ka, na du ži rok, uz po dr šku ko ju
pru ža efi ka san si stem sa ve to dav stva i pri me nje nih is tra ži va nja je naj br ži na čin da se po pra ve ključ ni ele men ti uspe šno sti po ljo pri vred ne pro iz vod nje – upra vlja nje, pro da ja, teh nič ka efika snost i mo guć nost pra će nja po re kla pro iz vo da, is ti če dr Sne ža na Jan ko vić. Da bi bi li uspe šni u sve oštri joj kon kuren ci ji na tr ži štu, na ro či to u EU, po ljopri vred ni pro iz vo đa či mo ra ju da bu du in for mi sa ni i edu ko va ni da bi po bolj šali teh nič ku efi ka snost, kva li tet i standar di za ci ju pro iz vo da, a isto vre me no raz vi li upra vljač ke i tr ži šne spo sob nosti. Po ljo pri vred ni ci u Sr bi ji do zna nja i in for ma ci ja u po ljo pri vre di mo gu doći kroz re dov no ško lo va nje, kao i kroz si stem in for ma ci ja po ljo pri vred nih save to dav nih slu žbi (PSS). Pre nos znanja do po ljo pri vred nih pro iz vo đa ča i bu du ćih po ljo pri vred ni ka, pre ko po ljopri vred ne sa ve to dav ne slu žbe u ci lju po ve ća nja pro fi ta bil no sti i ko nu rentno sti po ljo pri vred ne pro iz vod nje je je dan od osnov nih pred u slo va raz vo ja po ljo pri vre de u Sr bi ji. Po ljo pri vred no sa ve to dav stvo ima za cilj da re ša va pro ble me lju di, tj. sta nov ni štva ko je se ba vi po ljo pri vred nom pro iz vod njom ili ru ral nom eko no mi jom, kao i da služi in te re su dr ža ve. Sa ve to dav stvo je u osno vi ve za no za pre nos teh no lo gije i zna nja od is tra ži vač kih in sti tu ci ja do po ljo pri vred nih pro iz vo đa ča. Za top uka zu je mo na po sto je ći obra zov ni sistem u po ljo pri vre di, kao i mo guć nosti una pre đe nja po je di nih seg me na ta ovog si ste ma u skla du sa svet skim i evrop skim tren do vi ma, po seb no kroz pri me nu mo de la ne for mal ne edu ka cije i „ško le u po lju“ za po ljo pri vred ni ke
(FFS) i uče ni ke sred njih po ljo pri vrednih ško la (SFS).
Za bri nja va ju ći po da ci
Obra zo va njem se o skog sta nov ništva i pri me nom na uč nih do stig nu ća tre ba lo bi da una pre di mo pro iz vod ni, teh no lo ški, eko nom ski i so ci jal ni polo žaj se la i da spre či mo pro du blja vanje nje go vog sa da šnjog za o sta ja nja. Obra zo va nje ka dro va mo ra da pod razu me va upo zna va nje i op štu in for misa nost u svim ni vo i ma ško lo va nja, od osnov ne ško le do fa kul te ta. Osim ši rih dru štve nih i eko nom skih pret po stavki, raz voj od go va ra ju ćih struč nih službi, so ci ja li za ci ja pro iz vo đa ča u obla sti pri mar ne po ljo pri vre de i za šti te bi lja, pred sta vlja va žan pred u slov uspe ha u im ple men ta ci ji no vih teh no lo ških reše nja ko ja se u ovoj obla sti još oče kuju. Neo p hod na je do bra ko or di na ci ja i per ma nent no usa vr ša va nje ka dr o va sa li cen com. Re a li za ci jom na uč no istra ži vač kog ra da stva ra se i po ve ća va kvan tum zna nja, ne la ič kog već na učnog i za ko no mer nog. Da kle, sa zna nje o ne če mu re zul tat je is tra ži va nja, a ti re zul ta ti i sa zna nja, ma nja ili ve ća, epo hal na ili mi nor na, aku mu li ra ju se i stva ra ju na u ku, a za tim se sla žu i nado pu nju ju ve li ku za jed nič ku i ne de ljivu svet sku na uč nu ri zni cu.
Ste pen obra zo va nja se o skog stanov ni štva je za bri nja va ju će ni zak: u ka te go ri ji "osta lih" na se lja (se o ska i pri grad ska na se lja), 36,3 od sto stanov ni ka ne ma za vr še nu osnov nu školu (sa mo kod žen skog sta nov ni štva taj pro ce nat je 44,2 od sto), 28,7 od sto ima sa mo osnov nu ško lu, a to znači da 65 od sto sta nov ni ka se la ne ma ni ka kvo pro fe si o nal no obra zo va nje, a
kod žen skog sta nov ni štva to je 71,7 od sto (po da ci iz po pi sa sta nov ni štva 2002. go di ne). Ovo su po da ci za ce linu po pu la ci je, a na rav no za mla đe gene ra ci je su ti po da ci mno go po volj ni ji, ali još uvek u uz ra snoj gru pi ko ja sada ima iz me đu 4550 go di na. Vi še od jed ne de se ti ne ne ma osnov nu ško lu, oko jed ne tre ći ne ima sa mo osnov nu ško lu, a tek ne što iz nad po lo vi ne ima ne ko pro fe si o nal no obra zo va nje. Ukoli ko bi sa da pra vi li ana li zu ve ro vat no bi bi la bli ska 2002. Go di ni. Da kle, potreb na je kom pet na re form na agrar ne po li ti ke I obra zo va nja na se lu. To je i put za spa sa va nje se la, po ljo pri vre de i Sr bi je u ce li ni’’, ka že dr Mi lo van Mitro vić, pro fe sor na be o grad skom Pravnom fa kul te tu.
Ka da go vo ri mo o po ljo pri vre di, se lu i pro iz vod nji hra ne (mo der ne pre hrambe ne teh no lo gi je), do šlo je vre me ko je tra ži naj kva li tet ni je ka dr o ve, naj sa vreme ni ju opre mu, naj sa vre me ni je "vi so ke stan dar de", a to ni je mo gu će ostva ri ti bez vi so ko raz vi je ne po ljo pri vred ne nau ke i teh no lo gi je ko ja mo ra bi ti na svetskom ni vou i raz vi je nog si ste ma obrazo va nja na svim ni vo i ma od osmo go dišnje ško le do uni ver zi te ta, kao jed nog od naj e fi ka sni jih ob li ka tran sfe ra zna nja do ze mljo rad ni ka, do da je Mi tro vić. Da bi se ovo mo glo re a li zo va ti, po treb no je raz vi ti pro gra me ko ji će obez be di ti održi vu pro iz vod nju i upra vlja nje bi o lo škim re sur si ma iz njiv skih, šum skih i vo de nih eko si ste ma. Za re a li za ci ju na pred iz netog neo p hod no je iz vr ši ti struk tu ral ne "pro me ne" na uč nog i obra zov nog proce sa, re or ga ni za ci ju na uč nih i obra zovnih in sti tu ci ja i ob no vu na uč nog i nastav nog ka dra.
Glo ba li za ci ja se ši ri
Na u ka na Za pa du uvek je ima la izra zi to prag ma ti čan ka rak ter. To se poseb no od no si na Ame ri ku ko ja je zahva lju ju ći, pre sve ga, na u ci, teh ni ci i ino va ci ja ma po sta la na uč na, voj na i eko nom ska si la bez prem ca u isto ri ji. U Ame ri ci ni je do volj no bi ti na uč nik, prona la zač već iz u mi telj (in ven tor) ne čeg prak tič nog, ču lo se na sku pu. Nji ho voj in du stri ji i pri vre di po treb ni su re sur si ce le pla ne te. Ma te ri jal ni po lo žaj po ljopri vred no sa ve to dav nih struč nih slu žbi ni je na po treb nom ni vou, a što ko či br ži tran sfer zna nja. Od re đe ni broj po ljopri vred no sa ve to dav nih struč nih slu žbi ne ma ade kvat nu svo ju in fra struk turu, la bo ra to ri je, la bo ra to rij sku opre mu i dru ga neo p hod na teh nič ka sred stva
za nor mal no funk ci o ni sa nje i re ša va nje na go mi la nih pro ble ma na se lu.
Ka da ana li zi ra mo na uč ne, obra zov ne i struč ne in sti tu ci je iz obla sti po ljo privre de i pre hram be nih teh no lo gi ja, može mo kon sta to va ti da u do sa da šnjem pe ri o du ni je po klo nje na do volj na pažnja prog no znoiz ve štaj nim slu žba ma na ni vou Re pu bli ke Sr bi je, ko je ima ju iz u zet no va žan zna čaj to kom ve ge ta ci je kod bilj ne pro iz vod nje i tra jan za da tak u sto čar skoj pro iz vod nji. Kon cept or gani zo va nja prog no znoiz ve štaj nih slu žbi tre ba osmi sli ti ta ko da one bu du na Univer zi te ti ma u jed nom sin hro ni zo va nom si ste mu na ni vou Re pu bli ke Sr bi je. Da bi na ša se la i pro iz vod nja hra ne u nji ma kre nu la na pred, neo pod ne su ko re ni te pro me ne. No vim zna njem, no vim tehno lo gi ja ma uz mlad i obra zo van ka dar, je di no mo že mo me nja ti su mor nu sli ku na ših se la.
Do bri uslo vi i ni ski pri no si
Na ša ze mlja po red po volj nih eko loških uslo va za uspe šnu po ljo pri vrednu pro iz vod nju ima naj ni že pri no se i ni sku efi ka snost u od no su na druge ze mlje EU. Me re ko je su do sa da pred u ze te ni su po mo gle da se spreči od la zak mla dih sa se la. Sek tor za ko ji je ve za no 1,8 mi li o na sta nov ni ka ili go to vo če tvr ti na sta nov ni štva ne mo že se i da lje dr ža ti na mar gi ni li ste pri o ri te ta. Po seb no za bri nja va obrazov na struk tu ra na se lu, ko ja go vo ri da je na se lu sa mo onaj ko ji mo ra tu da bu de. Pri klju či va njem Sr bi je bolonj skom si ste mu obra zo va nja ima mo hi per pro duk ci ju vi so ko o bra zo va nih u svim na uč nim obla sti ma, pa i u obla sti po ljo pri vre de. Ta ko da smo se na šli u si tu a ci ji da ima mo hi lja de agro no ma ko ji če ka ju svo je za po sle nje, ne ki od njih u gra du, a ko ji ni su ospo so blje ni (ve ći na od njih) da sa mi za poč nu ne ki po sao ve zan za agrar ni sek tor.
,,Pro me ne su neo p hod ne u vi so koo bra zov nom si ste mu, po treb no je vi še prak tič ne na sta ve, na ro či to u stru kovnim vi so kim ško la ma. S ob zi rom da i po ljo pri vre da mo že bi ti mul ti funk ci onal na, ona ni je ve za na sa mo za primar nu po ljo pri vred nu pro iz vod nju već i za pre ra du, tu ri zam, tr go vi nu, mar ke ting, za šti tu ži vot ne sre di ne, infor ma ci o ne teh no lo gi je... Tre ba da se po nu de stu dij ski pro gra mi ko ji će pove za ti po ljo pri vre du i ove na uč ne disci pli ne či me će po ra sti in te re so va nje stu de na ta za agro nom sku stru ku, jer
se či ni da je mla di ma sve dru štve no pri hva tlji vi je za ni ma nje ne go da se ba ve pri mar nom pro iz vod njom. Pri menom ovih me ra po ve ća će se mo gućnost za za po šlja va nje mla dih na se lu, što je do sa da bio go ru ći pro blem. Ako ni je re al no oče ki va ti ma sov ni po vratak mla dih na se lo, op sta nak onih ko ji su se tu za te kli mo guć je sa mo kroz si stem me ra ru ral nog raz vo ja ko ji ma će se sma nji ti raz li ka u kva li te tu živo ta lju di na se lu i u gra du, re kla je pro fe sor dr Ve ra Mi lo še vić iz Vi so ke po ljo pri vred ne ško le u Šap cu.
Bu duć nost i pro fe si o na li za ci ja
Bu duć nost srp ske po ljo pri vre de po seb no kod ze mljo rad nič kih ga zdinsta va (ima ih vi še od 628.000 u Srbi ji) kao nje nog do mi nant nog ob li ka or ga ni za ci je upra vo za vi si od pro fe sio na li za ci je po ljo pri vred nog za ni ma nja od no sno po di za nja ni voa i una pre đenja op šteg i struč nog obra zo va nja poljo pri vred nog pro iz vo đa ča. Sred nješkol sko po ljo pri vred no obra zo va nje tre ba da obez be di sva kom po jed ni cu da stek ne zna nja, ve šti ne i sta vo ve – struč ne kom pe ten ci je ra di efi ka snijeg uklju če nja u svet ra da i na sta vak ško lo va nja. Da bi is pu ni le svo ju mi siju po ljo pr vred ne ško le mo ra ju stvo riti neo p hod ne uslo ve za rad po seb no za iz vo đe nje prak tič ne na sta ve kao jed nog od ključ nih de lo va na stav nog pro ce sa.Zbog sta nja u srp skoj poljo pri vre di sve ma nji broj uče ni ka se opre de lju je za upis u po ljo pri vred ne ško le, od no sno sve je ma nja za in te reso va nost za ba vlje nje po ljo pri vred nom pro iz vod njom. Ta ko đe je ne do volj no ko ri šće nje re sur sa u obra zo va nju odra slih za pri me nu no vih teh nič kotehno lo ških re še nja. Da bi po ljo pri ved ne ško le mo gle da is pu ne svo ju mi si ju jedan od uslo va je opre de lje nje i iz bor po ljo pri ve nog za ni ma nja uče ni ka. Da bi se to de si lo dr ža va mo ra re a fir misa ti po ljo pri vred no za ni ma nje i uči ni ti ga pro fi ta bil nim i dru štve no vred no vanim kroz ve ća ula ga nja u raz voj se la i po ljo pri vre de či me bi se po bolj šao eko nom ski, so ci jal ni i kul tur ni po lo žaj po ljo pri vred nih pro iz vo đa ča a sa mim tim i se la od no sno ta da bi se ve ći broj mla dih struč nih lju di opre de lio za ba vlje nje ovom de lat no šću mi šlje nje je Mi la na Ga ji ća, di rek to ra Po ljo privred ne ško le sa do mom uče ni ka „Valje vo’’ u Va lje vu.
(Na sta vi će se)
OBRA ZO VA NJE ZA MO DER NU PO LJO PRI VRE DU U SR BI JI
Ni zak ste pen obra zo va nja se o skog sta nov ni štvaU ka te go ri ji "osta lih" na se lja (se o ska i pri grad ska na se lja), 36,3 od sto sta nov ni ka ne ma za vr še nu osnov nu ško lu (sa mo kod žen skog sta nov ni štva taj pro ce nat je 44,2 od sto), 28,7 od sto ima sa mo osnov nu ško lu, a to zna či da 65 od sto sta nov ni ka se la ne ma ni ka kvo pro fe si o nal no obra zo va nje, a kod žen skog sta nov ni štva to je 71,7 od sto, po da ci su iz po pi sa sta nov ni štva 2002. go di ne
Pi še: Bra ni slav Gu lan
Ve li ki broj se la u Sr bi ji na la zi se u fa zi ne sta ja nja. Naj ve će pro pa danje se la je pri sut no u brd skopla ninskim re gi o ni ma Sr bi je. Stal no se pove ća va broj sta rač kih do ma ćin sta va i ra pid no od la že nje mla dih sa se la. Ne do volj na su ula ga nja dru štve ne za jed ni ce u raz voj se la i po ljo privre de. Iz ra že na je ne do volj na pisme nost kod se o skog sta nov ni štva. Se o skom sta nov ni štvu ne do sta ju zdrav stve ne usta no ve, vr ti ći, po šte, in fra struk tur ni objek ti (pu te vi), domo vi kul tu re i mno go če ga dru gog za nor ma lan raz voj se la i osta nak mla dih na se lu. Dr ža va Sr bi ja mo ra da na pra vi no vu stra te gi ju, sa akci op nim pla nom ko ji bi se od mah pri me nji vao, za opo ra vak se la, naro či to u fi nan sij skom po gle du. Ho
ri zon tal no i ver ti kal no udru ži va nje se lja na je neo p ho dan pred u slov da bi oni svo jim ini ci ja ti va ma po krenu li pro me ne u po zi tiv nom prav cu. Jer, sa ne sta ja njem se la, ne sta je i Sr bi ja. Na sta vlja se da lje pro pa danje se la u Sr bi ji, u ko ji ma ži vi 40,5 od sto od ukup nog sta nov ni štva. Od 4.709 na se lja, od no sno se la, njih pre ko 1.200 na la zi se u fa zi ne staja nja (1.034 na se lja ima ju ma nje od po 100 ži te lja). Po da tak da je pre ko 50.000 pra znih ku ća u se o skim nase lji ma i da u još 150.000 njih trenut no ni ko ne ži vi, do volj no go vo ri o od u mi ra nju se la. Po štu ne ma 2.000 se la. Ve lik broj se la je i bez zdravstve ne usta no ve. Po sto ji još i bez broj po ka za te lja ko ji upe ča tlji vo go vo re o pro pa da nju se la.
Po ljo pri vred na ško la Va lje vo
Ne sta ja nje Sr bi je
Po ljo pri vred ni fa kul tet u No vom Sa du
712. avgust 2016.
AK TU EL NO STI
SREMSKA
POLJOPRIVREDA
S obzirom da je žetva pšeniceodavnozavršenaauskoroseočekuježetvakukuruza,nad
ležni iz Zemljoradničke zadruge uInđiji sumiraju učinak i prave planovezadaljiposao.PremarečimadirektoraMilošaBožića,zadrugarisu zadovoljni obavljenim poslom iprinosima,pasepripremajuzajesenjeradove.Žetva je prošla vrlo dobro jer
nasjevremeposlužiloaprinosisunegdeuprosekutri tonepo jutru.ŠtosetičekvalitetapšenicemožemobitizadovoljnipočinjepričudirektorZZ„Inđija“ikaže:Onoštomučisvepoljoprivred
nikejestecena,kojajeneštomanjaalisudećipoprilikamavidimdaćedoćidopovećanja.Većjeuobičajenapraksadasuceneužetvimale,alisiguransamdaćesezamesecilidvaitopromeniti.Zemljoradničkazadruga„Inđija“ima
ugovoresaoko40zadrugara,aradiseopovršinamaodoko100hektara.Rečjeomalimzadrugarimakoji
raspolažusazemljomuprosekuodpetdodesetjutara.Doovegodinesmo uglavnomugovarali proizvodnjupšenice,aodovegodineineštomalo kukuruza. Radi se o površiniod50hektara,anašizadrugarisudobili povoljno seme za kukuruz,paimjesetvanatajnačinbilajednostavnija inaravno jeftinija kažedirektor.Napravilismoodličnusaradnju,ljudisepolakorazdužujua u prethodnom periodu smo davali robu i đubrivo u paritetu. Sveidesvojimredovnimtokomtakodamožemorećidasmozadovoljniposlovanjemzadruge.ZemljoradničkazadrugaizInđije
imaveomadugutradiciju,aprema
nekim podacima smatra se da jepostojalajošprerataidajetokomgodinavišeputamenjalanaziv.Uoblikuukakvomjedanaspostojiod1995.godine ibrojioko40članova zadrugara i kooperanata i šestzaposlenih. Osnovno opredeljenjezadruge jeste pomoćmalim poljoprivrednimproizvođačima,odnosnopodrškaprilikomnabavkesemena,đubrivaineophodnogpoljoprivrednogmaterijala. Mi postojimo zbog njih, kako
bismoimbarnanekinačinolakšaliproizvodnju iposao,a sadrugestraneisamazadruganatajnačinostvaruje određeni profit. Poljoprivrednici dobijajudeklarisanu robu,a zagarantovano im je seme i đubrivokojeplaćajutekkadaobavezposao,naglašavadirektor.Kako poručuje direktor zadru
ge, situacija u zadruzi se polakopopravlja,sobziromdasugodinamaimalifinansijskepoteškoće,auplanu im je da zakupemagacinskiprostor ilinekimanjisiloszaskladištenjerobe.
Nakonžetvepšenicepolakosepripremamozakukuruzkojijeudobromstanju,iakonebiškodilomalokiše.Formiraseklip,vlageima dovoljno iako tako ne deluje, te očekujemo dobre prinoseod ove poljoprivredne kulture.Videćemokadadođedoskidanjausevakakvaćesituacijabiti,nadamosenajboljem–optimistajedirektor.
KadajerečoimovinikojapripadaZZ„Inđija“,Božićističedajerečo zemlji površine 140 hektara sakojomraspolažu,zatimekonomijiuuliciVojvodePutnikaiprostorijamaukojimasezadruganalazi. Imali smo i više imovine, ali
smo tokom godina usled finansijskihproblemabiliprinuđenidaprodamo deo imovine. Na sreću rešili smo dugovanja, raspolažemo sa
nekim sredstvima koja pokušavamodaobrnemokrozpoljoprivrednuproizvodnjuinadamosedaćebitisveboljekažeBožićnakraju.
M.Balabanović
Pro je kat „Bo lje zna nje za boljeimanje–čitajdabiznao“realizovanuzsufinansiranje
OpštineInđija
Nakonzavršetkažetveu2015.godini,ukojojjesa589.000hektaradobijenoukupno2,4
miliona tona hlebnog zrna, ili 4,1tona po hektaru, do početka ovogodišnje žetve u svet je iz Srbijeizvezeno 789.389 tona pšenice.Ponajvišeujulu2015.godine,čak104.799 tona, a najmanje u junu2016. godine samo 28.699 tona.Pšenicasezaproteklihgodinudanaponajviše izvozila naKosovo,Makedoniju,BosnuiHercegovinu,Italiju, Albaniju, Hrvatsku, Sloveniju.PoredpšeniceutomvremenuizSrbiejjeusvetizvezenoi226.378tonabrašna.BrašnoizSrbijenajvišese izvozilo uBosnu iHercegovinu,CrnuGoru,Kosovo,Makedoniju,Albaniju,SlovenijuiHrvatsku.Prema procenama novosadske
,,Žitounije'', u Srbiji je završenaovogodišnja žetva na nešto većimpovršinama od prošlogodišnjih.Procenajedaćesesa595.000hektaradobitiukupno2.885.000tonapšenice.Takavrodizaliheobezbediće Srbiji, pored podmirenja domaćih potreba koje su na mesečnomnivouodoko120.000tona,damožeunarednihgodinuda izveze1.435.000tonapšenice,navodiGulan.PosebnointeresovanjezakupovinusvihtržišnihviškovapšeniceizSrbije,pokazalajeKina.Ovazemljajespremnačakdaunarednihdesetdo20godinaunapredfinansiraproizvodnjupšeniceuSrbiji,idatako
,,nazeleno''praktičnokupisveštobudu tržišni viškovi. To su ipak zasadasamo interesovanja,arazgovorisuutoku,navodiGulan.Dakle, Srbija je kraj ovogodi
šnje žetve, dočekala sa 300.000početnihzaliha,pasanovimrodomukupnoraspolažesa3.185.000tonapšenice.Procenajedanamjedajezasemepotrebno150.000tona,potrošnju u mlinovima 1.200.000tonaizastočnuhranuoko200.000tona. Novu žetvu u 2017. godinetrebadadočekamoisarezervamaodnajmanje200.000tona.Užetvijeučestvovaloi25.000kombajnaioko408.000traktora.Mehanizacijajezastarela,uprosekuima25godina,pajebiloigubitakaužetvi.Seljacinisuzadovoljnisacenom
pšenice,kojajemnogonižaodcenekukuruza, što se retkokaddešava.Sadsezakilogramdobijatekoko15dinara.Takoćeimbitipuniambari ipraznidžepovi.Preporukajedasežitoostaviuskladištaimamo ih zaoko trimiliona tona),pada se čeka eventualna veća cena.Inače, po računici Zadružnog savezaVojvodinecena troškovaproizvodnje kilograma pšenice iznosioko20dinara,pabitakozarađivalitekakobiimserodplatiopo22dinarapokilogramu.Državaseiovegodine oglušila o zahteve seljakada kupi deo roda za robne rezerve.Kadabiuzelioko200.000tonaiplatilipo17dinara,tobiuticalona
smirivanje tržišta i raspolo0ženjakodseljaka.Uostalom iulogarobnihrezervijedakupujekadasejaviviškovi,idaintervenišeakopšenicenemadovoljno.Međutim,onotusvojuuloguneispunjava. Jer,niprošlegodinenisukupovalipšenicuzarobnerezerve.Problemjeištosesvapšenicau
Srbijitrpaujedanambar.Nijerazvrstanapoklasama,pa tako ima iniskucenu,,aliilošugled.Usvetusevišekoristikaostočnahrana.Akoseuzimazaljudskuishranupotrebnojojjedostapoboljšivača.IzVladenajavljujudasjeutokuizradapravilnikzaotkuppšenicepoklasama.Daihpodsetimo,uSFRJjetaj
pravilnik postojao i primenjivao sesvedokraja1988.godine.Tadajenjegovaupotrebaprećutnoprestaladasekoristi.Odtadairastunezadovoljstvaseljaka,paora izSrbije,barkadajepšenicaupitanju.Prema poslednjim podacima
američkogMinistarstvapoljoprivrede,trendovinasvetskomtržištužitaricasusledeći: Procena svetske proizvodnje
pšeniceuek.2015/16god.735,39mil.tonaProcenasvetskepotrošnjepše
nice u ek. 2015/16 god. 716,14mil.tonaProcenasvetskihzalihapšenice
232,04mil.tona
Procenjeni podaci pokazuju izvestanmesečni rast iproizvodnjei zalihapšenice. Poslednjaprocenjena proizvodnja pšenice predstavlja najveću svetsku proizvodnju pšenice od 1993. godine (odkojegodineraspolažemosapodacima)a istaocenaseodnosi inazavršnezalihepšenice.Ovipodacinisuohrabrujućinizaproizvođačeivlasnikepšenice,anitizaproizvođačebrašna,štosesvakodnevno na tržištu pšenice i brašna iosetijerjeponudakonstantnovećaodtražnje.Toponajvišeiutičenaformiranjecenanatržištu.
B. G.
INĐIJA•AKTUELNOIZZEMLJORADNIČKEZADRUGE
Dolazeboljidanizazadrugu
MilošBožić,direktor
Prosečanrodpšenicebiojetritonepojutru
BEOGRAD•SVET,SRBIJAIPŠENICA
PuniambariipraznidžepoviOdprošlogodišnježetvedopočetkaubirannjapšeniceuovojgodini,izvezenoje789.328tonazrna.Poredtogaizvezenojei226.378tonabrašna-Zaizvoznamostaje1.435.000tonapšenice-KinazainteresovanazapšenicuizSrbije
ProblemjeištosesvapšenicauSrbijitrpaujedanambar
8 12. avgust 2016.
AK TU EL NO STI
SREMSKAMITROVICA•AKTIVNOSTIPOLJOPRIVREDNESTRUČNESLUŽBE"SREMSKAMITROVICA"
SREMSKA
POLJOPRIVREDA
Ka da kra jem ok to bra ove godinebudeokončanaaktuelnafazavelikogprojektameliora
cijepašnjakai livadakogafinansiraAPVojvodina,samonapodručjugradaSremskaMitrovicadostignutiefekatćebitipopravljanjesvojstavapašnjakailivadanaoko300hektara. Travanapašnjacima trebadabudezelenija,dadobijebujnostkakobisenatajnačinosiguralazelenahranaisenozastoku..Melioracijaijesteskupmerakoje
sesprovodesaciljempopravljanjafizičkih,hemijskihibiološkihosobina zemljišta, ali i stvaranja i održavanjaoptimalnogvod no va zdušnog režima zemljišta, radi obezbeđenja povoljnih uslova za rast i razvoj gajenih biljaka i postizanjestabilnihprinosaupoljoprivredinaobradivomzemljištu.Autonomna pokrajina Vojvodi
na, odnosno Pokrajinski sekretarijat za poljoprivredu, vodoprivredui šumarstvo je obezbedio sredstvaza realizaciju projekta pomenutena me ne u Voj vo di ni, a te ak tiv nosti realizujupoljoprivrednestručneslužbekojesukonkurisalenajavnipoziv na svojim područjima, objašnjavaŽarkoSuvić,direktorPoljoprivrednestručneslužbe“SremskaMitrovica”. Krajem prošle godinemi smo
bilimeđupoljoprivrednimstručnimslužbamakojesukonkurisalezata
sredstvaiodobrenanamjesumauiznosu od 2,98miliona dinara. Odtesumeodređenasredstvasunamenjenazanaknadu,aostalojezamelioraciju. Sve je ovo regulisanougovorom potpisanim krajem decembra 2015. godine a rok za realizacijuugovorenih radova jekrajoktobraovegodine–kažeSuvić.Poljoprivredna stručna služba
“Sremska Mitrovica” kao korisniksredstvaseugovoromobavezaladauradi agrohemijsku analizu zemljišta na odabranim pašnjacima premelioracije i nakonmelioracije, da
izda preporuku, vrši nabavku određenogmaterijala, vrši raspodelumaterijala u skladu sa elaboratomangažuje izvođača radovazamelioracijupašnjakailivadaipratiprimenumelioracionihmera. Za praćenjeprimenetihmerabilisudužnidaobezbedeprisustvosavetodavcakoji je bio obavezan da događaje pribeleži GPS uređajem i da gadostavidavaocusredstavaodnosnoPokrajinskomsekteraijatuzapoljoprivreduvodiprivreduišumarstvouNo vom Sa du.Mismosprovelisveštojetra
ženo ugovorom. U februaru smoizvršili javnunabavkumineralnogđubrivauree,nakontogasmopristupilirazbacivanjuđubrivanaoko300hektarapovršinepašnjakailivada u više katastarskih opština.U saradnji saGradskomupravomzapoljoprivreduSremskeMitrovi
ceodredilismokojisutopašnjaci–dodajedirektorPSS“SremskaMitrovica”.Pre razbacivanja đubriva ura
djenajeagrotehničkameraanalizezemljištadabiseodredilatačnakoličina uree koja treba da budebačenaštojetakođeobavezapougovorusaresornimpokrajinskimsekretarijatom.
Očekivani efekti ovog poslasupoboljšanjekvaliteta i bujnosti trave a oni su vidljivi, kaženašsagovornik.Osvemuovomeće Poljoprivredna stručna služba“SremskaMitrovica” podneti posebanizveštajdavaocusredstavazamelioracijupašnjakailivada.
S.Đ.
Ministarstvo državne uprave i lokalne samoupravenastavlјa promociju jedini
calokalnesamoupraveširomSrbijekrozprojekat „Srpska slagalica“(SerbianPuzzle)krozkojigradoviiopštineimajuprilikudasepredstavenanedelјnomnivoukroznekolikorazličitihtema(istorija,kultura,investicije,gastronomija...).Tako je u „Srpskoj slagalici“
predstavlјenaopštinaPećincičijisuuslovi za poslovanje privukli velikibroj renomiranih svetskih kompanija,gdejerealizovanovišeod50grinfildinvesticijavrednostistotinamilionaevraikojasapravomnosiepitet–mestoprosperiteta.Dobargeostrateškipoložajjeje
dan od najvažnijih preduslova zakreiranje povolјne klime za privlačenje investicija i razvoj privrede,štojeopštinaPećinciiskoristilakaoodskočnudaskui,zahvalјujućisna
žnoj logističkoj podršci, efikasnojadministraciji, maksimalno brzojusluzi prema svim privrednim subjektima,izborilasezamestoliderauprivlačenjuinvesticija.Opština je ustanovlјena 1960.
godine od perifernih delova bivšihsrezova Ruma, Stara Pazova i Zemun. Lep i miran porodični životgarantuje,poredindustrijskog,privrednogipolјoprivrednograzvoja,iuređeniorganizovanjavniživot,ispunjenraznovrsnimkulturnoumetničkim,edukativnimizabavnimsadržajima, kao i sistemska briga ograđanima.Dobrodošlicuupredeogdesegr
leSavaiObedskabara,srednjii21.vek, priroda i istorija, požele vammeštani zanimlјivih sudbina, a večitaharmonijaineraskidivizagrlјajObedskebare i rekeSave,boje tupitomu ravnicu donjeg Srema nežnimpastelimamirnih,moćnihvo
denihpovršinairaskošnihšumskihprostranstava.Samo u toj opštini turisti mogu
daobiđuSrpskimuzejhlebaJeremija,osnivačaiidejnogtvorca,sprskogslikaraSlobodanaJeremića.RođenjeuŠapcugdejeproveodetinjstvoiškolovaose,aposlenekolikogodinaprovedenih u Beogradu, početkomsedamdesetih godina, napustio jegradipreseliiuseloPećince.Srpski muzej hleba Jeremi
ja osnovao je 1995. godine i tajneobičanmuzej nastao je kao rezultat njegovog dugogodišnjegsakuplјačkoistraživačkog rada.Osnovna koncepcija muzejske postavkeimazacilјdapokažeputzrnapšeniceod“zemlјe,prekohleba,do neba” korespondirajući tako saciklusimaJeremijinihslika“Zemlјa”,“Hleb”i“Nebo”.Uzmuzejhlebaturistima,aliime
štanima, preporučuje se obaveznazabava Regata Majke Angeline –Kupinovo,prvesubotenakon12.avgusta,Likovnakolonija–EtnokućaKupinovoudrugojpolovinimaja,Aksentijevidani–Ogar,23.i24.aprila,kojiseodržavajuunajstarijojočuvanojkućiuSremu,Aksentijevomkućerku(EtnokućauOgaru).Svatahranazadušu,međutim,
bićepunogukusajedinoakoseuznju proba i jelo tog kraja – nasuvosakrompirom.O tomekakosepravi testo za valјuške i pripremakrompir, pročitajte na sajtu www.serbianpuzzle.rs. B.Gulan
PEĆINCI•PROJEKAT„SRPSKASLAGALICA“
InvesticijeinasuvosakrompiromSrpskimuzejhlebaJeremijajeosnovao1995.godineitajneobičanmuzejnastaojekaorezultatnjegovogdugogodišnjegsakuplјačkoistraživačkograda.Osnovnakoncepcijamuzejskepostavkeimazacilјdapokažeputzrnapšeniceod“zemlјe,prekohleba,doneba”korespondirajućitakosaciklusimaJeremijinihslika“Zemlјa”,“Hleb”i“Nebo”
Početkom 2015. godine,Ministarstvo državne uprave ilokalne samouprave iniciraloje ideju o promociji lokalnihsamoupravananedeljnomnivounajedinstvenizanimljivnačin.Namera nam je da svaki gradi opština budu predstavljenikako domaćoj, tako i stranojjavnosti i na ovaj način ih
pozovu da posete i investirajuu Srbiju. Slika Srbije ne sme i ne
trebadabudesamoslikaglavnoggrada.NašjeciljdasvakaopštinaisvakigradSrbijeimajujednakešanse–ističuuministarstvu.Uz Pećince, od sremskih
opština,dosadasupredstavljeniRuma,ŠidiSremskaMitrovica,
Oprojektu
Muzej hleba u Pećincima
Nasuvo, jelo naših krajeva
MelioracijapašnjakailivadaProjekatčijarealizacijaseprivodikrajuimazaciljdanapodručjuSremskeMitrovicemeloracijompoboljšasvojstvalivadaipašnjakakakobisepovećalabujnostitrave.Melioracijaobuhvatilaoko300hektarapašnjakauvišekatastarskihopština
UpetselaOdabranipašnjacizamelio
racijusuukatastarskimopštinamaLežimir,Šašimci,Manđelos,ŠuljamiZasavica.Tokommarta,aprila iuprvojpolovinimajasubilioptimalnirokovizarazbacivanjeđubriva i sada sevideefektiagrotehničkemere.
Žar ko Su vić, di rek tor
Pa šnja ci ne ka da
912. avgust 2016.
SLOŽNEPORODICE
SREMSKA
POLJOPRIVREDA
La za ra i San du naj pre je lju bav ve za la jed no za dru go, a po tom i in te re so va nje pre ma po ljo pri
vredi,kojejepostalonjihovaživotna pro fe si ja. Obo je su di plo mo ra ni inženjeripoljoprivrede,smervoćarstvo i vi no gra dar stvo, i go di na ma daju savete i pružaju pomoć poljoprivrednim proizvođačima, kaostručnjacizaposleniuPoljoprivrednojstručnojslužbiuRumi.Uzsvepro fe si o nal ne iza zo ve sa ko ji ma se srećuusvomposluSan da i La zar Klještanović,želelisuisamidaseokušajukaoproizvođači. Voćarstvom smo počeli da se
ba vi mo pre oko 11 go di na. Bio je to najpre konvencionalan zasad.Radećiunjemu,inaterenuuokviru na ših stal nih po slov nih oba ve za i zadataka,susrelismosesačitavimni zom pro ble ma ve za nih za ka rencu, isparenja, zagađenja. Mi smovodili računadanašzasadbudeukarenci, imogudasepohvalimdasmo na šu ja bu ku kroz 1213 tretmana,uspelidasačuvamozdravu.Međutim,postojeraznekarencetihfungicida, pesticida, kojih se malokopridržava.Naprimer,akosteda nas ima li tret man, u za sad ne bi smeli da uđete 34 dana. Jednomprilikomradilismonekoproređivanje. San da je ima la ne ka kav sre br ni pr sten, i po sle sat vre me na na kon izlaska iz zasada, on je pocrneo, inikadavišenijeuspeladagaočisti–pričaLazar.Sanda je ranije počela da sara
đuje saUdruženjem„Teras“ izSubotice,koje jebiloprvoudruženjeorganskihproizvođača.PriznajeLazardaupočetkuoninijebiotakoza in te re so van za or gan sku pro izvod nju, ali .... Sve za lju bav, ka ko kažeuzosmeh,isamseuključio. Najveći problem je u početku
bio pla sman. Ima li smo ma lu po vrši nu, re la tiv no ni ske pri no se. Sti gli su na sve to i nakupci, bilo je tu iprevaraisvega...Poštosmojednompri ja te lju pro jek to va li or gan ski za sad orahaikajsijeuIrigu,počelismodatražimoparcelunakojojbinasdvojepo di gli or gan ski za sad ja bu ka. Igrom slučaja,našlismojeupravouzparcelunašegprijateljauIrigu.Parcelaje po vr ši ne 2,1 hek tar, i ka ko go di namananjojništanijerađeno,odmahsmo podneli zahtev za sertifikaciju.Nakon godinu dana na površini 1,2hek ta ra, po sa di li smo oko 2.600 sadnicajabuke.Tajzasaddanasimavećpet go di na i po svim pra vi li ma on bi tre bao da bu de u pu nom ro du – za
ključuje Lazar Klještanović. – Imamo,dakle, iskustvaukonvencionalnoj pro iz vod nji, po zna je mo do sta ljudi, sarađujemo sa „Terasom“, paopetsvetoidedostateško.Najvećipro blem kod nas je što po sto ji li sta dozvoljenihđubriva,listadozvoljenihpre pa ra ta ko ji mo gu da se ko ri ste, i togaproizvođačmoradasepridržava.SadrugestraneuzemljamaEU,odnosnoskoroceleEvrope,tajizborjemnogo,mnogoveći,pajeinjihovim proizvođačimamnogo lakše dase ba ve or gan skom pro iz vod njom. UsvomzasaduSandaiLazarima
jutrisortejabuke.Tosu„Goldraš“,„Enterprajz“i„Vilijamsprajd“.Onesuizuzetnogkvaliteta,ičestoizgledajuilepšeodjabukaizkonvencionalnogzasada. Sve su otporne na čađavukrastavost, najznačajniju bolest jabu ke. Dve su to le rant ne na pe pel nicu,alijednajeosetljiva,ionapravive li ke pro ble me. Nama jeazotzađubrenjeza
branjen. Postoji veliki izborpreparatazapepelnicu,itadasanjomnebiimaliproblem.Rečjeopreparatima ko ji su re gi stro va ni u ze mlja ma EU. Nažalost, da bi oni mogli kodnas da se ko ri ste, mo ra ju bi ti pri javljeni,registrovaniuUpravizazaštitubilja,itd.Predevetgodinasmou Rumi osnovli udruženje proizvođačailjubiteljaorganskehrane„Vitas“.Prekonjegalakšeostvarujemone ke svo je po tre be, pre sve ga neštonižecenesertifikacije.Imanasde se tak ko ji se ba vi mo or gan skom pro iz vod njom, ali uz nas je i je dan većibrojonihkojisunašipotrošači, ili sebavenekimvidomorganskeproizvodnjeizhobija.Trebalobida održimo krajem avgusta jednumanifestacijuuRumi,zahvaljujućiisred stvi ma ko je smo za tu na me nu dobiliodOpštineRuma.Nameravamodanapravimojednuizložbunaših pro iz vo da, a u go ste bi po zva li i stručnjake, profesore iz Beograda,NovogSada–najavljujeLazar.Klještanovići sve svoje proizvo
de plasiraju u Novom Sadu prekoprodavnice„Mojsalaš“,kojasebavipla sma nom or gan skih pro iz vo da. Osnovniinajvažnijiciljzasva
kogproizvođača smo ispunili, a toje si gu ran pla sman pro iz vo da. Ono što nam je takođe jako važno jeto, što nam je za sad u bez bed nom okruženju, i nemanikakvogoblikazagađenja.Prošlegodinesmouradi li tret man va ši sa ka li ju mo vim sapu nom, kom ši ja pr ska do nas peti red, a ja radim u prvom. Kadaprođem osetim, kao nekada, onajprijatan miris svežeg veša koji sesuši.Imamoijakodobrucenu,moždanerealnovisokuzanašeuslove,ali cenuprostodiktira tržište.Onošto nam sa da ne do sta je je ste bo lji
prinos, kao i kvalitet na čemu radimo. U planu nam je ove godineiz grad nja bu na ra, a za tim i po stavljanjeprotivgradnemreže–pričanam La zar.
Sor ti ment na nji ho vom za sa du je istikao iukonvencionalnimzasadima.U redu imaju neštomalo većerastojanje izmeđuredovazbogprovetrenosti,osunčanosti.Tonijegustasad nja kao u sa vre me nim za sa di ma, ali jegušćaodkonvencionalnihkojisu se po di za li pre de se tak go di na. Između redova rastojanje je
3,8, a u redu1,2. Tumoguda seočekujuprinosi pohektaruodoko50 tona. Značajno jeste da prinosbude velik, ali je još važniji kvalitet ro da, i da bar 80 po sto ro da ima kva li tet pr ve kla se. Dva su re še nja za sve pro ble me ko ji ovu pro iz vodnjuprate.Najvažnijealiinajtežejepronaćiparcelukojajeizolovanaodosta lih iz vo ra za ra ze, štet nih in sekata,pesticidakojevetarnosi.Drugi uslov je da se ga je sor te ko je su otpornena čađavukrastavost. Posto je sor te ko je su ot por ne i na pepelnicu.Problemsaštetnim insektimaserešava izolacijom,cvetnimpojasom. Postoje i biološki insekticidi. Koristimo kalijumov sapun,različite pripravke npr. od koprive,nimovouljekojejeveomaefikasno.Postojetuioštećenja,pragtolerancije... Sve ipak zavisi od godine.Ljudisukodnasskeptični,jerkadase u Sr bi ji ne što no vo po ja vi, ima odmahvišeplagijata.Postojekontrolne organizacije, inspektori pokupeuzorke,uradiseanaliza.Problemsupijace,pogotovouvelikimgra do vi ma, gde se po ja vlju ju pro iz
vođačisa„organskim“proizvodom.Or gan ski pro iz vod mo ra bi ti obe ležen, imati svoj znak.Svakiprodavac na prodajnommestumora daimasertifikat.Tosenepoštuje,ljudi ni su do volj no oba ve šte ni, i on da semnogikroztuvisokucenutakoprovlače–zaključujeLazar.Onnakraju razgovora ističeda
je važno u organskoj proizvodnjisvesti improvizaciju na minimum,da se sav po sao mo ra do bro is pla nirati,naćiodgovarajućaparcelagdepe do kli mat ski uslo vi od go va ra ju određenojvoćnojvrsti:Poslednjihgodinudanasvisade
malinu,anedođunajprekodnasuSlužbu kako bi uradili agrohemijskuanalizuzemljišta.MalinasegajinaPhvrednostizemljišta5,56,5, dok je kod nas na pre ko 80 po sto parcela, tavrednost7,2.Ljudiposade,padođukadasepojaveproble mi, a to su gre ške ko je ne mo gu da se isprave. U organskoj proizvodnjitojejošizraženije.KodnasuVoj vo di ni, po sto ji ve li ka za in te re sova nost za ba vlje nje or gan skom proizvodnjom.Mada,udeluSrbijeokoValjeva,Užica,postojibezbrojparcela sa prirodnom izolacijom, kojese uglavnom koriste kao pašnjaciili suzaparložene.Tamonepostoji in te res kao ov de, iako su uslo vi mnogobolji,najprezbogvećenadmorske visine koja utiče namanjibrojštetočinaibolesti.Potrebnojesamo da se više radi na edukacijista nov ni štva, na mar ke tin gu, i is ticanjuonihprednostikojeorganskapro iz vo da nja sa so bom no si i nu di.
M.Ninković
RUMA•SANDAILAZARKLjEŠTANOVIĆ,PROIZVOĐAČIORGANSKEjABUKE
Lju bav zdra va irumenakaojabukaUsvomzasaduSandaiLazarimajutrisortejabuke.Tosu„Goldraš“,„Enterprajz“i„Vilijamsprajd“.Onesuizuzetnogkvaliteta,ičestoizgledajuilepšeodjabukaizkonvencionalnogzasada.Svesuotpornenačađavukrastavost,najznačajnijubolestjabuke.Dvesutolerantnenapepelnicu,alijednajeosetljiva,ionapravivelikeprobleme
Sprem ne za ber bu
SandaKlještanović LazarKlještanović
Za sad u cve tu
Or gan ske ja bu ke
Kadajepretrigodinepočeladarazmišlja na koji način bi nekimdodatnimprihodommogla
da pridonese kućnom budžetu, Bilja na Mitrović izŠida,pozanimanjuzubnitehničar,odlučilajedaseoprobauposlukojimvećbavi njenasestrauokoliniŠapca,kaoideoporodiceuŠumadiji.Naporodičnom
imanjuuBerkasovu,zajednosasuprugomPre dra gom,napovršiniod1,5ara,zasadilajesadnicemalina.Razlogzaštosmoseopredilibaš
zamalinarstvojestečinjenicadanetrebadugovremenadasestignedokrajnjegproizvoda.Pratilismopoljoprivredneemisijenateleziziji,informisalisepreko interneta izaključili
smo da bi tomogla da bude sorta“polka”, jer je u poslednje vremepovećanapotražnjaza tomvrstom.Takođe,onajezahvalnazaodržavanje,otpornajenanisketemperatureinijezahtevnapopitanjuhemijskihsredstava.Startovalismosastosadnicakojesmoposadiliumartu,avećpočetkom jula smo imali ubran prviplod.Iakosmotadaimalipehsasadnicamakojesmokupiliujednomrasadnikuizakojeseispostaviloposledasubilezaražene,tonasipaknijepokolebalo.Iakoseprimilasamojednatrećina,mismonastavilidalje.Sledeće godine smo od tih sadnicakojesuseprimileizvadilinovisadnimaterijalipopunilisveštojetrebalo iopetsmokrenuli ispočetka.Tadasamodsestreuzelaidruguvrstumalina,jersmohtelidamaloeksperimentišemo,davidimokakoćenamsepokazatitavrstakojasezove“crni vilamet”. Otprilike 50 sadnica tesorte smo posadili na drugommestu,udvorištuizakuće,napovršiniokočetiriara–kažeBiljanaMitrović,vlasnicamalinjakaizŠida.KakokažeBiljana,parcelasena
laziudvorištuporodičnekuće,takodajesvakodnevnonadohvatruke,aineiziskujenekuvelikumehanizaciju,poštosenajvećideoposlaobavljaisključivoručno.Natojpovršininapravilisuisistemzanavodnjavanje,
kaoimrežuzazaštituodsunca. Posla oko malina ima svako
dnevno, s proleća već kreću prviradovi, aposlednjaberba jepočetkom decembra. Neprijatelj broj jedannamjetrava,kaoibolestikojenapadajumalinu, takodasestalnomorabitiprisutan igledatikako izgledaplod.Najtežideoposlajebranje,jersemalinaberebašuvremekadasetomora,nipreniposletoga.Odjunadosadaimalismostotinjakkilograma,asveštouberemo
prodamouŠidu,imamoisporukenakućnuadresu,jertakonajvišeodgovaranašimkupcima.Cenaje300dinarapokliogramu.Ovegodineimamoveć okohiljadu sadnica “polke”udvorištui300izakuće,kaoi150sadnica “vilameta”.Uplanunam jeda na jesen podignemo novi zasadsajošokohiljadumalina–kažeBiljanaMitrovićizŠida.
S.Mihajlović foto:M.Mileusnić
Na osnovu konkursa za sufinansiranje i dodelu bespovratnihsredstavazanabavku
opremezanavodnjavanje i izgradnju eksploatacionih bunara koji jeraspisaoPokrajinskisekretarijatzapoljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo,početkommeecajeresornisekretarmrVukRadojevićpotpisao147ugovorasaregistrovanimpoljoprivrednimgazdinstvima.Ukupnavrednost ove investicije
u navodnjavanje iznosi nešto višeod145milionadinara.Odtogiznosa,55.186.055,00dinarasubespovratnasredstvaizpokrajinskogbudžeta. Ovim ugovorima biće omogućeno navodnjavanje na površiniod935hektara.Obraćajućiseprisutnimpoljopri
vrednicima koji su potpisali ugovore,pokrajinskisekretarzapoljoprivredu,vodoprivreduišumarstvomrVukRadojevićjepozvaoidrugaregistrovanapoljoprivrednagazdinstvadase javenakonkursPokrajinskogsekretarijatakojijeotvorendo30.septembra,zapreostalih115milionadinara.Inače,oko85odstofinansijskih
sredstavaPokrajinskogsekretarijata za poljoprivredu zapravo već jeutrošeno.
Tonasnanekinačinlimitirakadajeupitanjusprovođenjeagrarnepolitike do kraja godine.Međutim,u dogovoru sa predsednikom Pokrajinskevlade,imaćemorebalansbudžetaitadaseočekujeizdvajanjedodatnihfinansijskihsredstavazarazvojpoljoprivrede.Koncipiraćemomerekojesuuskladusainteresovanjima poljoprivrednih proizvođačanaglasiojeRadojević.
S. P.
10 12. avgust 2016.SREMSKA
POLJOPRIVREDA
GA ZDIN STVA
AK TU EL NO STI
AK TU EL NO STI
Pokrajinski sekretar za poljoprivredu,vodoprivreduišumarstvomr VukRadojević, razgovarao
je nedavno sa predsednikom Zadružnog saveza Vojvodine Ra di sla vom Jo va no vim o unapređenju saradnjeizmeđu resornogpokrajinskogsekretarijataiZadružnogsavezaVojvodinenastvaranjuboljihuslovazaposlovanjezemljoradničkihzadruga.Nasastanku,kojijeodržanupro
storijamaZadružnog savezaVojvodine, istaknuto jeda jeneophodnodaseuzpunuprimenuZakonaozemljoradničkim zadrugama, koji je stupiona snagu početkom godine, i odlučnostnasvimnivoimavlasti,uzpodrškuzadružnihsaveza,poljoprivrednicipodstaknudaseudružuju, jer jeorganizovanje u zemljoradničke zadrugeodznačaja,nesamozaekonomskirazvoj,negoizaukupandruštvenirazvojsela.MrVukRadojević je istakaoda je
neophodnodasežiteljiselameđusobnoudružujuisamoorganizuju,dajedni prema drugima imaju pristup kaoprema poslovnim partnerima i prijateljima,jersamotakoudruženimogudazaštitesvoje interesena„nemilo
srdnom“ tržištu na kom dominirajumultinacionalnekompanije. Pojedinačnim nastupom na trži
štunijemogućeodbranitisvoje intereseibitikonkurentanrekaojemrVukRadojevićidodaodajeporedinicijativepojedinaca,presvegamladihpoljoprivrednika, neophodna koordinacijanasvimnivoimavlasti,uzpodrškuzadružnihsaveza istručnih institucija, kako bi se zemljoradničkimzadrugama vratilo mesto koje im jepropadalo.Resorni sekretar je još dodao da
ćeupokrajinskombudžetu za2017.godinubitikoncipiranamerapodrškepoljoprivrednicima za podizanje silosa, tedabipoljoprivredniciudruženiuzadrugetrebalotudapronađusvojinteres imogućnost da konkurišu zabespovratnasredstva.PredsednikZadružnogsavezaVoj
vodineRadislavJovanov,istakaojedajepodrškaPokrajinskogsekretarijataza poljoprivredu značajna za poboljšanjeuslovazaposlovanjezemljoradničkih zadruga. Podrška je posebnopotrebnaurešavanjuproblemanaterenuokouknjižbezadružnesvojine.
S. P.
NOVISADSA STA NAK SA PRED STAV NI CI MA ZSV
Značajzemljoradničkihzadruga
Mr Vuk Ra do je vić i Ra di slav Jo va nov
NOVISAD•POTPISANIUGOVORIZANABAVKUOPREMEZA NA VOD NJA VA NJE
Na vod nja va nje na još 935 hek ta raUkupnavrednostoveinvesticijeunavodnjavanjeiznosineštovišeod145milionadinara.Odtogiznosa,55.186.055dinarasubespovratnasredstvaizpokrajinskogbudžeta
Ugo vo ri za no vo na vod nja va nje
BERKASOVO•BILJANAMITROVIĆ,VLASNICAMALINJAKA
Slatkiplodovistižunakućnuadresu-Startovalismosastosadnicakojesmoposadiliumartu,avećpočetkomjulasmoimaliubranprviplod.Pratilismopoljoprivredneemisijenateleziziji,informisaliseprekointernetaizaključilismodabitomogladabudesorta“polka”,jerjeuposlednjevremepovećanapotražnjazatomvrstom.Takođe,onajezahvalnazaodržavanje,otpornajenanisketemperatureinijezahtevnapopitanjuhemijskihsredstava–kažeBiljanaMitrovićizŠida
Bi lja na sa su pru gom Pre dra gom
Slat ki plo do vi sprem ni za is po ru ku
1112. avgust 2016.SREMSKA
POLJOPRIVREDA
GA ZDIN STVA
Privlačiihegzotičnobilje.Unjihovom dvorištu i bašti rastebanana, peruanska jagoda
(fizalis),nar,palme(urmina,kokosovailepezapalma),avokado,džinovski američki lešnik, paulovnijaeloganta, sekvoja giganteum, tisa,kleka, eukaliptus, sibirski limun,kanadska topola i drugobilje.Dovoljno,dapomislišdasiuparkuizdoba jure,kažuušali ljubaznidomaćini,bratisestaSlobodanŽivićiSlobodankaOpačićkojauodsustvusuprugaPre dra gakojijevanzemlje,sasinomNikolomživikodsvojih u Popincima. Slobodanka jezaljubljenikubananekojeuspevajuunjenojbašti,dokjetonjenombratuSlobodanuhobi, uz pecanje.Nekadasebavio lovomodkogajesadaodustao.Ni jednoodnjihnisubiolozi,avole,zanašepodnebljenesvakidašnjebilje.Iuspevaim,ničeizsemena.Slobodanka je po zanimanju
ugostitelj,adugojeradilakaotrgovac.Voli egzotičnobilje.Kakogod
dagaposadi,bilopelceriliizsemena, primi joj se, nikne. I biljkamaje potrebna ljubav i nega koju imnasebisvojstvennačinpruža.PrvusadnicubananekupilajenavašaruuRumi.Prvubananusamkupilanava
šaru u Rumi i bila sam oduševljena, presrećna što imam bananu.Taj čovekmi je sve objasnio kakoseonagaji i rekaomi jedamogudajeiznesemnapolje,alijanisamsmela.Bojalasamsedaćemiuginuti,alikadjeusaksijiisteralajošjedanizdanak,iznelasamjenapoljeizalivala.Bananevolevodu,nesmetaju im nikakvi insekti, njenapostojbinajeprašumaanjenolišćenaTajlandusekoristikaomasnipapir. Probala sam da pravim specijalitet od ribe koja seuvijeu listbanane i moji su bili oduševljeniovimjelom.Listbananeiživotinjeviševoleodsvaketrave.Volimdajegledamkadcveta.Isteratzakozvanu „ruku“, a „prsti“ su u cvetugdeseformirajumalebananice
koje nikada ne rastu od gore kadole, nego od dole ka gore. Kaddoneserod,bananategodineugineizatoseneostavljasamojednabiljka–objašnjavaSlobodnka,dodavšidasebananarazmnožavanabazipelcerakojijeteškoizvaditizbogmrežastogkorena.Mladicu jenajbolje staviti u za
vetrinu,dodaje.Mojebananesustaretrigodine
iovetrebadadonesuprvirod,štomeniinijevažno.Bitnomijedaihimam. Svi ljudi koji dođu kod nasdavide,nemogudaverujudajetobanana.Ipalmeobožavam.Avokadonisamznalanikakosesadi,aliimamga.Fizalis,odnosnoperuanskajagoda,kažudalečiikarcinom.Jedna žena je uzimala te jagode,bobicekojesuslatkeikažudajeizlečilakanceruštajaverujem.Probalasam,baš je lepogukusa,kaomali paradajz, čeri i ima majušnesemenčice koje se pažljivomorajuizvaditiiposaditiumalesaksice,aposleserasadenapolje.Useptembrućebitiprvirod.Tojejednogodišnja biljka. Imam i palme i nar,uglavnomsemeodsvakogvoćakojejajedem,stavimuzemljuiniknemi–kažeponosnomojasagovornica idodajedanarvoliporedsebenekikamenpagajeionastavila.– Ako bude jaka zima zaštitiću
ih, jer imala sam i rogačkoji samunosila, iznosila pami se smrzao,
alisamgaponovoposadila.Bananu odsečem s jeseni, zaštitim je,alimorada imavazduhadadiše ikadprođumrazevi,dominus1nesmetajoj,otvorimje,zalivamionabrzo raste. Palme unosim unutra,niklesumiizsemena.Onevoledaseorezujuiorezivanjemseformiralepo drvo. Pa i kaktus se orezuje,uživautome–pričaSlobodanka.NjenbratSlobodansebavipoljo
privredom,alijeuzsestruzavoleojeineobičnodrveće,kažeizhobija.–Veolimda imamretkevrste.
Svotodrvećebrzoraste.Naprimerpaulovnijazatrigodinenarastedošest metara visine, dok džinovskilešnik ima grane samo na vrhu, aplodovisumudalekotvrđiodobičnoglešnika.Eukaliptusduginihboja je jako lepo drvo s tim što nesme damu semenjamesto, osetljiv je, trebadaprođe34godinedasenaviknenazemlju,naatmosferu, dotle ne raste, samomiruje.Sekvojagiganteumserazmnožavaiz semena, teško jeovdenaći originalnusadnicuinjenonicanjetraje i dogodinu ipodana.Najveće inajdugovečnije je drvo na planeti.Kadidemubaštudakosimtravu,posmatramtodrveće,smirujemekaoipecanje.Recimo,tisajesvetodrvo,
zrači pozitivnom energijom i dobroga je imati u svakomdomaćinstvu,blizukuće.Sadiseizpelcera,možeusaksijuakojemali,iliuzemljunamestugdećebiti.Paulovnijase,recimo,posadi50akmetaraodkućeiprviputkadprocvetadolazipticafeniksidonosisrećuutajdom.Tosamjavideo,pakoveruje,veruje.Nisamni javerovaosvojimočima.Poštosamprebiolovac,videosamnekupticu,tojebiloprošlegodine,imalaječudnukapuiuzeosamvazdušnupuškudajegađam,alimijeneštoiznutragovorilodanesmemtodaradim.Odustaosam.Stajalajejoš20sekundiiodletela.Svotodrvećekojesamzasadio,voleobihdaporastelepoidamipredstavljanekuvrstuvrta.Nijemivažanplod,voćaimamo.Ranijesamgaprskao,asadane.Nećudasetrujemo.Najvažnijemijedajeambijentlepzaoči, zelenilo smiruje jer biljke upijajunegativnuenergiju–kažeovajčetrdesetogodišnji poljoprivrednik,kojidržimalosvinja i junadi,aodratarskihkulturasejepšenicuikukuruz. Povrtarstvom je prestao dasebavi.Neisplatise,veli.Nijeoptimistanipopitanjucelokupnepoljoprivrede. G.Majstorović
POPINCI•ZANIMLjIVHOBISESTREIBRATA,SLOBODANKEOPAČIĆISLOBODANAŽIVIĆA
BananarasteuPopincimaNisubiolozi,avolezanašepodnebljenesvakidašnjebilje.Iuspevaim,ničeizsemena
Slobodankameđubananama
Slobodanuzsekvojuipaulovniju
Slobodankinepalme
Peruanskajagoda
Mladicebanane
12 12. avgust 2016.
SAJAMSKEITURISTIČKEMANIFESTACIJE
SREMSKA
POLJOPRIVREDA
Ovo go di šnji Sa jam svi nja u Kuzminu, biće već po tradiciji održan prvog vikenda u
septembruitrajaćetridana.Udruženje odgajivača svinja
„Graničar“ iz Kuzmina poziva svefarmerekoji imajukvalitetneživotinje za izlaganja da se prijavena
brojeve telefona 060/6648644 i064/2462449. Svinje moraju dabudu vakcinisane i moraju da buduustadijumustarostišestmeseci,kilažeod105do110kilograma,takodabimogledabudupozitivnoocenjenenaSajmu.
S. M.
Tradiconalni, 54. MeđunarodnipoljoprivrednisajamuGornjojRadgoni(Slovenija),podnazi
vomAGRA,ovegodinećeseodržatiod 20. do 25. avgusta. Na njemućenajvišadostignućauoblastiproizvodnjehraneprikazati1.798izlagača iz30zemaljanaprostoruod70.800kvadratnihmetara.Naovojevropskojizložbidostignućauproizvodnjihrane,ovegodineposebnapažnjaseposvećujeMeđunarodnojgodinimahunastogpovrća.DržavapartnerovogodišnjegsajmajeMađarska.Očekujesedaćeizložbuoproizvodnjihaneusvetuvidetivišeod130.000posetilaca.Sa državnim i regionalnim na
stupima, između ostalih, predstavićeseiBelorusija,Poljska,Srbija,Hrvatska,Zagrebačkažupanija,ŽupanijskakomoraSisak i udruženjeproizvođača iz Međumurske županije.Posebnupažnjusvakegodine
privlačevećtradicionalnepromocije»NajboljeizVojvodine«,kaoiproizvodapoljoprivredneiprehrambeneindustrije i turizma pod sloganom»Bogastvorazličitosti«.DanVojvodine je, 23. avgust 2016. godine.Poljska će obogatiti i promovisatipoljskoslovenačku i međunarodnuprivrednusaradnju.AGRAćepredstavitiusvetunaj
prepoznatljivijerobnemarkepoljoprivrednemehanizacije,sveonoštoje potrebno za proizvodnju zdravehrane,nanačinkojiniještetanzaživotnusredinu,kaoivrhunskeprehrambene proizvode, hranu i vinoizSlovenije.Na izložbenimprostorima, kao i kod pripreme stručnihdogađanja iprezentacijaučestvujunajistaknutije privredne i stručneinstitucije.Bićeorganizovane iposebneizložbeoekološkojproizvodnjihrane,upravljanjušumamaidrvetom,poljoprivrednojmehanizaciji
zasiguraniprihvatljivrad,aposetiocićemoćidavideiizložbuživotinjaustajama,kaoiumanježusapratećim stručnim događanjima.Predstaviće se slovenačke autohtone životinjske rase; goveda, konji, svinje, sitna stoka,pčelarstvo,maleživotinje,kaoiribeuribnjaku.Svimonimposetiocimakoji sepoljoprivredom bave profesionalnoili iz hobija, namenjene su izložbeu glavnoj sajamskoj bašti, permakulturnojbašti,kaoinasajamskojnjivigdeće,osimsadnica,bitimoguće videti baštenske trave, jestivkukuruz, industrijsku konoplju kaoi začinsko i aromatičnobilje.Oazazeleneposlovnemogućnosti prikazaćenasadhmelja,slovenačkogiz
borasadnicavinoveloze,starevrste jabuka kao i šumske i nasadeza parkove. AGRU prate značajnastručna savetovanja,društveni susreti, pijace, degustacije, takmičenjaizabavnadogađanja.Bijenalnoseodržavai20.Međunarodnisajamambalaže,tehnikepakovanjailogistike INPAK. Za vreme održavanajnajvećeg regionalnog poljorpivrednogsajma,UredzaSlovenceuinostranstvu će proslaviti 25 godinadelovanja ipovezivanjasaSlovencimausvetu.Sajam AGRA prati više od 100
pratećih stručnih, poslovnih i društvenih događaja koji promovišupoljoprivredu,zdravuishranuiekonomskusaradnjuuEU.
NaštanduAPVojvodine,naSajmuAGRApredstavićeseukupno27izlagača,koizlagača igostiju,anasopstvenim štandovima predstvićesešestizglača,dokćepetsubjekatanastupitikaosuizlagači.
B. Gu lan
Memorijalnim turnirom „Vlada Ilić–Vlaca“uorganizacijiOFK „Bačinci“,u subotu
13. avgusta, počinje ovogodišnjaprivredno turistička manifestacija“Sremski ručak čobanski”. Turnirćebitinastavljeniunedelju,asveutakmice će se igrati na stadionu“Ćirinrit”uBačincima.Nakon toga, na ranču “Česmin
do” biće održana Likovna kolonija„Bena–Bačinci“,a20.avgustau bačinačkom Domu kulture bićeupriličena izložba slika nastalih natojkoloniji.KakonamjerekaoSlo bo dan La
za rov,predsednikSavetaMZBačinci, togdana,usubotu,20.avgustaje,takođe,iizbornajlepšečobanice,uzkulturnozabavniprogramiproglašenjepobednika i dodelupriznanjanajuspešnijimanaturniru.Centralni dan manifestacije je
subota, 27. avgust, na ranču „Česmindo“,kadaseudevetsatipočinjuokupljatitakmičarskeekipezakuvanje ovčijeg paprikaša. Kotizacijazaučešćeje2.500dinara,asvikojisuzainteresovanidasetakmičeukuvanjupaprikašamogudasejavenatelefon069/2561945.Tokomprepodnevajepredviđenotakmičenje dece u pecanju, zatim izložbagolubova, ukrasne živine i kunića,
dok je zvanično otvaranjemanifestacijezakazanoza11sati.Togdanajeplaniranidefilefijakera,raznačobanskanadmetanja,kaoičobanskisedmobojzamuškarce,uokvirukojegćebiti skokudalj izmesta,ručno krunjenje kukuruza, nadvlačenječobanskogštapa,prenošenjeteretaručnimkolicima,bacanjekamenasramena,prenošenjejagnjetaprekopontonaiispijanjepivanaslamčicu.Biće ičobanski trobojza
žene,uokvirukojegćeseženetakmičiti u brzom ljuštenju krompira,brzomčišćenjuorasaiispijanjusokanaslamčicu–kažeoprogramumanifestacije Slobodan Lazarov,predsednikSavetaMZBačinci.U okviru “Sremskog ručka čo
banskog”bićeodržannekolikoizložbi:ovaca,kozaimagaraca,ručnihradovaudruženjaženaopštineŠidistarihzanata. S.Mihajlović
BAČINCI•MANIFESTACIJA„SREMSKIRUČAKČOVANSKI“
PočinjučobanskidaniProgramipočinjuusubotu,13.avgusta,sportskimsusretima,nastavljajuselikovnomkolonijom,acentralnidanmanifestacijejesubota,27.avgust,naranču„ČesminDo“
De talj sa pro šlo go di šnje ma ni fe sta ci je
KUZMIN•SAJAMSVINJA4.SEPTEMBRA
Pozivfarmerimadaučestvuju
De talj sa pro šlo go di šnjeg Saj ma
GORNJARADGONA•MEĐUNARODNIPOLJOPRIVREDNO-PREHRAMBENISAJAMUGORNJOJRADGONI
PromocijapoljoprivredeizdravehraneNajvišadostignućauoblastiproizvodnjehraneprikazaće1.798izlagačaiz30zemaljanaprostoruod70.800kvadratnihmetara.Očekujesedaćedostignućauproizvodnjihranerazgledativišeod130.000posetilaca
Ulaganje Slovenije u privreduSrbijesuvrednaoko655milionaevra. Prema pdoacima NarodnebankeSrbije,uposlednjojdecenijiulaganjaSlovenijeuprivreduSrbijesuvrednaoko461milionaevra.USrbijijeregistrovano oko 1.500 slovenačkih firmii predstavništava, a aktivno jeoko 500. Srpska preduzeća sunedovoljnozastupljenauSloveniji.Vrednostsrpskihinvesticija,premapodacimaNarodnebankeSrbije, u Sloveniji je oko 100milionaevra.Uzimajući u obzir položaj pri
vredaSrbijeiSlovenije,realnoje
unarednomperioduočekivatipovećanje iunapređenjemeđusobneprivrednesaradnjeirealizacijezajedničkihinveticionihprojekatai proizvodnje namenjne tržištimaRuskeFederacije,BelorusijeiKazahstana,gdeSrbijaimaSporazume o slobodnoj trgovini saovimzemljama.Dosta se očekuje i odSrpsko
– slovenačkog poslovnog klubasasedištemuLjubljani,kojitrebadapružidodatneinformacijeoslovenačkom tržištu i da bude ufunkcijipromocijesrpskeprivredei jačanjaukupneekonomskesaradnjemeđudvezemlje.
SaradnjaSrbijeiSlovenijePrema podacima Privredne
komore Srbije, kao spoljnotrgovinski partner u srpskomizvozu 2015. godine Slovenija zauzima devetomesto, a uuvozujena11mestu.UkupnarobnarazmenaSrbijeiSlovenijeu2015.godinibilaje873,7milioanevra,štojeza6,4odstomanje u odnosu na 2014.godinu.IzvozuSlovenijuiznosioje377milionaevraibeležipadod11,5odstouodnosunaistiperiod2014.godine.UvozizSlovenijemanjijeza2,2odstou odnosu na isti period 2014.godine i iznosio je 496,7milionaevra.DeficitSrbijeu robnojrazmeniu2015.godinibioje119,7milionaevra.Zaprvihpet meseci 2016. godine robnarazmenadvezemlje iznosilaje388,6milionaevra,štojeza14,2odstovišeuodnosunaisti period 2015. godine. Takoje izvoz u Sloveniju bio 174,5milioan evra i beleži rast od18,7 odsto. Istovremeno uvozje veći za10,8odsto i iznosioje 214,1 miliona evra. DeficitSrbijeurobnojrazmenizaprvih petmeseci u 2016. godinije39,6milionaevra.
Predstavićese1.798izlagačaiz30zemaljaInvesticionaulaganja
1312. avgust 2016.
AK TU EL NO STI
SREMSKA
POLJOPRIVREDA
Kažu da za pijačne prodavce nepostojeradniineradnidani.Gotovo365danaugodini,odpo
nedeljka do nedelje, svako jutro odpolašestSrećkuKomazecuinjegovojsupruzipočinjeradnidanačestosezavršava izaponoći.Kakonavodeovivredni ljudi,kojisedvadesetgodinabaveprodajomvoćaipovrća,nezavršavaseposaosamonatezgama,većjepotrebnoizvršitinabavkuisortirativoće,paimseneretkodešavadaskoro20satiproveduuradu.Sdrugestrane, kažu damogu zaraditi jednuprosečnuplatuisasvimpristojnoživeti,štojedovoljnozanjihdvoje.Ovesezonejecenavoćaipovr
ćasolidna iveomapristupačna, takodamogurećidaimamosvakodnevnoposla. U punudi imamo gotovo sve,od jabuka,borovnica,malina,bresaka, šljiva, grožđa, banana zatim odpovrćaparadajz,raznevrstepaprika,spanaća,peršuna,šargarepeiostalog kažeSrećko i ističe da se trudi da
omogućimušterijamadakupesvenajednommestu.Napitanjekakvajerazlikaizmeđu
pijačnerobeirobeizmegamarketa,on ističe da je ogromna razlika, presvega jeroniuvek imajusvežu robukojunabavljajusvakodnevno.Svakojutrosenanašimtezgama
nalazisvežaroba,azapovrćeivoće,pogotovo tokom letnjihmeseci je toodvelikevažnosti.Mibriramonajkvalitetniju robu koju prodajemo kažeonitvrdi: Već dve decenije svakodnevno
dolazimonapijacuitonamjeprimarnadelatnost.Uzelismodvetezgejerjedna nije dovoljna i plaćamo ih nagodišnjem nivou, a to je negde oko130.000.Ponjegovojračunici,dokplatesve
troškove koji uključuju zakup tezge,pijačarinu,parkingiproizvode,ostaneimjednaprosečnaplatadaprežive,atakojeisamnogimdrugimizakupcimatezgi.
Posaoprodavcanapijacinijenimalolak,jerradnaotvorenompodrazumevaekstremnovisokeinisketemperatureiskorocelodnevniboravaknapolju.
Dolazimonapijacuokošestsatiizjutra i često ostanemo i do kasnihpopodnevnih sati.Sredom i subotomkadasupijačnidaniimanajvišeposla,
ali i ostalimdanimanije ništa lošije.Kadasupijačnidanibudevišeprodavacaivećaponuda,alimiimamonašeredovnemušterijekojesuzadovoljneiuveksevraćajuističeSrećkoinavodidazanjihnemavelikerazlikeudanima.Nikonesmebitioštećen,nastoji
modaobezbedimokvalitetasvimoraju da budu zadovoljni robom kojuplaćaju. Kada kupe nešto i to im sedopadneuvekseponovovrate.Kako kaže Srećko, nije to samo
osmočasovni rad. Nakon odnošenjarobe sapijaceneophodno jenabavitidrugurobu,pripremitijezasledećidanisveizpočetka.Bezobziranato,kakoobojetvrde,poštenoradeimirnospavaju,atojenajbitnije. M.Balabanović
Projekat„Boljeznanjezaboljeimanje–čitajdabiznao“
realizovanuzsufinansiranjeOpštineInđija
Pčelarstvo je grana poljoprivredekojaseuposlednjih10godinaintenzivnorazvija,asrpski
med jesve traženijiu inostranstvu,istričudanasstručnjaci.U2015.godini izvezenoje2.045tonamedauvrednosti od 9.646.000 dolara, štoje11odstovišenegogodinuranije.Proizvodnjamedaprošlegodinedostiglaječak12.263tone,štoječak179 odsto više nego 2014. godine.UprkostomeštosesvevišegrađanaSrbijeopredeljujedasebavipčelarstvom,kaoosnovnimzanimanjem,ilidaimtobudedodatniposao,situacijanatržištunijeidealna.
Sumnjivpekarskimed
IzSavezapčelarskihorganizacijaSrbije(SPOS)suupozorilinaslučajeve falsifikovanja i velikog procentaneispravnogmedanatržištuizatražiliodnadležnihdareaguju. Teško je dati pravu procenu,
aličinjenicajedajevelikiprocenatmedanazvaničnomtržištuneadekvatnog kvaliteta, u trgovinama ina pijacama, te da tu treba bacititežišteaktivnosti“,kažepredsednikSavezapčelarskihorganizacijaSrbijedrRodoljubŽivadinović,ističućidajeanalizajedinipravinačinutvrđivanja ispravnostimeda.Samoanalizamožepotvrditida li jenekimed ispravan,jerimalismomnogoprimeradaiuprodavnicamazdravehranenaiđemonaneispravanmed,ukazujeon.IZSPOSanaglašavajudajedošlovremedaseinspekcijepozabaveozbiljnijeovimproblemom. Godinama unazad insistiramo
kodnadležnihdarešeovajproblem,bilojeodređenihkontrolatržištaodstraneveterinarskeinspekcije.Odlučnismodaseborimoprotivovenegativne pojave koja ugrožavapčelarstvo Srbije, ali i devizni prilivSrbijeodizvozameda,jerstranikupcikaddođuuSrbiju,kupemedu trgovinama i zaprepaste se, pakažukakodaradesanamakadmini u našoj zemlji nismo rešili problem falsifikata objašnjava Živadinović.Kakoističe,glavniproblemnatr
žištutrenutnonisusamofalsifikati,
već i sumnjiv med označen imenomPekarskimed,shodnonovomPravilniku o kvalitetumeda koji jestupio na snagu 1. januara 2016.godine. To je entitet koji predstavlja
med smanjenog kvaliteta, usledpregrevanjauglavnom,paonienzimikojepčeleugradeumed,praktičnonestanu ili sedrastičnosmanje, i potpuno se praktično izgubibiološka vrednost meda za našezdravljenavodiŽivadinović.Zbogtogasunedavno,kakoka
župredstavniciteasocijacije,bilinasastankukodpremijera,ali ipredstavnikaVeterinarskeinspekcije. Sada imamo nadu da će sve
bitirešenoudoglednovreme.Pratićemosituacijuinadziratiradnadležnih, jer je došlo veoma opasnovremeizapotrošačeizapčelarepasesvekonačnomoraureditirekaojeŽivadinović.
Brojnočlanstvo
Inače, SPOS ima 222 opštinskepčelarskeorganizacije,dveregionalne i jednu pokrajinsku. U članstvuimajuvišeod9.500pčelara.Uresornomministarstvuukazuju
da jeuproteklomperioduponaloguUpravezaveterinu,auskladusaPravilnikomokvalitetumedaidrugihproizvodaodpčela,kontrolisanmeduprometučijijeciljproverebiokontrola bezbednosti i svih parametarakvaliteta,kaoiprisustvoreziduaantibiotikaisulfonamidaumedu.Kontrolomjeobuhvaćenmedsvihregistrovanihproizvođačakojisenalaziuprometuuzemlji.
Rezultatianalizaredovnihinspekcijskihkontrolasuukazali"naodređenugrupuproizvođačačijiproizvodiu najvećem broju uzoraka nisu odgovarali parametrima bezbednosti ikvaliteta".Postupajući u skladu sa ovlašće
njima,veterinarskainspekcijajeodmahpreduzelasvemerekojesupropisaneZakonomobezbednostihraneiZakonomoveterinarstvuinaredilaje povlačenje svih količinameda izproizvodnihserijakojesuuzorkovanjemobuhvaćene, kažuuministarstvu.USrbijijeregistrovanoje58obje
katazaobraduipreradumeda.Medizovihobjekataplasirasena
tržišteSrbije,kaoinatržištezemaljaEUitržišteCEFTA,ukazujuuresornomministarstvu.NajvišeseuproteklojgodiniizvozilonatržištaItalije,Nemačke,Norveške,Austrije,kojaseujednomsmatrajuinajzahtevnijim.Pčelarstvo i proizvodnja meda u
Srbijiimajudugutradiciju,brojipčelaraipčelinjihzajednicakontinuiranoraste,podsećaju.
PremapodacimaRepubličkogzavodazastatistiku,danasuSrbijiimaoko800.000pčelinjihzajednica,kojesuuvlasništvuoko31.000pčelara.Tokom2015. godine došlo je do
porastabrojakošnicaza17odsto,upoređenjusabrojemkošnicauprethodnoj godini, što ukazuje na svevećipozitivnitrendrazvojapčelarskeproizvodnje.Proizvodnjamedajetokom2015.
godineuvećanaza280odstouodnosunaprethodnugodinu,alitrebaimatiuvidučinjenicudaje2014.godinabila izuzetno lošagodina, kojusuobeležilevelikepoplave,ukazujuuministarstvu.Poredeći sa prosekom perioda
20102014,tokom2015.uočenjerastproizvodnjemedaza80posto.Inače,izvozmedauprvihšestmeseciovegodineje943tone,avrednostje4.314.000dolara.Imajući u vidu da je prepoznat
značaj razvoja pčelarstva u Srbiji,uministarstvukazuda suu skladusaZakonomopodsticajimaupoljoprivredi iruralnomrazvoju,u2016.
godinipovećalisubvencijepokošnicipčela,sa500na600dinarapokošnici,uznapomenudapčelarikojisuusistemuorganskeproizvodnjedobijaju i dodatni iznos podsticaja od40odsto.Ministarstvodajeikreditnupodr
škukrozsubvencionisanjekamatnihstopainjihovosnižavanjenaprihvatljiviznos,kažuuministarstvu.Inačemaloprodajnacenamedau
Srbijiiznosiuproseku800dinarapokilogramu.Pčelariupozoravajudajeovago
dinajakološapoproizvodnju,alidanasrećupostojezaliheodprošlegodine."Jedinojesuncokretdaonekipri
nos,alijeitozatrećinumanjenegoprošlegodine.Lipajedalanekekoličinemeda,dokjebagrempoptunopodbaciozboglošihvremenskihuslova",kažeŽivadinovićiSPOSa.Medonosni potencijal omogućava
znatnovećibrojkošnica,premaprocenistručnjakavišeod1,2miliona.
B.Gulan
INĐIJA•SAPRODAVCIMANAGRADSKOJPIJACI
Dvedecenijezapijačnomtezgom-Nikonesmebitioštećen,nastojimodaobezbedimokvalitetasvimorajudabuduzadovoljnirobomkojuplaćaju.Kadakupeneštoitoimsedopadne,uvekseponovovrate–pričaprodavacSrećkoKomazec
Dva de set go di na na pi ja ci
BEOGRAD•KUPCIZAINTERESOVANIZAMEDIZSRBIJE
SvetraženijiuinostranstvuPčelarstvojegranapoljoprivredekojaseuposlednjih10godinaintenzivnorazvija,asrpskimedjesvetraženijiuinostranstvu-PremapodacimaRepubličkogzavodazastatistiku,danasuSrbijiimaoko800.000pčelinjihzajednica,kojesuuvlasništvuoko31.000pčelara
CenaPrema podacima PKS (Gru
pacijezapčelarstvoiproizvodnju meda Privredne komoreSrbije), otkupna cena medauSrbijiu2006.bilajeoko1,2evra po kilogramu u zavisnostiodvrsteipakovanjadokse2015. kretala između 4,2 dopetevra.
Tokom2015.uočenjerastproizvodnjemedaza80posto
Usevišećernerepesenalazeufazi razvoja korena i sintezešećera(39BBCH).
Nalogzatrećitretmanprotivprouzrokovačapegavosti lista šećernerepe(Cercosporabeticola)naterenuRCRumadatje25.07.IuproteklomperiodunaAMSseregistrujupovoljni uslovi za širenje infekcije,pa se prilikom pregleda useva registrujeprisustvonovihpegakakonastarijem, tako ina najmlađemlišću. Nivo prisutnih simptoma serazlikuje zavisno od tolerantnostisorte.Najavljenenestabilnevremenske
prilikesapadavinamaioptimalnimtemperaturamaćeomogućitiostvarenjenovihinfekcijaidalješirenjeovogpatogena.Stoga,uciljuočuvanja lisne mase, proizvođačimase preporučuje još jedan tretmankombinacijom preventivnih i sistemičnihfungicida(odabratisistemičnefungicidesadrugačijimmehanizmomdelovanjauodnosunaprethodnitretman).Preventivnifungicidi: (a.m. hlorotalonil) Bravo 720
SC, Dakoflo 720 SC ili Balear 720SC1,52l/hailiOdeon1,7kg/haSistemičnifungicidi:AmistarExtra(azoksistrobin+
ciprokonazol)0,75l/haAntreplus(tebukonazol+tio
fanatmetil)1,5l/haDuett ultra ( eposkikonazol+
tiofanatmetil)0,6l/haBumperP(prohloraz+propiko
nazol)0,81l/ha Propulse250SE (fluopiram+
protiokonazol)11,2l/haTeatarplus(azoksistrobin+di
fenokonazol)1l/ha Opus team (a.m.fenpropi
morf+epoksikonazol)0,751l/haPregledomusevašećernerepena
prisustvo Cercospora beticolla, naporučjuSremskeMitrovice,uočenojepovećanjebrojapeganalistovima.Povećanjebrojapegauslovljenojeinfekcijamakojesuomogućilipovoljniusloviupolju,registrovanesu značajne padavine kao I noćnerose.Brojpegajesvakakouslovljentolerantnoćusortenapatogena.Unarednihnekolikodanaočeku
jesepogoršanjevremenasapadavinama,kojećeomogućitipovoljneuslovezarazvojgljiveinoveinfekcije na listovima.Veoma je važnosačuvati lisnu masu u narednomperiodu tako da se proizvođačimapreporučujefungicidnitretman.Zbog otklanjanja mogućnosti
razvoja rezistentnosti, tretman izvesti koristeći preparate različitogmehanizmadelovanjauodnosunapredhodnitretman: a.m.prohloraz +propikonazol
,preparatBumperPukol.0,81l/ha
a.m. hlorotalonil+ tetrakonazol,preparatEminentStarukoličini1l/haa.m.azoksistrobin+epoksiko
nazol,preparatMercuryukol.1l/ha a.m.epoksikonazol + tiofa
nat metil, preparat Duett ultra ukol.0,40,6l/haUz sistemične preparate prepo
rukajeobaveznokoristitiikontaktnefungicideizgrupehlorotalonila.
SREMSKAMITROVICA
Krom pi rov mo ljac
NalokalitetimaDivošiKukujevcipostavljenesuferomonskeklopkepomoćukojihsepratiaktivnostkrompirovog moljca Phtho ri mea oper cu lel la.Uposlednjihnekolikodanabeleži sepovećanjebrojnostiulovljenihimaga,utokujelet,polaganjejajaIpiljenjelarviIIIgeneracijeoveštetočine.Na većini parcela našeg terena
krompirsenalaziufazitehnološkezrelosti i propadanja nadzemnogdelacime,pasepreporučujeproizvođačimakodkodkojihjedošlodopropadanjacime, daunajkraćemvremenskom periodu izvrše vađenje krompira i smeštanje u za topredviđenemagacine.Magacinitrebadabuduzaštišenimrežicamanaprozorimakakobisesprečioulazakimagaštetočinekojapolazejajanakrtole,nastavljajućirazvojniciklusiuskladištu.Temperaturuumagacinimauko
liko je to moguće održavati ispod10stepeni.Proizvođačimakodkojihnijedo
šlodopropadanjacimeprporučujeseprimenainsekticida:
a.m.hlorantraniliprol, preparatCoragen 20 SC u količ.0,150,2 l/ha
Za šti ta ku pu sa
NalokalitetuFutogusevikupusanamenjeni za jesenju proizvodnjunalazeseu fazi9 iviše razvijenihlistova(BBCH19).Vizuelnimpregledomkupusare
gistrujusejajailarveVIgeneracijekupusnog moljca (Plutella maculipennis).Utokujeintenzivnopiljenje larvi koje su prisutne na 85%biljaka.Indeksnapadazajajaiznosi3,31,azalarve8,88.Preporučuje se proizvođačima
obilazakusevaradiutvrđivajnjaprisustvalarvi.Ukolikoseutvrdinjihovoprisustvo izvestihemijskemerezaštitenekimodinsekticida: Lamdex (lambdacihalotrin)
0,20,3l/ha Sumialfa 5 EW (esfenvalerat)
0,150,2l/ha
Za šti ta šlji ve - šlji vin smo ta vac
Vizuelnimpregledomzasadašljivena lokalitetuNovogKneževca (sorteStenlejiČačanskesorte)fenofazarazvojaobojavanjeplodazavršeno (BBCH85 ) doplod zreozabranjetehnološkazrelost(BBCH87).UtokujeletIIIgeneraciješljivi
nogsmotavcaipolaganjejaja.Pregledomplodova registrovano
jeprisustvopoloženihjajašljivinogsmotavca(Grapholita funebrana)saindekomnapada2,01%urazličitimstadijumimarazvoja.Radi sprečavanja daljeg razvo
jaštetočineiubušivanjauplodovešljiveneophodnojeuzasadimašljiveizvršititretmaninsekticidom.Prilikomupotrebeinsekticidavo
ditiračunaovremenuberbe(uzavisnostiodsortimentašljive)ikarencipreparata.Proizvođačima se preporučuje
primena preparata Grom (aktivnamaterija lambda cihalotrin) u koncentraciji0,03%.Karencapreparataje14dana.
Za sti ta kru ske
Nedeljnim pregledom zasadakruške na teritoriji RC Senta, lokacija Horgoš (sorta Abate Fetel),ustanovljeno je da se ova voćnavrstanalaziufenološkojfazi79poBBCH skale (plodovi dostigli oko90%krajneveličine).Jaja kruškine buve (Cacopsylla
pyri)suregistrovananalistovimauindeksunapadaod26%,mlađilarvenistadijumiL1L2uindeksunapadaod 72%.Starije larveL3L4su registrovane u indeksu napada
od5%,a imagaod15%.U tokujepiljenjepetegeneracijekruškinebuve.Uciljusuzbijanjalarvipreporuka
je hemijski tretman nekim od navedenih insekticida sa dodatkomokvašivačaSilwetL770,025%.:Grom(lambdacihalotrin)0,5l/
ha(karenca14dana) Fastac 10 EC (alfaciperme
trin)0,02%(karenca14dana)
Ja bu kov smo ta vac
Vizuelnim pregledom jabukeuočena položena jaja jabukovogsmotavca (Carpocapsa pomonela)naplodovimau indexunapada1,5%NalokalitetuLukićevonalazimo
seuperiodupolaganjajajaIIIgeneracije,doknalokalitetuSutjeskaočekujemopočetakpiljenjalarviIIIgeneracije.Trenutna faza jabuke (sorte Aj
dared i Zlatni delišes) je 7080%krajnjeveličineploda.Preporuka proizvođačima jabu
ke je da obave tretman insekticidomovicidnolarvicidnogdelovanjaCoragen 20 SC (hlorantraniliprol)0,016–0,02%
Za šti ta vi no ve lo ze
Na teritoriji delovanja RC Jagodina na punktuVoljavče vino
va loza u zavisnosti od sorte poBBCHskali senalaziu razvojnojfazi 7981 (zatvaranje grozda,potpunododirivanjebobica,početaksazrevanjapočetakšarka).Vizuelnimpregledomzasadare
gistrovani su simptomi pepelnicevinove loze Uncinula necator, atakođe na teritoriji Pomoravskogokruga beleži se veći procenat uvinogradima.Sobziromnapadavine i veće količine vode postojimogućnostpucanjabobicaiširenjainfekcijesivetruleživinovelozeBotrytiscinerea.Poljoprivrednim proizvođačima
sesavetujezaštitaitretmanprotivpepelnicenekimodsledećih fungicida: a.m (tebukonazol+triadime
nol+spiroksamin)FALCONEC4600,30,4l/ha,karenca21dan. a.m (tebukonazol+fluopiram)
LUNA EXPIRIENCE 0,035 0,04l/ha,karenca14dana.S obzirom na nestabilno vreme
zasuzbijanjesivetruležiBotrytiscinereakoristitinekiodsledećihpreparata i obavezno voditi računa okarenci: a.m (fenheksamid) TELDOR
500 SC 0,1%, karenca za stonesorte7danaa za vinske sorte21dan. a.m (ciprodinil+tebukonazol)
LINUS 1,21,6l/ha, karenca 21dan.
14 12. avgust 2016.
PROGNOZNOIZVEŠTAJNASLUŽBAZAŠTITEBILJA
SREMSKA
POLJOPRIVREDA
Stanjevoćarskih,povrtarskihiratarskihkultura
Pe pel ni ca vi no ve lo ze - Un ci nu la ne ca tor
Ja ja III ge ne ra ci je ja bu ko vog smo tav ca
Sta ri ja lar va kru ški ne bu ve Lar va ku pu snog molj ca
Lek ba zi ran na he mi ka li ja ma ko-je se na la ze u ku pu su i pro ke-lju mo že pru ži ti za šti tu od ra ka
je tre iza zva nog za ga đe nom hra-nom. Is tra ži va či sa ame rič kog uni-ver zi te ta „Džons Hop kins“ i nje go ve ki ne ske ko le ge tvr de da „Ol ti praz“, ko ji se eks pe ri men tal no raz vi ja kao pre pa rat pro tiv ne ko li ko vr sta kan-ce ra, de lu je i na iza zi va ča ra ka je-tre, glji vi cu Al fa tok sin.
Is tra ži va či su ot kri li da ovaj lek me nja na čin na ko ji te lo raz la že glji-vi cu Al fa tok sin i ta ko je či ni ma nje štet nom. „Ol ti praz“ sti mu li še pro-iz vod nju en zi ma po zna ti kao „en zi-mi fa ze 2“, ko ji Al fa tok sin „iz vo de iz te la“.
Tim is tra ži va ča sa „Džons Hop-kin sa“ te sti rao je 233 lju di iz obla sti Ći dong u Ki ni, gde je iz lo že nost glji-vi ci Al fa tok sin ve li ka. Ona se obič no na la zi u ku ku ru zu, ki ki ri ku ju, so ja so su i fer men to va noj so li. Uče sni ci u te sti ra nju do bi li su vi so ke ili ni ske do ze „Ol ti pra za“ sva kog da na. Po sle me sec da na, is tra ži va či su ot kri li da je „Ol ti pra za“ sni zio ni voe Al fa tok si-na za 51 od sto.
Is tra ži va nja će se na sta vi ti da bi
se ot kri lo da li će do ći i do sma nje-nja sto pe ra ka je tre. Rak je tre je, ina če, je dan od vo de ćih uzroč ni ka smr ti u sve tu, a sa mo u Ki ni sva-ke go di ne 400.000 lju di pod leg ne ovom obo lje nju.
Na uč ni ci do da ju da bi ide al no bi-lo da se „Ol tri praz“ do bi ja iz pri rod-nog iz vo ra, ume sto pi lu la.
Rak gr la
Pri me na zra če nja i ci to stat ske te ra pi je u le če nju oso ba obo le lih od ra ka gr la, po ma že im da se sa ču va glas, bez sma nji va nja šan si za pre-ži vlja va nje. Ope ra ci ja je do sad bi la stan dard na pro ce du ra kod ovih lo-ka li za ci ja kan ce ra, i če sto je iz i ska-va la ot kla nja nje la ning sa, ili gla snih ži ca, u slu ča je vi ma ka da je tu mor u du bi ni gr la.
Da bi po no vo mo gli da go vo re, bo le sni ci ma su im pla ti ra ni spe ci jal-ni me ha ni zmi.
Rak jed nja ka
Oni ko ji je du ve li ke ko li či ne tur-ši je iz la žu se ve ćem ri zi ku da obo-
le od ra ka jed nja ka. To je po ka za-la jed na stu di ja, ko ja je ra đe na u Hon kon gu gde se je de ve li ka ko li-či na svih vr sta uki se lje nog po vr ća i gde je pro ce nat obo le lih od ra ka na jed nja ku iz u zet no vi sok. Is pi ti va nje je po tvr di lo da po sto ji ve za iz me đu tog ma lig nog obo le nja i tur ši je.
Struč nja ci su ta ko đe utvr di li da vre la pi ća i hra na, pu še nje i al ko hol po ve ća va ju opa snost od ra ka jed-nja ka, ina če še stog po uče sta lo sti ob li ka kar ci no ma u sve tu. Taj ri zik se, me đu tim, sma nju je uzi ma njem hra ne bo ga te sve žim vo ćem i po vr-ćem.
Krv iz pup ča ne vrp ce pro tiv le u ke mi je
Kod tro go di šnjeg de ča ka obo le-log od fa tal nog ob li ka le u ke mi je – akut ne mi e lo id ne le u ke mi je. Simp-to mi bo le sti su se pot pu no iz gu bi li po što je do bio krv iz pup ča ne vrp ce svo je se stre.
Dr Ni na Ka pur, iz De či je bol ni ce u Los An đe le su, ob ja šnja va da su le-ka ri sa ču va li krv iz pup ča ne vrp ce de ča ko ve se stre, ro đe na u pro te klih šest me se ci. De čak je nje nu krv do-bio pre ko tran sfu zi je. –„On vi še ni-je bo le stan, ali će mo mo ra ti pa žlji-vo da pra ti mo nje go vo zdrav stve no sta nje to kom dve go di ne, pre ne go što bu de mo mo gli da ka že mo da je iz le čen“ – ka že dr. Ka pur.
Le u ke mi ja za ra zna bo lest?
Pre pe de set go di na u stra hu od le u ke mi je, vi še od mi lion de ce je
eva ku i sa no iz Lon do na i sa ju go i sto-ka En gle ske, u bez bed ni je obla sti. De ca su sme šte na u unu tra šnjost zbog zdra vi je is hra ne i uop šte bo ljih i po volj ni jih uslo va ži vo ta, a ovaj pro gram je bio svo je vr sna pre ven-ti va pro tiv opa sne bo le sti.
Bri tan ski Me di cin ski žur nal oba-ve šta va o re zul ta ti ma is tra ži va nja le ka ra Oks ford skog uni ver zi te ta ko ji su pro u ča va li efek te eva ku a ci o nog pro gra ma ve za nog za de či ju le u-ke mi ju. Pre me šta njem ve li ko bro ja de ce iz gu sto na se lje nih grad skih obla sti u sla bi je na se lje ne ru ral ne kra je ve, po ve ća lo je smrt nost od le u ke mi je ose tlji vi je se o ske de ce. U obla sti ma ko je su pri hva ti le naj vi še pri do šli ca, pro ce nat obo le lih se po-ve ćao za pe de set od sto.
U Oks for du tvr de da po se du ju vi-še do ka za za tvrd nju da je de či ja le-u ke mi ja, u stva ri in fek tiv na bo lest.
Rak pro sta te od ži vo tinj ske ma sti
Mno go ma sti u is hra ni, na ro či-to one iz cr ve nog me sa, uve ća va ju ri zik za raz voj ra ka pro sta te, tvr-de ame rič ki is tra ži va či. Ži vo tinj ska mast u is hra ni po spe šu je rast ma lih la tent nih tu mo ra pro sta te i ve ro vat-no ću da se oni pre tvo re u smr to no-sne, po ka zu je stu di ja ti ma sa Fa kul-te ta za jav nu zdrav stve nu za šti tu Uni ver zi te ta Har vard.
Be li luk šti ti pro sta tu
Ve će ko li či ne sup stan ce „SAMC“ ko ja se na la zi u be lom lu ku, ubi ja će li je ra ka pro sta te, ot kri li su is tra-
ži va či sa Me di cin skog fa kul te ta u Is-toč noj Ka ro li ni. I sta ri i mla di be li luk sa dr ži ovu he mij sku sup stan cu, ka že is tra ži vač dr. Man ferd Sta jer. Ima je i u be lom lu ku u pra hu, a mno go ma nje u aro ma tič nim ulji ma sa be lim lu kom. Ina če, mno ga dru-ga, broj na is tra ži va nja su po ka za la da je sti re dov no ve će ko li či ne be log lu ka, mo že da bu de sjaj na pre ven-ti va pro tiv ra ka pro sta te.
Br ži opo ra vak. Na uč ni ci sa ve tu ju svim onim mu škar ci ma ko ji idu na ope ra ci ju ra ka na pro sta ti da za tra-že lo kal nu ane ste zi ju, a ne to tal nu.
Is tra ži va nje su po ka za la da su bo lo vi za 60 od sto ma nji po sle ope-ra ci je, ako je bi la lo kal na ane ste zi-ja, a ne to tal na. To tal na ane ste zi-ja uči ni da pa ci jent ne bri ne u to ku ope ra ci je, ali mu je za to ner vni si-stem ose tlji vi ji.
Se men ke za pro sta tu
Se men ke, omi lje na gric ka li ca de ce i mno gih od ra slih, mno go su vi še od to ga. Na i me, i na uč no je do-ka za no da se men ke smi ru ju na dra-že je be ši ke i pro sta tu od če ga vi sok pro ce nat sta ri jih od 60 go di na bo lu-je. Pre ma re či ma pro fe so ra Han sa Šil he ra iz Ber li na, za hva lju ju ći dra-go ce nim sa stoj ci ma se men ki bun-de va (vi ta min „E“, se len, man gan i cink) uve ća na pro sta ta se sma nju je i isto vre me no ne sta ju ka rak te ri stič-ne te ko be pri mo kre nju.
Za klju čak, bi bio da je vr lo zdra-vo je sti se men ke, a ako se ko ri ste za le če nje pro sta te, on da ku ra tre ba da tra je bar 10 ne de lja. Na rav no, to ne zna či da se pri po ja vi te go ba ne tre ba ja vi ti le ka ru.
Vi ta min „E“ „bra ni“ pro sta tu
Vi ta min „E“ mo že znat no da sma nji sto pu smrt no sti od ra ka pro-sta te, po ka zu je stu di ja fi n skih is tra-ži va ča. Stu di ja je ob ja vlje na u ča so-pi su ame rič kog Na ci o nal nog in sti tu-ta za rak i ob u hva ta pre ko 29.000 mu ška ra ca, ko ji su pu ša či.
Is tra ži va nja go vo re da is pi ta ni-ci ko ji su pet do osam go di na sva-ko dnev no uzi ma li 50.mg vi ta mi na „E“ima ju za 32 od sto ma nje iz gle de da obo le od ra ka pro sta te i za 41 od sto ma nje iz gle de da umru od te bo le sti. Auto ri stu di je tvr de da su po zi tiv ni efek ti ovog vi ta mi na pri-me će ni po sle sa mo dve go di ne nje-go vog re dov nog uzi ma nja.
(Na sta vi će se)
12. avgust 2016. 15
ZA NI MLJI VA IZ DA NJA
Prognoza vremena do kraja avgusta
SREMSKA
POLJOPRIVREDA
Struč nja ci su ta ko đe utvr di li da vre la pi ća i hra na, pu še nje i al ko hol po ve ća va ju opa snost od ra ka jed-nja ka, ina če še stog po uče sta lo sti ob li ka kar ci no ma u sve tu. Taj ri zik se, me đu tim, sma nju je uzi ma njem hra ne bo ga te sve žim vo ćem i po vr-ćem.
Krv iz pup ča ne vrp ce
Sta ri re cep ti
Po treb no je: 1 kg oči šće ne bun-de ve, 500gr go to vih ko ra za pi tu, 1 dl ulja, 100 gr še će ra, 100 gr su-vog gro žđa, ci met, še ćer u pra hu za po si pa nje.
Pri pre ma: Oči šće nu bun de vu krup no iz ren da ti, pa krat ko pro pir-ja ti na ma lo ulja, dok sav sok ne
uvri. Do da ti su vo gro žđe, še ćer i ci-me ta po uku su.
Po tri ko re fi lo va ti na de vom od bun de ve, po pr ska ti uljem, pa sa vi ti. Slo ži ti sa vi ja če u na u ljen pleh, pre-ma za ti s ma lo ulja i pe ći oko po la sa ta u rer ni, na 200 ste pe ni. Pe če nu bun de va ru ise ći na ko ma de i po su ti še će rom u pra hu.
Bun de va ra
BI LJEM PRO TIV KAR CI NO MA
Ku pus pro tiv ra ka je tre
He mi ka li je ko je se na la ze u ku pu su šti te od ra ka je tre iza zva nog
za ga đe nom hra nom
Pr vu ne de lju av gu sta na rob no-ber zan skom tr ži štu u No vom
Sa du, obe le žio je rast ko li čin skog obi ma pro me ta, kao i da lji pad ce-na ku ku ru za i so je. Ukup na di nar-ska vred nost ne delj nog pro me ta za pro me to va nih 1.150 to na, iz no si la je 25.443.000,00 di na ra. Sa jed ne stra ne ovo ne delj ni ko li čin ski pro-met be le ži rast u od no su na pret-hod nu ne de lju i to za 38,55%, dok sa dru ge stra ne ovo ne delj na di nar-ska vred nost pro me ta be le ži pad u od no su na po sled nju ne de lju ju la i to za pre ko 20%. Raz log ovog od-stu pa nja le ži u či nje ni ci da se to kom ne de lje za na ma tr go va lo mno go vi še no mi nal no jef ti ni jom ro bom u od no su na pret hod nu ne de lju, ka-da je u struk tu ri pro me ta ap so lut no do mi ni ra la so ja, či ja je ce na no mi-
nal no znat no ve ća od ce na pše ni ce i ku ku ru za.
Pše ni ca je do mi ni ra la u struk tu-ri ukup nog pro me ta. Pro me to va no je 600 to na hleb nog zr na, po je-din stve noj ce ni od 16,28 din/kg, sa PDV-om (14,80 din/kg, bez PDV-a). Ti me je na sta vljen trend ce nov ne sta bil no sti ovog tr ži šnog seg men-ta, jer se ce nov ni ras pon pše ni ce od 14,50-15,00 din/kg, bez PDV-a, za-dr ža va na do ma ćem tr ži štu već sko-ro me sec da na.
Ce na so je be le ži da lji pad. Ove ne de lje is tr go va no je 200 to na so je u zr nu, po ce ni od 44,55 din/kg, sa PDV-om (40,50 din/kg, bez PDV-a). U od no su na pret hod nu ne de lju pad ce ne so je no mi nal no iz no si 0,50 din/kg, od no sno pro cen tu al no 1,22%.
I tr ži šte ku ku ru za re gi stru je pad
ce ne, ali je za raz li ku tr ži šta so je, ovo ne delj ni pad ce ne ku ku ru za znat-no iz ra že ni ji. Žu tim zr nom tr go va no je u ko li ni od 350 to na, u ce nov nom ra spo nu od 17,50-17,70 din/kg, bez PDV-a. Pon de ri sa na ne delj na ce na od 19,33 din/kg, sa PDV-om (17,57 din/kg, bez PDV-a), ni ža je za čak 5,52%, u od no su na pro-šlo ne delj nu. Za pro te kle tri ne de lje ce na ku ku ru za je pa la sa 20,00 din/kg, bez PDV-a, na da na šnjih 17,57 din/kg, bez PDV-a, od no sno za vi še od 12%, što se sa po zi ci ja tr ži šne ana li ti ke, mo že sma tra ti ve o ma ve-li kim ce nov nim pa dom.
16SREMSKA
POLJOPRIVREDA 12. avgust 2016.
PRODUKTNA BERZA NOVI SAD
Promet roba na Produktnoj berziod 1.8. do 5.8. 2016.
Najva`nije iz protekle nedelje:
Cene poljoprivrednih proizvoda u protekloj nedeljina vode}im robnim berzama su bile slede}e:
E-mail: [email protected],internet sajt: www.proberza.co.rs
INFO SLU@BA021/443-413 od 730 do 1430
21000 Novi Sad, Radni~ka 30a Tel: 021/4750-788; Fax:021/4750-789
[email protected]@limagrain.comwww.limagrain.rs
Francuski hibridikukuruza i suncokreta
SPONZOR
*Objavljeni nedeljni ponderi cena nisu zvani~an podatak, usled ~injenice da su obuhva}eni podaci o trgovanju do trenutka {tampanja informatora.
PRE GLED DNEV NIH PRO ME NA CE NA NA CME GRO UP, SEPTEMBARSKI FJU ČERS 2016.
po ne de ljak uto rak sre da če tvr tak pe tak
Pše ni ca 149,77 $/t 149,18 $/t 147,42 $/t 150,73 $/t 148,15 $/t
Ku ku ruz 131,65 $/t 128,18 $/t 127,63 $/t 127,95 $/t 126,22 $/t
PRE GLED DNEV NIH PRO ME NA CE NA NA CME GRO UPpo ne de ljak uto rak sre da če tvr tak pe tak
So ja, zr no, avg 16 379,35 $/t 365,97 $/t 362,01 $/t 363,92 $/t 363,92 $/t
So ji na sač ma, avg 16 350,00 $/t 334,00 $/t 328,40 $/t 330,50 $/t 329,70 $/t
• pad ce na ku ku ru za• sta bil na ce na pše ni ce• pad ce na na svet skim ber za ma
Pri ak tu el noj ce nov noj sta bil no sti pše ni ce, pad ce na ku ku ru za i so je, do veo je do da ljeg pa da in dek sne vred no sti PRO DEX-a. Ovaj ber zan-ski in deks je u pa du već vi še od me-sec da na i na da na šnji dan be le ži in-
dek snu vred nost od 203,44 po e na, što je za 3,92 in dek snih po e na ni že ne go pro šlog pet ka. Ina če ak tu el na in dek sna vred nost PRO DEX naj ni-ža je, po sma tra no još od po lo vi ne apri la ove go di ne.
Pregled zaklju~enih i ponu|enih koli~ina, kao i dijapazon zaklju~enih i ponu|enih cena poljoprivrednih proizvoda tokom protekle nedelje, dati su u slede}oj tabeli:
PRODEX
ROBA PONUĐENA KOLIČINA (t)
CENA PONUDE DIN/KG SA
PDV-OM
ZAKLJUČENA KOLIČINA (t)
ZAKLJUČENA CENA DIN/KG
SA PDV-OM
PROMENA U ODNOSU NA PRETHODNU
NEDELJU
Ku ku ruz, rod 2015. 350 19,25-19,47 350 19,25-19,47 -5,53%
Pše ni ca, rod 2016. 600 16,28 600 16,28 +/-0,00
So ja, rod 2016. 200 44,55 200 44,55 -1,22%
BUDIMPE[TAP[ENICA KUKURUZ
125,83 €/t (fju čers avg 16)
131,61 €/t (fju čers avg 16)
EURONEXT PARIZP[ENICA KUKURUZ
166,25 €/t (fju čers sep 16)
165,00 €/t (fju čers avg 16)
Loš pri nos u Fran cu skoj je uti ca da ce na pše ni ce u Pa ri zu po ra ste za 0,30% u od-
no su na pro šlu ne de lju, dok je ku ku ruz po-jef ti nio za 2,94%. U Bu dim pe šti je pše ni ca jef ti ni ja za 3,05%, a ku ku ruz za 1,75%.
Na tr ži štu ži ta ri ca ni je do šlo do zna čaj-ni jih pro me na. Fun da men tal ni či ni o ci
se ni su me nja li, odon sno do bar rod pše-ni ce i po volj ni uslo vi za raz voj ku ku ru za i
da lje pri ti ska ju ce ne ovih po ljo pri vred nih kul tu ra.
Pše ni ca je na či ka škoj ber zi po jef ti ni la za 1,71%, a ku ku ruz za 3,20%.
Fju čers so je sa av gu stov skom is po ru kom je i ove ne de lje za-be le žio pad, odon sno jef ti ni ji je za 1,29% u od no su na pro-
šlu ne de lju, a so ji na sač ma za 3,46%.
STIPS - VOJVODINA
VOĆE 1.8.2016. - 8.8.2016.
POVrĆE 1.8.2016. - 8.8.2016.
REPUBLIKASRBIJA
MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE,[UMARSTVA
I VODOPRIVREDE
* Kvalitet proizvoda je prema JUS standardima ukoliko druga~ije nije nazna~eno
Mesto prikupljanja cena: Južno-banatski okrug klanica
* Kvalitet proizvoda je dobar ukoliko druga~ije nije nazna~eno
GAZDINSTVO Mesto prikupljanja cena: Loznica
MALOPRODAJA Mesto prikupljanja cena: Loznica
PIJACA Mesto prikupljanja cena: Loznica
12. avgust 2016.
Mesto prikupljanja cena: Beograd - kvantaška pijaca
Mesto prikupljanja cena: Beograd - kvantaška pijaca
CENE ŽIVE STOKE
Mesto prikupljanja cena: Loznica - stočna pijaca
* Kvalitet proizvoda je dobar ukoliko druga~ije nije nazna~eno
17
R.B. Proizvod Pakovanje Poreklo Jed. Mere
Cena (din)Trend Ponuda
min max dom
1
Kukuruz (okrunjen, prirodno sušen)
džak 50kg Domaće kg 20.00 24.00 22.00 bez promene dobra
R.B. Proizvod Pakovanje Poreklo Jed. Mere
Cena (din)Trend Ponuda
min max dom
1 Stočno brašno džak 33kg Domaće kg 18.00 23.00 21.00 bez promene prosečna
R.B Proizvod Pakovanje Poreklo Jed. Mere
Cena (din)Trend Ponuda
min max dom
1Kukuruz (okrun-
jen, prirodno sušen)
džak 50kg Domaće kg 22.00 25.00 24.00 bez promene prosečna
2 Pšenica džak 50kg Domaće kg 20.00 24.00 22.00 bez promene slaba
3 Sojina sačma (44% proteina) džak 33kg Domaće kg 60.00 75.00 65.00 bez promene slaba
4 Stočno brašno džak 33kg Domaće kg 21.00 25.00 23.00 bez promene prosečna
5Suncokretova
sačma (33% pro-teina)
džak 33kg Domaće kg 30.00 45.00 35.00 bez promene slaba
R.B Proizvod Poreklo Jed. Mere
Cena (din)Trend Ponuda
min max dom
1 Blitva (sve sorte) Domaće veza 17.00 20.00 17.00 rast vrlo slaba
2 Boranija (olovka) Domaće kg 100.00 130.00 130.00 bez promene vrlo slaba
3 Boranija (šarena) Domaće kg 130.00 150.00 130.00 pad vrlo slaba
4 Boranija (žuta) Domaće kg 130.00 150.00 130.00 pad vrlo slaba
5 Brokola (sve sorte) Domaće kg 100.00 150.00 130.00 pad vrlo slaba
6 Celer (sve sorte) Domaće kg 60.00 70.00 70.00 rast prosečna
7 Cvekla (sve sorte) Domaće kg 30.00 35.00 30.00 bez promene slaba
8 Dinja (sve sorte) Domaće kg 20.00 30.00 25.00 bez promene dobra
9 Karfiol (sve sorte) Domaće kg 80.00 120.00 100.00 bez promene vrlo slaba
10 Kelj (sve sorte) Domaće kg 45.00 50.00 50.00 rast vrlo slaba
11 Krastavac (salatar) Domaće kg 60.00 70.00 70.00 pad prosečna
12 Krastavac (salatar) Domaće kg 40.00 50.00 50.00 pad dobra
13 Krompir (beli) Domaće kg 25.00 30.00 30.00 bez promene dobra
14 Krompir (crveni) Domaće kg 25.00 30.00 30.00 bez promene dobra
15 Kupus (sve sorte) Domaće kg 15.00 20.00 15.00 bez promene dobra
16 Lubenica (sve sorte) Domaće kg 15.00 20.00 15.00 pad dobra
17 Luk beli (sve sorte) Domaće kg 280.00 350.00 300.00 bez promene prosečna
18 Luk crni (mladi) Domaće veza 22.00 25.00 22.00 rast vrlo slaba
19 Luk crni (sve sorte) Domaće kg 20.00 30.00 25.00 rast dobra
20 Paprika (Babura) Domaće kg 35.00 50.00 40.00 pad dobra
21 Paprika (ljuta) Domaće kg 70.00 80.00 80.00 bez promene dobra
22 Paprika (ostala) Domaće kg 80.00 85.00 80.00 bez promene slaba
23 Paprika (šilja) Domaće kg 45.00 60.00 50.00 bez promene dobra
24 Paradajz (chery) Domaće kg 150.00 170.00 160.00 rast slaba
25 Paradajz (sve sorte) Domaće kg 70.00 80.00 70.00 pad dobra
26 Paradajz (sve sorte) Domaće kg 45.00 65.00 50.00 pad dobra
IZVE[TAJ O CENAMA @IVE I ZAKLANE STOKE U KLANICAMA
SILOS Mesto prikupljanja cena: Loznica
IZVE[TAJ ZA @ITARICE, ULJANE KULTURE I KRMNO BILJE
R.B. Proizvod Poreklo Jed. Mere
Cena (din)Trend Ponuda
min max dom
1 Banana (sve sorte) Domaće kg 125.00 135.00 130.00 bez promene dobra
2 Borovnica (sve sorte) Domaće kg 500.00 600.00 600.00 bez promene vrlo slaba
3 Breskva (sve sorte) Domaće kg 35.00 80.00 50.00 pad dobra
4 Grejpfrut (sve sorte) Domaće kg 110.00 120.00 120.00 pad slaba
5 Grožđe (belo ostale) Uvoz(uvoz) kg 130.00 135.00 130.00 pad vrlo slaba
6 Grožđe (crno Kardinal) Uvoz(Crna Gora) kg 90.00 100.00 100.00 pad dobra
7 Grožđe (crno ostale) Domaće kg 80.00 80.00 80.00 pad vrlo slaba
8 Jabuka (Delišes zlatni) Uvoz(uvoz) kg 80.00 90.00 90.00 bez promene vrlo slaba
9 Jabuka (Greni Smit) Uvoz(uvoz) kg 85.00 90.00 85.00 pad vrlo slaba
10 Jabuka (Mucu) Domaće kg 50.00 55.00 50.00 bez promene vrlo slaba
11 Jabuka (ostale) Domaće kg 35.00 45.00 40.00 pad vrlo slaba
12 Kajsija (sve sorte) Domaće kg 160.00 170.00 170.00 rast vrlo slaba
13 Kivi (sve sorte) Uvoz(uvoz) kg 90.00 90.00 90.00 - vrlo slaba
14 Kivi (sve sorte) Domaće kg 140.00 140.00 140.00 - vrlo slaba
15 Kruška (ostale) Domaće kg 70.00 80.00 70.00 rast slaba
16 Kruška (ostale) Domaće kg 100.00 110.00 100.00 pad vrlo slaba
17 Kupina (sve sorte) Domaće kg 120.00 160.00 130.00 bez promene slaba
18 Lešnik (očišćen) Domaće kg 1000.00 1100.00 1000.00 bez promene slaba
19 Limun (sve sorte) Uvoz(uvoz) kg 270.00 280.00 270.00 pad prosečna
20 Limun (sve sorte) Uvoz(uvoz) kg 300.00 320.00 300.00 bez promene prosečna
21 Malina (sve sorte) Domaće kg 320.00 350.00 320.00 - vrlo slaba
22 Malina (sve sorte) Domaće kg 270.00 300.00 300.00 rast slaba
23 Nektarina (sve sorte) Domaće kg 40.00 60.00 50.00 pad dobra
SREMSKA
POLJOPRIVREDA
R.B. Naziv živ. Težina/uzrast RasaCena (din)
Trend Ponuda,broj grlamin max dom
1 Jagnjad sve težine sve rase 250.00 300.00 280.00 rast 11-15
2 Jarad sve težine sve rase 210.00 230.00 220.00 bez promene 0-5
3 Koze sve težine sve rase 140.00 160.00 150.00 bez promene 0-5
4 Krmače za klanje >130kg sve rase 100.00 130.00 115.00 rast 0-5
5 Ovca sve težine sve rase 130.00 170.00 150.00 bez promene 11-15
6 Prasad 16-25kg sve rase 170.00 200.00 180.00 rast 31-50
7 Prasad <=15kg sve rase 180.00 200.00 190.00 rast 16-20
8 Tovljenici 80-120kg sve rase 140.00 180.00 160.00 rast 0-5
R.B. Naziv živ. Težina/uzrast RasaCena (din)
Trend Ponuda,broj grlamin max dom
1 Jagnjad sve težine sve rase 280.00 280.00 280.00 - vrlo slaba
2 Junad >480kg sve rase 200.00 230.00 220.00 bez promene slaba
3 Prasad 16-25kg sve rase 170.00 180.00 180.00 bez promene slaba
R.B. Proizvod Pakovanje Poreklo Jed. Mere
Cena (din)Trend Ponuda
min max dom
1 Kukuruz (okrunjen, prirodno sušen) džak 50kg Domaće kg 22.00 26.00 24.00 bez
promene prosečna
2 Lucerka (seno u bala-ma) bala 12-25kg Domaće kg 20.00 22.00 21.00 bez
promene slaba
3 Pšenica džak 50kg Domaće kg 18.00 22.00 20.00 pad slaba
4 Sojino zrno džak 50kg Domaće kg 40.00 60.00 50.00 bez promene slaba
5 Stočni ječam džak 50kg Domaće kg 20.00 24.00 22.00 bez promene prosečna
6 Stočno brašno džak 33kg Domaće kg 20.00 24.00 22.00 bez promene dobra
PO LJO PRI VRED NA ME HA NI ZA CI JA
• Na pro da ju New Hol land 8050, ce tvo red ni adap ter za ku ku ruz sa ro to sec kom i sec kom za sla mu, he der za pse ni cu si ri ne 360 cm, mo tor Mer ce des benz 130 KS. Iz uvo za spre-man za ze tvu. Ce na ni je fi k sna. Tel: 064/466-3926, 022/301-166.
• Na pro da ju IMT 539, 2010 go di na fa brič ko sta nje. Tel: 069/161-77-38.
• Na pro da ju Ur sus C335 re gi stro van. Tel: 022/488-662 I 064/370-23-12.
• Na pro da ju tri Ra ko vi ce. Ra ko vi ca 60, 1975. god. 2500 EUR,Ra ko vi ca 65, 1987. god, 3.500 EUR i Ra ko vi ca 65, 1989. god. 4.200 EUR. Tel: 063/531-155.
• Na pro da ju Tor pe do 4806 C, 1986. god. u od lič nom sta nju. Tel: 063/531-155.
• MTZ na pro da ju. Trak tor, u od lič nom sta nju. Tel: 064/256-24-15.
• Pro da jem trak tor IMT u do brom sta nju,pr-vi vla snik,1982 god, mo Že do go vor. Tel: 064/158-4521, 022/246-41-78.
• Pro da jem Vla di mir ca no vi tip sa jed nim me nja čem u do brom sta nju i se tvo spre mač. Tel:467-717.
• Pro da jem trak tor 577 no vi tip sa dva pa ra zad njih toč ko va.Tel: 069/668-206.
• Pro da jem Vla di mir ca, no vi tip sa jed nim me nja čem u do brom sta nju. Mo že za me na za Fer gu so na 533 ili 539. Pro da jem se tvo spre-mač u do brom sta nju. Tel: 467-717.
• Pro da jem kom bajn žit ni Džon Dir 950. Tel: 060/067-01-45.
• Pro da jem kom bajn Zmaj 143, 2004 go di šte sa seč kom za sla mu i ku ku ru znim adap te rom. Tel:064/063-24-34.
• Pro da jem trak tor Ma sej Fer gu son 8160 od 200ks i kom bajn Now ho land 8070 sa ku ku ru-znim adap te rom. Tel:062/451-252.
• Kom bajn Zmaj 142 Seč ka He der na pro da-ju. Tel: 063/200-483.
• Kom bajn Đu ro Đa ko vić za ku ku ruz i pše ni-cu. Tel: 063/200-483.
• Pro da jem trak tor IMT 533, 1979. go di šte, u od lič nom sta nju, pot pu no is pra van. Ce na po do go vo ru. Tel: 022/2680-420 i 064/595-07-22.
• Pro da jem trak tor IMT 578 i plug. Tel: 063/660-748.
• Na pro da ju trak tro RX 170 Trak tor u do-brom sta nju. Mo že za me na za ma nji trak tor. Tel: 063/776-78-28.
• Na pro da ju trak tor Ze tor 6945, 1978 god. Trak tor u od lič nom sta nju, pa pi ri ured ni. Tel: 064/239-08-35.
• Na pro da ju IMT 539, 2010 go di na fa brič ko sta nje. Tel: 069/161-7738.
OPRE MA
• Se tvo spre ma či pro da ja. Tel: 063/832-8373, 022/301-751.
• Na pro da ju vu če ne i no še ve V ta nji ra če. Tel: 069/771-651, 022/230-17-51.
• Pro da jem: špar tač za ku ku ruz tro fa zni I.M.T, Ras tu rač za ve štač ko đu bre I.M.T Ele-va tor - is to va ri vač ku ku ru za Dr lja ča, pre kla-pa ju ća, Plug jed na bra zda I.M.T i plug dve bra zde IMT ma lo ko ri šće no, kao no vo. Tel: 063/613-603.
• Na pro da ju pri ko li ca 5.5t, me tal ne stra ni ce i pa tos, rin fu za sa le ve stra ne, is pust na pa to-su, tu be les gu me. Tel: 065/517-92-95.
• Na pro da ju Mo to kul ti va tor IMT 506 u is-prav nom sta nju. Tel: 063/370-150.
• Na pro da ju al ko far mer 2002 god ma lo ra-dial. Tel: 062/364-442.
• Na pro da ju Dvo bra zni plug – Sla vo nac. Tel: 063/882-5104.
• Na pro da ju Be rač SIP EKO 3500. Be rač u bes pre ko ro nom sta nju, kao nov! 1991. go di-šte. Tel: 063/882-51-04.
• Na pro da ju kru njač za ku ku ruz, tro fa zni 3kW, bu banj ši ri ne 400mm. Tel: 022/476-092.
• Na pro da ju Vi king mb 400 ko si li ca no va ko-si li ca, sa mo dva pu ta ko še no. Tel: 064/567-36-63.
• Na pro da ju še sto red ni adap ter za sun co kret za De utz Fhar. Tel: 066/455-540.
• Na pro da ju ro ta ci o na ko sa či ca mar ke De utz-Fa hr, rad nog za hva ta 1.85 sa kar da-nom, no vim no že vi ma, od lič no oču va na. Tel: 063/886-97-17.
• Na pro da ju pre sa mar ke in ter na ci o nal. Tel: 064/214-92-15.
• Na pro da ju Zma jev ka, tip 470. Sve tlo sna sig na li za ci ja, va zdu šne koč ni ce, ki pu je, ima i ruč nu ki pu. Pod-lim 3mm, oja ča na, ši ro ke gu me, re gi stro va na. TeL: 022/265-61-11.
• Na pro da ju Pre kru pač, pro iz vo đač Osi jek, u so lid nom sta nju. Tel: 062/819-04-39.
• Na pro da ju Mo to kul ti va tor Mio stan dard 4KS, sa pri ključ ci ma (ve ći na je sa mo grad-nja), ben zin, gu me ni toč ko vi, ce na do go vor. Tel: 062/819-04-39.
• Pro da jem trak tor sku fre zu IMT. Tel: 064/161-55-09.
• Pro da jem se ja li cu za ku ku ruz Be ke ri cu če-ti ri re da pot pu no is pravn. Ce na 1.000 evra.Tel:060/670-36-60.
• Pro da jem pri ko li cu Zma jev ku, 7 to na i sta-do ova ca. Tel: 063/800-93-62.
vPro da jem pri ko li cu mar ke Po be da, no si vo sti 5 to na. Pe ri ca. Tel: 064/289-77-84.
- Po ljo me ha ni za ci ja- po cin ko va ni si lo si, ele va-to riod 10-60 to na- CAS, ro to i vi bro se lek tor. Tel: 062/848-81-08.
• Pro da jem pre su Wel ger 71 u do brom sta-nju. Tel: 064/516-97-10.
• Pro da jem kru njač ve li ki Ča ko vec, 20 to-na na kar dan sa ele va to rom za še pu ri ke.Sve u rad nom sta nju, ce na po do go vo ru. Tel: 064/277-13-05.
• Pro da jem pre su Wel ger 71 u do brom sta-nju. Tel. 064/516-97-10.
• Pro da jem kru njač pre kru pač, Po ljo stroj Odža ci i va gu Li be la Ce lje 300 kg. Tel: 063/193-97-07.
• Pro da jem pre su Kveč, Ko leč ke, plug, dr-lja ču, bra nu sve za Sa la še i Et no ku će. Tel063/193-97-07.
• Pro da jem kru njač, pre kru pač Odžač ki, va gu Li be la Ce lje, me ri 300 kg u od lič nom sta nju, po ljo pri vred nu et no i dru gu an ti ku za sa la še i et no ku će. Tel: 063/19-39-707.
• Pro da jem hlad nja ču za mle ko od 13 -1600 li tar, pri ko li cu Doj čfar sa 23 no ža i se ja či cu za ži to od 2,5 me tra. Tel: 003859/151-05-461.
• Pri ko li ca Zmaj na pro da ju. Tel: 063/200-483.
• Pro da jem OLT dr lja ču i špar tač, u do brom sta nju.TEL: 022/258-6630, 063/550-342.
• Pro da jem opre mu za mi ni hlad nja ču (ko-mre sor sa raz me nji va či ma). De mon ta ža i tran sport na te ret kup ca. Tel: 064/176-57-22
• Na pro da ju V ta nji ra če. Tel: 022/301-751 i 062/101-68-60.
• Pro da jem imt če tvo ro red ni špa r tač za ku ku-ruz sa no vim ku ti ja ma za đu bri vo.U od lič nom sta nju. Tel: 066/312-736.
• Se tvo spre ma či pro da ja. Tel: 063/832-8373 i 022/301-751.
- Na pro da ju vu če ne i no še ve V ta nji ra če. Tel: 069/771-651 i 022/230-1751.
• Na pro da ju pri ko li ca 5.5t, me tal ne stra ni ce i pa tos, rin fu za sa le ve stra ne, is pust na pa to-su, tu be les gu me. Tel: 065/517-9295.
- Na pro da ju Mo to kul ti va tor IMT 506 u is-prav nom sta nju. Tel: 063/370-150.
• Trak tor ko sa či ca, mo tor brigs stra ton od 9 ko nja. Kao nov. Tel: 063/370-150.
• Na pro da ju Sa mo u to var na pri ko li ca za se no Sip1, 1990 go di šte. Tel: 063/882-5104.
• Na pro da ju Vu če na ta nji ra ča Fe ro kop 40 di sko va. Tel: 066/455-540.
• Na pro da ju mo to kul ti va tor Hon da f42 .Mo tor 7 ko nja 3 br zi ne na pred i ri kverc i pri ko li ca. Mo že za me na za ov ce i li po ni ko nja. Tel: 064/128-10-72 i 064/233-83-22.
• Na pro da ju Zma jev ka, tip 470. Sve-tlo sna sig na li za ci ja, va zdu šne koč ni ce, ki pu je, ima i ruč nu ki pu. Pod-lim 3mm, oja ča na, ši ro ke gu me, re gi stro va na. Tel: 022/265-61-11.
• Na pro da ju Pre sa John De e re 336A u od lič nom sta nju, ga ra ži ra na. Bez ula ga-nja. Pro le tos ura đe ni kom plet pe tlja ci. Sa ta nji ri ma, no sa či ma (sve no vo) i re-mon to van klip sta vlje ni no vi le ža je vi i ši ne za vo đe nje kli pa. Pre su pro da jem zbog pr stan ka ba vlje nja sto čar stvom. Tel: 069/557-0041 i 064/136-2090.
- Na pro da ju Li fa mov kru njač/pre kru pač u is prav nom i ve o ma do brom sta nju. Tel: 064/573-04-47.
• Pro da jem kru njač sa 4 ru pe, ve li kog ka pa ci te ta 6t na sat. Po gon mo to ra Lom-bar di ni 12KS di zel, u od lič nom sta nju, sve is prav no. Spre man za rad. Ce na po volj na. Tel: 062/973-0012.
• Pro da jem bub nja ru i špar tač za pa sulj. Tel: 063/778-1114.
• Pro da jem pri ko li cu za ča mac po god na za sve ti po ve čam ca do 6m. Tel: 064/135-98-34.
• Pro da jem dve pre se Li fam – Jo van. Tel: 062/645-371.
• Pro da jem se ja li cu za ku ku ruz Be ke ri cu če ti ri re da pot pu no is pravn. Ce na 1.000 evra. Tel:060/670-36-60.
• Pro da jem pri ko li cu Zma jev ku, 7 to na i sta do ova ca. Tel: 063/800-93-62.
- Pro da jem kru njač pre kru pač, Po ljo stroj Odža ci i va gu Li be la Ce lje 300 kg. Tel: 063/193-97-07.
VPro da jem pre su Kveč, Ko leč ke, plug, dr lja ču, bra nu sve za Sa la še i Et no ku će. Tel063/193-97-07.
• Pri ko li ca Zmaj na pro da ju. Tel: 063/200-483.
• Pro da jem kru njač, pre kru pač Odžač ki, va gu Li be la Ce lje, me ri 300 kg u od lič nom sta nju, po ljo pri vred nu et no i dru gu an ti ku za sa la še i et no ku će. Tel: 063/19-39-707.
• Pro da jem pri ko li cu mar ke Po be da, no si-vo sti 5 to na. Pe ri ca. Tel: 064/289-77-84.
• Po ljo me ha ni za ci ja- po cin ko va ni si lo si, ele va to riod 10-60 to na- CAS, ro to i vi bro se lek tor. Tel: 062/848-81-08.
• Pro da jem Vla di mir ca no vi tip sa jed nim me nja čem u do brom sta nju i se tvo spre-mač. Tel:467-717.
• Pro da jem Vla di mir ca, no vi tip sa jed nim me nja čem u do brom sta nju. Mo že za me na za Fer gu so na 533 ili 539. Pro da jem se tvo-spre mač u do brom sta nju. Tel: 467-717.
• Pro da jem pre su Wel ger 71 u do brom sta nju. Tel: 064/516-97-10.
• Pro da jem kru njač ve li ki Ča ko vec, 20 to-na na kar dan sa ele va to rom za še pu ri ke.Sve u rad nom sta nju, ce na po do go vo ru. Tel: 064/277-13-05.
• Na pro da ju se tvo spre mač i V ta nji ra ča. Tel: 022/301-751 i 062/101-68-60.
• Pro da jem imt če tvo ro red ni špa r tač za ku ku ruz sa no vim ku ti ja ma za đu bri vo.U od lič nom sta nju. Tel: 066/312-736
• Na pro da ju pri ko li ca 5.5t, me tal ne stra-ni ce i pa tos, rin fu za sa le ve stra ne, is pust na pa to su, tu be les gu me. Tel: 065/517-92-95.
ZE MLJA, PLA CE VI, KU ĆE, STA NO VI, LO KA LI
• Pro da jem ne iz gra đe no gra đe vin sko ze mlji-šte, ora ni ca, Vla di mi ra Na zo ra u Ši du, 26,34 ara. Tel: 063/853-25-70.
• Pro da jem dve nji ve od 8 i od 6 ari bli zu se la u Kra ljev ci ma po god ne za sve vr ste vo ća i vi no gra da. Tel: 063/193-97-07.
• Pro da jemm u jed noj ce li ni dve nji ve po red glav nog pu ta u Bre sta ču, uknji že no, vla snik 5h. ce na 12.000 evra. Tel:064/430-23-16.
• Pro da jem Jar ku kod Srem ske Mi tro vi ce 4,5 ha ob ra di ve ze mlje u ko ma du. Tel:061/165-89-98.
• Pro da jem ba štu po vr ši ne 0,75 ju ta ra kod Va ša ri šta u Ša šin ci ma 300 m od as fal ta. Tel: 022/684-607 i 060/505-19-99.
• Pro da jem ze mlju od 8 i 6 ari bli zu se-la po god no za vo ce, vi no grad ili ba štu. Tel: 063/19-39-707.
• Pro da jem ku ću oko 200m2 na pla cu 6 ari, de li mič no na me šte na, CG, par ket, sa ni tar ni čvor, auto me ha ni čar ska ra di o ni ca sa ko mo-rom u La ćar ku. Tel: 00436606888249.
• Pro da jem ku ću na pla cu 5 ari uli ca Pe-tra Pre ra do vi ća 108. Tel: 064/418-04-46 i 022/487-606.
- Pro da jem ku ću u Srem skoj Ra či. Kom plet no re no vi ra na. Lo kal. Ogro man plac. Po volj no. Tel: 065/391-19-14.
• Pro da jem 75 ari ze mlje u No ća ju. Tel: 063/248-011.
• Pro da jem ku ću (3 ce li ne ukup no 200m2 le gal no) sa dvo ri štem 10 ari i po moć nim objek ti ma, uži cen tar Srem ske Mi tro vi ce. Lo ka cij ska do zvo la za grad nnju. Po god no za ma lu pri vre du i sta no va nje. Tel: 022/625-380 i 063/779-31-72.
• Pro da jem use lji vu ku ću zo na cen tar do bo ni ce u Srem skoj Mi tro vi ci i dva ka ta star ski odvo je na pla ca 5 ari 4 so be, 3 ku pa ti la i 2 ku hi nje, 2 dnev ne so be, ce na po do go vo ru. Tel: 628-130 i 063/894-83-36.
• Pro da jem ku ću se o sko do ma ćin stvo u do-brom sta nju, Do nji Pe trov ci. Tel: 022/627-805 i 022/628-850.
• Pro da jem ku ću u Le ži mi ru od mah use lji va na 11,5ha pla ca, ba šta – vo će ce na po do-go vo ru. Tel: 064/082-71-40 i 064/479-25-26.
• Pro da jem plac 13,5 ari, iz laz na dve uli ce Še ćer So kak. Tel: 061/635-05-18.
• Pro da jem jed no ju tro ze mlje na iz la sku iz La ćar ka pre ma Mar tin ci ma na dru mu. Tel: 062/877-83-80.
• Pro da jem ku ću u cen tru, mo že za me na za stan. Tel: 064/240-62-54.
• Pro da jem ku će u Ša šin ci ma, Sa ve Zde la ra 38, dru ga ku ća Sve to za ra Mi le ti ća 92a, 28 ari ba šte i ju tro ze mlje.Za in te re so va ni do ći lič no na adre su Sa ve Zde la ra 38 Ša šin ci.
• Pro da jem ku ću u Sta roj Pa zo vi od 150m2 sa pra te ćim objek ti ma na pla cu od 18 ari. Stru ja, vo da, te le fon, plin. Po volj no za ba vlje-nje po ljo pri vred nom i za nat skom rad njom. Tel 022/312-914 i 062/112-70-90.
• Pro da jem le po oču va nu ku ću od 120m2 sa ba štom od 1000 m2 u Ni kin ci ma. Tel: 063/766-43-20.
• Pro da jem ku ću 100m2 u Ri vi ci sa pra te ćim objek ti ma na 10 ari pla ca. Tel: 022/21-00-369.
• Pro da jem dvo ri šni stan po lu na me šten 48m2 u Srem skoj Mi tro vi ci. Ću ko vac 6. Tel: 627-926 i 064/400-23-96.
• Iz da jem na me šte nu gar so nje ru u pri ze-mlju na se lje Orao, Srem ska Mi tro vi ca. Tel: 022/624-765.
• I zda jem dvo so ban stan u cen tru Srem-ske Mi tro vi ce sa da ljin skim gre ja njem. Tel: 064/011-32-25.
• I zda jem gar so nje ru u No vom Sa du u uli ci Kra lje vi ća Mar ka 53/25. Tel:022/613-429.
• Pro da jem jed no i po so ban stan 47,5m2 pri-ze mlje, Sta ri most 29/4. Tel:064/28-11-422.
• Iz da jem apart ma ne 45m2 za stu den te i uče ni ke u stro gom cen tru Srem ske Mi tro vi ce, ful na me šten (da ljin sko gre ja nje, tv, in ter net, ko pju ter, fri ži der, za mr zi vač, špo ret, ba zen…). Po seb no dvo ri šte, bez bed no za uče nje, od-mor, bez bu ke. Tel: 022/625-380 i 063/779-31-72.
• Pro da jem dvo i po so ban kon fo ran stan 62m2, ura đe na izo la ci ja, PVC sto la ri jom, par-king, šu pa. Uli ca Fru ško gor skog Od re da 34/1 u Srem skoj Mi tro vi ci, ce na 26.000 evra. Tel: 022/632-440 i 064/369-64-41.
• Iz da jem kom plet no na me šte nu gar so nje ru u cen tru No vog Sa da. Tel: 064/313-13-31.
• Iz da jem stan na mo ru u Ba o ši ći ma kli ma-ti zo van uda ljen 30 m od mo ra mo guć nost da bo ra ve dve po ro di ce ima dva ula za. Tel: 062/411-835 i 628-015.
• Pro da ja ili za me na, tro so ban du pleks 75, pre le po ura đen, 2 ve-cea, pla ža i cen tar 4 mi nu ta, tre ći sprat. Tel: 069/234-77-71.
• Pro da jem tro so ban stanb 97m2 mo že za-me na za dvo so ban uz do pla tu. Tel. 063/512-528 i 063/467-412.
• Po volj no na pro da ju jed no so ban stan pri-ze mlje kod ško le Sve ti Sa va. Tel: 626-130 i 069/626-130.
• Iz da je gar so nje ru 28m2 u No vom Sa du kom plet no na me šte na, slo bod na od 1. av gu-sta odvo je na ku hi nja. Tel: 064/301-67-32.
• Iz da jem ne na me šten stan u uli ci Sve to za ra Mi le ti ća broj 35, stan broj 8. Tel: 065/262-32-85.
• Iz da jem gar so nje ru u No vom Sa du, uli ca Kra lje vi ća Mar ka 53/25. Tel: 022/613-429.
• Iz da jem dvo ri šnu gar so nje ru kom plet no na me šte na, bli zu auto bu ske sta ni ce. Tel: 022/627-012 i 060/361-60-19.
• Iz da jem jed no so ban na me šten stan sa ku-pa ti lom, ulaz po se ban, gre ja nje na gas, po-god no za mla đe brač ne pa ro ve. Tel: 022/671-845 i 061/155-51-10.
• Iz da jem ne na me šten stan na se lje Orao, pr vi sprat, 46m2, cen tral no gre ja nje. Tel: 063/509-494.
• Iz da jem dvo so ban dvo ri šni na me šten stan u uli ci Pa lan ka. Tel: 061/143-77-93.
• Iz da jem stan u cen tru gra da, ne ne me šten, na III spra tu, te le fon i cen tral no gre ja nje. Tel: 064/160-90-61.
• Iz da jem stan za uče ni ke ili uče ni ce, cen-tral no gre ja nje. Tel: 022/623-519 i 064/938-88-440.
• Iz da jem kom plet no na me šten stan za de-voj ke i uče ni ce u cen tru gra da. Tel: 063/404-809.
• Iz da jem jed no so ban na me šten stan u cen-tru Srem ske Mi tro vi ce. Tel: 064/414-64-16.
• Iz da jem jed no so ban na me šten stan na Žit-nom Tr gu, pr vi sprat, po gled na is ko pi ne. Tel: 063/148-57-77.
• Tra žim stan u No vom Sa du za dve stu dent-ki nje. Tel: 069/133-21-32.
• Pro da jem jed no so ban stan. Tel: 022/626-025.
• Pro da jem dvo so ban stan. Tel: 063/321-255.
• Pro da jem tro so ban stan, 70m2 u na se lju Ma ti je Hu đi. Tel: 065/321-12-55.
• Iz da jem na me šten jed no i po so ban stan u Srem skoj Mi tro vi ci, no vo grad nja, pri ze-mlje, cen tral no gre ja nje, kli ma ti zo van. Tel: 063/101-41-38.
• Pro da jem dvo so ban re no vi ran stan, pr vi sprat, na se lje Sta ri Most. Tel: 064/962-64-34.
Prodajem vikendicu sa {ljivikom u Kr~edinu sa pogledom na Dunav (vikend zona). Plac 42 ara, 220 stabala {ljiva 12 godina stare, asfaltni put, trofazna struja. Cena 20.000 evra.
Mob: 063/592-235
Pro da jem plac (8.005 m2) sa ku ćom, • objek ti ma i is pu stom za ko ze, vi no gra dom, voć nja kom i li va dom na Li po va či kod Ši da (pri laz sa 3 stra ne), ili me njam za ku ću u Er de vi ku. Do go vor. SMS/Tel: 064/1629-737
BESPLATNI MALI OGLASI 063/8526-021
MALI OGLASI
Prodajem krunja~ ru~ni, tu~ani. Tel: 022/685-081,
064/4615-799
Pr od ajem John D e ere ko mbajn 1075 H4; š ir ina h ed era 4,9 m et-ara, bu nker 5 t ona, 5 sl am otr esa, h idr op ogon, se čka, kl ima. C ena: d og ovor. Tel: 064/700-58-75
18 12. avgust 2016.
Prodajemo univerzalni selektor za ~i{}enje zrna i semena svih poljoprivrednih kultura,
cve}a i ukrasnog bilja. Tel: 063/8334-064 i 063/589-780
PRETPLATITE SE!!!Svakog drugog petka na Vašu adresuNovine za savremenu poljoprivredu
Godišnja pretplata 1.500,00 dinara
Nazovite smesta 1.500,00 dinara 1.500,00 dinara
615-200
VOĐENJE KNJIGOVODSTVA POLJOPRIVREDNIM GAZDINSTVIMA
KNJIGOVODSTVENA AGENCIJA"BILANS VM"
Trg Vojvođanskih brigada BBSremska Mitrovica, Tel: 064/06-06-450
SREMSKA
POLJOPRIVREDA
SREMSKA
POLJOPRIVREDA
• Iz da jem na me šte nu gar so nje ru u Pej to-nu bli zu Gim na zi je, Pe da go ške i TŠC ško-le. Po god no za uče ni ke. Tel: 022/628-015 i 062/411-835.
• Pro da jem stan 43m2 no vo grad nja, par king, osta va, Vod na uli ca. Od in ve sti to ra po vrat PDV. Tel: 063/232-573.
• Iz da jem gar so nje ru u uli ci Kra lje vi ća Mar ka 53/25 u No vom Sa du. Tel: 022/613-429.
PO LJO PRI VRED NI PRO IZ VO DI
• Pro da jem stoč no bra šno, 6 to na Tel: 069/640-785.
• Na pro da ju ve ća ko li či na vi na od 1l, 0.7l i 0.5l. Vi na su sta ra oko 20 god. Tel: 065/201-4325, 063/776-49-60.
• Pro da jem kru ške vi lja mov ke za ra ki ju, u gaj ba ma. Tel: 065/865-49-99.
• Pro da jem so ju rod 2015 za is hra nu sto ke. Ce na po do go vo ru. TeL: 063/539-301.
• Na pro da ju kru ške i šlji ve za ra ki ju. Tel: 063/882-0862, 065/865-49-99.
• Pro da jem so ju rod 2015. god. Tel: 063/581-812.
• Pro da jem ba li ra nu de te li nu oko 350 kom. TeL: 022/661-004.
• DU LEX TIM doo vr ši mo ot kup svi nja u kla-si ova ca, ju na di i te la di – naj po volj ni je ce ne. In for ma ci je te le fo nom: 069/773-784.
• Pro da jem sad ni ce, re zni ce šved skog ener-get skog dr ve ta. Se če se po sle tri go di ne. Goj ko: Tel: 063/109-88-99.
• Pro da jem se me gra o ri ce, me ša na gra o ri ca i zob, stoč ni gra šak An ge la. Tel: 063/808-61-79.
• Pro da jem ba li ra nu de te li nu sla di šte na is pod kro va. Tel: 063/733-88-55.
• Ku pu jem se me lu be ni ce Ma u zer ke 100 ko-ma da. Tel: 062/5140-05.
• Pro da jem tu je za ži vu ogra du. Tel: 022/557-630 i 063/70-34454.
• Pro da jem mak ruč no ra djen. Tel: 062/135-79-16.
• Pro da jem oči šćen le šnik 1.00 di na ra ki lo-gram. Tel: 062/466-220.
• Pro da jem čist hu mus od ova ca i ko za ura đe na ana li za. Tel: 060/443-20-66 i 022/443-206.
• Pro da jem ra ki ju šlji vo vi cu. Tel: 022/661-312.
• Pro da jem ko zi je mle ko, sir i su rut ku, kuć na do sta va. Tel:661-312.
• Pro da jem do ma ću ra ki ju šlji vo vi cu, po volj-no. Tel: 661-312 i 069/388-83-99.
• Na pro da ju ve ća ko li či na vi na od 1l, 0.7l i 0.5l. Vi na su sta ra oko 20 god. Tel: 065/201-4325 i 063/776-49-60.
• Pro da jem ja bu ke sa pre bi ra lll kla sa,10 pa-le ta. Tel: 063/139-19-75.
• Pro da jem so ju rod 2015. god. Tel: 063/581-812.
• Pro da jem ba li ra nu de te li nu oko 350 kom. Tel: 022/661-004.
USLU GE, PO SLO VI
• Po tre ban rad nik za rad na po ljo pri vred nom ima nju. Ozbi ljan, da ni je kri vič no ka žnja van i da zna ru ko va ti sa po ljo pri vred nim ma ši na-ma. Ta ko đe po treb na i slo bod na že na. Bes-pla tan stan i hra na. Pla ta po do go vo ru. Tel: 065/300-39-57.
• Ča so vi ma te ma ti ke za osnov ce i sred njo-škol ce. Ne boj ša. Tel: 065/39-11-914.
• Po treb na ne za po sle na že na za do ži vot nu bri gu po kret noj bo le sni ci 62 go di ne u za me nu za su per kon fo ran stan u bli zi ni cen tra.Tel: 064/490-45-81.
• Po treb na rad ni ca za obu ku i rad u For tu ni Fo to za du ži pe riod. Uslo vi: Za vr še na sred nja ško la, po zna va nje en gle skog je zi ka, rad na ra ču na ru. Osta vi ti CV u rad nji. Tel: 022/625-380 i 063/779-31-72.
• Ču va la bih jed no ili dvo je de ce. Tel: 063/702-39-90.
• Po tre ban rad nik za rad u auto ser vi su i auto pra o ni ci. Tel: 064/410-33-55.
• Tra žim po sao u eko nom skoj stru ci, imam ser ti fi kat za knji go vo đu, Srem ska Mi tro vi ca. Tel: 064/150-70-24.
• Uslu žno mo ler ski ra do vi, kre če nje, gle-to va nje, po pust za pen zi o ne re 30%. Tel: 061/145-66-52.
• Po treb na ne za po sle na že na za do ži vot nu bri gu po kret noj bo le sni ci 62 go di ne u za me-nu za su per kon fo ran stan u bli zi ni cen tra. Tel: 064/490-45-81.
DO MA ĆE ŽI VO TI NjE
• Pro da jem man gu li cu dru go pra ski nju sa pet pra si ća.Tel: 064/239-46-62.
• Na pro da ju zbog ne mo guć no sti dr ža-nja. Ve o ma kru pan ja rac star 2 go di ne. Tel: 064/175-29-76..
• Na pro da ju Alp ski Ustro jen ja rac pre 6 me-se ci. Star go di nu ipo Da na. te za je 80 kg. Tel: 064/239-46-62.
• Na pro da ju mu ško ždre be - li pi ca ner, sta ro 10 me se ci, ce na 700 EVR. Na pro da ju žen sko ždre be - li pi ca ner, sta ro 7 mse ci, ce na 600 EVR. Tel: 062/852-79-43.
• Pro da jem pet ko za i osam ja ri ća.Ce na po do go vo ru. Tel: 063/703-80-76.
• Pro da jem su pra snu man gu li cu. Ce na po do-go vo ru. Tel: 063/703-8076.
• Pro da jem 2 ov ce (Ci ga je) sta re 3 go di ne (cca 60kg) po ce ni od 100,00 rsd/kg i 3 žen-ska jag nje ta (Ci ga je) sta ra 3 me se ca (cca 30kg) po ce ni od 300,00 rsd/kg. Lo ka ci ja: Vrd nik (Fru ška Go ra). Tel: 064/871-10-59.
• Na pro da ju ja ganj ci za kla nje, od 25 do 35 kg. Tel: 065/254-0432, 063/808-3025.
• Pro da jem vi so ko ste o nu ju ni cu, oma ti ce nu, cr ni hol stajn Ter min te le nja 12. 10. 2016. Tel: 064/148-4230.
• Na pro da ju Haj kom I Pa non be li. Sta ro sti me sec da na, ce na po me se cu sta ro sti 500 di na ra i jed na žen ka 4 me se ca. Tel: 064/128-1072, 061/623-9024.
• Hit no pro da jem sjar ne ko ze, 5 sjar nih ko za i 1 jar ca za pri plod od 15 me se ci. Ukup no 500 EUR. A mo že i do go vor. Tel: 061/299-11-25.
• Pro da ja man gu li ca svih uz ra sta i ki la ža, od pra sa di do to vlje ni ka, kr ma ce su pra sne. Tel: 064/314-50-92.
• Pro da jem kra vu cr no be li hol štajn, ste o na. Tel: 069/668-206.
• Pro da jem 20 ja ri ća sta re me sec da na. Tel: 064/123-96-41.
• Pro da jem tri kra ve uma ti če ne fri ške mu za re idu u pa šu, Su sek. Tel: 021/878-025.
• Pro da jem 13 ko za sta ro sti od 1-3 go di ne da ju do 3 li tre mle ka. Tel: 064/123-96-41.
• Pro da jem dva jar ca. Tel: 661-312.
• Ot ku plju jem vu nu Ci ga je, Pra men ke, Vi ten-berg, Il de fran ce. Tel: 022/443-206 i 060/44-32-066.
PLA STE NI CI, STA KLE NI CI
• Pro da jem po cin ko va ni pla ste nik 30x5m. Tel: 066/312-736.
• Pro da jem pri ko li cu sa 40 ko šni ca AŽ Stan-dard, 800 oži če nih ra mo va, 4 nu kle u sa.. Tel: 061/174-21-46.
• Na pro da ju pla ste nik (kon struk ci ja) di men-zi ja 8 pu ta 28 i vi si ne 3,5m. Kon struk ci ja je kao no va. Sta ra go di nu da na.Sa kon struk-ci jom se da je i naj lon (izra el ski) nov neo-t pa ko van.Uz na ve de ne stav ke ide i si stem za za li va nje (kap po kap) i oro ša va nje. Tel: 062/682-479.
PČE LAR STVO
• Pro da jem sve vr ste ra mo va za ko sni ce LR, DB, AZ, rod na vo ja, od li po vog dr ve ta bez cvo ra.Ra mo ve sa ljem br zom po stom po do go-vo ru.Ce na ne sko va nog ra ma je 30din, a sko-va nog 37din.Ra mo vi 2.kla se LR 20 din. Tel: 065/247-44-98.
• Pro da jem 18 pče li njih dru šta va na po 10 LR ra mo va i 5 pče li njih dru šta va na po 2 Fa ra-ro va na stav ka. Pče le se mo gu vi de ti i pre-gle da ti. U od lič nom su sta nju i bi će pot pu no sprem ne za ba gre mo vu pa šu. Tel: 022/673-447.
• Pro da jem LR ko šni ce sa ra mo vi ma i sa ćem bez pče la. Tel: 022/742-110 i 066/951-84-70.
KUĆ NI LJU BIM CI
• Na pro da ju či sto krv ni haj kom ku ni ći svih uz ra sta od me sec da na pa do od ra slih muž ja-ka i žen ki za pri plod. Tel: 063/564-166.
• Na pro da ju pro šlo go di šnje ko kin ki ne. Tel: 061/215-45-94.
• Leg horn. Pe tao i 4 ko ke. Tel: 064/128-10-72.
• Haj kom i pa non be li ku ni ći, sta ro sti me-sec da na, ce na je po me se cu sta ro sti. Tel: 064/128-10-72 i 061/623-90-24.
MO TOR NA VO ZI LA
• Pro da jem Ford Fi e stu 2006 go di šte, če tvo-ro vra ta, cr ve na, vla snik. Ce na 2.900 evra. Tel: 061/635-05-18.
• Pro da jem la du li mu zi nu 1300 is prav na, ce na 200 evra. Tel.022/553-570 i 060/553-35-70.
• Ku pu jem auto mo bi le is prav ne, ne is prav ne ha va ri sa ne do 2.000 evra. Tel: 069/133-21-32.
• Pro da jem la du li mu zi nu 1300 is prav na, ce na 200 evra. Tel.022/553-570 i 060/553-35-70.
• Pro da jem Re no Se nik 1,9 TD, go di na pro iz-vod nje 2005. Tel: 063/800-32-75.
• Pro da jem Fi at Pun to go di na pro iz vod nje 2002, ben zi nac 4-oro vra ta , ra đen za Ne-mač ko tr ži šte. Tel: 063/529-672.
• BMW ben zin 2004. go di šte, re gi stro van 3.800 evra mo že za me na za jef ti ni ji. Tel: 063/531-620.
• Ku pu jem auto mo bi le is prav ne, ne is prav ne ha va ri sa ne do 2.000 evra. Tel: 069/133-21-32.
• Pro da jem Ju go Ko ral In , go di na pro iz vod-nje 2007, sa pli nom, ce na 900 evra. Tel: 060/080-53-31.
• Pro da jem Fi at Kro ma 2005. go di šte 1900 ku bi ka, 150 KS, auto ma tik u od lič nom sta nju. Tel: 063/852-60-21
RA ZNO
• Na pro da ju če ru palj ke. Če ru palj ke su iz ra-đe ne od po cin ko va nog li ma 1mm, oja ča ne, ni su far ba ne ta ko da ne po sto ji opa snost od tra go va far be na me su. Ce na bez elek tro mo-to ra 100 EUR, ce na sa el.mo to rom (mo no-fa zni), 170 EUR. Gu me za če ru palj ke, eks tra kva li tet, ga ran to va na du go traj nost, ce na 45 din/kom. Tel: 063/151-41-61.
• Na pro da ju Mo tor za Ze tor 3 ci lin dra, kom ple tan , no vi je ge ne ra ci je. Ze tor 4711, 5011...Tel: 063/858-66-80, 063/879-73-35.
• Pro iz vo di mo i pro da je mo kon tej ne re za ra sad po vr ća i cve ća, sa 35 ru pa, 60, 66, 73, 104 i usko ro sa 240. Tel: 062/200-678.
• Pro da jem Mo ra vin ro ta ci o ni in ku ba tor ka pa-ci te ta 16.000 ja je ta. Tel: 060/619-11-60.
• Na pro da ju Bosch pum pa za trak tor Ri kard Ben cic Ri je ka. Ne is pi ta na. Mi slim da je is prav-na. Ša ljem ku rir skom slu žbom ili lič no pre u zi-ma nje. Tel: 064/810-7258.
• Pro da jem pla stic ne ci ster ne od 1000l. ce-na 75 eura, za ve ce ko li ci ne do go vor. Tel: 062/851-8899.
• Na pro da ju Ci ster na za skla di šte nje naf te od 2000l. Tel: 069/119-5703
• Na pro da ju is prav na mu zi li ca, sta ra go di nu da na. Tel: 064/466-5090
• Na pro da ju no va ka nad ska pr ska li ca za cve-će, tra vu, me tal na sa ven ti lom za re gu li sa nje pro to ka vo de. Tel: 063/557-477.
• Na pro da ju no va mu zi li ca Di va, pod ga ran-ci jom od 18 me se ci, pro vid na kan ta 20 li ta ra. Tel: 022/555-178, 062/555-178.
• Na pro da ju no ve mu zne gu me, pa ko va nje od če ti ri ko ma da.Tel: 022/555-178, 062/555-178.
• Na pro da ju nov raz vod nik mle ka, ni klo va ni, od go va ra za vi še pro iz vo đa ča mu zi li ca. Tel: 022/555-178 , 062/555-178.
• Na pro da ju To mas pum pa za na vod nja va ne, 350 l/min. Tel: 062/819-0439.
• Pro da jem sta kle nu na te gu za vi no, kao no-vo. Du ži na je 80 cm. Ko ri sti se za de gu sta ci ju pi ća. Tel: 064/198-7615.
• Pro da jem ka zan za ra ki ju. Tel: 064/888-60-92.
• Na pro da ju stoč ne va ge. Tel: 022/461-662.
• Na pro da ju pla stič ne re zer vo a re-ba ze ne, u dve di men zi je 5x2 me tra od 10.000 li ta ra i 2x2 me tra od 4.000 li ta ra, du bi na ba ze na je 1.2 me tra. Ma te ri jal iz ra de je sta klo pla sti-ka. U gor njem de lu su pot pu no otvo re ni. Tel: 064/115-36-05.
• Pro da jem sad ni ce, re zni ce šved skog ener-get skog dr ve ta,se če se po sle tri go di ne, Goj-ko. Tel: 063/109-88-99.
• Pro da jem Euro ku ku za Astru G. Tel: 060/661-21-81.
• Bilj ne ka pi di vljeg kra stav ca Ec bal li um ela-te ri um, po moć no sred stvo za či šće nje si nu sa. Tel: 061/2891156.
• Pro da jem ka vez za ko ke no si lje tac naš, auto mat ske po ji li ce, ce na 240 evra. Tel: 063/771-68-64.
• Pro da jem fri ži der na bu tan, pre kru pač nel ure đaj za kon tro lu sve tla. Tel.631-320.
• Pro da jem 500kg pla vog ka me na Zor ka Ša-bac kri stal, ce na 330 di na ra/kg za po vr tla re i vi no gra da re. Za Po ljo a po te ke po pust 10 po sto na ce lu ko li či nu. Tel: 063/611-257 i 015/774-15-86 Lju ban.
• Pro da jem ba gre mo ve stu bo ve re za ne, po-lov ne, ce na 250 di na ra, Ku zmin. Tel;063/779-90-66.
• Pro da jem ti fon fi 110du ži na cre va 300m. Tel: 063/212399.
• Pro da jem po lov ne de lo ve IMT 539 star osam go di na i dvo red ni Ol tov špar tač ku ku ru-za. Tel: 062/112-70-90.
• Pro da jem po lov ne de lo ve sa trak to ra IMT533 star 9 go di na i dvo red ni Ol to špar tač za ku ku riz. Tel: 022/312-314 i 062/112-70-90.
• Pro da jem dva ruč no ra đe na in ku ba to-ra ka pa ci te ta 60 i 120 ja ja, vr lo po voq no. Tel064/214-64-59
• Si lo će li je 45t, va ga, pa ke ri ca 5-50 kg na pro da ju. Tel:063/200-483.
• Ku pu jem raz ne elek tro mo to re, ruč ni i elek-trič ni alat, ra znu gra đe vin sku i po ljo opre mu, ta nji ra če, pre kru pa če, kru nja če, šraf štu ke, vin te, po ljo pri vred nu, et no i dru gu an ti ku, bu tan bo ce i pro da ja alu mi ni jum ske lam pe ri je i li mo va za po kri va nje. Tel: 061/11-38-356.
• Pro da jem gra mo fon ske plo če lon glej, sin-gli ce na rod na, za bav na i stra na mu zi ka. Tel: 063/80-70-116.
• Pro da jem tro sed, dvo sed i fo te lju, zva ti od 9 – 12 ča so va. Tel: 061/198-21-34.
• Po volj no pro da jem kri gle za pi vo iz Ne mač-ke, za sta vin pi štolj M88 i me so re zni cu El ta Ger ma ni 100va ti . Tel: 069/618-233.
• OSB plo či ce za po da šča va nje kro vo va. Ce-na 296 din. m2. Pre voz na adre su kup ca. Tel: 062/437-236.
• Na pro da ju či čak va ljak, če ki ćar Kar dan ski ka pa ci tet 1000kg/h. Ci ster na Ma je vi ca 2400l, pre sa za gro žđe. Tel: 064/187-56-60.
• Na pro da ju stil ska tr pe za ri ja. Tel: 022/611-912.
• Pro da jem re gal ši ri ne 360x225 vi si ne, 4x po 2 kri la, 1 sto čić i 1 ka uč + 2 fo te lje. Tel: 022/623-823 i 065/602-10-35.
• Na pro da ju Kar dan sko iz la zno vra ti lo...no-vo... Tel: 064/232-18-80.
• Pro da jem tvr do cre vo oki ten fi 14 sa dve ka palj ke na 1, 2 me ta ra. Du ži na 8000m. Tel: 066/312-736.
• Pro da jem po cin ko va ni pla ste nik 30x5m. Tel: 066/312-736.
• Na pro da ju če ru palj ke. Če ru palj ke su iz ra-đe ne od po cin ko va nog li ma 1mm, oja ča ne, ni su far ba ne ta ko da ne po sto ji opa snost od tra go va far be na me su. Ce na bez elek tro mo-to ra 100 EUR, ce na sa el.mo to rom (mo no-fa zni), 170 EUR. Gu me za če ru palj ke, eks tra kva li tet, ga ran to va na du go traj nost, ce na 45 din/kom. Tel: 063/151-41-61.
• Na pro da ju ras te ri vač pa co va. Pro me na fre-kven ci ja od 10 do 30 KHz u ne pra vil nim vre-men skim raz ma ci ma spre ča va na vi ka va nje pa-co va na zvuk i re zul tat je na pu šta nje do ma ći na na obo stra nu ra dost. Tel: 022/310-545.
• Na pro da ju Mo tor za Ze tor 3 ci lin dra, kom ple-tan , no vi je ge ne ra ci je. Ze tor 4711, 5011... Tel: 063/858-66-80 i 063/879-73-35.
• Na pro da ju me ša o na ka pa ci te ta 250 ki lo gra-ma sa bun gu ra čem za ku ku ruz u kli pu i zr nu. Bun gu rač je tro fa zni, sa mo to rom od 4kw. Tel: 022/447-205.
• Na pro da ju Pe ru šač / Ko mu šač za ku ku ruz . 8 va lja ka - 250EUR. 6 va lja ka - 200 EUR. Tel: 063/882-51-04.
• Na pro da ju gra blje za se no – sun ce IMT. Sta-nje od lič no. Tel: 063/882-51--04.
• Na pro da ju Be rač SIP EKO 3500 u bes pre-ko ro nom sta nju, kao nov! 1991. go di šte. Tel: 063/882-51-04.
• Na pro da ju Bosch pum pa za trak tor Ri kard Ben cic Ri je ka. Ne is pi ta na. Mi slim da je is prav-na. Ša ljem ku rir skom slu žbom ili lič no pre u zi-ma nje. Tel: 064/810-72-58.
• Na pro da ju Še sto red ni adap ter za sun co kret za De utz Fhar. Tel: 066/455-540.
• Pro da jem pla stic ne ci ster ne od 1000l. ce-na 75 eura, za ve ce ko li ci ne do go vor. Tel: 062/851-88-99.
• Na pro da ju po volj no, cre va za pe ska re nje sa di zna ma 8 i 10mm, kon denz bo ce i pe ska re. Tel: 022/673-526 i 063/854-1638.
• Na pro da ju pre sa mar ke in ter na ci o nal.. Tel: 064/214-9215.
• Na pro da ju po lov ne sa mo hod ne ko sa či ce i trak tor ko sa či ca. Tel: 064/177-9912.
• Na pro da ju no va ka nad ska pr ska li ca za cve će, tra vu, me tal na sa ven ti lom za re gu li sa nje pro-to ka vo de. Tel: 063/557-477.
• Na pro da ju no va mu zi li ca Di va, pod ga ran-ci jom od 18 me se ci, pro vid na kan ta 20 li ta ra. Tel: 022/555-178 i 062/555-178.
• Na pro da ju gra bu lje za ku plje nje le šni ka, ora-ha i dru gog vo ća i po vr ća. Tel: 063/892-50-30.
LIČ NI OGLA SI
• Udo vac, 49 go di na, že li upo zna ti žen sku oso bu od 45 do 50 go di na ra di dru že nja, even tu al no bra ka. Tel: 066/421-739.
• Pen zi o ner bez oba ve za 58 go di na an ti al-ko ho li čar, ma te ri jal no i stam be no obez be-đen tra ži že nu ra di bra ka do 60 go di na.Tel: 065/455-10-98.
• Tra žim ozbilj nu de voj ku ra di dru že nja i bra-ka, pr vo SMS. Tel: +38163/893-32-08.
• Udru že nje „Mo ja sre ća“ iz Gor njeg Mi la nov-ca mo že da upri li či da se de voj ke iz Ru si je uda ju u Sr bi ju. Za in te re so va ni ja vi te se na 065/552-43-11.
• Mu ška rac 49 go di na sam, bez ro di te lja tra ži že nuod 33-40 go di na ra di bra ka i po ro di ce. Tel: 064/36-55-896
• Fa kul tet ski obra zo van mu ška rac, si tu i ran sa ima njem, ne pu šač iz Srem ske Mi tro vi ce, tra ži že nu ko ja mo že da ima po ro di cu. Tel: 064/542-12-77.
• Tra žim ozbilj nu že nu za brak od 25 do 40 go di na. Pe kar. Tel: 064/41-386-43
• Tra žim že nu za po moć u ku ći ili za uda ju do 70 go di na. Tel: 064/55-19-159.
• Tra žim že nu za že nid bu ko ja mo že da ima po ro di cu. Tel: 022/618-031, 064/504-03-02 i 064/542-12-77.
• Si tu i ran slo bo dan mu ška rac tra ži slo bod nu že nu do 45 go di na za dru že nje i even tu al ni brak. Tel: 064/944-12-95.
• Si tu i ra ni mu ška rac sred njih go di na tra-ži žen sku oso bu do 45 go di na ra di dru že nja i even tu al nog bra ka. Tel: 065/368-22-21 i 064/400-38-70.
• Ože njen mu ska rac dis kret no bi se dru žio sa da mom 50+ SMS.Tel:O62/145-43-90.
BESPLATNI MALI OGLASI 063/8526-021
1912. avgust 2016.
VOĐENJE KNJIGOVODSTVA POLJOPRIVREDNIM GAZDINSTVIMA
KNJIGOVODSTVENA AGENCIJA"KURIR-2"
Trg Vojvođanskih brigada BBSremska Mitrovica, Tel: 063/404-950
OSI GU RAJ TE VA ŠE USE VE I PLO DO VE
u kom pa ni ji sa tra di ci jom du gom 200 go di na!Tel: 064/4615-799
SREMSKA
POLJOPRIVREDA
SREMSKA
POLJOPRIVREDA
SREMSKA
POLJOPRIVREDASREMSKA
POLJOPRIVREDA
• Sa “Sremskom poljoprivredom“ na sremskim poljima, farmama i vašim gazdinstvima
• „Sremska poljoprivreda“ svakog drugog petka na kioscima i u pretplati na vašu adresu
• Kako da unapredite sopstveni agrobiznis – kako do boljih prinosa na vašim poljima, kako do profi tabilnog uzgoja na vašim farmama...
• Dragoceni saveti eminentnih stručnjaka, samo u vašoj „Sremskoj poljoprivredi“
MARKETINGTel/fax 022/610-496
Mob:063/8526-021E-mail:[email protected]
20 12. avgust 2016.SREMSKA
POLJOPRIVREDA
ČETVORONOŽNILEPOTANIPOREKOMIZ16.VEKA
RasaLipicanerpotičeizXVIveka,tačnije1580.godinekadajeHazburškamonarhijavla
dalavelikimdelomEvrope.Hazburškicar,MaksimilijanII,želeojedaima sanžne i elegantne konje kojice nositi vojnike u boj, ali ujednoi biti dovoljno lepi i atraktivni davukucarskakociju.Takojenjegovbrat,nadvojvodaČarlsII,osnovaoergeluLipice,nateritorijidanašnjeSlovenije.Koristećišpanske(Andaluzijskikonj),italijanske,nemačkeiarpaskekonje,stvoriojenovurasu.Osnovanesulinijekojesuseodržaleidodanas,ikojesudobileimenapopastuvima–začetnicimarase.Tusuizgradilikonjušnicuiure
dili travnjake i pašnjake. U tu susvrhudovozilizemljuizbrojnihpraškihdolina,šstojeznatnopromeniloi izgledtogakraja,kojijeubrzoipošumljen.Radovisudovršenizapetgodina,pajeveć1580.godineupravnikergeleFrancJurkoporučionadvojvodidajezagarantovandaljiinesmetenrazvojergele.Prvi španski konji nabavljeni su
već1580.apotomsu1581.,1582.i1584.kupljenikonjiizitalije,kojisubilivrlosličnišpanskim.Španskesukonjekupovaliikasnije.PosebnosukupovalikonjeizNe
mačke, zatim Danske a najviše izkraljevskeergeleFrederiksborg.Nakontogaosnovanesublastite
krvnelinijekojesuseodrzaleidodanas:Pluto,Naepolitano,Conversano,MaestosoiFavory.ULipicujedopremljeno i visearapskihkonja,a vlastitu krvnu liniju oblikovao je
1816.kupljeni izvorniarapskikonjSiglavy.Najtežiudaracergelajedoživela
uDrugomsvetskograta,poslekapitulacije Italije, ergelu su zauzeliNemciivećuoktobru1943.preselili ergelusasvih179konjauHostounuČeškoj.TamosubiliikonjiizaustriskeergelePuber,kaoikonjiiz bivše jugoslovenske kraljevskeergele Demir Kapija, iz bivše jugoslovenske ergele arapskih konjaDušanovokodSkopljaiPoljskeergeleJanow.
Krajemratasvi su tikonjidošlipodamerčkozapovedništvo.Amerikancisudeokonjaičitavarhivpredali Italiji. Lipica koja je pripadalaJugoslavijije1947.dobilajesvega11konja.Ipak,kroz30godinaLipicajeuspeladaobnoviergeluiponovodadodjedotogadaposedujupredstavnikesvihlinijapastuva.Uzovih šestklasičnih linija lipi
canerastvorenihuLipicipostojejošdvelinijeitoHrvatskalinijaTulipaniMadjarskalinijaIncitato.Po odgajivačkim standardima
Medjunarodnog udruženja odgajivačaLipicanera,Brisel(Belgija)lipicanskikonjimogubitiregistrovaniu"Studbook"uakovodedirektnoporekloodosamdanaspriznatihlinijapastuva:Conversano,Favory,Incitato, Maestoso, Neapolitano,Pluto,Siglavi i Tulipan, zatim lipicanski konji koji vode poreklo odpriplodnihpastuvakojisukorišćeniupriploduuergeli"Lipica"uperioduod1580.do1915.godine,kaoi lipicanski konji koji vode poreklood familijakobilaukoji semogu idanaslakoprepoznatiieksterijernosuutipuraseLipicaner.
Odlikerase
Obliktela lipicanerajeoblikapoloženog cetvorougla, a glavamu jeizrazitosuvaskonvekstnompročeonomlinikomileposavijenimivisokonasadjenimvratom(labudnjivrat).Ledja su mu duga, vrlo široka
i jaka s kratkim, širokim spojem.Sapisumišićave,okrugle iduges
visokonasadjenimrepom.Imapriličnoširokidubokgrudnikošizaobljenarebra.Visokom hodu pogoduje duga
lopatica i kratkapodlaktica (odlikašpanskog konja). Noge sumu koščate i jake, a zglobovi vrlo razvijeni i široki sa čvrstim tetivama ikopitama.Snažna i gusta struktura dlake
odlikujekakogrivu, tako i rep.Lipicaneriseždrebesasivombojomdlakekojaudobiod5do8godinapostanepotpunobela.Nadarenjezašpanskikorak(špan
skikraljevskaškolajahanjauBeču).
Lipicaner-carskikonjKoristećišpanske(Andaluzijskikonj),italijanske,nemačkeiarpaskekonje,stvorenajenovarasu.Osnovanesulinijekojesuseodržaleidodanasikojesudobileimenapopastuvima–začetnicimarase
Piše:Prof.drMiroljubMilić
Lpi ca ne ri
Con ver sa no
Fa voryIn ci ta to
Ma e sto so
Plu to