7/21/2019 Materijali Seminarski Rad

1/4

Permanentne dipolne veze, promjenjive dipolne veze i mjeovite veze.

- Permanentne dipolne veze:- Van Der Waalsova veza- Vodikova veza- Promjenjive dipolne veze:- Inducirane dipolne veze- Disperzirane(Londonove veze

Permanentnu dipolnu vezu prikazujem na primjeru vodikove veze:

Vodikova veza javlja se izme!u molekula u kojim su vodikovi atomi povezani snajja"e elektrone#ativnim atomima,to jest atomima $uora, kisika i duika.

% molekuli vode podru"je vodikova atoma ima centar pozitivno# na&oja, apodru"je kisikovo# atoma centar ne#ativno# na&oja (slika a. % vodikovoj veziizme!u molekula vode ne#ativno na&ijeni dio molekule privla"i elektrostatskimsilama pozitivni dio na&ijeni dio dru#e molekule(slika &. 'ristali u kojima su atomiili molekule povezani samo sla&im van der Waalsovim vezama imaju nisko talite,

jer je potre&na mala toplinska ener#ija da svlada tu vezu(Vodikova veza je ja"a od

van der Waalsove.

'ristalna struktura je pravilan trodimenzionalan model rasporeda atoma uprostoru.

Prostorna reetka je sustav to"aka koje predstavljaju mjesta s identi"nomokolinom u istom smjeru u kristalu.

edini"na )elija je najmanji mo#u)i dio prostorne reetke koji, ponavljan u tridimenzije, daje cijelu reetku. edini"na )elija kristalne strukture sadr*i najmanjimo#u)i &roj strukturni+ jedinica (atoma, iona ili molekula.

nizotrpija je pojava kada su svojstva kristala odre!ene tvari razli"ita u razli"itimsmjerovima, a izotropija kad su svojstva ista u svim smjerovima.

7/21/2019 Materijali Seminarski Rad

2/4

truktura je amorna ako tvari nemaju kristali"ni o&lik, amorne su npr. teku)ine,staklo i djelomi"no polimeri, amorni materijali su prozirni(staklo.

Puzanje materijala je spora deormacija materijala nastala uslijed djelovanjadu#otrajno# konstantno# optere)enja na visokim temperaturama. Puzanje

nastupa u podru"ju ve)em od (/.012tal z&o# to#a puzanje kod polimera nastupave) na so&noj temperaturi a za "elike iznad 3//45.

Proces puzanja podjeljen je u 0 stadija.

Prvi stadij naziva se P67829I 2DI P%9 i tu krivulja ne po"inje iz is+oditadija#rama, &udu)i da je deormacija nastala isto# "asa kad je ispitni uzorakoptere)en. Prvi stadij karakterizira u po"etku pove)ana i promjenjiva &rzinapuzanja.

Dru#i stadij se naziva 2DI '6929298 ;

7/21/2019 Materijali Seminarski Rad

3/4

lika d-s+ematski prikaz prijelomne povrine kao posljedice umora materijala

Prijelomna povrina sastoji se od za#la!eno# svjetlo# dijela s &razdamanapredovanja pukotine. ;razde podsje)aju na #odove drveta. 2aj dio prijelomnepovrine nastajao je dulje vremena, pa se nazvia P6D 2.

Dru#i dio prijelomne povrine (P6D

7/21/2019 Materijali Seminarski Rad

4/4

9ajve)e dinami"ko(promjenjivo naprezanje koje epruvete izdr*e &ez pojaveloma, nakon prakti"ki &eskona"no# &roja ciklusa(predo"eno #rani"nim &rojemciklusa, naziva se dinami"ka izdr*ljivost i ozna"ava se sa