marica Šapro-ficović tekst je dostupan pod licencijom creative commons imenovanjecreative commons...

Marica Šapro-Ficović

Tekst je dostupan pod licencijom Creative Commons Imenovanje

Libraries in the Digital Age, Zadar, 16-20.06.14.

Praktična primjena kvalitativnih metoda u knjižnicama

Kratak uvod: svrha i sadržajradionice

dr. sc. Marica Šapro-Ficović

Dubrovačke knjižniceC. Zuzorić 4, Dubrovnik

[email protected]


Svrha, korištenje

Svrha• upoznavanje polaznika s

osnovama kvalitativnih metoda istraživanja

• koncentracija na metode usmene povijesti (oral history) za prikupljanje podataka i utemeljene teorije (grounded theory) za analizu

Rezultati se mogu koristiti za• vrednovanje rada i usluga

knjižnica• opise ponašanja korisnika• opise ponašanja i rada

knjižničara• očekivanja zajednice od

knjižnica i njihovih međusobnih odnosa

• postignuće raznih usluga

2


Pregled sadržaja

• Kratak uvod (ovo predavanje)• Dio 1: Kvalitativna istraživanja: definicije i principi• Dio 2: Razne metode i pristupi kvalitativnim

istraživanjima• Dio 3: Metoda usmene povijesti za prikupljanje

podataka• Dio 4: Metoda utemeljene teorije za analizu

podataka• Dio 5: Rezultati ?

3


Po odslušanoj radionici Vi biste trebali moći:

• definirati principe kvalitativnih metodologija• usmjerenih prema knjižnicama i korisnicima;

• početi razvijati primjenu metoda usmene povijesti (oral history) za skupljanje podataka

• o radu i vrijednosti knjižnica kroz povijest

• doprinijeti informacijama i studijama o vrijednosti knjižnica

4


Djelomična literaturaHalmi, A. (2005). Strategije kvalitativnih istraživanja u primijenjenim društvenim

znanostima. Zagreb: Naklada Slap.Merriam, S. B. (2009) Qualitative Research: A Guide to Design and Implementation

(Jossey-Bass Higher & Adult Education Series) New York: Wiley. Mihalić, M. (2012). Mjere li samo pokazatelji uspješnosti vrijednost knjižnica? : prema

vrednovanju društvenih ciljeva organizacija u kulturi. Vjesnik bibliotekara Hrvatske, 55 (1); 29-44.

Mack, N. et al. (2005) Qualitative Research Methods: A Data Collector’s Field Guide Family Health International

Šapro-Ficović. M. (2012). Djelovanje knjižnica pod opsadom u ratu. Studija slučaja: Hrvatska 1991/1995. godine. Doktorski rad. Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.

Wikipedia (n.d.) Qualitative research. Oral history. Grounded theory.

5



Dio 1:

Kvalitativna istraživanja:definicije i principi

dr. sc. Marica Šapro-FicovićDubrovačke knjižnice

C. Zuzorić 4, [email protected]

Predavanje dostupno na

Kvalitativne metode u istraživanju knjižnica i korisnika


pa da to prvo razjasnimo,iako je naš odabir kvalitativna strana

7

Često se prave razlike između

kvantitativnih istraživanjai

kvalitativnih istraživanja

Na početku


Svrhe

Kvantitativna istraživanjasvrha:• Mjerenje procesa i pojava

brojevima– i statistikama– i vjerojatnostima

• Stvaranje i potvrđivanje hipoteza

• Pronalaženje uzroka i posljedica

Kvalitativna istraživanja

svrha:• Postići razumijevanje

temeljnih razloga i motivacija– ljudskog ponašanja– društvenih interakcija

• Otkriti dominantne trendove u stavovima i mišljenjima

8


PrimjeneKvantitivna istraživanja

• Primjena najviše u prirodnim znanostima– upotrebom znanstvenih

metoda nastoje razjasniti pravila koja vladaju u prirodnom svijetu

• astronomija• biologija• fizika• geoznanosti• kemija• itd.


• Primjena najviše u društvenim znanostima– upotrebom znanstvenih

metoda proučavaju društvo, odnose pojedinaca u društvu, i ljudska ponašanja

• antropologija• ekonomija• političke znanosti• psihologija• sociologija• pa i knjižničarstvo i

informacijska znanost9


Ali često i povezani – premda su bitno drugačiji

Kvantitivna istraživanja• Kad se provode kvantitivna

istraživanja neki zaključci mogu biti kvalitativni– npr. za neke rezultate

ponekad slijede kvalitativna istraživanja koja se koriste za opise i dodatna otkrića

Kvalitativna istraživanja• Kad se provode kvalitativna

istraživanja neki zaključci mogu biti kvantitativni – npr. neki se podaci mogu

sažeti brojčano ili statistički

10


KaoYin i Yang

11

Kvantitativna istraživanja


Unatoč različitim pristupima, mogu se koristiti za međusobno nadopunjavanje


Jednostavno rečeno:sve je u prirodi podataka

Kvantitivna istraživanja

• Koriste podatke koji su povezani količinom


• Prikupljaju i analiziraju podatke koji su opisni po prirodi

12

Idemo dati nekoliko primjera.Tko će početi?


Svojstva kvalitativnih istraživanjaKriterij Što?

Svrha Razumjeti i objasniti društvene interakcije

Najčešći ciljevi istraživanja

Istražiti, otkriti, konstruirati

Grupe pod istraživanjem

Srazmjerno male; manje više samoizabrane t.j. nisu izabrane slučajem

Tipovi prikupljenih podataka

Riječi, slike ili objekti

Oblici prikupljenih podataka

Kvalitativni podaci poput otvorenih odgovora, intervjua, promatranja sudionika, terenskih bilješki, razmišljanja ...

13


Svojstva ... (nast.)

14

Kriterij Što?

Vrsta analiza podataka

Identificirati uzorke, značajke, teme

Objektivnost i subjektivnost

Subjektivnost je očekivana

Uloga istraživača Istraživači i njihove predrasude mogu biti poznati sudionicima, i obilježja sudionika mogu biti poznata istraživačima

Rezultati Posebna ili specijalizirana otkrića koja se baš ne mogu uvijek generalizirati

Završno izvješće Narativni izvještaj s kontekstualnim opisima i citatima od sudionika istraživanja


Primjeri iz knjižnica

• Tko su korisnici? - po raznim karakteristikama, kao dob, zanimanje, školovanje ...

• Tko nisu korisnici iz zajednice, institucije?• Što rade u knjižnici kad je posjete?

– Koju građu i usluge upotrebljavaju? Kada?

• Što čitaju?– u knjižnici? što posuđuju? koji su drugi razni izvori?

• Gdje dobivaju informacije?

15


Primjeri iz knjižnica (nast.)

• Korisnici u knjižnici: s čime su zadovoljni? Nezadovoljni?

• Kako i koliko vrednuju knjižnicu?• Kakve prijedloge imaju za knjižnicu?

– što bi željeli vidjeti u knjižnici? koje usluge?– što bi promijenili, dodali, uklonili?

• Kakvi su im odnosi sa knjižničarima?• I još mnogo drugih i sličnih pitanja

16


Koga se može istraživati?

• Ne samo korisnike nego i potencijalne korisnike i ne-korisnike

• Knjižničare na raznim funkcijama i poslovima i iz različitih knjižnica

• Direktore i više nadležne• Studente i profesore• Ljude na ulici• Pa i sebe

17


Kad se može istraživati?

• Vremenskih ograničenja zapravo nema

18

Uvijek, bilo kad


Tko može istraživati?

• Zapravo svatko tko nauči osnove vođenja jednog istraživačkog rada– je li to teško naučiti? Nije! Može se! Tko hoće– Mora li se paziti što se radi? I te kako!

• Istraživači ne moraju biti akademici• Sami knjižničari mogu postati izvanredni

istraživači u svojoj knjižnici– jer sve dobro poznaju – i mogu tražiti pomoć od kolega s iskustvima

19


Pet glavnih razloga da radimo korisnička istraživanja

1. dobijamo uvid o ponašanju ljudi na osnovu podataka - a ne jer to netko kaže da je tako ili mora biti tako

2. uvid o njihovim zahtjevima, željama, sugestijama, preferencijama

3. uvid u značajne promjene i posljedice4. opis i tumačenje kulturnih i društvenih skupina,

danas ili kroz razna doba5. i institucija koje te skupine upotrebljavaju

20


Pet glavnih razloga da NE radimo korisnička istraživanja

1. nemamo vremena2. nemamo sredstava, pogotovo novaca3. nemamo potrebno znanje i stručnost4. nemamo gdje to provesti, kao na pr.

laboratorij5. nećemo znati kako interpretirati i iskoristiti

rezultate

21


Zaključak

• Glavni razlog da se vode kvalitativna istraživanja u knjižnici:

Dobivanje osnova za poboljšanje rada knjižnicei zadovoljavanja potrebe korisnika

22


23


Što slijedi?Metode kvalitativnih istraživanja:

24

[detalji u drugom dijelu]


Djelomična literatura

Scribd (n.d.) Kvalitativna i kvantitativna istrazivanja (an hrvatskom)Xavier University Library. (n.d.) Qualitative vs quantitative research ( na engleskom)Wikipedia (n.d.) Kvalitativno istraživanje (na hrvatskom) Qualitative research.

Oral history. Grounded theory. (na engleskom)

25



Dio 2:

Razne metode i pristupi kvalitativnim istraživanjima



LIDA 2014. Radionica Primjena kvalitativnih metoda…


U ovom, drugom, dijelu

27

Prvo ćemo o svrsi i ciljevima istraživanja -

što?

A onda o metodama za njihovo postizavanje –

kako?


Što?na dvije razine

Svrha – opća razina• Tema rada općenito• Široko područje istraživanja

– i općeniti problemi s kojima se susrećemo u tom području

• Razlog: zašto je istraživanje te svrhe važno?

Ciljevi – specifična razina• Specifični problemi koji se

imenuju ili rješavaju• Specifična pitanja za koje se

traže podatci– mogu biti nekoliko vrsta

• Za svaki cilj mora biti odgovarajuća metodologija za1. skupljanje podataka i2. analizu skupljenih podataka

28

Svrha je opća. Ciljevi su specifični i izravno povezani s onim što se planira učiniti


Ciljevi –pitanja za koje tražimo podatke

• Mogu biti:– opisni (descriptive)

• opisivanje što postoji (ili je postojalo), što se događa, što se radi, kako se misli, ponaša, vrednuje ... na pr. što posjetitelji traže/rade/koriste u knjižnici?

– odnosni (relational)• odnosi između dvije ili više varijabli;

na pr. koliko posjećuju knjižnicu mladi u usporedbi sa starijima?

– kauzalni (casual)• utvrditi da li jedna ili više varijabli uzrokuju ili utječu na jednu ili

više varijable ishoda; kako jedna stvar utječe na drugu?na pr. kad je knjižnica otvorena nedjeljom ima li više posjetitelja?

29


Primjer iz jednog hrvatskog istraživanja - upotrebljavajući kvalitativne metode

Svrha

“Temeljni cilj rada je, na temelju izjava i tvrdnji kazivačica, otkriti i razumjeti njihova iskustva, doživljaje i uloge u Domovinskom ratu.” (str. 15)

Ciljevi

“Posebni ciljevi su(a) otkriti percepciju rata; (b) otkriti značenje i posljedice rata; (c) saznati o životu žena u ratu; (d) ispitati spremnost za oprost i pomirenje.”

30

Stanić i Mravak (2012). Domovinski rat – ratna iskustva žena. Polemos 15 (1), 11-32.


Na početku i na kraju

• Sva istraživanja i projekti počinju i završavaju s nekom svrhom i ciljem– moraju biti jasni i dobro formulirani

• ako nisu = sve skupa nije jasno, čak je i spetljano

• Međutim istraživanja su dinamična - nisu uklesana– za vrijeme samog istraživanja svrha, a pogotovo

ciljevi mogu se promijeniti, usmjeriti, dodati ...• ne moraju, ali mogu - kad se nove stvari pronađu, kad

se nešto nauči, kad se bolje razumije ...

31


Svrha i ciljevi određuju izbor

metode

32

Svrha i ciljevi

Metoda/metode

Usko povezani makar bitno drugačiji: izbor metode ovisi o ciljevima istraživanja;

što se želi postići određuje način na koji se to može postići

Kako?


Prije početka - obvezno:Informirani pristanak (informed consent):

• Pismena obavijest sudionicima o svrsi i ciljevima istraživanja i načinu njihove participacije– formalni sporazum i potpisani pristanak sudionika o

sudjelovanju

• Etički uvjet a i u mnogim zemljama zakonski zahtjevano:– svako istraživanje MORA se potpuno razjasniti

sudionicima i MORA imati informirani pristanak

33


Zapravo imamo uvijek dvije različite metode koje su prisutne u svim

istraživanjima Metode za skupljanje podataka

• Anketa (survey)

• Opažanje (observation)

• Intervju (interviewing)

• Studija slučaja (case studies)

• Kritičko učešće (critical incidence studies)

• Fokus grupa (focus group)

• Studija dokumenata (document studies)

• Usmena povijest (oral history)

Metode za analizu podataka

• Statistička analiza & distribucije (statistical analysis & distributions)

• Utemeljena teorija (grounded theory)

• Opisna (descriptive)

34


Sve metode skupljanja podataka zahtjevaju

• Pažljivi dizajn u izboru i formulaciji:– pitanja – sudionika i uzorka– načina izvedbe– komuniciranja

• Svako od tih treba dobro promisliti i iskušati u pilot projektu

35

Ne zaboraviti:Etička pitanja i problemi uvijek su prisutni


Skupljanje podataka: Intervju

Što?• Za ispitanike , prilike u kojima

pružaju informacije:– o događajima u kojima su bili

svjedoci– o vlastitom ponašanju– o svojim stajalištima– čak i priliku da

• "ispričaju svoju priču “• isprave uobičajene zablude i sl.

• Pitanja mogu biti više ili manje strukturirana

Primjeri povezani s knjižnicama• Kako dobijate informacije

kad ih trebate?– ako imate problema: koji su?– koliko od knjižnica?

• Mislite li da su knjižnice korisne za zajednicu?– zašto?

• Može i specifično: – koje je Vaše mišljenje o

tražilicama (search engines)?

36


Skupljanje podataka: Studija dokumenata

Što?• Ovisno o ciljevima, analiza

raznih dokumenata – na pr.– novinskih članaka– povjesnih izvora– izvještaja– zapisnika– pisama– slika, postera, mapa– zakona; odredaba– i svih mogućih predmeta

Primjeri povezani s knjižnicama• Osnivanje, povijest, razvoj ...

Knjižnice, zapisani u dokumentima

• Aktivnosti, osobe, i sl. u slikama povezanih sa knjižnicom tijekom vremena

• Svjedočanstva o vrijednosti, korisnosti knjižnice i usluga

• Povezanost s okolinom, mjestom, ustanovama ...

37


Skupljanje podataka:Usmena povijest

Što?• Zbirka iskaza živućih ljudi o

njihovim vlastitim iskustvima… – ovisi o ljudskom pamćenju i

usmenoj riječi

• Način prikupljanja varira od ručno zapisanih bilješki do audio i video zapisa, transkripti

• Opisuje i jedno i drugo:– i proces: skupljanje izjava– i proizvod: organizirane podatke

Primjeri povezani s knjižnicama• Korisnici:

– upotreba knjižnice tokom vremena

– vrednovanje knjižnice i usluga– što su čitali

• Knjižničari:– razlike, inovacije, promjene u

knjižnici tokom vremena– o korisnicima i korištenju

• Jedni i drugi (ova studija):– rad pod ratnim uvjetima

38


Analiza podataka:Utemeljena teorija

Što?• Pristup razvijanju teorije koja

je utemeljena na sistematski prikupljenim i analiziranim podacima– “od temelja prema gore”:

kategorije, teorija, proizlazi iz samih podataka – za razliku od unaprijed određenih kategorija i provođenjem strogih proceduralnih smjernica

• Osnovno: sve proizlazi iz samih podataka

Primjeri povezani s knjižnicama

• Analiza intervjua, anketa, dokumenata, usmene povijesti: – izvlačenje biti teme o kojoj se

govori;– razvijanja kodova o toj biti;– primjene tih kodova na druge

tekstove i prema potrebi redefiniranje ili usavršavanje kodova;

– pisanja bilješki ili podsjetnika o kodiranim podacima;

– sintetiziranja svih iskustava.

39


Zaključci izvedeni iz analiza sadrže:

• Prikaz konteksta i opći osvrt na rezultate • Sažetak nalaza zasnovanih na rezultatima

– često organizirani po kategorijama

• Primjere koji ilustriraju zaključke – doslovni citati, izjave sudionika

• Usporedbe nalaza po sličnostima ili razlikama

40

Zaključci su direktno povezani sa rezultatima:što se je izravno pronašlo?


Slijedi: rasprava

• Rasprava se temelji na zaključcima i rezultatima ali obuhvaća:– širu interpretaciju glavnih i značajnih zaključaka i

rezultata – mogu biti i subjektivni – sličnosti i razlike izmedju pojedinih rezultata

• sadašnjeg istraživanja• drugih sličnih istraživanja - pogotovo iz literature

• Što to sve znači?• Kuda sada? – sugestije za buduća istraživanja

41


Sažetak svega ... ili natrag na početak

42

Počinjemo s jasnom svrhom i jasnim ciljevima istraživanja - što?

Slijede metode za njihovo postizavanje, skupljanje i analiziranje - kako?

Na osnovu rezultata stvaramo zaključke- što smo pronašli, otkrili?

Na osnovu zaključaka raspavljamo- što to sve znači? kuda sada?


Na kraju: prijedlozi i odluke

• Kad god se može (i ako se može):

43

Najkorisniji dio istraživanja su prijedlozi za pragmatičke odluke

• Što se može uspostaviti ili promijeniti da se poboljša nešto u knjižnici?

• Da se pokaže vrijednost knjižnice i usluga?• Da se poveća i poboljša doprinos zajednici?


Djelomična literaturaParetta, L.T. & Catalano, A. (2013) What students really do in the library: An

Observational Study, The Reference Librarian, 54:2, 157-167.Rubinic, D. i Stricevic, I. (2011). Visokoškolska knjižnica u programima informacijskog

opismenjivanja studenata:... . VBH, 54 (4), 43-48. Saracevic, T. et al. (2000). NSK Anketa '99. Studija korisnika i korištenja Nacionalne i

sveučilisne knjižnice u Zagrebu. Zagreb, Nacionalna i sveučilisna knjižnica . 118 p. http://comminfo.rutgers.edu/~tefko/NSK_report_99.pdf

Stanić, S. i Mravak, K. (2012). Domovinski rat – ratna iskustva žena. Polemos, 15 (1), 11-32.

Trochim, W. (2006). The research methods knowledge base. Qualitative methods.Wikipedia (n.d.) Qualitative research. Oral history. Grounded theory.

44


Idealna knjižnica za

jednog korisnika?

Fotografija:John R. Rodgers

Sa Pinterest-a :http://www.pinterest.com/pin/

298996862731903621/

45



Dio 3:

Metoda usmene povijesti (oral history) za prikupljanje podataka




Što je usmena povijest? • Sistematska zbirka iskaza živih ljudi o njihovim

vlastitim iskustvima– planirano, pripremljeno i osmišljeno ispitivanje

pojedinaca o nekom događaju i vremenu u kojem su oni aktivno sudjelovali ili mu svjedočili

• Važan izvor za povijesnu rekonstrukciju događaja – otkriva njihove skrivene, nigdje zabilježene aspekte– mogu biti izazov za naša ukupna gledanja na prošlost

• Obuhvaća bilježenje (snimanje) iskaza (intervjua)

47


Uporaba usmene povijesti: “glas običnih ljudi”

• Globalna raširenost i popularizacija pokreta – geslo pokreta: “dati glas onima koji ga nemaju“

• Usmjerenost na grupe koje su izvan središta zanimanja tradicionalne historiografije:– radnici, žene, etničke manjine, iseljenici,

zatvorenici...

• Intervjui s običnim ljudima raznog podrijetla

48


Usmena povijest nije isto što i usmena tradicija

Usmena tradicija• Prijenos kulturnog

materijala i tradicije govornim putem iz generacije u generaciju

Usmena povijest• Ovisi o ljudskom pamćenju i

usmenoj riječi• Tema koju prikupljamo

usmenom poviješću ograničena je trajanjem ljudskog života

49

Isto tako (i usput):Novinski intervjui nisu usmena povijest


Kratak povijesni pregled• Tradicija usmenih izvora još iz klasičnog grčkog

doba: povjesničari Herodot, Tukidid• Napuštena u 19. stoljeću• Ponovni interes nakon drugog svjetskog rata

• naročito povećan iza 1960-tih za društvenu povijest

• Moderni koncept usmene povijesti razvijen na Sveučilištu Columbia, New York iza 1948.

• najveća arhiva usmene povijesti u svijetu – slobodan pristup

• održali radionicu (rujan 2013): Osobna sjećanja na rat i pritvor u Hrvatskoj od 1941 do danas (na engleskom)

50


Institucionalno*• Arhivi, velike knjižnice, muzeji, instituti...• Nacionalna i međunarodna udruženja:

– Oral History Association (OHA) (SAD, 1967)– Oral History Society (OHS) (V. Britanija, 1969) – International Oral History Association (IOHA) 1996.

• časopis “Words and silence”.

• Sve imaju godišnje konferencije– na pr. OHA (Udruženje za usmenu povijest, SAD)

Oklahoma City, 9-13. listopada 2013.

51* za URL vidi webliografiju na kraju predavanja


Primjene u Hrvatskoj

• Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata

• prikupljanja memoarskog gradiva, uklj. usmena povijest

• Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb• Domovinski rat i ratne žrtve u 20. stoljeću: etnografski

aspekti - projekt

• Dokumenta, centar za suočavanje s prošlošću• među ostalim: “zabilježiti nepisane priče”

52


Svjetski projekti• H-net Humanities & Social Sciences Online – Oral History

• međunarodni popis projekata usmene povijesti

• Veterans History Project, Library of Congress• osobna svjedočanstva američkih ratnih veterana

• I Saw It with My Own Eyes (Svojim vlastitim očima)• izbjeglice i posjetitelji prepričavaju svoja iskustva iz Tibeta

• Europeana remix• usmena povijest i drugi materijali iz Prvog Svjetskog rata

• i mnogi drugi ...

53


Ograničenja usmene povijesti

• Etički problemi– u izvedbi intervjua– u interpretaciji rezultata

• Točnost– problemi sjećanja

• Subjektivnost– pitanja “u svoju korist”– a i odgovori “u svoju korist”

54


Redoslijed u procesu 1. Formulirati središnje pitanje ili temu2. Isplanirati projekt

• razmotriti stvari kao što su krajnji proizvod, budžet, oprema …

3. Provesti pozadinsko istraživanje4. Obaviti intervju5. Obraditi intervjue6. Ocijeniti istraživanje i intervjue

– i vratiti se na 1. korak ili ići na 7. korak

7. Organizirati rezultate8. Prezentirati rezultate9. Arhivirati materijale (Moyer, 1999)

55


Redosljed u procesu - grafički

56

1. Formuliranje pitanja ili teme

2. Isplanirati projekt

3. Pozadinsko istraživanje

4. Obaviti intervjue

5. Obraditi intervjue

6. Ocijeniti pitanja i intervjue

7. Organizirati podatke

9. Arhivirati materijale

8. Prezentirati podatke


Intervju:glavna metoda za prikupljanje podataka

57

• Svrha: dobiti podatke koji se ne mogu dobiti izravnim promatranjem

• osjećaji, ponašanje, prošlost…

• Broj sudionika: pojedinačni, kadkad grupni • Podaci : izravni iskazi ljudi • Ovisi o:

• svrsi i ciljevima istraživanja• izabranom uzorku• teoretskoj orjentaciji istraživača


Tipovi intervjua

Po strukturi1. Strukturirani: usmeni oblik

anketnog upitnika (npr. socio-demogr. istraživanja)

2. Nestrukturirani: vrlo rijetko, nema unaprijed određenih pitanja

3. Polustrukturirani: najčešći, (kombinacija 1. i 2.), otvorena pitanja-očekuju se specifični odgovori

Po filozofskoj orjentaciji1. Neo-pozitivistički2. Romantičarski3. Konstruktivistički4. Postmodernistički5. Transformativni6. Dekolonijalni(Ruiz, 2007.)

58


Prije intervjua: priprema

• Pozadinsko istraživanje o životu i radu intervjuirane osobe i okoline

• Na temelju tih izvora (biografija, bibliografija, članci itd.) sastaviti preliminarna pitanja

• Kontaktirati ispitanika– upoznati sa temom i dati mu pitanja na zahtjev – objasniti sve aspekte intervjua

• Osigurati tehničku opremu

59


Prije intervjua: odobrenja

• Zamolba sudionicima: upoznavanje s ciljem istraživanja iza kojeg slijedi molba za intervju

• Izjava informirani pristanak (informed consent) sudionicima

• Ponegdje obavezatno odobrenje ustanove – npr. Institutional Research Board na sveučilištima

u SAD, ili pod sličnim nazivima u UK i drugim zemljama

60


Pravila vođenja intervjua

• Priprema: istraživač treba biti pripremljen za intervju• Pitanja: trebaju biti jasna, kratka i povezana s ciljem• Sugovornik: uvažavati autoritet i pravo da odgovara

na pitanja vlastitim stilom i jezikom• Zapisi: organizirati i osigurati audio i pisane zapise• Odgovornost prema:

• ispitanicima• javnosti i profesiji• ustanovama za doniranje i arhiviranje

v. Principles and Standards of the Oral History Association

61


Za vrijeme intervjua• Prostor: miran i tih, udobna sjedala• Na početku zapisati:

– Ime intervjuirane osobe– Mjesto, datum i vrijeme intervjua

• Objasniti cilj intervjua • Ispitanik može konzultirati izvore informacija koje

ima pri ruci, ali treba izbjegavati dulja čitanja. • Duljina intervjua: najviše 1 i po sat

– omogućiti pauzu po potrebi

62


Tipovi pitanja

Pitanja koja treba postavljati

• Hipotetska: što biste učinili u posebnoj situaciji: “što ako”, “pretpostavimo da…”

• Đavolji advokat: izazivanje suprotne tvrdnje: “neki bi ljudi rekli da…”

• Idealna pozicija: opis idealne situacije “koji bi po Vašem mišljenju bio idealni (npr. program)?”

• Interpretativna pitanja: traži se tumačenje već dobijenih odgovora “smatrate li da je Vaše iskustvo drukčije od očekivanog?”

Pitanja koja treba izbjegavati

• Višestruka pitanja: “što mislite o (npr. programima) a, b, c?”

• Navođena pitanja: uključuju pretpostavke i pristranost istraživača, npr. “kakve ste emocionalne probleme imali kad ste izgubili posao?”

• Pitanja DA ili NE: npr. “sviđa li Vam se program?”

63


Postavljanje dobrih pitanja

• Praksa: potrebna! – vježba, vježba, vježba ...

• Pilot intervjui: važni radi prakse– pokazuje se koja pitanja treba preformulirati,

izostaviti ili uključiti

• Ključno za razumijevanje: jasnoća pitanja i jezik blizak sugovorniku

• Izbjegavati: usko stručnu terminologiju i tehnički žargon

64


Snimanje i transkripcija

• Obavezno: za stvaranje zapisa u usmenoj povijesti • Načini stvaranja zapisa:

1. snimanje (audio, video, vrpce, digitalno)2. pisanje bilježaka za vrijeme intervjua3. zapisivanje po sjećanju nakon intervjua

• Transkribiranje: pretvaranje snimanog govora u pisani ili elektronički tekst

• zahtjeva detaljne upute i puno vremena

• Format transkripcija: treba biti postavljen tako da omogući analize (razmak, mjesto za bilješke…)

65


DJELOVANJE KNJIŽNICA POD OPSADOM 1991-1995.

Primjer istraživanja usmene povijesti

66


Svrha i ciljevi

• Svrha :– Istražiti djelovanje i život knjižnica, knjižničara i

korisnika u nizu gradova koji su bili pod opsadom za vrijeme Domovinskog rata u Hrvatskoj 1991-1995.

• Ciljevi (između ostalih):– Prikupiti i organizirati iskaze knjižničara o njihovom

radu u gradovima pod opsadom– Opisati korisnike i korištenje knjižnica u uvjetima rata

67


Priprema

• Intervjui obavljeni od prosinca 2006 do ožujka 2012. Intervjui su polustrukturirani

• Preliminarna pitanja: sastavljena u skladu sa svrhom i ciljevima

• Pitanja: za knjižničare 11 okvirnih podtema, za korisnike 7 okvirnih podtema (kategorija)

• Podkategorije ili podpitanja: preko 60 podpitanja za knjižničare i 40 za korisnike

• Kontaktiranje ispitanika, slanje molbe za intervju

68


Određivanje uzorka i profila knjižničara

• Odabir u deset gradova:– Dubrovnik, Gospić, Karlovac, Osijek, Sisak, Slavonski Brod,

Šibenik, Vinkovci, Vukovar i Zadar.

• Kriteriji za odabir: 1. Aktivni rad u knjižnici za vrijeme najtežih napada na grad, u

drugoj polovici 1991., u 1992. i djelomično 1993. godini2. Rad s korisnicima u ratnom vremenu (ne strogo) - kako bi dali pouzdane odgovore na dio pitanja o korisnicima i korištenju.

• Način dolaska do ispitanika:– putem osobnih kontakata, po preporuci kolega (matičari, ravnatelji i

drugi), preporukama samih ispitanika

69


Određivanje uzorka i profila korisnika

• Odabir u četiri grada:– Dubrovnik, Gospić, Slavonski Brod i Vinkovci

• Kriteriji za odabir: – uključene razne korisničke skupine, svi koji mogu nešto

reći o korištenju knjižnice u ratu

• Način dolaska do ispitanika:– preporuke kolega, osobni kontakti i poznanstva– istraživanje knjiga upisa korisnika (promjene!)– mnogo teže naći korisnike nego knjižničare – promjena

adresa, prezimena

70


Ograničenja

• Financijska • Udaljenost od mjesta istraživanja• Nedostupnost mogućih sugovornika• Neizvjesnost oko efektivnosti razgovora (ako

je osoba nepoznata)• Strah i oprez nekih ispitanika

71


Provođenje intervjua• Osiguravanje mjesta i vremena razgovora • Kratko objašnjavanje ciljeva i teme istraživanja • Davanje informiranoga pristanka ispitaniku na potpis • Davanje uputa za odgovore ispitanicima • Provjera rada tehnike snimanja i početak razgovora• Provjera kvalitete audio zapisa u pauzi• Vođenje bilježaka za vrijeme intervjua: važno, ali

rizično, bolje ih je napraviti neposredno nakon razgovora.

72


73

Prilog D. Obrazac za informirani pristanak (informed consent)

Suglasnost za interview

Razumijem da je cilj ovog interviewa istražiti djelovanje knjižnica u gradovima pod ratnom

opsadom u Hrvatskoj. Sukladno tome, govorit ću o mojim osobnim mišljenjima i pogledima. Za

potrebe istraživanja razgovor će se snimati na audio vrpcama i transkribirati. Vjerujem da intervju

neće imati rizika po mene. Vjerujem da će moji pogledi i mišljenja doprinijeti dokumentiranju

važnoga dijela povijesti nacionalnoga knjižničarstva. Uvjeren(a) sam da će istraživač u povjerenju

držati i obrađivati iznesene podatke te da će mi omogućiti da vidim rezultate na moj zahtjev.

Također sam upoznat(a) da će razgovor trajati oko jedan sat i da se mogu povući iz razgovora

kadgod to zaželim.

Ja, ___________(ime i prezime)____________________________ ,dajem istraživaču suglasnost

za intervju sa mnom kao i dopuštenje da snima i transkribira naš razgovor.

Potpisi:

Ispitanik : _________________________ Datum: __________________________

Istraživač _________________________ Datum: __________________________

Bilješka: Ako kasnije budete imali kakvo pitanje ili problem u vezi s obavljenim razgovorom ili istražvanjem, slobodno mi se javite na slijedeću adresu:

Marica Šapro-Ficović Od Domina 5 20000 DUBROVNIK tel. 020 324 535 mobitel 098 483 376 e mail : [email protected]

Marica Šapro-Ficović, Voditeljica Matične službe za narodne i školske knjižnice Dubrovačko-neretvanske županije Dubrovačke knjižnice C. Zuzorić 4, 20000 DUBROVNIK Tel/fax 020 323-767 E mail: [email protected]


Interakcija istraživač - ispitanik• Sjećanja i mišljenja: po vlastitom redoslijedu. • Ispitanici preferiraju spontanost iskaza u odnosu na pripremljena pitanja

– nema prilagođavanja očekivanim rezultatima, uljepšavanja stvarnosti i sl. (česti slučaj kod anketnog istraživanja).

• Ispitanici: razumiju da pitanja nisu postavljena radi provociranja i da se odgovori neće zloupotrebiti

• Pitanja: postavljena pažljivo. Materija je osjetljiva, izaziva razne emocije kod ispitanika.

• Istraživač nastoji biti pribran i suzdržan od emocija, ali se ispitaniku ipak mora pokazati suosjećanje i razumijevanje.

• Odnos povjerenja između istraživača i ispitanika je ključan za uspjeh razgovora

– u velikoj većini ovih intervjua uspostavljen je takav odnos!

74


Poslije intervjua:Transkripti

• Audio snimke u diktafonu su (tehnički) rezultati intervjua• Prijenos snimljenih razgovora na racunalo: koristenje 2 softvera

(Windows Media Player i NCH Express Scribe) • Transkribiranje razgovora: od riječi do riječi

– dugotrajan posao, potrebna stručna pomoć

• Čišćenje transkripata od suvišnih kratkih riječi uobičajenih u govornom jeziku

• Uređivanje teksta za daljnje analize– razdvajanje pitanja od odgovora, formiranje rečenica, umetanje znakova

interpunkcije

75

Za kvalitetno transkribiranje potrebno je razumijevanje teksta


Primjer1:transkript od riječi do riječi

“jeli jeli se kad dogodilo da počne granatiranje a vi na putu jeste jeli bilo i takvih stvari jeste i jeste se vraćali natrag ili ste nastavili pa tako smo se bojali išli smo ... i onda dođemo kući znači vratili bi se doma i vratili bi se doma i ako nas zapadne ovdje gdje smo radili onda smo tu stali čekali dok prođe jeli se znalo dogoditi da i korisnici se nekad zateknu tu pa je ali korisnici su nam dolazili ali nisu kad ste vi počeli raditi to je još bilo jel tako još je bilo još je sve bilo ratno stanje knjige su nam samo počele bila je malo čitaonica jedan prostor a ostalo to je sve bilo srušeno onda se polako kako ste uspjevali raditi mislim sa takvom to je pretpostavljam bilo sve otvoreno bilo je otvoreno bila je prašina kako ste zaštitili to na neki način mislim znači ovaj prostor niste uopće mogli koristiti jeli ne nismo nismo to je bilo sve a onda je to poslije iz donacija ministarstva…što od stručne literature se najviše čitalo onda koja vrsta pa čitali su dosta medicinu psihologija možda psihologija baš više poslije rata poslije rata aha sad više koriste studenti nisu tražili psihologiju njih više koriste aha onda a politika političke teme jesu li povijesne pa jesu povijesne to se tražilo…imali smo zemljopise putopise a što se tiče bletristike nešto se malo su tražili Daniele Steel Daniele Steel tako je onda sam bilo Kurt Maller njega su isto čitali da da a od ovih klasnika književnosti ove Ferbak, ....pa .... je se čitao .... onda iz američke književnosti francuza su puno čitali ....a je je ....jeli bilo .. može li se njima ovu literaturu o o recimo nakon pada komunizma pa onda dosta su počeli izlaziti ove knjige o tim bivšim o tom bivšem režimu tim progonima recimo u Rusiji i tako ” 76


Primjer 2uređeni transkript

• M: jeli se dogodilo kada da napad počne kad vi idete na posao?• Z: je pa bio je znalo je ujutro napasti ponoći onda smo normalno morali ić na

posao onda je najgore bilo kad je ono primirje pa oni bace koju granatu i tako • M: a baš ovo recimo od vaše kuće • Z: do Gospića• M: tih pet kilometara jeli jeli se kad dogodilo da počne granatiranje a vi na putu? • Z: jeste • M: i jeste se vraćali natrag ili ste nastavili?• Z: pa tako smo se bojali išli smo ... i onda dođemo kući• M: znači vratili bi se doma • Z: vratili bi se doma i ako nas zapadne ovdje gdje smo radili onda smo tu stali

čekali dok prođe• M: jeli se znalo dogoditi da i korisnici se nekad zateknu tu?• Z: pa je ali korisnici su nam dolazili ali nisu

77


Očuvanje zapisa usmene povijesti

Niz problema i pitanja:• Na kojem mediju ih je najbolje čuvati?• U kojoj instituciji?• Kakve su mogućnosti zaštite na internetu?

78


Slijedi

79

Dio 4Metoda utemeljene teorije (grounded

theory) za analizu podataka

Dio 5Primjeri djelovanja knjižnica, knjižničara i korisnika u gradovima pod opsadom za

vrijeme Domovinskog rata 1991-1995


Djelomična literaturaHoljevac Turković A., A. Nazor. Problem prikupljanja memoarskog gradiva na primjeru

Domovinskog rata : struka i etika kao preduvjeti njegove objektivne interpretacije. // Arhivski vjesnik, 52, (2009), 67-79. URL: http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=73525. (29.02.2012)

Merriam, Sharan (2009). Qualitative research : a guide to design and implementation. Revised and expanded from Qualitative research and case study applications in education. San Francisco : Jossey-Bass.

Moyer, J. (1999). Step-by-step guide to oral history. URL: http://dohistory.org/on_your_own/toolkit/oralHistory.html (05.03.2012).

Ritchie, Donald A. (2003). Doing oral history : a practical guide. 2nd ed. New York : Oxford University Press.


80


Webliografija – URL iz predavanja

81

Ime URL

Columbia Center for Oral History http://library.columbia.edu/locations/ccoh.html

Dokumenta, centar za suočavanje s prošlošću http://www.documenta.hr/hr/naslovnica.html

Europeana remix http://remix.europeana.eu/

H-net Humanities & Social Sciences Online – Oral history

http://www.h-net.org/~oralhist/projects.html

Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata

http://centardomovinskograta.hr/

Institut za etnologiju i folkloristiku http://www.ief.hr/Default.aspx

International Oral History Association http://www.iohanet.org/

I saw it with my own eyes http://www.hrw.org/reports/2010/07/22/i-saw-it-my-own-eyes-0

Oral History Association http://www.oralhistory.org/

Oral History Society http://www.ohs.org.uk/

Veterans History Project, Library of Congress http://www.loc.gov/vets/


82



Dio 4:

Metoda utemeljene teorije (grounded theory) za analizu podataka




Što je utemeljena teorija?

84

Osnivači: sociolozi Barney G. Glaser & Anselm L. Strauss, (1967). Knjiga: Otkriće utemeljene teorije: strategije za kvalitativno istraživanje.

• Sustavna metodologija u društvenim znanostima koja uključuju otkriće teorije kroz analizu podataka

• prikupljanja podataka direktno od sudionika– na pr. transkripti razgovora ili protokoli zapažanja

• otkrivanja značenja u podacima• stvaranja teorije utemeljene na podacima


Osnovne značajke

• Izgradnja teorije iz podataka (od temelja prema gore)

• za razliku od drugih metodologija koje koriste podatke sa svrhom provjere neke hipoteze ili teorije

• Sadržajna (supstantivna)teorija• korisna je za specifičnu praksu, kojoj nedostaje teorija

koja bi pokrivala globalno to područje, npr. žalovanje poslije prirodnih nesreća ili korištenje knjižnica u ratu

85


Osnovne značajke (nast.)

• Prikupljanje podataka teoretskim obrascima:• “Istraživač sam prikuplja, kodira i analizira podatke te

odlučuje što će dalje analizirati i gdje će to pronaći, s ciljem stvaranja teorije iz podataka” (Glaser & Strauss, 1967.)

• Pri analizi se koristi stalna usporedna metoda:• Stalno se uspoređuju segmenti podataka kako bi se uvidjele

sličnosti i razlike među njima• Grupiranjem podataka po sličnosti dobijaju se kategorije

• Cilj je u podacima prepoznavati obrasce i zatim ih dovoditi u međusobne veze.

86


Kategorije -konceptualni elementi utemeljene teorije

• Temeljna ili središnja kategorija: s njom se povezuju sve ostale kategorije

• Kategorije: induktivno izvedene iz podataka• Podkategorije: detaljnije opisuju kategorije• Hipoteze: veze između kategorija i podkategorija

– izvedene iz istraživanja a ne postavljene na početku radi provjere

87


Postupak: u literaturi

• “Kao temeljni teoretičari, proučavamo naše rane podatke i počinjemo ih odvajati, sortirati, i sintetizirati putem kvalitativnog kodiranja. Kodiranje znači da dodjeljujemo etikete dijelovima podataka koji opisuju svojstva tog dijela... Kodiranje razdvaja podatke, sortira ih i daje nam uporište za usporedbu s drugim dijelovima podataka. Pišemo preliminarne bilješke koje nazivamo podsjetnicima o našim kodovima i usporedbama i drugim idejama o podacima koje nam padnu na pamet. …Naš rad kulminira „temeljnom teorijom“ ili apstraktnim teorijskim razumijevanjem proučavanog iskustva.”

Charmaz, K. (1986). Constructing grounded theory : a practical guide.

88


Proces u praksi1. Prikupljanje slučajeva, npr. intervjua2. Ispitivanje tih slučajeva da bi se izvukla bit teme o kojoj

se govori3. Razvijanje kodova o toj biti4. Primjena tih kodova na druge tekstove5. Prema potrebi redefiniranja ili usavršavanja kodova

– i vratiti se na 2. korak ili ići na 6. korak

6. Pisanje bilješki ili podsjetnika o kodiranim podacima7. Sintetiziranje svih iskustava8. Arhiviranje svih materijala

89


Redosljed u procesu - grafički

90

1. Prikupljanje slučajeva

2. Ispitivanje slučajeva da se izvuče bit

3. Razvijanje kodova o toj biti

4. Primjena kodova na druge tekstove

5. Po potrebi redefiniranje kodova

6. Bilješke o kodiranju

7. Sinteziranje svih iskustva

9. Arhivirati materijale

8. Razvitak kodnih knjiga


Prednosti i slabosti utemeljene teorije

• Stvaranje ogromne količine podataka• Dugotrajan postupak – traži puno vremena• Kontroverza: postojanje teoretskih obrazaca

– istraživanje započinje nekom teoretskom idejom ili pretpostavkom

• Dobijanje dragocjenih rezultata u razumijevanju i dokumentiranju društvenih fenomena

91


DJELOVANJE KNJIŽNICA POD OPSADOM 1991-1995.

Primjer analize temeljne teorije

92


Analiza podataka u ovom istraživanju

• Priprema transkripta za analizu – Odvojene rečenice i znakovi interpunkcije

olakšavaju identificiranje kodova

• Sastavljanje popisa ili knjiga kodova1.Knjiga kodova ispitanika :

i. Knjižničara ii. Korisnika

2. Knjiga kategorija

93


Kodovi

• Knjiga kodova ispitanika: tablica u kojoj svaki ispitanik dobija posebnu kodnu oznaku – Knjižničari KN (broj) 1-50– Korisnici KR (broj) 1-17

• Kodne oznake se koriste na svim mjestima u analizi umjesto imena (citati!)

94


Kategorije

• Knjiga kategorija je tablica s ispisanim kategorijama i podkategorijama, posebno za knjižničare posebno za korisnike– Oznake kategorija za knjižničare A – K– Oznake kategorija za korisnike M – Z

• Polazište za razvoj kategorija su (teme) pitanja za intervjue. – kategorije i teme pitanja ne podudaraju se uvijek

radi promjena koje se događaju tijekom intervjua 95


Teme pitanja1. RATNE PRILIKE I NAPADI U VAŠEM GRADU: Ratna zbivanja

u Vašoj zajednici, gradu, okolišu2. KONTEKST KNJIŽNICA: U kakvom su okruženju radile

knjižnice u vrijeme rata3. RAD U KNJIŽNICI : Zašto su knjižnice radile čitavo vrijeme i

što se u njima zbivalo

4. VAŠ RAD ZA VRIJEME NAPADA: Kako su knjižničari dolazili na

posao i obavljali ga u posebnim uvjetima 5. KORISNICI: Tko su bili korisnici, kako su se ponašali i kako su

na njih djelovale ratne prilike. Kakav je bio odnos knjižničara i korisnika u tom vremenu

96


Teme pitanja (nast.)

6. KORIŠTENJE: Što se najviše čitalo, posuđivalo, upotrebljavalo, pitalo

7. ŠTETE: Da li je i kakve posljedice (materijalne i duhovne) ratno vrijeme ostavilo na knjižničare i knjižnice

8. VRIJEDNOST KNJIŽNICE: Kako se vrednovao rad knjižnica od strane zajednice, osnivača, struke...kako knjižničari vide

ulogu knjižnice u tom vremenu 9. DOKUMENTACIJA: da li postoje statistički podaci, pisani

tragovi, slike, itd. o radu knjižnica u tom vremenu i njihova dostupnost

10. VAŠE MISLI I OSJEĆAJI DANAS: gledajući unatrag o tom dobu

97


Podkategorije

• Kategorije su uopćene i opširne, potrebno ih je sužavati

• Podkategorije su detaljnije, stvaraju se za označavanje užih područja

• Primjer: D: Knjižničari za vrijeme napada (kategorija)

• D.1. Doživljaj prvog napada (podkategorija)• D.2. Udaljenost i način dolaska na posao

(podkategorija), itd.

98


99

Kategorije za analizu izjava knjižničara (KN) u transkriptima


100

Kategorije za analizu izjava korisnika (KR) u transkriptima


Analiza – samo kodiranje• Dijelovi teksta se označavaju ili kodiraju

posebnim kodnim oznakama, na dva načina: – na papiru (ispis transkripta): manje vremena– kompjutorski (obrazac za analizu): sistematičnije,

preglednije, lakše rukovanje tekstom

• Kodovi se mogu mijenjati, dopunjavati, spajati• Shema obrasca za analizu:

• Polje za podatke o ispitaniku• Polje za podatke o razgovoru i opis ispitanika• Polja za tekst (sredina) i kodne oznake (desno)• Polje za bilješke u tablici i izvan tablice

101


102

Obrazac za analizu transkripta


Bilješke

• U temeljnoj analizi koriste se dvije vrste bilježaka (engl. memos)1. Bilješke koje izravno objašnjavaju dio iskaza :

zašto je dobio određenu kodnu oznaku 2. Krajnje bilješke (end notes) : uključuju mišljenje

istraživača, usporedbe

• Bilješke su važne također kod sažimanja kategorija i interpretacije rezultata

103


Metodološki problemi u postupku kodiranja

• Određivanje kategorije, više značenja– Neki podaci mogu se svrstati u dvije čak tri

kategorije

• Neusklađenost odgovora i tema pitanja – Pitanje je o jednoj temi, odgovor nešto drugo

• Primjer: očekuje se odgovor o ponašanju korisnika u knjižniciP.: „ jesu li se stranke možda isto našle u tom momentu <u knjižnici>?“O. :„imala sam upis jedan kad se to dogodilo i ostala je ta stranica ovoga cijela rasparana kako da su je miševi, jer je jednostavno bio napad i na dio gdje je bila knjižnica tako da je tu bilo knjiga kasnije smo našli sa gelerima a bile su korice od knjiga kao da ih je miš grizao.“

104


Reprezentativni primjeri

• Izabrani primjeri - tipični predstavnici određene (pod)kategorije

• Potrebno ih je uočiti u postupku analize (kodiranja) i odmah izdvojiti

• Kriteriji:– Kvaliteta podataka u intervjuima– Stupanj podudarnosti s (pod)kategorijom

• U ovom radu 600 odabranih primjera

105


Sažimanje (sinteza)rezultata

• Cilj : Izvući jednake kodove iz kodiranih transkripcija i okupiti ih na jednom mjestu

• Zbog ogromnog broja kodova u transkriptima, izdvaja se jedan broj primjera i ide ka generalizaciji

• Izdvojeni kodovi postaju modeli / obrasci koji služe za povezivanje ili uspoređivanje raznih događaja, postupaka i situacija u raznim gradovima ili između raznih osoba

106


Metodološki problemi u postupku sažimanja

• Problem dvostrukih kodnih oznaka: potrebno je ponekad promijeniti čitave kategorije– Ukidaju se ili preraspoređuju po drugim bliskim

kategorijama– Na primjer : ukidanje kategorije I. Dokumentacija

zbog nedostatka ili dobijanja nevažećih podataka

• Manje potrebe za “prekrajanjima” kod knjižničara nego korisnika– Korisnike je bilo teže povezivati, specifična iskustva

107


Slijede

108

Dio 5Primjeri djelovanja knjižnica, knjižničara i korisnika u gradovima pod opsadom za

vrijeme Domovinskog rata 1991-1995

Rezultati istraživanja sa mnogo primjera i izjavaInterpretacije i rasprava

Zaključci


Djelomična literaturaGlaser, B. G. and Strauss, A. L. (1967) The discovery of grounded theory: strategies for

qualitative research. [Otkriće utemeljene teorije: strategije za kvalitativno istraživanje ]. Chicago: Aldine.

Charmaz, K. (1986) Constructing grounded theory: A practical guide through qualitative analysis. [Izgradnja utemeljene teorije: Praktični vodič kroz kvalitativnu analizu]. London: Sage


109


110

http://www.docstoc.com/docs/2298501/What-is-Grounded-Theory-Kathy-Charmaz-Imagine-collecting-intriguing-qualitative-data-early-in-your-research-I-So-how-has-life-been-for-you-S-Well-as-you-can-tell-it-s-been-v



Dio 5:

Primjeri djelovanja knjižnica, knjižničara i korisnika u gradovima pod opsadom za vrijeme Domovinskog rata 1991-1995




Svrha, ciljevi

112

• Istražiti djelovanje i život knjižnica, knjižničara i korisnika u nizu gradova koji su bili pod opsadom za vrijeme Domovinskog rata u Hrvatskoj 1991-1995:

Analizirati rad knjižnica u deset većih gradova Prikupiti iskaze knjižničara u tim gradovima Opisati korisnike i korištenje knjižnica u

uvjetima rata


Svrha, ciljevi ...(nast.)

• Dati doprinos općim istraživanjima o knjižnicama u kriznim društvenim situacijama

• Doprinijeti raspravi o društvenoj ulozi i vrijednosti knjižnica

113


Knjižnice u ratnim prilikama: međunarodni pregled

• Međunarodna literatura o knjižnicama u ratnim prilikama: većim dijelom: osvrt o brojnim uništavanjima

knjižnica kroz povijest • kao libricid i memoricid

mnogo manjim dijelom: rad knjižnica u ratnim prilikama

• Niz međunarodnih protokola i dokumenata o očuvanju knjižnica u ratnim sukobima s upitnim učincima

114


Knjižnice u Domovinskom ratu: priroda i izvori podataka

• Pisani i usmeni: 1. Istraživanje pisanih izvora: ograničenja

arhivska građa manjkava, slabo dostupna. najviše podataka i literature o uništenju knjižnica - puno

manje ili skoro ništa o radu knjižnica pod opsadom

2.Istraživanje usmene povijesti (oral history) puno podataka iz intervjua s knjižničarima i

korisnicima. Važnost ovoga rada : svjedočanstva sudionika

115


Teoretski okviri• Društveni kapital (engl. social capital) temelj za:

– sadržaj intervjua sa knjižničarima i korisnicima– opis i vrijednost knjižnica kao društvenog kapitala

• Usmena povijest (engl. oral history)

– metoda korištena u prikupljanju podataka u intervjuima

• Temeljna teorija (engl. grounded theory)

– metoda za analizu prikupljenih podataka

116


Kontekst i uzorak

• Povijesni kontekst: Domovinski rat u Hrvatskoj 1991 – 1995.

• Deset gradova pod opsadom tokom rata - od sjevera do juga zemlje – uključujuci 14 knjižnica– s intervjuima usmene povijesti:

• 50 knjižnicara (KN) i• 17 korisnika knjižnica (KR) iz tog doba

117


118

Hrvatska

Deset gradova pod opsadom:

Zagreb

Vukovar

Vinkovci

OsijekSisakKarlovac

Slavonski Brod

Gospić

Zadar

Šibenik

Dubrovnik


Knjižnice pod opsadomGrad KnjižnicaVukovar Narodna knjižnica VukovarVinkovci Narodna knjižnica VinkovciOsijek Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek, knjižnica

Pedagoškog fakultetaSlavonski Brod Gradska knjižnica Slavonski BrodSisak Narodna knjižnica i čitaonica SisakKarlovac Gradska knjižnica „I.G. Kovačić“ KarlovacGospić Gradska knjižnica GospićZadar Gradska knjižnica Zadar, Znanstvena knjižnica

Zadar, knjižnica Filozofskoga fakultetaŠibenik Gradska knjižnica „Juraj Šižgorić“ ŠibenikDubrovnik Dubrovačke knjižnice Dubrovnik

119


Metodologija

1. za skupljanje podataka: 2. za analizu podataka:

• Kodiranje (kategorije)• Sažimanje (jednakih

kodova iz izjava) • Izbor (reprezentativnih

primjera)• Rasprava (povezivanje

slučajeva, obrasci, modeli, zaključci)

120

• Priprema (zamolba, informed consent)

• Izbor ispitanika (uzorak, profil)

• Intervjui (tehnika, prostor)

• Transkript (prijenos, čišćenje, uređivanje)


Podaci o intervjuiranim knjižničarima

GradBroj knjižničara (KN)

Ukupno vrijeme intervjua

Ukupan broj riječi u transkriptima

Dubrovnik 10 12:55:09 102,178

Zadar 8 8:08:33 68,744

Sisak 7 4:26:17 28,910

Osijek 5 4:36:44 37,791

Vinkovci 5 2:12:46 19,389

Karlovac 4 4:24:16 37,707

Slavonski Brod 4 2:25:11 20,252

Šibenik 4 2:43:55 19,417

Gospić 2 1:54:38 15,858

Vukovar 1 1:09:17 8,243

UKUPNO 50 44:56:46 358,489121


Podaci o korisnicima

122

GradBroj korisnika (KR)

Ukupno vrijeme intervjua


Dubrovnik 10 6:25:51 57,249

Slavonski Brod 4 1:29:19 11,599

Vinkovci 2 0:45:51 1,948

Gospić 1 0:20:34 1,649

UKUPNO 17 9:01:35 76,445

Sveukupno

Broj Ukupno vrijeme intervjua


Knjižničari 50 44:56:46 358,489

Korisnici 17 9:01:35 76,445

SVEUKUPNO 67 53:58:21 434,934


REZULTATI ANALIZESjećanja i stavovi knjižničara (KN)

• Prije početka: nije se očekivalo, ali se slutilo ...

123

”Moram reći da mi smo bili svjesni toga što se Moram reći da mi smo bili svjesni toga što se događa, ali očito nismo htjeli u to povjerovatidogađa, ali očito nismo htjeli u to povjerovati, pa kad se to počelo događati, kad su prve granate, puške i tako dalje, mi smo u to gledali jako s nevjericom, mali dio je bio onih koji su se neposredno uključili u neke političke ili ne znam opcije, pa su bili kroz to više svjesni situacije. Većina nas normalnih građana na kraju nije Većina nas normalnih građana na kraju nije mogla povjerovati da sad po njihovom gradu mogla povjerovati da sad po njihovom gradu padaju granate i da se tu zbilja vodi pravi ratpadaju granate i da se tu zbilja vodi pravi rat..””

Primjer 8.2 – 7: KN18, Osijek


Pripreme i organizacija obrane od napada

• Narodne knjižnice nisu imale nikakve upute za zaštitu i o preventivnim mjerama– radili na vlastitu inicijativu da spase važniju građu

“Jesmo, jesmo, mi smo već dio knjiga koje su raritetnedio knjiga koje su raritetne, zbirku, , zbirku, pa pa zbirku iz obitelji Brlić, zbirku iz obitelji Brlić, to smo već bili sve spakovali i to je to je otišlo u Čakovec, jedan dio u franjevački samostan, jedan dio otišlo u Čakovec, jedan dio u franjevački samostan, jedan dio smo spremili u naša skloništa atomska,smo spremili u naša skloništa atomska, ali ova beletristika i to, ali ova beletristika i to, to je još ostalo, s tim smo još radilito je još ostalo, s tim smo još radili dok nije bilo pogođena.”

Primjer 8.3 – 24: KN30, Slavonski Brod

“Mi smo početkom ljeta imali jednu izložbu kulturnih ustanova Blago Mi smo početkom ljeta imali jednu izložbu kulturnih ustanova Blago šibenskih knjižnica, gdje smo izložili najvrjedniji fond samostanskih i šibenskih knjižnica, gdje smo izložili najvrjedniji fond samostanskih i narodnih knjižnicanarodnih knjižnica, Muzej grada Šibenika, Narodna knjižnica, samostan sv. Frane i sv. Lovre... Nakon te velike izložbe Nakon te velike izložbe išli smo konkretno Milivoj i ja iz knjižnice svi smo bili, svi su se angažirali na spremanju izložakasvi su se angažirali na spremanju izložaka, svi smo išli jedni kod drugih, svi kodeksi i inkunabule su išli u kontejnere svi kodeksi i inkunabule su išli u kontejnere limene, specijalno napravljene, sve je to išlo u podrum. limene, specijalno napravljene, sve je to išlo u podrum. Kulturnjaci su bili stvarno angažirani na spremanju u slučaju da se nešto dogodi...a mi mi smo, knjižnica, imali podrum.”smo, knjižnica, imali podrum.”

Primjer 8.3 – 25:KN35, Šibenik


Rad knjižnica pod opsadom• Vukovar: knjižnica razorena, ali radila dok se

moglo (izlaziti vani)• Vinkovci: knjižnica izgorila, ali nastavila raditi

pod opsadom, u bibliobusu – poseban slučaj• Sl. Brod: kat knjižnice izgorio, radila na drugim

lokacijama –česta preseljenja• Sve ostale stalno radile i bile otvorene za

korisnike pod najtežim prilikama i bombama

125

Jedine kulturne ustanove u svom gradu koje su bile neprekidno otvorene za stanovnike i pružale usluge


Vinkovci• Tragičan gubitak važne građe

126

“Izdvajali smo ..zastarjeli fond i oštećeni, nešto što tad više nije aktualno. Naručili smo u našoj Spačvi drvnoj industriji, Naručili smo u našoj Spačvi drvnoj industriji, kombinatu kutije odnosno drvene sanduke u koje smo mislili kutije odnosno drvene sanduke u koje smo mislili spremati određenu važniju građu. spremati određenu važniju građu. No što se dogodilo… prvo prvo vrijeme, sanduci su poslužili da trenutno ove knjige koje su vrijeme, sanduci su poslužili da trenutno ove knjige koje su odbačene odnesemo dole u podrum.odbačene odnesemo dole u podrum. Da bude veće zlo,Da bude veće zlo, one su one su ostale u podrumu, već u stanju kakvom jesu a bile su ostale u podrumu, već u stanju kakvom jesu a bile su namjenjene za kotlovnicu.namjenjene za kotlovnicu. Sanduci su poslužili da nosimo odozgo u podrum te kotlovnice…Onda smo imali strašan Onda smo imali strašan napad …od pojedinih i političara i povjesničaranapad …od pojedinih i političara i povjesničara.. I sad eto ta naša ravnateljica njoj su preko noći dali otkaz samo zato što ravnateljica njoj su preko noći dali otkaz samo zato što je ispalo da smo sačuvali srpske knjige ... a je ispalo da smo sačuvali srpske knjige ... a vidite kako, to je to je tako spontano ispalo.tako spontano ispalo.”

Primjer 8.3 – 19: KN41, Vinkovci


Opasnosti,sigurnost djelatnika i korisnika

„…nisu imali neko konkretno mjesto gdje su se mogli sakriti, jer to je stara nisu imali neko konkretno mjesto gdje su se mogli sakriti, jer to je stara zgrada koja nema podrumske prostorije.zgrada koja nema podrumske prostorije. Bili su dosta izloženi i onda kad je kad je počela uzbuna, onda su nekih 50 metara morali proći do jednog skloništa, počela uzbuna, onda su nekih 50 metara morali proći do jednog skloništa, koje je unutar bedema koji okružuje Zadar, međutim to je isto bilo dosta nesigurno to je isto bilo dosta nesigurno dok ti prođeš ti to taj put, nikad ne znaš kad će krenuti napaddok ti prođeš ti to taj put, nikad ne znaš kad će krenuti napad, tako da su neki tako da su neki na kraju odlazili, neki nisuna kraju odlazili, neki nisu. Smiješno je bilo ono kad bi počeo napad pa su dečki dečki prvi bježali koji su, prije žena prvi bježali koji su, prije žena i tako, tako, znali smo se nekom i nasmijati”

Primjer 8.3 – 9: KN47, Zadar

“Zgrada uopće nije sigurna, vidite vi koliko staklenih površina imaZgrada uopće nije sigurna, vidite vi koliko staklenih površina ima. Mi nismo zaštićene ni u jednom kutu knjižnice.I sad kad su nama dolazili kad su nama dolazili korisnici mi smo se uvijek jako bojali korisnici mi smo se uvijek jako bojali i uvijek prva pomisao mi je bila, kad ih je bilo jedno četvero, petero na odjelu, kud s njima ako se što kud s njima ako se što dogodi..?trebate kroz odjel proći, ovaj stakleni, jedna i druga strana zida dogodi..?trebate kroz odjel proći, ovaj stakleni, jedna i druga strana zida su stakleni, znači ne možete se sakriti nikudasu stakleni, znači ne možete se sakriti nikuda u trenutku tome kad granata padne, morate odmah reagirati, a mi se nismo imali kud sakriti.”

Primjer 8.3 – 12: KN14, Karlovac


Razlozi za ostanak u gradu i rad u knjižnici pod napadima

• Iznesen je niz razloga- od radne obaveze i straha od gubitka posla, do prkosa i doprinosa obrani

“Mislim posaoposao. Tada nismo ni razmišljali toliko koliko smo htjeli pomoći ljudima, , jer smo znali ako su nam muški na bojištima, ako su nam muški na bojištima, ako ovaj je zemlja u ratu znači, na koji način mi možemo pomoći ako ovaj je zemlja u ratu znači, na koji način mi možemo pomoći ljudima. Mi smo jednostavno mogli pomoći ljudima razgovoromljudima. Mi smo jednostavno mogli pomoći ljudima razgovorom, mi smo znali da oni dolaze u knjižnicu, ne samo da posuđuju mi smo znali da oni dolaze u knjižnicu, ne samo da posuđuju knjige, nego da razgovaraju s nama,knjige, nego da razgovaraju s nama,dolazili bi na razgovor”

Primjer 8.5 – 34:KN14, Karlovac

“Ponos je bio sigurno, s ponosom svaki dan evo proživili smo, bez obzira na sve. Kako nam je, teško nam je bilo, preživili smo... A jedan je, despet je bio u tebi, nismo im dali gušta, nećemo posustat dokle god možemo.“

Primjer 8.5 – 39:KN50, Zadar


A u Sisku...

• potreba za aktivnošću i korisnošću“Mi smo tad svi imali nekakvu dozu adrenalina, jednostavno i da je to zapravo stalno održavalo našu potrebu za aktivnosti. Ja ne bi imala živaca biti doma sama. Djeca su bila u ... muž je stalno imao radnu obavezu.. njega isto zapravo uopće nije bilo kod kuće. Da ja ostanem sama u stanu mislim što bi radila? dojadilo bi mi. Zato kažem bilo je puno bolje prevaliti taj put od kuće do knjižnice kako god bilo i ovdje nešto raditi smisleno i ostati nego sjediti doma i čekati dal će sad tu pasti blizu moje zgrade granata ili će pasti malo dalje....”

Primjer 8.5 – 32: KN13 Sisak

“Ja sam imala plaću, bez obzira radila ili ne radila, ali ja sam mislila ako ostanem još koji dan u kući da ću sići s uma, jer to sjedenje u kući, kuhanje, spremanje... ne pridonošenje ničega korisnoga ni pametnoga, bez obzira što su nas ljudi grada Siska zaista primili sa srcem i dali sve što su mogli, ja se nisam htjela osjećati kao uhoda, kao netko tko ništa ne pridonosi.”

129

Primjer 8.5 – 32a: KN26, Sisak


Solidarnost• Zbrinjavanje izbjeglica

130

„Kad su ta granatiranja Komareva postala već tak strašna i kad su te paravojne jedinice došle na granicu znači Mošćenicu a to je vrlo blizu Sisku, oni su iz Komareva morali otići preko noći. Praktički ne cijelo selo ali veliki dio sela koji je bio bliže tim položajima. Mato je tada bio i predsjednik mjesne zajednice i nije znao kud s njima i uglavnom se sjetio predsjednik mjesne zajednice i nije znao kud s njima i uglavnom se sjetio da ih jedino može dovesti u knjižnicu. da ih jedino može dovesti u knjižnicu. U gradu nije bilo mjesta gdje bi se mogli zbrinuti preko noći. U Sisak su dolazili izbjeglice ali ne odjednom toliko ljudi. Mi smo došli ujutro na posao. Kad smo mi tu našli puno Kad smo mi tu našli puno djece, starijih ljudi, to je bilo prestrašno ja vam to ne mogu opisati … oni djece, starijih ljudi, to je bilo prestrašno ja vam to ne mogu opisati … oni koji su donijeli više tih stvari rekli smo nek ostave to, pa smo mi to stavili koji su donijeli više tih stvari rekli smo nek ostave to, pa smo mi to stavili u podrum. Sve smo to nekako zbrinuli.u podrum. Sve smo to nekako zbrinuli. Jasno je da smo mi njima tada mogli pomoći samo tako da s njima razgovaramo, da ih tješimo da kažemo da ćemo nazivati sve njihove rođake i prijatelje koga god tko gdje ima da se služe telefonom. To je bio onako nekakav šok i nekakav To je bio onako nekakav šok i nekakav stvarni susret sa tim da sad više nema nazad.“stvarni susret sa tim da sad više nema nazad.“

Primjer 8.8 – 17: KN23 Sisak


Rad za vrijeme opsade • U knjižnicama za vrijeme opsade najviše se radilo

na posudbi građe, s korisnicima• Ali i ostali vidovi su bili zastupljeni:

– Nabava, selekcija, revizije; reklasifikacija, slobodni pristup građi, suradnja s drugim ustanovama...itd.

• Nabava građe,uz potporu Ministarstva kulture– trgovački putnici; nabava za okupirane knjižnice

• Izdavačka djelatnost, izložbe-Gr. knj. Šibenik• Izvan knjižnice : vojarne (Zadar), prognanički hoteli

(Dubrovnik), bolnica (Sisak)

131


Radno vrijeme i radna obveza u knjižnicama pod opsadom

• Radno vrijeme – prilagođeno ratnim uvjetima– radilo se svakim danom, osim za uzbuna

• nakon prestanka uzbune dolazilo se na posao“Mi nismo radili puno radno vrijeme….Mi nismo radili puno radno vrijeme….koliko se sjećam radili smo samo za radili smo samo za vrijeme danjeg svjetlavrijeme danjeg svjetla, jer znamo da nije bilo strujenije bilo struje, to je bilo u jutro mislim od 9 sati do 1, oko 4 sata smo bili zatvoreni, poslijepodne to je već doba zime , više se nije moglo poslije tri sata. Ovisilo je i o vremenu, Ovisilo je i o vremenu, ako je bilo tmurno vrijeme u knjižnici je bilo manje svjetla, ako je bilo sunčano ako je bilo sunčano onda se moglo eventualno raditi do tri sata, da bi se moglo vidjeti za onda se moglo eventualno raditi do tri sata, da bi se moglo vidjeti za posluživat stranke posluživat stranke , stranke su zaduživane ručno.“

Primjer 8.4 – 1: KN03 Dubrovnik

”Nitko nije uopće postavljao da ne bi došao raditi i da nije bila radna obaveza, mi zapravo uopće nismo to osjećali kao radnu obvezuuopće nismo to osjećali kao radnu obvezu, niti nam je ikada itko rekao da nam je to radna obveza, nije bilo nije bilo rečeno...podrazumjevalo se,rečeno...podrazumjevalo se, ma nije nigdje rečeno to bilo, podrazumjevalo se da ćemo dolaziti raditi kad god možemo i kad god da ćemo dolaziti raditi kad god možemo i kad god vragovi ne napadaju.”vragovi ne napadaju.”



Dileme: doći na posao

• Za veći broj knjižničara nije bilo dileme oko odlaska; oni su odlučili ostati

• Njihove su dileme bile vezane za način dolaska do posla

• Svakodnevno pitanje na putu do posla je bilo: Kojim putem ići do knjižnice? Gdje si manje izložen u slučaju iznenadne opasnosti?

• Na posao se išlo na vlastiti rizik

133


Na posao se išlo na vlastiti rizik• Za veći broj knjižničara nije bilo dileme oko odlaska; oni su odlučili ostati.

Dvojbe su bile: kojim putem ići do knjižnice? Gdje si manje izložen u slučaju iznenadne opasnosti?

134

““…ja sam nekoliko puta doživjela granatiranje na cesti. ..jedanput sam u noći išla iz knjižnice....onda je počelo ponovno granatiranje, na pola puta sam doživjela to granatiranje, na cesti sam se našla, , padala sam po cesti.. bila sam sva izbezumljena, tako da…, ne mogu to mislim, opisat vam, ne mogu vjerovat da sam preživjela mislim, da me nije ništa pogodilo..ceste su bile uništene, veliki krateri su već bili od granata.”

“Mjesta kuda sam ja prolazila su bila jako opasna...Išla sam pješke jer mi se to činilo u to vrijeme najsigurnije…Sjećam se par puta kolega L.M. je dolazio na posao s autom. Nekoliko puta baš su ono granatirali, pucali, ja i on bi se vozili u autu u strahu da nas ne pogode…, sve vam je to bilo pod uzbunom, ta uzbuna je trajala i to je bilo to, znači ti si išao na svoj rizik.”

Primjer 8.5 – 24: KN14, Karlovac



Stručno usavršavanje• Unatoč ratnih prilika polaganje stručnih ispita

se nastavilo

135

“Nas dvije svaka smo uzeli svojNas dvije svaka smo uzeli svojee kćer kćerii i pošli polagat stručni ispit [u i pošli polagat stručni ispit [u Zagrebu]. Platila nam je ravnateljica brod i to bez kabineZagrebu]. Platila nam je ravnateljica brod i to bez kabine, to smo doplaćivale i ovaj sjećam se momenta… poslala nas je da tražimo Stipanova [direktor, Nacionalne i sveučilišne knjižnice, Zagreb] da će nam on dati dnevnice, nas dvije smo ko dva zbunjena blesana upale u tajnice i rekle da je nas poslala naša ravnateljica….čovjek se pojavi, i stvarno nam je dao novac. Psihički meni je bilo lakše učit i radit nego Psihički meni je bilo lakše učit i radit nego razmišljati ajme što ću sa sobom. Kad sam gledala tu knjigu [A. razmišljati ajme što ću sa sobom. Kad sam gledala tu knjigu [A. Stipčević, Povijest knjige] znam da sam je s guštom počela čitati i da sam Stipčević, Povijest knjige] znam da sam je s guštom počela čitati i da sam došla na neku 250 stranicu i shvatila da to ne treba čitat nego naučit. došla na neku 250 stranicu i shvatila da to ne treba čitat nego naučit. Zatvorila sam knjigu i vidjela da nemam pojma, a baš mi je bio gušt Zatvorila sam knjigu i vidjela da nemam pojma, a baš mi je bio gušt čitat.”čitat.”

Primjer 8.5 – 91:KN06, Dubrovnik

[iz opkoljenog Dubrovnika se jedino moglo ići brodom do Rijeke i onda autobusom do Zagreba – preko 25 sati]


Rad s djecom u knjižnicama • U nekim obustavljen zbog opasnosti, u nekim cvjetao

• Karlovački bibliobus (vozač i dvoje knjižničara) nastavio je redovito obilaziti okolna područja u krugu od 30-35 km od centra grada; škole gotovo na samoj liniji bojišta

136

“Tada su to bili posebni programi. Tada su to bili posebni programi. Danas ako ćemo govoriti o tim programima, oni nisu posebni. Ali onda su bili. ’91. smo djeci ’91. smo djeci pokazivali-kupili smo TV, pa smo video kupili, mogli su gledat crtiće, pokazivali-kupili smo TV, pa smo video kupili, mogli su gledat crtiće, imali smo filmove, dječju igraonicu u kojoj su radile dvije stručne osobe-imali smo filmove, dječju igraonicu u kojoj su radile dvije stručne osobe-odgojiteljiceodgojiteljice koje su radile s njima cjeloviti program kao za vrtić, iako su to bile miješane grupe, dobne skupine djece. One iste dvije kolegice, One iste dvije kolegice, G.P. i T.P. su radile s djecom Korak po korak do oporavka. To je bio su radile s djecom Korak po korak do oporavka. To je bio programprogram kojeg smo kasnije dostavljali <Knjižnice grada Zagreba, UNICEF> koji je imao cilj pokazati psihičko stanje djece u to vrijeme.”UNICEF> koji je imao cilj pokazati psihičko stanje djece u to vrijeme.”

Primjer 8.4 – 52:KN27, Sisak


Odnos knjižničari - korisnici

• Korisnici su odredili otvorenost knjižnice

• i knjižničari dolazak korisnika

“U onom trenutku kad je oglašena opća opasnost navodno se nije kretalo, pa ni išlo ni u knjižnicu… ali morali smo se kretati da bismo <nabavili> osnovne životne stvari pa smo išli i na posao. I naši korisnici su u sklopu toga dolazili nama a mi smo se trudili mi smo se trudili ako smo mi u knjižnici da je knjižnica otvorena, da korisnici ne ako smo mi u knjižnici da je knjižnica otvorena, da korisnici ne nađu na zatvorena vrata. Nije bio nikakav propis… da se moramo nađu na zatvorena vrata. Nije bio nikakav propis… da se moramo zatvoriti, to je to: korisnici su dolazili mi smo bili otvorenizatvoriti, to je to: korisnici su dolazili mi smo bili otvoreni.”

Primjer 8.4 – 8:KN18, Osijek

„Kad su vidjeli da mi tu radimo onda se nisu ni oni bojali doć Kad su vidjeli da mi tu radimo onda se nisu ni oni bojali doć znaš, kao kupit kruh pa usput i otić u knjižnicuznaš, kao kupit kruh pa usput i otić u knjižnicu.“

Primjer 8.6 - 31:KN16, Karlovac


Upisivanje i korištenje• Povećano u teškim prilikama

138

„Da, doslovce [o broju korisnika i obrtaju građe za vrijeme opsade grada]. Zato što se u gradu smanjivalo stanovništvo odlaskom običnog dijela građana iz samoga Dubrovnika, a dolazili su izbjeglice i mještani, tako da se broj obrtaja knjiga silno povećao. Nikad nismo imali toliku veliku količinu posudbe i Nikad nismo imali toliku veliku količinu posudbe i tako velik broj korisnika kao za to vrijeme dok je grad bio tako velik broj korisnika kao za to vrijeme dok je grad bio ugrožen, odnosno 91 i 92. I kada je prestala opsada ... i nakon ugrožen, odnosno 91 i 92. I kada je prestala opsada ... i nakon toga isto duže vrijeme se zadržao tako veliki broj korisnika i toga isto duže vrijeme se zadržao tako veliki broj korisnika i veliki obrtajveliki obrtaj.“

Primjer 8.7 - 1: KN03, Dubrovnik


Korisnici za vrijeme napada• Od mladih do starih

„Ja se sjećam jedne stare, Ja se sjećam jedne stare, naš je korisnik bila jako dugo, ali imala je imala je jako puno godina, oko 90 godina oko 90 godina. Znam kad je počeo rat da je bila u knjižnici kad je počeo rat da je bila u knjižnici i jako je bila uzbuđena,i jako je bila uzbuđena, to nam je nekako ostalo..baš smo se toga sjećali. Ona je izvadila lančić sa križem i dala jednom našem vojniku koji Ona je izvadila lančić sa križem i dala jednom našem vojniku koji je išao na front i rekla je 'sinko, nek te čuvaje išao na front i rekla je 'sinko, nek te čuva'. Dan nakon toga, ona je Dan nakon toga, ona je legla u krevet i nećakinja je dolazila po knjige kako bi mogla čitatilegla u krevet i nećakinja je dolazila po knjige kako bi mogla čitati. Ja sam bila na odjelu informator, nisam bila za pultom, ali ona mi je baš ostala u sjećanju.“

Primjer 8.6 – 21:KN50, Zadar

„Problem su bili ljudi koji su iz skloništa direktno išli u knjižnicu, korisnici, Problem su bili ljudi koji su iz skloništa direktno išli u knjižnicu, korisnici, i njih bi na stotine već čekalo ispred vrata nervozni, gdje smo mii njih bi na stotine već čekalo ispred vrata nervozni, gdje smo mi. Tako da mi nismo baš mogli.. ne možeš iz skloništa onako šporak ić radit barem malo umit oči ako ništa i presvuć se ...ali mi smo odmah iz skloništa u ali mi smo odmah iz skloništa u knjižnicu... i onda bi oni čekali da vrate knjige da onda oni mogu ić po knjižnicu... i onda bi oni čekali da vrate knjige da onda oni mogu ić po vodu.vodu.“

Primjer 8.6 - 25:KN07, Dubrovnik


Nove kategorije korisnika: vojnici• Vojnici su koristili knjižnice osobnim dolaženjem

u knjižnicu ili dostavljanjem knjiga na teren - bojište

„Korisnici u to vrijeme bili su pretežno vojnici, Hrvatska vojska. Bilo je Bilo je jako mnogo dečki iz Istre, Hrvatskog primorja koji su ovdje došli jako mnogo dečki iz Istre, Hrvatskog primorja koji su ovdje došli braniti domovinu, bilo je domaćih dečki, bilo je vršnjaka moje braniti domovinu, bilo je domaćih dečki, bilo je vršnjaka moje kćeri ,oni su svi dolazili po knjige i po nove romane kćeri ,oni su svi dolazili po knjige i po nove romane koje smo počeli kupovati 1992. Je da je malo stanovništva bilo, ali pretežno je bila Hrvatska vojska, tu je bio taj vojni objekt tu je bio taj vojni objekt i tu su oni svi bili, tako da su tako da su oni jako punopuno između sebe dolazili, vojni liječnicidolazili, vojni liječnici.“

Primjer 8.6 - 12:KN12, Gospić

„Dolazili su i oni, jer znam da smo njima znali dati više knjiga; davali smo po dvije knjige onda, a oni bi nas zamolili, jer neće se oni bi nas zamolili, jer neće se vratit nakon mjesec dana ili ne znam dvavratit nakon mjesec dana ili ne znam dva, znali smo im onda znali smo im onda dati po tri, 4 knjige, oni su imali privilegijedati po tri, 4 knjige, oni su imali privilegije“

Primjer 8.6 - 11:KN50, Zadar


“Njoj je dvoje djece poginulo”

„Ona je uvijek šutjela, uvijek je birala po tri ,četiri, pet Ona je uvijek šutjela, uvijek je birala po tri ,četiri, pet knjiga i nosila. knjiga i nosila. Svako tri dana je dolazila . U dva dana bi to pročitala i vratila. Ako se sjećaš ono kad su se sudarila ona Aurora i < 9.5.1992.> njoj je dvoje djece njoj je dvoje djece poginulo i onda je ona ostala u drugom stanju i poginulo i onda je ona ostala u drugom stanju i dolazila svako dva dana po knjigu. dolazila svako dva dana po knjigu. Ona je sve redom čitala, beletristiku od engleske, američke …mislim da mislim da je pročitala cijelu knjižnicu. Ali ona je uvijek šutjela je pročitala cijelu knjižnicu. Ali ona je uvijek šutjela i onda ne bi mislim, to je prestrašno uopće ulazit u rasprave, ali njoj su očito te knjige pomogle u tomenjoj su očito te knjige pomogle u tome.“

141

Primjer 8.7 - 6:KN07, Dubrovnik


“Za malu Sabinu smo se užasno vezali...”

• Povezanost knjižničara i korisnika u ratu naročito je došla do izražaja u prisnom odnosu prema izbjeglicama, naročito djeci

142

Primjer 8.6 - 29: KN29, Sisak

„Sjećam se jedne male Sabine za koju smo se užasno vezali, koja je ujutro, prije nego Sjećam se jedne male Sabine za koju smo se užasno vezali, koja je ujutro, prije nego što se knjižnica otvori (radili smo od 8 sati), već oko 7,30 došla u knjižnicu. što se knjižnica otvori (radili smo od 8 sati), već oko 7,30 došla u knjižnicu. <...> <...> Ta Ta curica Sabina mi je donijela zeleni karton na kojem je crvenom kemiskom bilo curica Sabina mi je donijela zeleni karton na kojem je crvenom kemiskom bilo napisano: ubijeni otac, majka i brat napisano: ubijeni otac, majka i brat <...> Ona mi je sve ispričala, zapravo je sve gledala, i svoje roditelje, i brata, šogorica (bratova žena) je pobjegla kroz prozor s djetetom i završila u Njemačkoj, a ona je bila u konvoju, pa preko Crvenog križa je pronašao stric koji živi u Sisku, tako je ona ovdje završila. Kad je god vidim uvijek se toga sjetim. Bilo je Bilo je još djece za kojima smo mi plakali, bili smo jako vezani za njih i oni za nasjoš djece za kojima smo mi plakali, bili smo jako vezani za njih i oni za nas ..””


Osvrt unatrag: današnje misli i osjećaji o tom vremenu


„Koliko god nije bilo ugodno to proživjeti ja sam ponosan što sam bio Koliko god nije bilo ugodno to proživjeti ja sam ponosan što sam bio sudionik tog vremena, da nakon toliko stoljeća Hrvatska postaje sudionik tog vremena, da nakon toliko stoljeća Hrvatska postaje slobodna, i da se konačno uistinu odvojimoslobodna, i da se konačno uistinu odvojimo, ono što sam kao student ono što sam kao student 71 godine , da ipak Hrvatska sa svojim susjedima može sama 71 godine , da ipak Hrvatska sa svojim susjedima može sama opstatiopstati. I ponosim se na to da se iskoristio trenutak slabosti srpske vojske, srpskog rukovodstva koje je bilo samouvjereno i nepripremljeno u osnovi, da se iskoristio taj trenutak i zaustavila srbizacija jugoslavenskog prostora koja da se nastavila u onom obliku za 20 godina ne bi trebalo ni osvajati Hrvatsku. Drago mi je da Drago mi je da sam sudjelovao u obnavljanju porušenih ili poluporušenih knjižnica, sam sudjelovao u obnavljanju porušenih ili poluporušenih knjižnica, da smo ih mogli podići i osposobiti ih za korištenje. I da sam doživio da smo ih mogli podići i osposobiti ih za korištenje. I da sam doživio to da se narod, moj hrvatski, iz ovog mjesta nije povukao niti prema to da se narod, moj hrvatski, iz ovog mjesta nije povukao niti prema Italiji ni bilo kojem drugom kraju, da je ostao na terenItaliji ni bilo kojem drugom kraju, da je ostao na terenu.“


REZULTATI ANALIZE dojmovi i sjećanja korisnika (KR)

• Bojišta i knjige

„Krenuo u rat s početkom na ovom području, probijao blokadu 07.10.91, dolaskom na Lopud, uključio se odmah u obranu Republike dolaskom na Lopud, uključio se odmah u obranu Republike Hrvatske. Hrvatske. <...>.su bili krizni stožeri, odnosno mornarica za potrebe bolje naoružanih brodova.. nismo znali uopće hoće li bit invazija na otoke, jer da su nam prekinuli otoke grad bi bio sigurno pao, to je bila jedina veza sa svijetom... Do 5.oga mjeseca sam bio na Lopudu, i onda sam pošao u grad.. s dolaskom na fiksne čuke, ko' što je bilo u s dolaskom na fiksne čuke, ko' što je bilo u Konavlima, bilo je vremena, jer mi smo išli tamo 4 dana doma, 4 dana Konavlima, bilo je vremena, jer mi smo išli tamo 4 dana doma, 4 dana tamo.. ja sam bio u vezi, a kad je bilo lijepo vrijeme vezisti ne rade tamo.. ja sam bio u vezi, a kad je bilo lijepo vrijeme vezisti ne rade ništa, nego samo kad je grubo vrijeme ili kad se pokidaju linije, ili kad ništa, nego samo kad je grubo vrijeme ili kad se pokidaju linije, ili kad su neprijateljska djelovanja, tako da sam imo' vremena ponovno za su neprijateljska djelovanja, tako da sam imo' vremena ponovno za knjigu. E onda je bilo pola ruksaka knjigaknjigu. E onda je bilo pola ruksaka knjiga.“

Primjer 9.3 – 7:KR06, Dubrovnik


Ratne uspomene• Djeca ko’ djeca

• Život se nastavlja

„e, a onda smo se i mi igrali rata po ulicama, pa smo onuda svuda letali... onda smo se i mi igrali rata po ulicama, pa smo onuda svuda letali... sjećam se dasaka, onih prozora, izloga na Stradunu u daskamasjećam se dasaka, onih prozora, izloga na Stradunu u daskama i ono sve oslikano, onda smo se igrali, sjećam se da je bilo ono znaš, sve prazne ulice i sve prazne ulice i onda nam je bila špica uza zid ovako sve ić', pa gledat hoće li nas ko onda nam je bila špica uza zid ovako sve ić', pa gledat hoće li nas ko pogodit... pogodit... sjećam se ja poslije rata da nije bilo niti jednog restorana ni kafićaposlije rata da nije bilo niti jednog restorana ni kafića u Širokoj ulici, niti Iza Roka, u Širokoj ulici, niti Iza Roka, pa smo se mogli igrat ...stalno smo se igrali ...stalno smo se igrali nogometa i svega i baš nam je super bilonogometa i svega i baš nam je super bilo“

Primjer 9.3 – 21: KR03, Dubrovnik

“<ja> sam nastojao živjet što je više normalno. Ja sam se išo' i kupat na Ja sam se išo' i kupat na Danče i kad nisam imao ta dežurstva, znam da sam čitao Rat i mir. Danče i kad nisam imao ta dežurstva, znam da sam čitao Rat i mir. I onda sam bio u špilji na Dančama i došo' je jedan poznanik i napao me, govori- pa došo' je jedan poznanik i napao me, govori- pa tu je rat, ljudi ginu a ti tu u miru stojiš lijepo i čitaš knjigu...tu je rat, ljudi ginu a ti tu u miru stojiš lijepo i čitaš knjigu... ... a sad, sve što se to događa sad da je to sve ustvari prolazno, ali da uvijek ima nešto što ostane, bez obzira.“



Korisnici i knjižnice • Za vrijeme rata povećan upis u knjižnicu

„Ja sam se učlanio negdje 1992. to je bilo u ratuJa sam se učlanio negdje 1992. to je bilo u ratu,.. zapravo sin mi je zapravo sin mi je prvo bio član prvo bio član pošto je išao u gimnaziju pa je trebala i lektira, kad bi meni trebala neka knjiga nešto što je mene zanimalo mogao je sin podići, nije bilo problema, Onda sin otišao na studije u Zagreb a ja Onda sin otišao na studije u Zagreb a ja već navikao treba mi i onda što ćuveć navikao treba mi i onda što ću..... imam 34 godine staža pa sam dobio invalidsku mirovinu tako da sam se i učlanio eto 1. 7. te godine....“

Primjer 9.5 – 1:KR14, Slavonski Brod

„Ja živim u Orašcu. Do knjižnice nije problem doć u Dubrovniku, blizu je, sve su knjižnice dostupne, pogotovo u ovo sad poslijeratno doba, a i za vrijeme rata nije uopće bio problem doć do knjižnica... što je i za vrijeme rata nije uopće bio problem doć do knjižnica... što je i mene u ono doba začudilo, s obzirom da je jako mali broj tvrtki i mene u ono doba začudilo, s obzirom da je jako mali broj tvrtki i ustanova radio u to doba, samo nužno, što je bilo potrebno za život ustanova radio u to doba, samo nužno, što je bilo potrebno za život stanovništva, tako da nam je to bilo jedan veliki plus za sve one koji stanovništva, tako da nam je to bilo jedan veliki plus za sve one koji su izbjegli pogotovo sa područja okolice Dubrovnika.su izbjegli pogotovo sa područja okolice Dubrovnika...“



Način i uvjeti korištenja građe i čitanja

• Prilagođeno vremenu i mjestu – bojište, sklonište

„Kako ne, obavezno, to [knjige] knjige] sam nosio sa sobom obaveznosam nosio sa sobom obavezno. Nije da sam čitao doma, doma sam imao manje vremena nego goredoma sam imao manje vremena nego gore [bojište][bojište]. Gore sam čak imao puno više vremena.. Gore sam čak imao puno više vremena... naravno, pa to je normalni dio, nije to ništa strašno. Gore si, to je normalna stvar, moraš očekivat svaki sekund. A može ne bit ništa, 15 dana, recimo ja sam se 94. skinuo onda je baš bilo mirno, recimo, 4. mjesec..kako ne, ma super. Pa pod svijećom, izgubio sam vid pod svijećom čitajući pod svijećom, izgubio sam vid pod svijećom čitajući navečer, recimo, staviš jednu tu, lijepo onaj drveni krevet u bunkeru navečer, recimo, staviš jednu tu, lijepo onaj drveni krevet u bunkeru doledole. Onda bi u autu.., Onda bi u autu.., ne znam, gore na brdu, jedino što nisam nikad znao… ispod Vlaštice dole, znate gdje je otprilike Vlaštica? ispod Vlaštice dole, znate gdje je otprilike Vlaštica? pa tu desno, ma mislim super, a super.. Mislim, zašto ne, kako ne, izgubiš Mislim, zašto ne, kako ne, izgubiš se totalno u drugom svijetu, to je to.“se totalno u drugom svijetu, to je to.“

Primjer 9.5 -21:KR05, Dubrovnik


Korištenje knjižnice za vrijeme rata• Terapija, druženje, čitanje - “duševna korica kruha”

Primjer 9.6. – 6: KR06, Dubrovnik

„Od knjige, od lektira...? Kušan, Ivan Kušan Ivan Kušan njegove <knjige>, Mato Lovrak. Mato Lovrak. Zlatko Krilić <Zabranjeno?> Zlatko Krilić <Zabranjeno?> ne znam, pismo nešto tako, onda Kušanov Zračni Kušanov Zračni kauboj, Koko u Parizu, Koko i duhovi, Lažeš Melitakauboj, Koko u Parizu, Koko i duhovi, Lažeš Melita a od ovih ... što smo imali strane sad ne znam točno naziv Enid Blyton, 5 prijatelja sve sam pročitala, sveEnid Blyton, 5 prijatelja sve sam pročitala, sve.“

Primjer 9.5 – 30:KR16, Vinkovci


Čitateljski interesi po temama• Od klasike do dječije

149

„„Najviše sam znao uzimati klasike. Pa recimo beletristiku, nekad povijesne neke stvari. Vrlo malo sam uzimo ratne stvari. Dojmio me se Kosinski, Dojmio me se Kosinski, njega sam čitao, ali opet mi je to bilo malo previše crnila. Pročitao sam njegove Pročitao sam njegove dvije tri knjige ali nisam više htio, jer jednostavno je toliko crnila.dvije tri knjige ali nisam više htio, jer jednostavno je toliko crnila...To jest To jest objektivno stanje događanja, ali opet, kad se nalaziš u takvim stvarima objektivno stanje događanja, ali opet, kad se nalaziš u takvim stvarima pokušaš se maknut od togapokušaš se maknut od toga. Znači uzimao sam više tako neke, od Clavella... uzimao sam više tako neke, od Clavella... čisto da ti odvuče pažnju, odvuče misli i razmišljanja,čisto da ti odvuče pažnju, odvuče misli i razmišljanja, jer ako si u tome 200 posto onda poprimaš još više ta razmišljanja, to loše stanje. Kažem vam, meni je to značilo.., tamo smo imali dosta slobodnog vremena... To ti je tamo smo imali dosta slobodnog vremena... To ti je čisto jedan izlaz.čisto jedan izlaz.“


„Dječji odjel je bio drukčiji i znam da je tu, u ovome ćoškiću stajalo '5 '5 prijatelja', to sam obožavala čitati i onda svi su to čitali, a to danas djeca više prijatelja', to sam obožavala čitati i onda svi su to čitali, a to danas djeca više uopće ne čitaju,uopće ne čitaju, mi smo ih poderali, ne znam koliko kompleta valjda, ja sam ja sam jedan naslov znala pročitat 5 puta i onda sam dolazila svaki drugi dan da vidim jedan naslov znala pročitat 5 puta i onda sam dolazila svaki drugi dan da vidim oće li doći onaj naslov koji ja čitamoće li doći onaj naslov koji ja čitam i baš su djeca to puno čitala... Pa ja sam ja sam volila Tajni dnevnik Adriana Molea sve nastavke, to mi je bilo smiješnovolila Tajni dnevnik Adriana Molea sve nastavke, to mi je bilo smiješno i tako... Ja crtam i onda sam dosta i slikovnice, a onda kasnije kad sam bila veća svašta sam čitala, ljubavne romane...“

Primjer 9.5 – 31:KR11, Gospić


Čitateljski interesi po temama – do ljudskih tragedija

• nakon pogiblje sina



Zaključci• O knjižnicama

– u svim gradovima, knjižnice su radile pod opsadom većinu vremena, često pod najtežim uvjetima

• brojne knjižnice su bile teže oštećene u napadima, a u jednom gradu (Vinkovcima) potpuno uništena

– bile su jedine kulturne institucije koje su u potpunosti djelovale u svojim zajednicama u to vrijeme

• O knjižničarima– većina knjižničara je ostala u svojim zajednicama i radila

u knjižnicama iz raznih razloga: sigurnosti radnog mjesta - da ne izgube posao, profesionalne obveze, osjećaja dužnosti, ponosa i otpora

151


Zaključci (nast.)

• O korisnicima i korištenju– broj korisnika se povećao za vrijeme opsade, a

također i posudbe knjiga– korisnici su nosili knjige u skloništa, vojnici na

bojišta– većina posuđenih knjiga je lagana literatura,

trileri, akcijski romani, iako se kod jednog broja korisnika obnovilo zanimanje za klasiku

– korisnicima je knjiga značila puno više nego prije ili poslije rata

152


Vrijednost knjižnica

• Kroz svjedočenja knjižničara i korisnika te kroz primjere kontinuiranog pružanja usluga pod teškim uvjetima, knjižnice su dokazale svoju vrijednost u zajednici

• Knjižnice su postojale i djelovale ne samo kao knjižnice, nego kao oslonac ljudima u želji za normalnim životom, potpora da se izdrže teška vremena

153


Mišljenje jednog korisnika o vrijednosti knjižnica

„Knjižnica je tada jedna bila jedan hram. To je sad jedna nadaKnjižnica je tada jedna bila jedan hram. To je sad jedna nada. Postojanje knjižnice u tome vremenu je ujedno jedan prkos, držati Postojanje knjižnice u tome vremenu je ujedno jedan prkos, držati otvoreno to jedan duhovni prkos, vi možete nas uništavat međutim otvoreno to jedan duhovni prkos, vi možete nas uništavat međutim mi ipak i čitamo i dalje u kulturnom jednom prostoru živimo mi ipak i čitamo i dalje u kulturnom jednom prostoru živimo jel to je. Ja bih usporedio otvorenostJa bih usporedio otvorenost knjižare <ie. knjižnice>knjižnice> kao što su kao što su održavanja koncerata u recimo Male braće to je za mene ekvivalent održavanja koncerata u recimo Male braće to je za mene ekvivalent znate kad dolazi Ruža Pospiš znate kad dolazi Ruža Pospiš i tako dalje to je isto ta se da znači jesu jedno strašno jerbo te bombardiraju i tako dalje da je potreba za potreba za kulturom za održanjem svog kulturnog ideniteta na naki način kroz kulturom za održanjem svog kulturnog ideniteta na naki način kroz to literaturom i glazbom se održatto literaturom i glazbom se održat..““

154

Primjer 9.7 – 14: KR10, Dubrovnik


Djelomična literatura

Šapro-Ficović. M. (2012). Djelovanje knjižnica pod opsadom u ratu. Studija slučaja: Hrvatska 1991/1995. godine. Doktorski rad. Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.


155


156

Od 2006 do2012


Obrana dizertacije 18. srpnja 2012.

157

Filozofski fakultet u Zagrebu, Odsjek za informacijske znanosti


Dubrovnik 1991

158


Nastavili ... usprkos

159Fotograf Ingrid Pavličević, http://www.matica.hr/Vijenac/vijenac487.nsf/AllWebDocs/Zivot_knjiznica_pod_granatama_

DubrovnikLipanj 1992



160

Narodna knjižnicaVinkovci

Direktan pogodakKarlovac



161

Narodna knjižnicaOsijek – pogodili su unatoč

Narodna knjižnicaSlav. Brod – šta je ostalo



162

Gradska knjižnica, Zadar, 1991.



163

Čekajući ispred Narodne knjižniceDubrovnik, 1992.Fotograf Ingrid Pavličević

marica Šapro-ficović tekst je dostupan pod licencijom creative commons imenovanjecreative commons...

Documents