martina juranoviÊ-tonejc putne bilje©ke mijata ...putne_biljeske_5x 12/29/10 11:41 am page 2...

Martina JuranoviÊ-Tonejc

PUTNE BILJE©KE MIJATA SABLJARA(1852. ∑ 1854.)

CRKVENI INVENTAR

Putne_biljeske_5x 12/29/10 11:41 AM Page 1

2

Mala biblioteka Godiπnjaka zaπtite spomenika kulture Hrvatske 14_2010

Mala biblioteka Godiπnjaka zaπtite spomenika kulture HrvatskeSvezak 14

The Preservation of Cultural Heritage in CroatiaAnnual,Special Edition Vol. 14

IzdavaË: Ministarstvo kultureUprava za zaπtitu kulturne baπtine

Publisher: Ministry of CultureDepartment for the Protection of Cultural Heritage

Za izdavaËa/for the Publisher:Boæo BiπkupiÊ

Uredniπtvo/Editoral Bord:Radoslav BuæanËiÊMiljenko DomijanFerdinand MederJasen MesiÊÆarko ©paniËekRanka SaraËeviÊ Würth

Glavna i odgovorna urednica/Editor-in-Chief:Blanda Matica

Tajnica i izvrπna urednica/Managing Editor:Gordana Jerabek

Lektor/Language editor:Tomislav Salopek

Prijevod na engleski/English Translation:Maja ©unjiÊ

Tisak/Printed by:Printera Grupa

Adresa uredniπtva/Editorial Address:Ministarstvo kulture, Uprava za zaπtitu spomenika kultureHR - 10 000 Zagreb, Runjaninova 2

Tiskanje dovrπeno/Printing completed

ISBN 978-953-312-003-4CIP zapis dostupan u raËunalnome kataloguNacionalne i sveuËiliπne knjiænice u Zagrebu podbrojem 753143


3Martina JuranoviÊ-Tonejc

PUTNE BILJE©KE MIJATA SABLJARA(1852. ∑ 1854.)

CRKVENI INVENTAR

MALA BIBLIOTEKA GODI©NJAKA ZA©TITE SPOMENIKA

KULTURE HRVATSKE

ISSN 1333-4190


4


SADRÆAJ

6 UVOD

8 KRATKI BIOGRAFSKI PODACI

10 Sabljareva djelatnost u

Hrvatsko-slavonskom gospodarskom

druπtvu i Druætvu za povjestnicu i

starine jugoslavenske

14 PUTOVANJA MIJATA SABLJARA

20 KATALOG

21 Uvod

22 Katalog

138 IZVORI

142 LITERTURA

144 POPIS FOTOGRAFIJA

150 SUMMARY


51. Pladanj,Nin


6


UVOD


7U planoteci Ministarstva kulture Republike Hrvatske Uprave za zaπtitu kulturne

baπtine pohranjeno je 38 biljeænica s biljeπkama putovanja po Dalmaciji Mijata

Sabljara (1790. ∑ 1865.), carskog i kraljevskog majora. Biljeænice su zaprimljene u

tadaπnji Konzervatorski zavod u Zagrebu iz muzeja NOB-a u travnju 1946.1 Nisu

pronaeni podaci tko je i kada biljeπke sloæio u sadaπnji oblik. Restaurirane su u

Arhivu JAZU od prosinca 1975. do lipnja 1976. godine.2 Biljeænice su sloæene

topografskim slijedom, a u njima je malokad i podatak kad su pisane. Stoga se ne

moæe s toËnoπÊu utvrditi jesu li nastale u tijeku prvoga ili drugog Sabljareva puto-

vanja (1852. ili 1853./54.) i u kojem su dijelu pojedinog putovanja napisane. Putne

biljeπke sadræavaju podatke o crkvenim predmetima, privatnim skupljaËima, arhe-

oloπkim, etnografskim i prirodnim znamenitostima. Dimenzije su biljeænica 13,5 x

18,5 cm, te su oznaËene inventarnim brojevima od 1 do 38.

Prigodom provedenog istraæivanja sve su biljeπke koje se odnose na crkveni inven-

tar izdvojene i prepisane. Pregledom i analizom raspoloæive literature, terenskim

obilaskom, uvidom u dosjee izraene u sklopu akcija Inventarizacije i evidencije

umjetnina u vlasniπtvu vjerskih zajednica, koje provode Uprava za zaπtitu kulturne

baπtine i nadleæni konzervatorski odjeli, te uvidom u Registar kulturnih dobara RH,

velikim su dijelom identificirani predmeti navedeni u biljeænicama. Analizom

spomenute grae najprije je ustanovljeno postoje li ti predmeti i danas, te je

utvreno stanje u kojem se nalaze. Svi podaci iz biljeænica prezentirani su u obliku

kataloga. Katalog predmeta/umjetnina sloæen je po rednome broju biljeænica od 1

do 38, πto znaËi da zapoËinje s Rijekom, a zavrπava na podruËju Kotorske biskupi-

je. U napomenama su navedeni osnovni podaci o predmetima/umjetninama koje

Sabljar opisuje u svojim biljeænicama, a popisana literatura omoguÊuje daljnja

istraæivanja. Namjena je kataloga pregled, evidencija i uvid u stanje svih popisanih

pokretnih predmeta/umjetnina, u razmaku od 150 godina, Ëime se otvara put za

druge istraæivaËe.

1 Izvjeπtaji o radu Konzervatorskog zavoda u Zagrebu, pod brojem 300-1946, od 6. svibnja 1946. 2 Biljeænice su restaurirane na zahtjev RepubliËkog zavoda za zaπtitu spomenika kulture u Arhivu JAZU

(HAZU); obavljen je postupak laminacije i uvez u cijelo platno. Dopisi pod brojem 02-253/1-1975; 39/1-1976; 02-308/1-1977.


8


KRATKI BIOGRAFSKIPODACI


9Mijat Sabljar rodio se u Dubici 5. svibnja 1790. Nakon osnovnog πkolovanja odlazi

na vojnu akademiju u BeËkome Novome Mjestu (1799. ∑ 1809). Akademiju zavrπava

godine 1809., te kao zastavnik poËinje vojnu karijeru u vrijeme napoleonskih rato-

va. Godine 1813. pod austrijskim se zapovjedniπtvom bori protiv Napoleona u

Italiji, pri Ëemu je promoviran u Ëin poruËnika. Nakon Napoleonova pada, Sabljar

izmeu godine 1814. i 1816. boravi u Dalmaciji i na Kordunu, a 1819. obavlja geo-

detska snimanja u blizini Trsta. Od godine 1821. æivi u Glini, gdje radi za vojno gra-

diteljstvo. Godine 1827. dolazi u Liku kao graevinski kapetan vojno-graevinske

jedinice LiËke pukovnije. U pedesetoj godini æivota umirovljen je s Ëinom carskog i

kraljevskog majora, te odlazi na Trsat, gdje 1842. postaje Ëuvar zbirke starina grofa

Lavala Nugenta∑Westmeatha.3

U Zagreb dolazi godine 1843. i pridruæuje se radu Hrvatsko-slavonskoga gospo-

darskog druπtva, a od godine 1850. i Druætvu za povjestnicu i starine jugoslavenske.

Od tada poËinje najplodnije razdoblje Sabljareva rada posveÊeno intenzivnom obi-

lasku terena, te skupljanju i obradi grae za Narodni muzej.

3 Dr. Ivan Mirnik, Mijat Sabljar, Muzeologija 28/1990, Zagreb, Hrvatska, MDC 1991:15


10


Sabljareva djelatnost u Hrvatsko-slavonskom gospodarskom druπtvu i Druætvuza povjestnicu i starine jugoslavenske

Hrvatsko-slavonsko gospodarsko druπtvo utemeljeno je godine 1841. na inicijativuzagrebaËkog biskupa i namjesnika banske Ëasti Jurja Haulika. Osnovna je svrha

druπtva bila unapreivanje poljoprivredne proizvodnje, ali i osnivanje muzeja.

No, inicijativa za osnivanje muzeja u sjevernoj Hrvatskoj pojavila se i prije, u vri-

jeme ilirskoga preporoda i buenja nacionalne svijesti. U programu Ljudevita Gaja

iz godine 1829. iznesena je ideja o osnivanju Narodnog muzeja. Sabor je godine

1836. donio zakljuËak o osnivanju Hrvatskoga narodnog muzeja u Zagrebu. Zbog

financijskih teπkoÊa i teπkoÊa oko odobrenja odluke o osnivanju4 do otvaranja

muzeja nije doπlo, ali poËinje skupljanje predmeta za zbirke. Akcija sakupljanja

napose je intenzivna poËevπi od 1842. i dalje, kada provedbu preuzima

Gospodarsko druπtvo. U vezi s Druπtvom Sabljar se prvi put spominje 1843., kada

“List mjeseËni” piπe da je obogatio druπtvene zbirke.5 Ljudevit VukotinoviÊ 4. oæu-

jka 1846. u “Narodnim novinama” hvali Sabljara: “koi promotri imena darovnika,

on Êe odmah uviditi, da je g. Major Sabljar u svakoj struci najviπe darovao; i zaista i

jest tako. G. Major Sabljar domorodac je pravi, koi za se niπta neradi, nego sve za

korist domovine, za korist ËoveËanstva. Njegovo serdce tako je plemenito,

neduæno, smireno i od svake oholosti prosto, da on ni nemisli, da bi ga tko napla-

tio ili pohvalio za to, πto sve svojoj domovini daje.”6 Hrvatsko-slavonsko gospo-

darsko druπtvo od svojih je zbirki (arheoloπke i prirodoslovne) organiziralo prvu

“muzejsku izloæbu” godine 1846. Od tada pa sve do 4. oæujka 1866. Narodni muzej,

kao posebni odjel Gospodarskog druπtva koje je snosilo i glavni teret njegova

uzdræavanja, egzistira bez akta o osnivanju i pravila (statuta). Vaænu ulogu u priku-

pljanju predmeta i novca za zbirke imao je “Gospodarski list”, glasilo Hrvatsko-

slavonskoga gospodarskog druπtva. Od 1844. do 1848. Sabljar radi na sreivanju

muzejskih zbirki, napose na katalogiziranju, a od godine 1850. odlukom Zemaljske

vlade postaje stalni Ëuvar numizmatiËke zbirke Narodnog muzeja u Zagrebu.7

4 Hrvatski sabor usvojio je odluku o osnivanju muzeja, ali BeËka vlada nije potvrdila Pravila i ustrojstvoNarodnog muzeja. Kralj Franjo Josip I. odobrio je Pravila tek 4. oæujka 1866.

5 Viπnja Zgaga, PoËeci muzeja u Hrvatskoj, Muzeologija 28/1990, Zagreb, MDC 1991:126 S. LjubiÊ, Narodni zemaljski muzej u Zagrebu, Viestnik Narodnog zemaljskog muzeja, Zagreb, 1870:7.7 I. Mirnik, Mijat Sabljar u Solinu i Vranjicu godine 1854, Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku

LXXV, Split, 1981:210.


11Istodobno s djelovanjem u sklopu Hrvatsko-slavonskoga gospodarskog druπtva

Sabljar, kao jedan od utemeljitelja, sudjeluje u osnivanju Druætva za povjestnicu istarine jugoslavenske, koje je inicirao Ivan KukuljeviÊ Sakcinski8 godine 18509.Oba druπtva surauju na prikupljanju grae za zbirke Narodnog muzeja. Kao

odbornik ravnateljskog odbora, tajnik, i blagajnik Druætva za Povjestnicu i starine

jugoslavenske Sabljar sudjeluje u prikupljanju grae za Narodni muzej u svojstvu

Ëuvara muzejskih zbirki. U svrhu prikupljanja grae odlazi godine 1852. na svoje

prvo “sluæbeno” putovanje Vojnom krajinom, Hrvatskim primorjem i dijelom

Dalmacije, koje Êe rezultirati darovanim i otkupljenim predmetima za Narodni

muzej. Na drugo putovanje po Dalmaciji, od 27. rujna 1853. do 9. svibnja 1854.,

odlazi na troπak hrvatske vlade i uz preporuku bana Josipa JelaËiÊa.10 S putovanja

se vraÊa s osam sanduka prikupljene muzejske grae i putnim biljeænicama. Pri

povratku s putovanja Sabljar podnosi izvjeπtaj Druætvu za povjestnicu i starine

jugoslavenske, u kojem nabraja darovatelje za Narodni muzej prema vrsti grae, a

zatim predmete koje je kupio za muzej.11

Gospodarsko druπtvo 24. studenoga 1854. imenuje ga Ëuvarom arheoloπkih i

drugih zbirki. Sabljar Êe taj posao, uz kratak prekid 1855., obnaπati do godine 1857.,

kada je za Ëuvara cijelog Muzeja imenovan Ljudevit Farkaπ VukotinoviÊ.

Nezadovoljan VukotinoviÊevim imenovanjem Sabljar odlazi iz Zagreba. Tek 1.

travnja 1862. Sabljar Êe biti imenovan pravim Ëuvarom Narodnog muzeja, te

ponovno poËinje sreivati zbirke koje su stradale u vrijeme njegova izbivanja.

Sabljar se obraÊa Kraljevskom namjesniËkom vijeÊu s molbom da Druætvu za po-

8 Rezolucijom Franje Josipa od 31. prosinca 1850. odobreno je formiranje i poËetak djelovanja Carskogi kraljevskog srediπnjeg povjerenstva za istraæivanje i oËuvanje spomenika graditeljske baπtine uMinistarstvu trgovine, obrta i javnih radova. Tim je dokumentom odobreno i namjeπtanje konzervatorau pojedinim krunskim zemljama. Tako Êe se u popisu osoblja u sklopu prvoga broja Godiπnjaka izmeu55 konzervatora naÊi i Ivan KukuljeviÊ Sankcinski, tajnik Druætva za povjestnicu i starine Jugoslavenahi zemaljski arhivar u Zagrebu. (F. ΔoriÊ, PoËeci organiziranja austrijske sluæbe zaπtite spomenika, se-minarski rad, Zagreb, 2004.)

9 Prva sjednica Druπtva za povjestnicu i starine Jugoslavenah odræana je 1. listopada 1850., a praviladruπtva i program sastavljeni su prije.

10 U izvjeπtaju koji Sabljar podnosi 20. kolovoza 1854. Druætvu za povjestnicu i starine spominje banovupreporuku koju je izdala banska vlada 30. svibnja 1852., upuÊenu u mjesta njegova obilaska s mol-bom da mu pruæe pomoÊ pri popisivanju grae. U Hrvatskome dræavnom arhivu u Zagrebu pregledalasam spise Banske vlade za godinu 1852. (HR-HDA-68; Z 412-415, Z 439-453), ali taj dopis nisampronaπla.

11 Arkiv za povjestnicu jugoslavensku, knjiga III, Zagreb, 1854:339-342.


12


vjestnicu i starine jugoslavenske dopusti imenovanje triju posebnih odbora: za

starine, knjiænicu i prirodoslovlje, koji bi se brinuli za sreivanje i odræavanje zbir-

ki.12 Narodni muzej kao javna institucija uspostavljen je 1857. godine13, a od 1862.

kao ustanova sa sistematiziranom arheoloπkom i prirodoslovnom zbirkom prelazi

pod upravu Jugoslavenske akademije.

Sabljar umire u Zagrebu 21. prosinca 1865.

12 Dr. Ivan Mirnik, Mijat Sabljar, Muzeologija 28/1990, Zagreb, Hrvatska, MDC 1991:17.S. LjubiÊ, Narodni zemaljski muzej u Zagrebu, Viestnik Narodnog zemaljskog muzeja, Zagreb,1870:12.

13 Zemaljsko-vladin list za kraljevine Hrvatsku i Slavoniju 1853., Razdjel I, broj 4, Carski patent od 26. stu-denog 1852. kojim se naredjuju nove zakonite ustanove druπtvih. Potrebna je dozvola od stranedræavne uprave za utemeljivanje raznih druπtva, druπtva trebaju biti sklopljena po druπtvenom praviluunaprijed dogovorenom, te da se svakom dopusti pristup druπtvu. Dozvola je potrebna kada seutemeljuje druπtva za javne i opÊe korisne svrhe, kao npr. za promicanje znanosti i umjetnosti, za nase-ljavanje, za πtedionice, za rudniËka poduzeÊa. Za utemeljenje druπtva potrebno je obrazloæiti osnovu,treba prikupiti potrebne spise i pravila. Iz pravila se treba vidjeti svrha druπtva i sredstva kako to postiÊi,zatim kako Êe se druπtvo sastavljati i obnavljati prava i duænosti Ëlanova druπtva. Zbog opasnosti odisticanja nacionalnih tendencija i joπ nekih vaænih za odræanje monarhije sva druπtva je morao odobriticar Franjo Josip. Muzejski statut potvren je od kralja Franje Josipa I tek 4. oæujka 1866.


132. Prsten, Nin


14


PUTOVANJA MIJATA SABLJARA


15Sabljar na svoje prvo putovanje odlazi 1852., te obilazi mjesta po Vojnoj krajini,

Hrvatskom primorju i dijelom Dalmaciju. Svoje drugo putovanje, od 27. rujna 1853.

do 9. svibnja 1854., zapoËinje u Zadru i okolici, nastavlja na prostoru Crne Gore,

odakle kreÊe obalom prema sjeveru i zavrπava u Senju.14

U svakome mjestu biljeæi zanimljivosti, donosi kratku povijest mjesta, opise kul-

turno-povijsnih spomenika najËeπÊe s crteæom, popise crkvenih inventara, crteæe

natpisa uz transkripciju, istaknute osobe, privatne sakupljaËe i “starine”, te navodi

bibliografske podatke. Uz osnovne podatke o predmetu (dimenzija, smjeπtaj,

materijal/tehnika, opis, signatura/æig), Sabljar biljeæi i stanje predmeta te navodi

uzrok propadanja. Ako je, po njegovoj procjeni, rijeË o predmetu visoke umjetniËke

kvalitete, istiËe ljepotu i vrijednost djela, ali, uz komentar, navodi i “slabije” umjet-

niËke predmete. U identificiranju predmeta vaæno je njegovo biljeæenje signatura i

æigova koje veÊinom prikazuje skicom.

Vrativπi se s putovanja po Dalmaciji 1853./54., Sabljar piπe seriju Ëlanaka koji izlaze

u “Danici ilirskoj”: “Mane koje smetaju razvitku knjiæevnosti, i saËuvanju umiet-

nostnih i starinarskih predmetah.”15 Uz probleme vezane uz Ëuvanje knjiæne

grae, nabraja slike, grobove, starinski novac, æeljezne i mjedene predmete, te

uzroke uniπtenja “starinskih” spomenika. Posebno je zanimljiv dio koji se odnosi

na “slikarije” ∑ Sabljar spominje probleme koji se i danas pojavljuju pri terenskoj

obradi, odnosno inventarizaciji umjetniËke grae: razliËita mehaniËka oπteÊenja

(npr. zabijanje Ëavala, izrezivanje slika), smjeπtaj u vlaænim i neprovjetrenim pros-

torima, prljave i praπnjave slike nemarno ostavljene i prepuπtene propadanju.

Spominje problem oltarnih pala zaklonjenih od “prosto s cvijeÊem naslikanih

dasaka” ili prevelikim tabernakulima (svetohraniπtima), prekrajanje slika da bi

odgovarale okviru. Takoer upozorava na problem nestruËne restauracije: “Mnoge

stare slikarije ponavljaju i poprave se, ali se tu neopazi, tko Êe njih popraviti, i jeli

on u tome dielu vieπt? neko samo, tko Êe njih za manju cienu i koliko moguÊe

πarenije naËiniti, i tako se mnoge slikarije od velike vriednosti samo pokvare i

uniπte.” Upozorava i na nebrigu: “Ima zapuπÊenih crkvah, u kojim su joπ Ëitavi

oltari sa slikariom bizantskom na daskamah ili u dobro pozlaÊenim gotiËkim ovir-

imah, koje sada kroz izreπetani krov kiπa kvasi.” Osim konstatacije o stanju, Sabljar

14 I. Mirnik, Mijat Sabljar u Solinu i Vranjicu godine 1854, Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinskuLXXV, Split, 1981:211.

15 Muzeologija 28/1990: 33. U poglavlju koje se odnosi na Izvore vezane uz muzeoloπku djelatnost MijataSabljara: Danica ilirska, 18/1864:1.; 3-6:2.; 12-14:3


16


daje i preporuke za zaπtitu grae: “Za poviestnicu bi nepohdno potrebito bilo, da

svaki varoπ, manastir i æupnik jedan zapisnik kao kroniku vodi, i u njemu svaki

najznatniji dogaaj zabiljeæi, kad i kako se je πto pripetilo. U takovu kroniku bi se

moralo i zapisati, tko πto za crkvu ili æupnu kuÊu ærtvuje, oltar u crkvi napravi ili

kakvu sliku na njega postavi s imenom od graditelja, kiporezaca ili slikara, i koliko

je za to dielo plaÊeno. SveÊenici mogu savjetovati da sablje, mamuze i druge æe-

ljezne starine kod kovaËa ne rastope, da stari bakreni novac od zelene boje ne

oËiste nego da odnesu nekom Muzeju. Stoga neæelim ovimi opaskami nikoga

uvriediti, nego samo obÊinstvo na bolje saËuvanje takovih stvarih i na bolju paænju

pozorno uËiniti kod novih djelah.”

Vaæno je istaknuti da i Ivan KukuljeviÊ Sakcinski, kao ravnatelj Druπtva za povest-

nicu i starine, godine 1854. odlazi na putovanje po Dalmaciji takoer prikupljajuÊi

umjetnine i biljeæeÊi podatke o njima. Vjerojatno Êe njihova zajedniËka iskustva s

putovanja, o Ëuvanju i brizi za “starinu”, rezultirati zakljuËcima o Ëuvanju starina

koji se donose na Sedmoj saborskoj sjednici Druπtva za povestnicu i starine godine

1874. Na spomenutoj sjednici predsjednik Druπtva za povijest i starine Jugo-

slavenah u Zagrebu I. K. Sakcinski spominje kako povijesni spomenici i znamenite

starine propadaju, te se na nekim mjestima vandalski postupa prema hrvatskoj

proπlosti. ZakljuËeno je da Êe se visokoj Kraljevskoj zemaljskoj vladi u Zagrebu,

visokom carskom krajiπkom zapovjedniπtvu u Zagrebu i visokom carskom kra-

ljevskom namjesniπtvu u Zadru podnijeti „Naputak“ kako se trebaju istraæivati,

sakupljati i Ëuvati starine. “Naputku” je dodana i “Promemorija” o starinama u

Hrvatskoj. Sabljar umire godine 1865., te ne sudjeluje u neposrednom donoπenju

“Naputka” i “Promemorije”, no njegovi savjeti i ideje u vezi s Ëuvanjem i brigom za

“starine” u tim se dokumentima mogu prepoznati.


17Pregledom Sabljarevih biljeænica i provjerom sadaπnjih inventara utvreno je da od

ukupno dvjestotinjak prepisanih listova Sabljarovih biljeænica, velik broj umjet-

niËkih predmeta i danas postoji. VeÊina predmeta nalazi se na istome mjestu, dok

je dio predmeta prenesen u muzeje, galerije i riznice. Veliki dio predmeta iz bi-

ljeænica poslije je obraen i publiciran u razliËitim publikacijama, a vaæan su izvor

i dosjei ∑ terenske obrade Uprave za zaπtitu kulturne baπtine i konzervatorskih

odjela, te Registar kulturnih dobara RH. Naæalost, neki su od predmeta uniπteni ili

nestali tek u posljednje vrijeme, u tijeku Domovinskog rata, zbog nebrige vjerskih

zajednica ili zbog nestruËne restauracije.

Usporedi li se Sabljarev naËin inventarizacije umjetniËkih predmeta, u ovom sluËa-

ju crkvenog inventara, primijetit Êemo da se u smislu biljeæenja osnovnih podata-

ka ∑ naziv djela/predmeta, dimenzije, smjeπtaj, opis, signatura/æig ∑ ne razlikuje

znaËajno od danaπnjega naËina inventarizacije. NajveÊa je razlika u tehnoloπkim

moguÊnostima naπega doba: fotografskom snimanju i raËunalnom unosu na te-

renu, πto omoguÊuje adekvatnu obradu i dostupnost podataka.

ValorizirajuÊi Sabljarev rad sa stajaliπta danaπnjih spoznaja, moæe se zakljuËiti da se

njegov naËin evidencije grae i pogleda na cjelokupnu problematiku Ëuvanja

umjetnina u bitnom ne razlikuje od danaπnje prakse. U biljeæenju predmeta imao

je istanËan osjeÊaj za vrijednost pojedinoga djela, a saËuvane vrijedne umjetnine i

njihova zastupljenost u struËnoj literaturi potvruju znaËenje njegova odabira kao

i danaπnju aktualnost i vaænost njegovih zapaæanja. A problemi koje je Sabljar

detektirao i stalno ih isticao u svojem angaæmanu oko kulturno-povijesne baπtine,

kao πto su nestruËne restauracije, neadekvatno Ëuvanje, nepostojanje svijesti o

vaænosti Ëuvanja baπtinjenih predmeta, i danas su sveprisutni.


18



19


20



21Biljeænice topografski slijede Sabljareva putovanja od Rijeke do Kotora i tim su

redoslijedom prepisane u ovom radu. Katalog je koncipiran tako da se ispod svako-

ga prijepisa biljeπke o predmetu/umjetnini Ëije je postojanje utvreno nalazi

napomena i podaci o referentnoj literaturi. U napomeni su doneseni osnovni

podaci o odreenom predmetu: naziv djela, dimenzije, tehnika, materijal, godina

nastanka, autor i smjeπtaj.

Nazivi mjesta istaknuti su u naslovu i tamo gdje ih Sabljar nije eksplicitno naveo.

Podaci iz biljeænica prepisani su bez jeziËnih i numeriËkih izmjena. Sabljar pri

opisu slika upotrebljava rijeË “kipi”, πto se ne odnosi na skulpture nego na likove

prikazane na slici. PopisujuÊi oltare, oltarne pale i slike, Sabljar vrlo pomno,

numeriËkim oznakama i opisom, naznaËuje njihov smjeπtaj u crkvi ili sakristiji.

Revizija Sabljareva popisa za veÊinu predmeta obavljena je terenskim obilaskom.

Pri analizi i identifikaciji biljeæaka postoji moguÊnost pogreπke, i u prijepisu i u

navoenju literature. Dio predmeta koje Sabljar biljeæi nije bilo moguÊe pronaÊi u

literaturi ili utvrditi njihovo postojanje prigodom terenskih obilazaka pa su opisi tih

predmeta prepisani bez napomena. Za predmete za koje je utvreno da viπe ne

postoje, u katalogu je navedeno da nisu saËuvani. Najviπe je teπkoÊa bilo prigodom

prikupljanja podataka za predmete koje nisam bila u moguÊnosti terenski obradi-

ti, a za njih postoje samo izvori iz literature.

***

Pri terenskim obilascima i revizijama inventara zadarskog i dubrovaËkog podruËja

veliku su mi potporu pruæili gosp. Bojan Goja, konzervator - viπi struËni savjetnik

Konzervatorskog odjela u Zadru, i Denis VokiÊ, mag., asistent na SveuËiliπtu u

Dubrovniku, Odjelu za umjetnost i restauraciju. Pri prikupljanju opseæne literature

veliku mi je pomoÊ pruæila voditeljica knjiænice Ministarstva kulture ga mr. sc.

Bojana DimitrijeviÊ.

PodruËje Kotorske biskupije nije obraeno terenski, nego samo s pomoÊu litera-

ture, a vaæan izvor bili su izloæba i katalog Zagovori svetom Tripunu u GalerijiKloviÊevi dvori (autor izloæbe dr. sc. Radoslav TomiÊ), na kojoj su neki od predmeta

prvi put izloæeni izvan Kotorske biskupije.


22


KATALOG

* MK-UZKB-MS ∑ Ministarstvo kulture, Uprava za zaπtitu kulturne baπtine - Mijat Sabljar


231. biljeænica (MK-UZKB-MS)*

Rijeka

Augustinska crkva

U kapeli preËistoga zaËestja (imacula-ta) Conceptione kip s. Maria stoji namiesecu i zmiji, i moli se Bogu, nadnjom s. Duh i s. angjeli od GiovaniSimonetti da Fiume 1850 on je rodjenRieËanin, sin πostara, sad u Venecii. Tajkip je on dobro napravio za 300 f i joπ suod njega 3 kipa u vel. crkvi u Rieki

Napomena: slika Bezgrjeπno zaËeÊe, ulje naplatnu, 273 x 171 cm, 1850. godina, IvanSimonettiLiteratura: B. Vizintin, Ivan Simonetti,Zagreb, 1965:63.

2i kip 3 kralji, Isus, Maria i s. Josefgiov:Bta Cossmini, Pinxit anno 1687 MarcoKoregnini rinovalto (zloËesto poprav-ljeno) nal 1818.

Napomena: slika Sveta tri kralja, IvanCosmina, slika se nalazila u crkvi sv. Andrije,restaurirao ju je Marco Chiereghini godine1818. Literatura: B. Vizintin, UmjetniËka RijekaXIX. stoljeÊa slikarstvo-kiparstvo, Rijeka,1993:14.Barok u Hrvatskoj, Zagreb, 1982:526.

U sakrstii kip s. Augustin i angjel dobar. MATIA SERSEN

F F1716U crkvi 1. strani oltar purgatorum odkamena more s barkom s. Mar. SIsusom u oblaku od bielog kamena, s.Nikola Solentino (od crnog lepogkamena) i 2 statue od 2 fratra. Liepodielo od Capovilla.2i oltar od istog oko Boæje s angjelima i

drugim svetcima od kamena oba oltara.Dobar od Capovilla.

Napomena: oltar sv. Nikole Tolentinskog,mramor, Francesco Capovilla, poËetak 19.stoljeÊa, crkva sv. Jeronima (augustinskacrkva). Drugi oltar Augustinaca i anela.Literatura: B. Vizintin, UmjetniËka Rijeka XIX.stoljeÊa slikarstvo-kiparstvo, Rijeka, 1993:14.

Simonetti 3 kipa u vel. crkvi1. Uzviπenje bla. D. Mrie2. Mati Boæja od Scapudeja (?)3. S. Ivan Krstitelj

Napomena: slika Uznesenje Bogorodice, uljena platnu, 200 x 100 cm, 1850. godina, sv. IvanKrstitelj, ulje na platnu, 200 x 100 cm, IvanSimonetti Literatura: B. Vizintin, UmjetniËka Rijeka XIX.stoljeÊa slikarstvo-kiparstvo, Rijeka, 1993:14.B. Vizintin, Ivan Simonetti, Zagreb, 1965.

Omiπalj

Crkva Uznesenja bl. Djevice Marije

Kip na lijevom oltaru sv. Rosaliom naoblaku dræi Isusa oko njezine glave 11zvijezda ispod nje leæeÊi fratar i stojeÊaMadona s raspelom, za njom dva anelanad njom kruna izmeu dvije aneoskeglave. Bog otac u lijevoj dræi malu palicu,s. Duh i joπ 4 aneoske glave, dolje pas sbakljom…

Napomena: oltarna pala Bogorodica od svetogRuæarija, 164 x 79 cm, ulje na platnu. Oltarna jepala prvotno bila smjeπtena na oltaru u sjever-noj kapeli, danas se nalazi u juænoj kapeli(desno) od glavnog broda koja je nastala kadaje æupna crkva spojena s crkvicom sv. IvanaKrstitelja. Literatura: K. IvaniπeviÊ, Omiπalj, Omiπalj2006:58-63.Arhitektonska snimka postojeÊega stanja B.MilkoviÊ, I. HuiÊRegistar kulturnih dobara RH


24


DUVNAH Sa Benedikta u Krku gje Isusu kuÊi Simeona Leprosi objeduje, vrloliepa slikaria 4 πiroka, 71/2 palca visoka.Imena od svetcah zlatnim slovima jesuizbrisana, za svakoj strani 2 biskupa,kad stola Isus, s. Maria, gospodarLeprosi, i 12 apostoli i joπ jedan; zastolom 13 osobah.- Dielo spodobnoonomu od CvitkoviÊa u Vrbniku.

Napomena: slika VeËera u kuÊi ©imunagubavca, tempera na drvu, 22 x 130 cm, godina 1505., Venecija, Giovanni Agostino daLoddi, smjeπtena na prvom katu Bene-diktinskog samostana Marijina Uznesenja,Krk.Literatura: Registar kulturnih dobara RH Z-a 2170

Krk

U vel. crkvi u Krku.3. Kip dobar 3 angjeli dræe mrtva Isusa

Napomena: slika Polaganje Krista u grob, 186x 103 cmLiteratura: Hrvatski restauratorski zavod -dokumentacija

4. Kod vel. olt. Israditi u pustari, manaje pada u nebo. (tako-tako)

Napomena: slika Kiπa mane, 190 x 300 cm,Cristoforo Tasca, iz godine 1706.Literatura: I. Æic, Crkveno slikarstvo na otokuKrku, Rijeka, 2006:153.M. RepaniÊ-Braun, Barokno slikarstvo uHrvatskoj franjevaËkoj provinciji sv. Δirila iMetoda, Zagreb, 2004:61.K. Prijatelj, Studije o umjetninama u Dal-maciji I, Zagreb, 1963:79-80.

5. tu isto. Zadje se Abraham hoÊe Isakada ærtvuje oltar i stupi od bielog kame-na dobro dielo, u sriedi s. Mar. S diete-tom desno jedan fratar s knjigom lievokoludrica

Napomena: slika Abrahamova ærtva, Cristo-foro Tasca, iz godine 1706.Literatura: I. Æic, Crkveno slikarstvo na otokuKrku, Rijeka, 2006:153-154.K. Prijatelj, Studije o umjetninama u DalmacijiI, Zagreb, 1963:79-80.

6. tu isto Coena (?) Domini, dolje stoji: Cristof.rus TascaBergamen.v F.1706

Dobro dielo

Napomena: slika Posljednja veËera, CristoforoTasca, iz godine 1706.Literatura: I. Æic, Crkveno slikarstvo na otokuKrku, Rijeka, 2006:154.K. Prijatelj, Studije o umjetninama u DalmacijiI, Zagreb, 1963:79-80.

7. tu isto Isus, pod njem pas tigrasti kodkoπiÊa s Krahovo 5000 duπah s ribom ikruhom.Za oltaromod pozlatjenog srebra u dvareda 26 svetci poklonjeni od Frankopanaod g. 1713. gori je u sriedi s.a Maria namiesecu i na svakoj strani po 6 svetci,dolje u sriedi s. Trojstvo i na svakoj stranipo 6 svetci.

Napomena: slika Umnaæanje kruha, Cristo-foro Tasca, iz godine 1706.Literatura: I. Æic, Crkveno slikarstvo na otokuKrku, Rijeka, 2006:154.K. Prijatelj, Studije o umjetninama u DalmacijiI, Zagreb, 1963:79-80.

8. Kip dobar s. Maria sriedi na kolen idræi desno diete, na prvo siedi s. Petar skljuËima i knjigom, lievo drugi πtapom,za njime desno biskup u crnoj opravi sknjigom u lievoj i bisk. Palicom u desnoj,lievo dno na dræi desno knjigu, lievobisk. Palicu. Na tragu lievo bolesnik upostelji, na svak. strani jedna æenska,pred Mariom æena, za njom svetac sklo-pljenim rukama, kroz vrata glava æenska,gori 4 angj. glave.


254. UznesenjeBogorodice upratnji anela


26


Napomena: slika Gospa Karmelska i sveci,Francesco ZugnoLiteratura: I. Æic, Crkveno slikarstvo na otokuKrku, Rijeka, 2006:174-175.

9. kip dobar s. Trojstvo, otac i sin dræeæezlo nad zemljom koju 4 angjela nose,gori desno 3, lievo 2 angj. glava dolje 4angjela na oblaku.

Vrbnik

Æupna crkva sv. Marije od Uznesenja

u glavnoj crkvi velika slika uznesenjeMarijino, aneli nju diæu, dolje s.Maria, s. Petar, Jerolim i Ivan Krstitelj.Na dnu MDXCV (od KukuljeviÊa).

Napomena: oltarna pala Uznesenje Bogo-rodice u pratnji anela, ulje na platnu, MarinCvitoviÊ, iz godine 1599. Oltarna pala ukanonskoj je vizitaciji iz godine 1617. Oltar jedrven, a pozlaÊen je troπkom bratovπtine Sv.Marije Vele. (Slika 4.)Literatura: M. BoloniÊ, Vrbnik nad morem odpoËetka do propasti Austro-Ugarske, KrËkizbornik, Krk, 1981:138-157.Barok u Hrvatskoj, Zagreb, 1982:488-489.

Oltar iz drva izrezan, Mati Boæja odKruniπta, od spoda Nikola Frankopan,Ivan sin, ovoga æena i njegova mati, sviu narodnoj noπnji i naokolo male slikeiz drva basrelief iz æivota Isusova odKukuljeviÊa

Napomena: oltar Bogorodice od svetogRuæarija nalazi se u gotiËkoj kapeli sv. Ru-æarija. Oltarna je pala u bareljefu, prikazujeBogorodicu s Isusom kako pruæa krunicu sv.Dominiku i sv. Katarini Sijenskoj, a oko njih umedaljonima je prikazano 15 otajstava. Pre-ma tradiciji, kapelu u kojoj se nalazi oltarsagradio je Ivan Frankopan, pa se stoga pret-postavlja da su ispod likova sv. Dominika i sv.Katarine Sijenske prikazani Frankopani kaodonatori (Ivan i njegova æena Elizabeta sa si-

nom Nikolom i kÊerkom Katarinom). Reljefnaoltarna pala je iz 15. stoljeÊa i potjeËe izVenecije. (Slika 5.)Literatura: M. BoloniÊ, Vrbnik nad morem odpoËetka do propasti Austro-Ugarske, KrËkizbornik, Krk 1981:138-157.

Dobrinj

Crkva S. Antonio u Dobrinju

Kip s. Anton s lijevom u lijevoj primanoæni prst Isusov, koga s. Maria uoblaku dræi pod njom sjedi S. AmbrozdræeÊi desno biskupsku palicu a knjiguna lijevom koljenu. Od RieËina Retis

S. Trojstvo kroz vlagu jako pokvaren, sobje su dva anela

Crkva S. Stefan u Dobrinju sv. Stjepan 1. 8 stojeÊi svetci, orientalska slikarijana daskama od vremena pokvarena2. Kip 3 angjela dræe tielo Isusovo, viπenji 3 aneoske glavice, dobar kip, doljeveÊ poderan3. U sakristii na daski, kip desno S.Mavro dræi desno biskupsku palicu,lievo otvorenu knjigu na njoj zapisalo

S MAVRYS ORDINISABBAS·S·BENDICTI

1761lievo S. Anton dræi desno Isusa lievo

djev, gore stoji S. Maria na zemljkrugu izmiji (?), sa strane dvije angeoske glavice

Napomena: oltarna pala Reljef sv. Stjepana,drvo, rezbareno, polikromirano, 225 x 145cm, 1602. godina, Italija. U samom dnu reljefa prikazana je glagoljicom godina 1602.(Slika 6.)Literatura: Barok u Hrvatskoj, Zagreb,1982:490.Registar kulturnih dobara RH


275. Bogorodica od svetogRuæarija


28


3. biljeænica (MK-UZKB-MS)

Rab

U crkvi s. Petar u Dragi na Rabu, njeg-daπnjem manastiru:Kod desnog oltara bizantska slikarijanajljepπa od orientalskih slikarija kojesam do sada vidio. S. Maria dræi desnoIsusa ona ima peËu na glavi sa straneMP ∑ OY. Kaπnje sam Ëuo da je i naπban, taj kip vidio biskup kao i drugagospoda, njega hvalili. On je tu od kadaje manastir joπ tu bio, koji je sa njemuspadajuÊim zemljama sad vlastitostgospode bratje Dominis guondomVicenzo.

Napomena: ikona Bogorodica s djetetom unaruËju, nalazi se na drvenom baroknomoltaru u zavjetnoj kapeli obitelji AndreaChimalarcha iz Mletaka. Kretsko-bizantskirad posljednjih desetljeÊa 15. stoljeÊa. Ikonaje zavjetni poklon donatorove sestre. Literatura: Miljenko Domijan, Rab - gradumjetnosti, Zagreb, 2001:221.Fra Vladislav BrusiÊ, Otok Rab, str.180.

U velikoj crkvi u Rabu na lijevoj stranilatinski natpis.Iz med mnogo Reliquia ima glava sv.Kristofora u jednoj sreb. πkrinji i skrunom zlatnom, na kojoj je jedan vel.crljeni kamen, 2 manja modra i 2 malazelena, od kraljice Elizabete darovano.

Na kriæu sred koga je archibiskupGaragnin crkvi poklonio 3’6” vis.

U crkvicii S. Rok staro grËka slikarija.

Na vel oltaru na kipu s. Rok desno, alievo s. Vid prvi dræi desno palicu skitom, lievi u lievoj finikovu granu, goridræi u zloËestom oblaka. S. Maria desnoIsusa obrazi srednjeg djela, a drugo nijedobro.

Napomena: crkva je sruπena 80-ih godina 20.stoljeÊa. Kip sv. Roka smjeπten je u katedrali. Literatura: Miljenko Domijan, Rab - gradumjetnosti, Zagreb, Barbat, 2001:170.

U velikoj crkvi su bratja Giacomo iClement ©umazzi iz ©vicarske naËiniliod sadre kipe s. Leon, s. Kristofor, s.Marin i druge kipi od æesta i uglevja,dobro dielo, i u koludarskoj crkvi s.Andriana oltar od mirakula MajkeBoæje.

Napomena: braÊa Giacomo i ClementeSommazzi, πtukateri iz Ticina, izveli su novistrop s figurama u ovalnim medaljonima.Strop je uklonjen konzervatorskim radovimapotkraj πezdesetih godina.Literatura: Miljenko Domijan, Rab - gradumjetnosti, Zagreb, Barbat 2001:105.

Kriæ sreb. kod oltara navieπÊenje MajkeBoæje EX

FIDELIVM

ELEMOSINIS

AN. 1799.

Na zlatnoj medaili kod staro grËke sMarie u vel. crkvi:EIDEIETVIRTVTIS TESTIMONI VM GLORIAE MONUMENTvm: u sriedidræi mlet. lav desno maË, lievo knjigu,veÊa od πkude2 na sreb. Mednili S. JOHANNES EVAN-GELISTA, skuda 1700

U sakristiji vel. crkve vidi knjiæicu IV,str. 59. broj 5.Stara grËka slikariaTabernakul kip od mramora u Kapeliciod god. 1787 od Balcana iz MletaËkeAkademieU istoj crkvi kod s Mathia apostol etEvang na pisini od srebra. (precrtane tripunce )


296. Reljef sv. Stjepana


30


Kip sa strane purgatorium, jedan angjelvadi iz njeg jednog Duπa gori naoblacima sjedi s. Maria i dræi Isusa nalievo, kraj nje stoji lievo Ivan Krstiteljdesno sjedi s. Matia s perom na desnoji knjigom na lijevom koljenju, za njimangeli, kip dobar ali kao nedovrπenproste boje

Napomena: slika Bogorodica s djetetom isvecima, Matej Ponzoni - PonËunLiteratura: K. Prijatelj, Studije o umjetnina-ma u Dalmaciji IV, Zagreb, 1983:78-79.

Kruna zlatnaKruna zlatna na glavi s. Kristoforapoklonila Elisab. Kraljica ugarska pros-to dielo, rubin blido ∑ crljen odneizkazane ciene?

©krinja u kojoj glava s. Kristofera skrunom zlatnom stoji od drveta, izvanas tankim srebrom svetci i cifre pozlat-jene. Prosto dielo veÊ na miestih pokva-reno, jer je pretanko, poklon od Elisa-bete kraljice ugarske. Na desn. stranikao na lievoj ali 3 stojeÊi svetci.

Prednja stranaKralj sjedi na prestolju.StojeÊi vojnik ustrielja S. SebastianaS. Sebastian svezan uz kolac

Lieva stranaStojeÊi vojnik s kopljem u desnoj, πtitna ledjama, sablja mu visi na lievojstraniStojeÊi vojnik sabljom u desnoj ruki, πtitna ledjama.Svetac pada na njegovu osjeËenu glavu,desno pred njim jedna k njemu pruæe-na ruka.

Napomena: relikvijar u obliku πkrinje zaglavu sv. Kristofora, pozlaÊeni lim na drvenojosnovi, dalmatinski majstor, iz drugepolovine 12. st. ©krinja je prema tradiciji,

poklon Elizabete KotromaniÊ, æene hrvatsko-ugarskoga kralja Ludovika Anæuvinca. (Slika 7.)Literatura: Miljenko Domijan, Rab - gradumjetnosti, Zagreb, Barbat, 2001:138-141.

Crteæ ∑ zadnja strana 3 stojeÊe svetice uorient. Opravi

Za oltarom velikim kip od uzdignenjaMajke Boæje u nebo, dobar, svi andjeliokretni (æivahni) ali glava s. Marie pramnjezinom visinom premalena, i obraziod anelah svi jednaki, kao da su brat-ja. Ozga pada ruæa dolje.Vidi IV. Knjiæicu str.53.broj 4.

Napomena: oltarna pala Uznesenje Bogo-rodice, ulje na platnu, rad je mletaËkogaslikara izmeu 1746. i 1756.Literatura: Miljenko Domijan, Rab - gradumjetnosti, Zagreb, Barbat, 2001:89.-107.Ivo BariÊ, Rapska baπtina, Rijeka, 2007:126.


U biskupiji negdaπnjoj u Rabu u kapeliS. Cipriana sada πtala za svinje ala fres-co s. Maria dræi Isusa, kod nje stoji s.Ciprian, nad njime 6 svetci, do togakipa desno drugi kip stojeÊim svetcomoba talijani kroz diecu kamanjem nanju hitajuÊi; u toj kapeli 5 groba i kostiljudski u jednome, pak se tu prascihrane

Napomena: crkva do sada nije pronaenaLiteratura: Kulturno-povijesna baπtinaPrimorsko-goranske æupanije, Graditeljskabaπtina, Rijeka, 2005:294.

U manastiru koludrovicah kod s.Antuna kip S. Maria dræi desno diete(prestaro) lievo bispup dræi u lievojfinikovu granu, pod njime grad Rab kipse drugaË zadje(?)


317. Relikvijar u obliku πkrinje za glavu sv.Kristofora, Rab


32


Napomena: slika Bogorodica s djetetom i sv.Kristoforom s prikazom grada Raba, s poËet-ka 17. stoljeÊa, iz samostana sv. AntunaOpataLiteratura: Miljenko Domijan, Rab - gradumjetnosti, Zagreb, Barbat, 2001:64.

Kip Vinc. De Ferrari ima na glavi pla-men u desnoj raspelo pred njim lievostol i mrtva glava na knjigi, gori 2 angje.glave

Crkva s. Anton of Padrua(?)Kip na oltaru dobar, 2 angjela nose ga uoblake, pred njim s. Maria dræi desnoIsusa u oblaku. Isus pruæa Antunu lilin,nad njima dva angjela s krunom, doljepastir s krstom u lijevoj, desno na dnupoprsje od fund utera, za njim crkva,kula ikuÊe. Taj kip je pokvaren krozpribite srebr. 3 krune, cvietje i drugeamilette.

Napomena: oltarna pala Bogorodica s djete-tom u krilu, sv. Ante Padovanski i sv. FranjoAsiπki, mletaËki autor iz druge polovine 17.stoljeÊa. U lijevome donjem kutu prikazan jeportret donatora Francesca Brazze. Literatura: Miljenko Domijan, Rab - gradumjetnosti, Zagreb, Barbat, 2001:166.

U crkvi s. Frane kod groblja u RabuzapuπÊena crkva. Oltar na daski i æestuGrig srednje dielo jako pokvareno odvremena

Napomena: crkva sv. Frane danas sluæi kaogrobna kapela, a primjer je prijelaznogagotiËko-renesansnog stila. Literatura: Miljenko Domijan, Rab - gradumjetnosti, Zagreb, Barbat, 2001:201.Kulturno-povijesna baπtina Primorsko-go-ranske æupanije, Graditeljska baπtina, Rijeka,2005:298.

U crkvi s. Fume (Fumie, Eufemie)Kip dobar s. Fuma stoji i dræi u rukifinikovu granu, desno od nje s. Petar skljuËevima i s. Anton s likom na desnoj

ruki, na lievo s. Stiepan 1vi muËenik,gori 3 anela jer jedan od nji dræi vjenacviπe Fumine glave.

S. Eufemia na Rabu2i Kip s. Franjo stojeÊi, pod njime stijedrugi, fratar knjigu, lievo jedna, gori 3angj. glave. Vrlo dobar kip.

Napomena: oltarna pala Stigmatizacija sv.Frane, ulje na platnu, pripisana mletaËkomubaroknom slikaru Gianu Antoniju Guardiju.Literatura: Miljenko Domijan, Rab - gradumjetnosti, Zagreb, Barbat, 2001:226-227.

Na 3u oltaru staro grËko dielo, slika s.Maria s Isusom na desno; taj kip donioP. Jeremia NemiriÊ iz Lievanta.——Kraj toga 2 druga staro-grËka kipa (valj-da od isti majstora Anti. Barthol. deMurano kao na str. 46. kod 1. kipa.Lievo s. Kriπtofor, desno s. Antun Opat,koji knjigu πtije.

Napomena: ikona Bogorodica s djetetom,kretsko-bizantski rad, druga polovina 15. st. Literatura: Miljenko Domijan, Rab - gradumjetnosti, Zagreb, Barbat, 2001:220-221.

Na jednom æezlu, koje na priesto gor-njega praga kod vrata, koja desni oltarzatvaraju sluæi: MATER DIVINAE GRA-TIAEOvo æezlo je skovano(!!!) od jedne sabljekoju je jedan austrianski herceg,zapoviednik od konjanikah ovomu ma-nastiru skupa s podkovom ovdi na-znaËenom poklonio. Podkova se nalazikod isti vratah na desnoj strani, to je kglavnim crkvenim vratama gledajuÊipred koruπom. (ctreæ)

Na gornjem podu miesto πtukadore 27kipi, kod srednjega:

1. HAEC AEDES AVXILIO ∑ QVOQVEHONORANDE2. UNIVERSITAS EXORNATA ∑ ESTMDCLXVIII


33Ovo pismo je kod srednjeg kipa podbroj. 14. Slikaria je dobra na daskamaod tavana iz van ovih jesu 5 kipi naprednjoj strani koruπa na daski i 2 sobe strane svetiliπta na zidu slikani (ala fresco), Ëini se, da su svi ti od jedneruke naslikani.

Napomena: u crkvi sv. Bernardina godine1669. postavljen je stropni tabulat s 27naslikanih prizora iz æivota sv. Franje i osta-lih franjevaËkih svetaca. Tabulat je oslikaomajstor Napoli iz Splita.Literatura: Miljenko Domijan, Rab - gradumjetnosti, Zagreb, Barbat, 2001:216.Ivo BariÊ, Rapska baπtina, Rijeka, 2007:173-177.Zoraida Demori-StaniËiÊ, FranjevaËki ciklusna drvenom stropu crkve Sv. Bernandina uKamporu na Rabu, Rapski zbornik, Zagreb,1987:337-351.

Crkva s. Kriπtofor u Rabu

1. Kip na vel. oltaru 2’6’’ vis. 11/2 noguπirok, stara grËka slikaria nije dobra. S.Maria dræi sjedeÊi desno Isusa, na neburasprπene zlatne zviezde2. Lievi oltar S. Simun prima od AneIsusa, desno 4. lievo 2 osobe, pod timna istom platnu 2 table desno IvanNep. lievo Antuna de Padua.Sva 3 kipa dobra.

Napomena: kapela je izgraena u 15. sto-ljeÊu, a danas je lapidarij.Literatura: Kulturno-povijesna baπtinaPrimorsko-goranske æupanije, Graditeljskabaπtina, Rijeka, 2005:299.

Crkva s, Nikola na RabuCrkva S. NikolaKip S. Troica Otac i sin s Kriæom dræekrunu nad kleËeÊom Mariom, doljestoji desno s. Nikola a lievo kleËi s.Anton. Dobar kip.2 na desno gori s. Maria, do nje stoje 2svetca, ne pozna se dielo, jer je visoko,a crkvica mraËna.

Napomena: crkva je prenamijenjena u izlo-æbeni prostor


U PaguNa vel oltaru; Dobar kip; angjeli nose SªMariu u oblake, dolje stoje 11 apostoliza njom gledajuÊi dolje u lievom uglu:A· R· D· Cañus Blasius Palcich} vidi naovoj strani dolje opaskuPingere fecit anno 1822

Napomena: oltarna pala Uznesenje Bogo-rodice, ulje na platnu, 318 x 170 cm, 1822.godinaLiteratura: terenski obilazakR. TomiÊ, Kiparstvo II, Zadar, 2008:170-173.

Slikar Kamilo Grati iz Jakina naslikao jeovaj i kip broj 2. okolo god 1810.2.kip kod jednog oltara na desnoj stranidobar: Prikazanje u Crkvi; s. ©imunderæi Isusa stojeÊi na za 3 stube izvisi-tom miestu, na stubama kleËi s. Maria,za njom stoji s. Josip i jedan dvoritelj(sluga), desno s. Blaæ, gori s. Duh.Slikaria od Kamilo Grati iz Jakina(Ancona).

Napomena: oltarna pala Sv. ©imuna na oltarusv. Valentina, ulje na platnu, 228 x 120 cmLiteratura: terenski obilazakR. TomiÊ, Kiparstvo II, Zadar, 2008:194-195.

3. Vrlo liepi kip (kaæu da je od PavlaVeronese). Na sredini dræe 2 angjela pocieloj πirini kipa jedan zastor, na komusu u 3 reda 15 otajstva naslikana gorisjedi s. Maria i dræi na desnom koljenuIsusa, desno jedan Svetac, lievo Svetic;,dolje d. papa i za njim kardinal, lievo 3æenska,med njima kleËica Ëloviaka,daleku nazadu brda i jedna crkva.Opaska 1u kipu. Na dnu ovoga kipa


34


pozna se, ali teπko, jer je s drugom bo-jom pocrnjeno, sledeÊe pismo po svojπirini u 2 reda: pred Istom Diva tui ejalibens precor accipe formam

Napomena: oltarna pala Gospa od svetogRuæarija (Bogorodica s Djetetom, sv. Domi-nikom, sv. Katarinom Sijenskom i otajstvimapresvetog Ruæarija), ulje na platnu, 350 x 172cm, Sante Peranda, 1603. godina. Od godine1807. nalazi se na boËnom zidu u æupnojcrkvi, a do tada je bila na glavnom oltaru ucrkvi sv. Dominika u Zadru. (Slika 8.)Literatura: E. Hilje ∑ R. TomiÊ, UmjetniËkabaπtina Zadarske nadbiskupije ∑ Slikarstvo,Zadar, 2006:252-254.

2i u Quam tibi devoto ex corde remittetamor. Sad je preko zadnji ovi rieËih prvinapis: A· R· D· Cañus Blasius Palcichprimgere fecit anno 1822. preko uni-πtenog i pobojadisanog napisa postav-ljen, dakle mislim, da je PalËiÊ taj kipsamo ponoviti a ne iz nova slikati dao.

Napomena: oltar ∑ polikromirani i pozlaÊeniretabl s brojnim likovima anela i svetaca,1626. godinaLiteratura: Barok u Hrvatskoj, Zagreb,1982:778.Radovan IvanËeviÊ, Najstariji opis paπkezborne crkve, Vizitacija Augustina Valiera1579. godine, Peristil 25/1982, ZagrebMiljenko JurkoviÊ, Kolegijalna crkva Mari-jinog uznesenja u Starom Pagu, Prilozi povi-jest umjetnosti u Dalmaciji 31, Split, 1991.

Crkva s. Franje u Pagu

1.Kip u ormaru smotan srednje dielo, s.Maria u oblaku dræi lievo stojeÊegIsusa, na svakoj strani po 3.angj.glave,lievo u zraku brez kriæa razpeti Isus sa 4krila i kao da su druga dva krila njegovenoge pokrile, iz ruku, nogu i prsah teËekrv u ruke, noge i prsa dolje na brdu

kleËeËega S. Franju. Lica su dobronaËinjeni, ne tako Isusovo tielo, i nadesnoj Franjinoj nogi jesu svi 5 prstijednaki, palac najveÊi a drugi sve tomanji. Dolje lievo na zemlji drugi fratargleda ËudeÊi se iz daleka desno na zaduu daljini vidi se Ivan Krstitelj u pustin.,Dolje desno grb.Crteæ grba ∑ 3 æute zviezde u modrompolju2. Kip Ëini se od iste ruke kao i prvi,srednje dielo na obama je boja oko kra-jeva od starine odpala. S. Vinko stoji splamenom na glavi i pokazuje s desnimkaæiprstom na nebo, lievo kleËi s.Franjo od Saleza, za njim na jednojpalici duguljasti okrug u trakama i uokrugu: CHARITAS u 3 redih; nad njimsjedeÊa s. Maria ima 7 maËa u prsih,gori jedan angjel. Lica se zadju.3. Na oltaru stari kip se zadje: Isus nakriæu, d.sª.Maria, l.s.Ivan stojeÊi, sª.Mandalena sagnuta obuzima nogeIsusove s rukamah, okolo oblaci, gori 2angjela i 2 angj.glave sa strane po 1angj. glava.4. Dobar kip u kapeli desno od vel.oltara. S. Maria med S. Trojstvom uoblaku, nju krune otac i sin, desno s.Josip. Dolje purgatorium, iz koje 2angjela dvie duπe vade.

U sakristii oltar od gnjilog drveta odkoga viπe omada veÊ fali, sav pozlatjen,liepo dielo. (crteæ)

Crkva uzdignutja Majke boæje kodmanastira u Starigradu blizu Paga.Veliki oltar Drveni stupi i liepa rezaria spozlatom.

Napomena: glavni oltar u crkvi MarijinaUznesenja, drvo rezbareno, pozlaÊeno,bojeno, 1626. godina. Literatura: Barok u Hrvatskoj, Zagreb,1982:780.R. TomiÊ, Kiparstvo II, Zadar, 2008:74-75.


358. Gospa od svetog Ruæarija,Sante Peranda


36


Na vel. srebr. Lampi ANNOMDCC

1i kip sªAntuna vrlo liep, ali od starinemapoπtetjen. 4 angjela diæu sªAntunaPad. U oblake, on dræi u lievoj Isusa iprima od 5ª angjela liliu, dolje manastirod Padue (sliËan varoπiÊu sa viπezvonikah i svodah ili Ruggali) desno,lievo i na dnu Ëudesa, koja je s. AntunËinio, medju njima:BALTHASARD·ANNA·PIN:Na s. Antunu 2, i na Isusu 2 sreb. krunekoje kip jako kvare.

Napomena: oltarna pala »udo sv. AntunaPadovanskog, iz 17. stoljeÊa, ulje na platnu,280 x 140 cm, Baldassare D’Anna, smjeπtenau crkvi sv. Marije u Starom Pagu. (Slika 9.)Literatura: E. Hilje ∑ R. TomiÊ, UmjetniËkabaπtina Zadarske nadbiskupije ∑ Slikarstvo,Zadar, 2006:264-265.K. Prijatelj, Studije o umjetninama u Dal-maciji III, Zagreb, 1975:44-50.

2i kip takodjer vrlo dobar i oπtetjen odvremena. S. Maria od ©kapul. Namiesecu i oblaku, 2 angjela krune nju,3i prima od Marie s lievom1. i dræi drugiπkapulir u desnoj. Pod njom lievo navisokom brdu na lievo karmelitan a podbrdom drugi karmelitan zbog daljinemalen; dolje lievo s. Katarina, s.Apolonia i s. Klara, desno Papa Pius V. 2Franciskana i 1. Diakon. Na kolu sªKatarina stoji napis BALTHASARD.ANNA PIN

Napomena: oltarna pala Gospa od Karmelasa svecima i duπama u Ëistiliπtu, iz 17. sto -ljeÊa, ulje na platnu, 190 x 140 cm, BaldassareD’Anna, smjeπtena u crkvi sv. Marije uStarom Pagu. (Slika 10.)Literatura: E. Hilje ∑ R. TomiÊ, UmjetniËkabaπtina Zadarske nadbiskupije ∑ Slikarstvo,Zadar, 2006:262-263.

K. Prijatelj, Studije o umjetninama uDalmaciji III, Zagreb, 1975:44-52.

3i kip ©ËelbiÊ iz Paga dao je taj oltar naËiniti i2 kipa jedan do drugoga na njegapostaviti. S. Anton pod strmom stie-nom nije tako dobar, kako je u lievomdolnjem uglu poprsje ©ÊelbiÊa smoleÊim rukama u bieloj narodnoj, okovrata modrim gajtanom ureπenomopravom dobro naËinjen. ∑ Desni kipna istom oltaru S. Maria s Isusom ijedan drugi kleËeÊi svetac nije dobar.

Crkva s. Juraj u Pagu1. Kip na desnoj strani: Gabriel nav-jestjuje na 2om kipu kleËeÊoj s. Marii.Oba se zadju, ali su kao i svi drugi uovoj crkvi, koja je sad vrlo zapuπÊena i uneredu, jako zapraπeni, i od starine susvi mnogo trpili.2. S. Sebastian takodjer.3. S.Juraj sastoji iz 3 komadah, on turazmaja s orozovom glavom. Kao njekomtrompetom u vodu.4. manji kip, glava od svetca desnoobrnutog Ëini se da je liep, on kleËi predpokritim stolom ili oltarom, na njemustoji knjiga.5. Na vel. oltaru s. Juraj na konju gori s.Maria s Isusom na miesecu. Oltar jedrven i malen, liepo ukusno izrezat ipozlatjen.6. S. Urπula okrunjena stoji medpukom, nije dobro dielo. Gornji pod ima na daskama 11 kipovahod slabijega diela i kroz kiπu jako oπtet-jeni, kao gjekoga se veÊ malo πto pozna.

Napomena: reljefni prikazi Uznesenja Ma-rijina, sv. Jurja, sv. Roka i sv. Sebastijana.Crkva je obnovljena, viπe nije u sakralnojfunkciji, nego sluæi kao izloæbeni prostor.Literatura: Cvito FiskoviÊ, Biljeπke o paπkimspomenicima, JAZU, Zagreb, 1953.R. TomiÊ, Kiparstvo II, Zadar, 2008:196-198.


379. »udo sv. AntunaPadovanskog,BaldassareD’Anna


38


Crkva s. Toica iz van grda neima kipa,nego jedan stari drveni oltariÊ njegdaozlatjen, u njemu s. Trojstvo; Otac i sinkrune s. Mariu u oblacima.

Napomena: ruπevna crkva

Dinjiπka

Crkva s. Mauro, nad vratam liepa æen-ska glava od rimskih bolji vremenah odbieoga vrlo liepom mramora, nos jemalo odbiven

Napomena: Æenska glava u visokom reljefu,visina reljefa 45 cm, glava 31,5 x 13,5 cm,prokoneπki mramorLiteratura: M. Kolega, Rimski reljef na otokuPagu, Diadora 16-17, 1994-95:243-264.

Na velikom oltaru liepa slkaria: Naoblaku dræi s. maria Isusa u krilu,d.2angj. glave. Dolje desno S. IvanKrstitelj, pred njim janje; lievo S. Mauroopat, pred njim pastirska palica i malikriæ, u lievoj dræi knjigu, desnom primaod Isusa skapulir.Slikaria S. Maria dræi lievo Isusa, malodolje na desno sjedi Ivan Krstitelj, lievoS. Nikola. Æupnik Paval Buksa (piπe seBuxa) u Dinjiπki poklonio glag. misal.

Napomena: oltarna pala sv. Ivana Krstitelja,ulje na platnu 203x110,5 cmLiteratura: terenska obrada (Bojan Goja,Konzervatorski odjel u Zadru)

VlaπiÊi na otoku Pagu, u crkvi s. Jerolima

S. Jerolim kleËi dolje na lievoj stranidræi u desnoj ruki kamen, desno stojiIvan Krstitelj, oba su dobra, ostalo kaonedovrπeno: S. Maria u oblaku dræidesno Isusa, koji u desnoj πkapulir imalievo do njega angjel s πkapulirom. Gorikrune s. Mariu dva angjela, pod njomsu 3 angj glave.

Napomena: slika sv. Jeronima, ulje na plat-nu, 218x145 cmLiteratura: terenska obrada (Bojan Goja,Konzervatorski odjel u Zadru)

Povljane

U crkvi s. Jurja1.slikaria. S. Juraj gori u oblaku S. Mariadræi lievo Isusa s jako crljenim kobe dræikrunicu u ruki. Nije liep.

Napomena: slika Bogorodica s djetetom i sv.Jurjem, ulje na platnu, 192 x 77 cm, kraj 18.stoljeÊaLiteratura: terenska obrada (Bojan Goja,Konzervatroski odjel u Zadru)

2. Gori s. maria dræi desno Isusa i obaskupa jednu Krunicu; dolje sjedeÊi S.Nikola na lievo dræi u lievoj knjigu i 3jabuke; desno s. Martin biskup s knji-gom u desnoj, pod ovim jedan prosjak.Dobro djelo.

U crkvi s. Nikola kod groblja, slikaria s.maria dræi sjedeÊi desno Isusa, lievokleËi princesa, desno stoji s. Nikola.Gori Bog Otac, pred njim s. Duh, okoooblak i mnogo angjela. S. Maria iprincesa imadu liepa lica.Nacrtan tlocrt crkve sv. Nikole

Napomena: slika viπe ne postoji Literatura: I. Petricioli, Crkva Sv. Nikole krajPovljane na otoku Pagu, Starohrvatskaprosvjeta, Zagreb, 1963:171-176. E. Hilje, Spomenici srednjovjekovnoga gra-diteljstva na Pagu, Zadar, 1999:18.

Nin (Nona)

Crkva sª Anselma:1.Slikaria na vel. oltaru: S. Anselmobiskupu stojeÊi lievo S. Marcela i jednadruga æena kleËe, desno kleËi s. Blaæ i zanjim kadi s. Ambroz mladi, s. Blaæ piπe


3910. Oltarna pala Gospa odKarmela sa svecima iduπama u Ëistiliπtu,BaldassareD’Anna


40


u knjigu, koju mu angjel dræi. Dobar kipali mi se glava sª Anselma prevelikaËini. Dolje pod slikariom od mjedas.Anselmo u sriedi d.s. Ambroz, lievo s.Marcela jako izcifrato u 3 razdiela, ali jeprosto dielo.

Napomena: oltarna pala sv. Anzelma, sv.Ambroza, sv. Marcela, Grgura pape i sv.Katarine Aleksandrijske, 290 x 173 cm, ulje naplatnu, 1753. godina, autor Giovanni BattistaAugusti Pitteri. Slika se nalazi na glavnomoltaru. Stanje slike je dobro, postoje tekmanja mehaniËka oπteÊenja, prljava, po-pravljana. Donji je dio slike skriven πkrinjomza moÊi. Slikarija od mjeda odnosi se na vrataπcaprostora za relikvije (πkrinja za moÊi) pra-vokutnika podijeljenog na tri polja, a nalazise na oltaru.Literatura: R. TomiÊ, Slikar Giovanni BattistaAugusti Pitteri u Dalmaciji, Zagreb, 2002:70 ∑71.Terenska obrada KO Zadar ∑ dosje

2a Slikaria desno zadje se S. Anton Pad.kleËi pred njim s. Maria s Isusom nadesno, on ima liliu i daje nju Antunu.Gori l. 2 angjela, d. 3 angj. glave. Ulievom dolnjem uglu poprsje slikaraPietra Biasia sa sklopljenim rukama, usriedi grb prerezati, ili viπe od polovicapod okvirom. (Vidi slikarevu sliku u VIIknjiæici na str. 18.)

S. Nikola stoji i dræi se u biskupskupalicu (lieva ruka nije naravska) dolje s.Jerolim s knjigom i perom kleËeÊi,desno stoji s. Josip s perom, u sriedipastir i 2. vola. Lica su dobra.

Napomena: slika Sv. Nikola, sv. Jerolim, sv.Marko i sv. Luka, 186 x 114 cm, ulje na plat-nu, oko 1735. godine, Giovanni BattistaAugusti Pitteri. Slika se nalazi u æupnoj crkvina sjevernom zidu, a nekada je bila na drven-om oltaru.Literatura: R. TomiÊ, Slikar Giovanni BattistaAugusti Pitteri u Dalmaciji, Zagreb, 2002:72.

S. Petar i Pavao dobro dielo, ali se samoglave, prsa i malo sa strane vidi, onodrugo je izrezato, i tabernakul ovdi dozida u zidat. Veliki kvar, ako su kanitiovdi tako veliki tabernakel postaviti,mogli bi tu slikariu gje god na drugomiesto stiene objesiti. Æupnik mi na touskisuÊi reËe, e sad je veÊ uËinjenobarem vidim da mu je samome æao πtoje to uËinio.

Napomena: oltarna pala sv. Jerolima i sv.Petra, ulje na platnu, 180 x 138 cm, nakon1603. godine, Jacopo Palma Mlai. Slika senalazila u crkvi sv. Marije u Zadru nakamenom oltaru, a godine 1841. oltar je pre-nesen u æupnu crkvu u Ninu, gdje je postav-ljen uz juæni boËni zid i posveÊen sv.Sakramentu. Slika je bila izrezana da bi se namenzu moglo postaviti svetohraniπte.Literatura: R. TomiÊ, Zadarska slika PalmeMlaeg u Ninu, Prilozi povijesti umjetnosti uDalmaciji, str. 231∑237. E. Hilje ∑ R. TomiÊ, UmjetniËka baπtinaZadarske nadbiskupije ∑ Slikarstvo, Zadar,2006:242-244.

Slikaria na gornjim podu mjesto πtuko-ture, s kupπtina od popovah i magnatahoko jedne galerie. Liep dielo. S jednestrane Bogotac zemljokrug u oblaku,pod njim 5 angj. glave. U sridi 2 angjelas napisom.Slikariu vise vel.oltaru na gornjempodu nisam mogao razaznati, buduÊi jeu Sanktuaru malo tamno bilo.

U kapeli velike crkve s. Anselma:Slikaria Ivan Krstitelj, s. Ante i joπ jedanPater zviezdom na glavi. Gori dræi s.Maria na desno Isusa, za njim su 2 angj.glave. ∑ Nije dobar.

Napomena: slika Bogorodica s djetetom isvecima, 212 x 116 cmLiteratura: terenska obrada (Bojan Goja)

Slikaria. S. Maria u zraku dræi desnoIsusa, ona je u hristijanskom odielu.


41Dolje kleËi æena u bielom peËom naglavi, koja je oko kraja modrom bojomokoliπena u modrom crljeno naπaratomzubaru, u bieloj koπulji i πarenoj pregaËi,koπulja je modro nacifrata. Ona kleËi idigla je ruke ËudeÊi se spram rameni uvis, jer se je njoj s. Maria ukazala. LievokleËi jedan pater s goruÊom svieÊom uruki. Za njim se vidi grad ili manastir.Srednje dielo.

Napomena: slika Prikazanje Gospe od Ze-Ëeva Jeleni GrubiπiÊ, ulje na platnu, 316 x 150 cm, Jacopo Palma Mlai. Nalazi seu sakristiji æupne crkve u Ninu.Literatura: I. Petricioli, Osvrt na ninskegraevine i umjetniËke spomenike srednjegai novoga vijeka, Radovi Institua JAZU u Zadru16∑17, Zadar, 1969:354.R. TomiÊ, Slikar Giovanni Battista AugustiPitteri u Dalmaciji, Zagreb, 2002:74∑77.

Slikaria na tavanu (na gornjoj πtukaturitako isto kao i pod 2. brojem. Srednjdjelo. U ovoj okolici ima stari glagoljski popo-vak: Zaton, Vrsi, LjubaË, Radovin,VisoËani

Relikvie u Crkvi Sª Anselma u Ninu.

Prsten veliki od tuËa, gori napis: PAPA-PIO i sledeÊi grb, pak sa strane zna-menja (simboli) od 4 Evangjelista.

Napomena: Prsten apostolskog legata uBosni, ninskog biskupa Natala, duæina 4,5cm, srebro, lijevanje, dragi kamen pozlata,kasnogotiËki rad izmeu 1458. -1460. godina Literatura: M. Domijan, Riznice æupne crkveu Ninu, Zadar 1983., katalog, red. br. 16.N. JakπiÊ ∑ R. TomiÊ, Zlatarstvo, Zadar,2004:189.

Na fanale (tal. ime) slova od umietnikaSL, liepo djelo; u njemu se dræi jedansrebrenjak, za koji 30 koje Juda izdaoIsusa. Taj srebrnjak je gojaLa. Iz god. crkvi pokloni

Napomena: relikvijar Judinog srebrnjaka,srebro, iskucano, kovanje, lijevanje, pozlata,visina 35 cm, promjer 11,5 cm, kraj 15. sto-ljeÊaLiteratura: M. Domijan, Riznica æupne crkveu Ninu, Zadar, 1983:34.N. JakπiÊ ∑ R. TomiÊ, Zlatarstvo, Zadar,2004:199-200.

2 drvene, srebrom tankim obvite πka-tulje s glavamah sª Anselma i seMarcele, od jednog istoga umietnika,koji je onu u vel. crkvi u Rabu za glavusª Kristofora pravio, i jednako, kako iona, nego su na zaklopima znamenjaod 4 Evangelistah, i okolo lovaËka zvi-rad, tako i pod podom iz vana. Straneimaju po 2.i 3 svetca tu su joπ 2 komadas pleÊama sª Anselma.

Napomena: relikvijar ∑ bursa sv. Anzelma,Ambroza i Marcele, drvo, srebro, iskucavan-je, pozlata, 20,5 x 1,5x34,5 cmLiteratura: N. JakπiÊ ∑ R. TomiÊ, Zlatarstvo,Zadar, 2004:59-60.M. Domijan, Riznica æupne crkve u Ninu,Zadar, 1983:19.

Na 1voj srebrenoj Ëizmici, u kojoj nogas. Anselma stoji:1i red: HOS PEDES AD HONOREM DEIET CAI ASEL 2 “ LI PRO SALVTEISVA EIT SVORVMANNO D OR 3 .CCCVIIIINa 2oj Ëizmici……..1vi red:+ RADOSLAVS VTVSANVS DESCARDONA CANCEL2i “ LARIVS DNI PAVLI BANI EThVPANVS ECCLESIE3i “ NONENSIS FECIT FIERI

Napomena: dva relikvijara stopala sv. Azela,srebro, iskucavanje, pozlata, 16,5 x 12 cm,1309. godinaLiteratura: N. JakπiÊ ∑ R. TomiÊ, Zlatarstvo,Zadar, 2004:65-66.M. Domijan, Riznica æupne crkve u Ninu,Zadar, 1983:26.


42


2 zdjele pozlatjene od mjeda u crkvi s.Anselma u Ninu U jednoj Ëetvrtini od zdjele je samo BOT SEI MN VNu 2oj i 3oj “ “ “ VHSu 4 u Ëetvrtini cielo ovo pismo.

Napomena: dva pladnja, mjed, promjer 43cm, njemaËki rad, 15/16. stoljeÊe.Literatura: N. JakπiÊ ∑ R. TomiÊ, Zlatarstvo,Zadar, 2004:24.M. Domijan, Riznica æupne crkve u Ninu,Zadar, 1983:40.


Rab otok, selo S. Stipana

Crkva S. Stipan, gje je niegda manastirbio. Na lievom oltaru kip majke boæjeod Karmela, na njemu iz van okviranapis: ELI

TASostalo pismo je za okvirom, i nemore seviditi. Majka boæja sjedi u oblaku nadmiesecom i dræi desno Isusa, a on 2amulete, nad njima 2 angj. glave, mednjima kruna, desno dolje kleËi biskup,lievo fratar, med njima dolje u purgato-riumu 5. osobe, liep i dobar kip.Oltar od drveta, na njima god. I.6.4.5

Na desnom oltaru kip razpelo Isus nakriæu vrlo dobar, pod njim desnozalazeÊe sunce i varoπ lievo miesec.

Na vel. oltaru kip.S 3 kralji i Isus, Marija i Josip, za prvimkraljem 2 deËka kao sluga zadnje seSva tri kipa su stari.

Napomena: crkva sv. Stjepana u Barbatu,niπta od spomenutog nije saËuvano.

U crkvi s. Antun Opat, kod Duvnah sªFranje 3ª reda, sagradila s manastirom

Mande BudriπiÊ, na krajnskoj medji.Kip u manastiru dobar dali su 100# zanjega: Isus leæeÊi nad njim Majka Boæjamoli se sklopljenim rukama pred njomS. Elizab. i mali Ivan Krstit. s Kristomoko 4’ vis. 3’6’’ πirok.1. kip s. Joakim d. a s. Ana lievo stojeÊiza njima varoπ, gori s. Maria zaËeta namisecu moli se stojeÊi Bogu oko glave12 (tako) zviezde, nad njom Bog otac,na svak. strani po 3 angj. glave; Dobrodielo.

Napomena: oltarna pala Gospa u slavi iznadsv. Joakima i sv. Ane, ulje na platnu, MateoPonzoni, prva polovina 17. st., smjeπtena najuænom oltaru.Literatura: Miljenko Domijan, Rab - gradumjetnosti, Zagreb, Barbat, 2001:114.

2. Mali 6’’vis. 1’6’’πir. S. Filomela mo-derno liepo dielo na kanpu izpravljeneleæeÊu dræi u lievoj bili cviet, li.dieviËanstva, d. strielu, za 2 jastuka odcrljenog barπuna zlatnim kitami i podnjom, popravljano u Venecii oko 1843.ali ______od πkole Belli arte.

Napomena: slika Sv. Filomene, FrancescoSalgheti-Drioli, 19. stoljeÊe.Literatura: Miljenko Domijan, Rab - gradumjetnosti, Zagreb, Barbat, 2001:116.

U crkvi s. Andria, Duvnah1. Kip desno Igancio de Lojola sknjigom lievo Frane Xav. (And. Apostols palicom u ruki, dolje oko nji moleÊiËeljad, gori IHS i viπe angjela. Kip sred-nje od Renis-a u Rieki.

Napomena: oltarna pala sv. Ignacije Loyola isv. Franjo Ksaverski, kraj 18. stoljeÊa,Pasquale Renis Literatura: K. Prijatelj, Studije o umjetnina-ma u Dalmaciji III, Zagreb, 1975:163-166.

2. Kip Isusove muke, liep sve πtacie,svud je Isusova glava jednaka, dakledobro.


433. Kip na vel. oltaru Gopoja od Rosara uoblaku na vel. oltaru dræi Isusa na lievo,dolje desno Dominikus, lievo KatarinaSienska s knjigom i liliom u lievoj ljubiIsusovu nogu, za njom Alojs. Gonzaga slilom, na zadu Vincenco Ferrerio s pla-menom na glavi , desno viπe angjel.Glave, gori okolo otajstva. Liepo dielo.Dolje desno angj. s knjigom, lievo i pass bakljom.

Napomena: oltarna pala Gospa od RuæarijaLiteratura: Miljenko Domijan, Rab - gradumjetnosti, Zagreb, Barbat, 2001:123.

4ti Kip Isus na kriæu s obe strane po 1angj. s zdjelicom, Mandalena ogrlila kriæna lievo, desno S. Maria u nemoÊi i joπ 2æene, za njima S. Ivan nad kriæom sreb.kruna i preko kriæa drugi drveni Kristus,velik 4 noge, na sliakriu pribit drv. kriæa,kip dobar i drveni Isus takodjer.

Napomena: oltarna pala s raspelom ∑Oplakivanje, smjeπtena u sjevernoj crkvenojapsidiLiteratura: Miljenko Domijan, Rab - gradumjetnosti, Zagreb, Barbat, 2001:124-125.

5. kip na drvenom oltaru, S. Dominik sknjigom, desno i bikom lievo gori sMaria s Magd. s jabukom, lievo svetiIvan srednji kip. 6. s familia gos, Mar. Gos. Dolje kleÊidesno Dominik. lievo Nepomuk. Dobrodielo 7. kip S. Benedikt uzksnuje diete jednogpred njim kleËeÊi ga, desno od Bened.je Maurussen, a lievo Placidus jun, joπdesno jedna æenska i pater. Vani se vide4 osobe fratar i 3 trake. Dobro dielo.8i kip vrlo dobar. UmiruÊi Josip, kodnjega Isus, Maria i joπ ? (ova tri pod sre-bernim krunama, koje jako kip kvare)

U velikoj crkvi u Rabu1 Kip lievo. Majka Boæja na oblakupruæa Isusa dolje kleËeÊem biskupu,

lievo do bisk. Sjedi i svetac i piπe knjigu,za njima varoπ. Oko Marie 4 angj. i 8angj. glave. (Dobar kip)

2 Kip Dobar. Angj. vodi starca za sobomdesno iduÊi. Desno od oltara u zidu:ARA ERECTA SUMPTIBVS D·CANONI-CI PETRISLAVICHO ANNO 1843 DIEVIGESIMA MAII

3 Bizant. slikaria S. Maria dræi desnoIsusa, sjedeÊa na prestola, nema pro-porcia, na okviru toga kipa, gori:VNIVERSITA DI ARBE ANNO 1751

Napomena: sliku Bogorodica s djetetom,neki atributiraju padovanskom slikaru Gua-rientu d’Arpu, a neki Marku de Martini.Smjeπtena je u apsidalnom svetiπtu lijevelae.Literatura: I. BariÊ, Kulturni kapital rapskebaπtine, Rab, 2001:20-22.

4 za vel. oltarom liepa slikaria:Uznesenje Marie u nebo, ona naoblaku, oko nje mnogi angjeli njudiæuÊi na slikarii grb od biskupa Galebasvi zviezde u modrom olju, dolje ptica(sledi na strani. 59) vidi VI knjiæicustranu 25. oko oltara 6 stupi od mramo-ra gori prevoltani. Na oltaru 3 sreb.glave i S. Maria, koja Isusa desno dræi.

Napomena: oltarna pala Uznesenje Bogo-rodice, ulje na platnu, polovina 18. stoljeÊa,smjeπtena na glavnom oltaru.Literatura: I. BariÊ, Kulturni kapital rapskebaπtine, Rab, 2001:126.

Crkva S. Guistina u Rabu1 Kip na vel. oltaru dobar. S. Maria odKarmina na miesecu stojeÊa, s obestrane po 1. angjel, pod njom kleÊi lievopapa, desno sª Guistina i druge dvieæenske, dvorkinje princeze GiustinekleËeÊi, za njom na zelenim stupu stojijedan, a kraj stupa dolje drugi pater, nadnu kipa purgatorium.


44


Napomena: oltarna pala Bogorodica u slavi slikovima vezanima uz bitku kod Lepanta, uljena platnu, 17. stoljeÊe, Baldasare d’Anna,smjeπtena na glavnom oltaru. Literatura: Miljenko Domijan, Rab - gradumjetnosti, Zagreb, Barbat, 2001:131-134.

Kip S. Maria (Confescion) stoji na stupukod nje dvie angjelske glave, doljedesno Moses ili drugipatriarka s kapom(mitrom M slika) a lievo s. Franje Pater.Stara tamna slikaria.

Naibolji kip u cielom Rabu je sledeÊi,na njemu se Ëini kao da je to znamenjeIA ili IA ili PPA ali nije niπta sigurno,jer je dolje zapreπno. Taj kip predstav-lja: UmiruÊi Josip vrlo dobar kip podstaklom, lievo Isus, a desno Maria njegatjeπujuÊi, Gori su 3 angjeli, ali se odstakla iz manje komada sastojeÊi,dobro vidjeti nemoæe; sa strane 2 osobes goruÊim bakljama, nad Josipom s.Duh, i viπe njega dræi leteÊi angjel vien-ac. (sledi na str. 56. u Voj knjiæici)

Napomena: oltarna pala Smrt sv. Josipa, uljena platnu, rad mletaËke slikarske radionicena prijelazu 16. u 17. st., smjeπtena najuænom oltaru.Literatura: Miljenko Domijan, Rab - gradumjetnosti, Zagreb, Barbat, 2001:134-135.


Privlaka (Brevilaqua) Crkva S=e Marie1.Slikaria od 1691. (kako na daski odoltara stoji napisato) Sª Maria dræidesno Isusa sa strane 2 angjela, svi 4imadu Ëislo u ruki, dolje stoji desno s.©imun, lievo s. Antun, srednje djelo2.S. Maria od Rosarie u oblaku dræidesno Isusa, sa strane 2 angjela, svi 4imaju po jednu krunicu (Ëislo); podnjima anjeloska glava. Dolje kleËidesno Si Antu, lievo S. Rok; u sriedi

daleko od zada S. Juraj na konju, i joπdalje na zadu djevojka pred jednimgradom. U lievom uglu na dnu poprsjeIvana DazdariÊa iz Privlake sklopljenimrukama. Bogu moleÊi se (sad se aobitelj zove MustaÊ, a njekoji SuriÊ),pred rukama napis:

HOC OPVS FECITFIERI IVANCO DAS-DARICH QVIA VOTVMFECIT ET GRATIMAC.CERIT DIE10 OCTOB? 1679.

3.Na vel. oltaru.Slikaria, sª Ana leæi u postelji, prednjom dræi jedna baba Isusa, zanjom stoji s. Joakim, a pred njomjedna komπiiËa i sluæikinja zanjom. Gori Bog Otac i S=i Duh. i 3angj. Glave. Slabo dielo, i ne staro.

Napomena: nije saËuvanoLiteratura: terenska obrada

Nin

U Velikoj Crkvi u Ninu.Slikarie od jedne skupstine na gornjempodu u velikoj crkvi u Ninu, med kojimse popovi i svietovni velikaπi razlikuju.Kod popravka crkve bili su taj kip ski-nuli, i onda opet tu postavili.(Vidiknjiæicu VII str. 62)Napis, koji je na vrpci od angjelahderæanoj nad skupπtinom:fiXAVDI PRECES IN EXCELSO SOLIOGLORfi TVfi (tako s pogrieπkama).

Napomena: nacrtan je raspored likova.

Na kaleæu MF Michele Fasolo zlatar uZadru, bo je kao varalica zatvoren.

U vel. crkvi u Ninu.Na slikarii sª Antuna Padovanskoga uvelikoj crkvi u Ninu, gje si Antun od


4511. Pietro diBiasio


46


Isusa lilu prima, u donjim lievom ugluslika slikarova, i napis:·PIETRO· DI ·BIASIO PITOR·

1673

Napomena: oltarna pala Sv. AntunPadovanski s Isusom, ulje na platnu, Pietro diBiasio (Slika 11.)Literatura: K. Prijatelj, Umjetnost 17. i 18.stoljeÊa u Dalmaciji, Zagreb, 1956:73.I. Petricioli, Osvrt na ninske graevine iumjetniËke spomenike srednjega i novogavijeka, Radovi Instituta JAZU u Zadru 16 ∑ 17,Zadar, 1969:353.R. TomiÊ, Slikar Giovanni Battista AugustiPitteri u Dalmaciji, Zagreb, 2002:4.

U crkvi S. Mihovil Arkangjel na Vrsi:1. Slikaria, biskup s palicom i mladi sve-tac, oba na desnoj strani, mladi svetacdræi vrpcu s naisom;1: BEATVS VNTERQVI TE PORTAVIT. ET VBEKA

2: QVAESVSISTI.Lievo stoji S. Josip i dræi palicu suvu,koja je procvala, i S.Sebastian, svi dokoljena. Gori S. Maria dræi lievo Isusa,desno krunicu. U svakom gornjim uglupo jedna angj. glava. Slikaria se zadje,samo su Isusove noge prema tielupre-veÊ malene.

Napomena: oltarna pala Bogorodica s djete-tom i svecima, ulje na platnu, 196 x 93 cm, 18.st., autor nepoznat, smjeπtena na glavnomoltaru. Literatura: terenska obrada - Dosje Kon-zervatorskog odjela u Zadru i Uprave zazaπtitu kulturne baπtine (L. PaviËiÊ-Domijan,B. Goja, R. SaraËeviÊ-Wurth)R. TomiÊ, Kiparstvo II, Zadar, 2008:17-18.

2.Slikaria. S. Antun kleËi na lieoj strani,i dræi d. knjigu, lieo liliu; desno kleËi S.Rok s palicom, pred njim pas. U oblakuokrunjenje s. Marie kroz s. Trojstvo, li-evo i na sriedi po 1. a u desnom uglu 2angj. glave. ∑ Srednje djelo.

1. Slikaria, na vel. oltaru d. S. Mihovil, l.S. Rok, gori S. Maria dræeÊi Isusa nalievom koljenu, okole nje angjeli. ∑Djelo ukoËeno.

Napomena: oltarna pala Bogorodica sa sv.Mihovilom arkanelom i sv. Jakovom, ulje naplatnu, 123 x 149 cm, 17/18. st., autor nepo-znat, smjeπtena na drvenom retablu, na juæ-nom zidu.Literatura: terenska obrada - Dosje Kon-zervatorskog odjela u Zadru i Uprave zazaπtitu kulturne baπtine (L. PaviËiÊ-Domijan,B. Goja, R. SaraËeviÊ-Wurth)

Pisida sreb. na njoj (nacrtani grbovi) 1vii 4i tisk sadræava mletaËkog lava.

Napomena: piksida, dimenzija visine 32 cm øbaze 12 cm, prva polovina 17. st., tijelo i tem-pietto 15./16. st., smjeπtaj u svetohraniπtuglavnog oltara. Punca: MletaËki dræavni æig(lav sv. Marka), kontrolni znak (M P, 17. stol-jeÊe, Venecijanska radionica “Croze”).Literatura: terenska obrada - DosjeKonzervatorskog odjela u Zadru i Uprave zazaπtitu kulturne baπtine (L. PaviËiÊ-Domijan,B. Goja, R. SaraËeviÊ-Wurth)Pazzi, br. 543, str. 163

Predoltarje, to jest: na prednjoj straniod oltara visi od koæe ureπeno na istinaËin, kao i one koæne tapete odPaulinah u Lepoglavi, (i kao da su odjednog slikara) koje se sad u MuseumuZagreb. nalaze. U sriedi je u jednomokrugu od 11 palaca slikaria, d. S.Mihovil, lievo S. Rok i pas gori u sriedisjedi Sta Maria i dræi na desnom ko-ljenu Isusa.

Zadar

Crkva S. ©ime, u sakrestii velika dobraslikaria S. Maria (glava osobito liepa)stoji u sriedi, nad njom duh sveti i Bogotac, desno od nje 2 templa, jablan i


4712. Krist okrunjentrnovom krunom


48


jabuka, lievo kula, finikovo drvo i varoπsve to s napisama prispodobljujuËi testvari s nebom da dolje grmlje, cvitje,zec, kornjaËa, patke i bunar skaciuÊi, nadnu: ANGELVS

MACINI.F

Napomena: Nadopisano: æivio oko 1610. Slika je nestala.Literatura: T. Raukar-I. Petricioli-F. ©velec-©.PeriËiÊ, Proπlost Zadra III- Zadar pod mle-taËkom upravom, Zadar 1987:556.

U crkvi s. Marie.1va slikaria liepo dielo do 2 1/2 nogedug 1 1/4 visok, poprsje svezanog Isusas palicom u ruki gledi na lievo kplaËuÊoj majki, od brata Tizianovog

Napomena: slika Krist okrunjen trnovomkrunom, ulje na drvu, 68 x 46 cm, 17. st. Slikase izvorno nalazila u benediktinskoj crkvi sv.Katarine u Zadru, a nakon ukinuÊa sa-mostana slika je s dijelom ostalog inventaraprenesena u samostan sv. Marije. U crkvi senalazila na desnoj strani od glavnih vrata.(Slika 12.)Literatura: E. Hilje ∑ R. TomiÊ, UmjetniËkabaπtina Zadarske nadbiskupije ∑ Slikarstvo,Zadar, 2006:233.

2 liepa slikaria porodjenje s. Marie. Nadesno papa lievo svetica, pred njomjanje, u sriedi malo dalje natrag dræijedan malog Isusa, desno æenska, zanjom s. Josip i joπ jedna æenska, a tragustol i na postelji s. Anna, kod nje 2æenske. Na dnu: PIETRO MERA F.INVENETIA DEL 1635.

Napomena: slika Roenje Bogorodice sa sv.Janjom i sv. Grgurom papom, 328 x 175 cm,oltarna pala djelo je Pietra Mera (?) iz 1635.godine. Oltarna pala nalazila se na treÊemkamenom oltaru s lijeve strane u crkvi sv.Marije. Slika je od 1971 do 1973. restaurirana uRestauratorskoj radionici Instituta JAZU uZadru (sliku je restaurirao Mario Kotlar).Literatura: E. Hilje ∑ R. TomiÊ, UmjetniËka

baπtina Zadarske nadbiskupije ∑ Slikarstvo,Zadar, 2006:266.

3. Na vel. oltaru liepo dielo: Isus nakriæu, kraj njega s obe strane angjel uoblaku, desno od kriæa 3, a lievo 3 svet-ci, pod kriæom s. Mandalena. Od brataTizianovoga.

Napomena: oltarna pala Raspeti Krist sBogorodicom, sv. Dominikom, sv. ©imunomi sv. Jelenom Kriæaricom, oko 1603, 380 x 250cm, Sante Peranda. Smjeπtena je naistoËnom zidu svetiπta crkve sv. Marije, aizvorno se nalazila u crkvi sv. Dominika uZadru. (Slika 13.)Literatura: E. Hilje ∑ R. TomiÊ, UmjetniËkabaπtina Zadarske nadbiskupije ∑ Slikarstvo,Zadar, 2006:254-255.

4. S. Benedikt priËestjuje staroga patrau jednoj crkvi, okolo joπ 7 osobe, dobronovo djelo. Lievo na dnu:

(S jedne strane odrezato jer je okvirmanji naËinjen bio)

F. SALGHETTI.F. (Zadranin)Ta slikaria je god 1839 naËinjena

kako mi Salghetti sam kazaπe.

Napomena: slika PriËest sv. Benedikta, uljena platnu, 260 x 180 cm, Franjo SalghettiDrioli (Zadar 1811.-1877.), iz 1834. godine.Pala je stajala na oltaru u sjevernom brodubenediktinske crkve sv. Marije podignutom1841. Oltar je bio uklonjen, a slika se od tadanalazi u samostanskoj kapeli. Slika je nastalaprema oltarnoj pali Domenichina “PriËest sv.Jerolima” iz godine 1614. Slika je restauriranau Restauratorskoj radionici Instituta JAZU uZadru godine 1973. (Mario Kotlar). (Slika 14.)Literatura: E. Hilje ∑ R. TomiÊ, UmjetniËkabaπtina Zadarske nadbiskupije ∑ Slikarstvo,Zadar 2006:320.

5. Slikaria 2 1/2 noge πir. 1’ vis. MrtavleæeÊi Isus. Dobro dielo.6. Dobar kip, kaæe Petar KonstantinBoæiah, da je od Andrie Scavone. Lievo3 kralji pred njima dræi s. Maria Isusa,desno kleËi jedna osoba; za Mariom


50


stoji s. Josip i 5 pastiri, za kraljima glaveod jednog konja. Ta slikaria nemanikakvog napisa, niti se vidi kakvo zna-menje od slikara.

7-10.»etiri manja kipa u sakristii do 2’πir. I 1 1/4 nogu visoki, tjelo se zadje: azadnja veËera, b. isus med mudro-znancim. c. Isus pada pod teæinomKriæa, d. Isusa tuku biËom.

Na vel. oltaru dva liepa kamena angjelamalo manji od naravskog Ëovieka.Gornji pod je liepo sadrom ureπen, alineima ljudski prilikah.

Napomena: glavni oltar u crkvi sv. Marije, G.M. Morlaiter od 1759. do 1761., posvetio ga je13. prosinca 1762. nadbiskup Mate Karaman.Pripada tipu tabernakul-oltara sa srediπnjimsvetohraniπtem i dvije figure anela narubovima, a takav se tip oltara iz Italije pro-πirio i uzduæ jadranske obale. Oltar je oπteÊenu Drugome svjetskom ratu pri bombardira-nju Zadra. Literatura: R. TomiÊ, Oltar Giovannija MarijeMorlaitera u benediktinskoj crkvi sv. Marije uZadru, Prilozi povijesti umjetnosti u Dal-maciji 31, Split, 1991:317∑331.R. TomiÊ, Barokni oltari i skulptura u Dal-maciji, Zagreb, 1995:131∑138.

Na jednom kaleæu s jedne strane grb(nacrtano) a s druge 1591.

U crkvi s Krπevana

Veliki oltar ima liep tabernakul i 4 liepakamena kipa.

Napomena: oltar je podigao GirolamoGarzotti sa sinovima Baldassareom i Fran-cescom izmeu 1672. i 1701. godine, a Ëetirimramorna kipa djelo su Alvise Tagliapietra.Kipovi prikazuju zaπtitnike grada Zadra (sv.Krπevana, sv. ©imuna, sv. Zoila i sv. Stoπiju), asmjeπteni su oko trokatnoga svetohraniπta. Literatura: L. »oraliÊ, Prilog poznavanjudjelovanja mletaËkog altarista GirolamaGarzottija u Zadru krajem XVII. stoljeÊa,

Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji 31,Split, 1991:295∑302.R. TomiÊ, Barokni oltari i skulptura uDalmaciji, Zagreb, 1995:125∑127.R. TomiÊ, Kiparstvo II, Zadar, 2008:138-143.

1.slikaria. Uznesenje S. Antuna zadjese, 2 angjela diæu ga u zrak.

2.slik. S. Zoilo dræi sª. Krπevana mrtvotielo, gori jedan angjel i 2 angj. Glave.Zadje se.

Napomena: oltarna pala Sv. Zoilo izvlaËi tije-lo sv. Krπevana iz mora kod Grada, ulje naplatnu, 275 x 110 cm, 1742. godina, GiuseppeAngeli. Slika se nalazila u juænom brodu naboËnom oltaru. S obzirom na velika oπteÊe-nja koja je slika pretrpjela, ne moæe se pouz-dano utvrditi da je djelo Giuseppea Angelija.(Slika 15.)Literatura: E. Hilje ∑ R. TomiÊ, UmjetniËkabaπtina Zadarske nadbiskupije ∑ Slikarstvo,Zadar, 2006:309.

1. S. Benedikt kao fratar u crnoj u crnojopravi, i biskupskom palicom blagosivaoko njega stojeÊi puk, za njim su 2patra. - Gori u oblaku je on i njegovasestra sª. ©kolastika, ona dræi goluba;,okolo njih angjeli. Dobro dielo.2. S. Petar stoji u sriedi i dræi kljuËe,lievo s. Jerolim, desno Pater s bisk. pa-licom. U zraku dræi s. Maria desno Isusapred njom KleËi kraljica Elisabeta (?)okolo angjeli.

S. Lucia, stari kip, srednje djelo, pribo-deno platno i krpano, na toj slikarii imaπto kakvi 21 komada razni aldovanistvarih objeπeni.

Veliki oltar liep sa stupima od zelenogmramora i 4 liepa kipa od bielog kamena.Ovo je najstaria crkva u Zadru.

Napomena: kipovi sv. Krπevana, sv. ©imuna,sv. Zoila i sv. Stoπije na glavnom oltaru, 1717.-1728., Alvise Tagliapietra. Dimenzije: sv.


5114. PriËest sv. Benedikta, Franjo Salghetti Drioli


52


Krπevan v. 175 cm, sv. ©imun v.186 cm , sv.Zoila v. 173 cm i sv. Stoπije v. 176 cm. Oltar supodigli mletaËki oltaristi Giorlamo Garzottisa sinovima Baldassareom i Francescomizmeu 1672. i 1701. godine.Literatura: R. TomiÊ, Barokni oltari i skulp-tura u Dalmaciji, Zagreb, 1995:125-127.

Crkva s. Stoπie ili velika crkva (ilduomo) u Zadru

1vi oltar na lievoj strani od vratah.Jedan Pater s plamenom na glavi odreda Doimikanah, od drva dobroizrezat. Sti Vincenzo Fereri

2i oltar sav od kamena i dobro djelo. Usriedi sjedi S. Maria i dræi mrtvog Isusa,desno Moses, lievo pustinjak s knjigom,svi su maleni. Pred time 4 Evangelistido 41/2 nogu visoki, gori 5 mali angjeli,na vrhu Bog otac i angj. glava, desno odnjega kriæ, lievo golub. 10 stupi od crl-jeno i sivastog mramora 4 visoki, sastrane oltara 4 mali svetci vjera, ufanje,ljubav.

Napomena: oltar Presvetog sakramenta,podignut 1719. godine, Antonio Viviani.Reljef Nade, visina 53,5 cm, reljef sv. Stoπijevisina 52,5 cm, reljefni prikaz Agnus Dei visi-na 63x95 cm, kipovi evanelista Ivana, Luke,Mateja i Marka, visina 173 cm, reljef Mojsija,visina 59 cm, reljef proroka Ilije, visina 60 cm,Pietà, visina 55 cm, mramor.Literatura: I. Petricioli, Katedrala Sv. StoπijeZadar, Zadar, 1985.R. TomiÊ, Barokni oltari i skulptura u Dal-maciji, Zagreb, 1995:204.R. TomiÊ, Kiparstvo II, Zadar, 2008:133-137.

Koruπ a 34 stlicah, nad svakimnaslokom za ledjama po jedno pozlat-jeno poprsje od svetacah. Stara i vrloliepa rezaria.

Napomena: korska sjedala, drvena, rezbare-na, izradio mletaËki drvorezbar Matej Mo-ronzon 1418. - 1450. Sjedala u sjevernombrodu i na prvim sjedalima sjevernog krila

oslikana su na pozadini, a djelo su slikaraIvana pok. Petra iz Milana.Literatura: I. Petricioli, Katedrala Sv. StoπijeZadar, Zadar, 1985:32.

Slikaria nije nad stupami sa 30 angjeli-ma, svaki ima vrpcu s napisom, podsrednjim je purgatorium. Djelo je sred-nje na platnu, i na zid stavljeno.

3 tji oltar. 1va slikaria dobro djelo. S.Ziola dræi mrtvog Krπevana, gori angjels palmom i dvie angj. glave.

U kapeli S. Maria od zaËestja na vel.oltaru: liepa slika s. Nikole na lievo, adesno s. Andria za njima dræi malo viπes. Maria na lievo Isusa, nad njim angj.glave. Dolje u sriedi dræi angjel mitu s.Nikole.

Napomena: oltarna pala Bogorodica s djete-tom, sv. Andrijom i sv. Nikolom, ulje na plat-nu, 195 x 106 cm, 1750. godina. Slika seprvotno nalazila na glavnom oltaru crkve sv.Andrije apostola, koja je zatvorena 1807.godine, a potom je prenesena u katedralu idanas se nalazi u postavu Stalne izloæbecrkvene umjetnosti u Zadru.Literatura: E. Hilje ∑ R. TomiÊ, UmjetniËkabaπtina Zadarske nadbiskupije ∑ Slikarstvo,Zadar, 2006:315.Ivo Petricioli, Stalna izloæba crkvene umjet-nosti u Zadru, katalog zbirke, Zadar,2004:126.

Od slikaria u crkvi s. Stoπie piπeSalghetti svojom rukom na sledeÊojstrani. Od Duomo alcune Carpazi bellisieme prima questi dei restauratorinella Capella di S. Anastasia, ove puraun magnifico Padoarino. Al altar dell’anime del puurgatorio un Palma il gio-vane. E all’ altar maggiore un grandoveneziano di qualche merito. In umastanza nel Campanile barbarmente avergognosamente negletto un magnifico quadro probablimente di’Palma ilvecchio nella sua miglior epoca repre-sentante tre Sante.


5315. Sv. ZoiloizvlaËi tijelo sv. Krπevana izmora kodGrada,GiuseppeAngeli


54


U zvoniku kod arkiva slikaria S. Agnes sjanjetom kod desne noge, s. Klara nadesno, a lievo S. Apolonia koja na plad-nju zube dræi. Liepa slikaria od Palmestariega.

Napomena: oltarna pala sv. Janja, sv. Ana isv. Apolonija, ulje na platnu, 231 x 140 cm,drugo ili treÊe desetljeÊe 17. stoljeÊa, MatteoIgnoli. Slika je prenesena iz katedrale usakristiju katedrale. (Slika 16.)Literatura: E. Hilje ∑ R. TomiÊ, UmjetniËkabaπtina Zadarske nadbiskupije ∑ Slikarstvo,Zadar, 2006:258-259.

U sakristii dobra copia od Tizianapogubljenje s. Petra Dominikana u jed-noj pustini.U desnoj strane crkve, u kapeli s. Stoπie6 manje slikarie od Carpazzi:a. S. Paval stojeÊib. jedan pustinjakc. S. Petard. S. Barbara dræi desno palmu, znanjom kulae. Sluæbenik kraljice KandaÊe na konju,njega srete na putu s. Pilipf. Sveti Jerolim i jedan sveπÊenik kleËejedan drugom obrnuti i mole se Boguna jednom granatom drvu kod njihpropetje.

Napomena: poliptih za oltar sv. Martina, uljena drvu, s kraja 15. stoljeÊa, VittoreCarpaccio. Prikazani su likovi sv. Petra, sv.Jeronima, sv. Pavla, sv. Stoπije, sv. Martina isv. ©imuna. Poliptih je naruËio kanonikMartin MladoπiÊ. Nalazio se na oltaru sv.Martina u zadarskoj katedrali do obnove ka-tedrale 1780., nakon obnove slike su razdvojene i pojedinaËno objeπene u kapelisv. Stoπije. Smjeπten je u stalnom postavuStalne izloæbe crkvene umjetnosti u Zadru.(Slika 17.)Litaratura: E. Hilje ∑ R. TomiÊ, UmjetniËkabaπtina Zadarske nadbiskupije ∑ Slikarstvo,Zadar, 2006:201-205.I. Petricioli, Stalna izloæba crkvene umjetnos-ti u Zadru, Katalog zbirke, Zadar, 2004:114-115.

Glavna crkva S. Stoπia u Zadru (ilDuomo) i dolazi sa stranom 45, 82, 85

2i oltar od vratah na desnoj strani. Predoltarom od kamena purgatorium dobarmalo izvisit (bas relief) dobro dielo, 4cieli i 2 polustupi od crnog liepog mra-mora, desno æenska πtatua ima jednodiete na prsih, a drugo kod noguh, lievoπtatua od ufanja s sidrom ili lengerom,sa strane 4 ciele i 2 polu lezene odsivkastog bielog mramora.

Napomena: oltar Duπa od Ëistiliπta, kipoviLjubavi i Nade visine 154 cm, oltar jepodignut 1806. godine, Pietro Onigha. Literatura: R. TomiÊ, Barokni

martina juranoviÊ-tonejc putne bilje©ke mijata ...putne_biljeske_5x 12/29/10 11:41 am page 2...

Documents