Strukovna kola GospiRedovno obrazovanje-medicinska sestra/ tehniarkolska godina 2009/2010

ZAVRNI RADPedijatrijska njega

Prirodna i umjetna prehrana i dohrana zdrave djece

Mentorica: Uenica:Bacc.med.techn: Rua Uremovi Ana-Marija Vukeli

Gospi, svibanj 2010. SADRAJ 1. UVOD.....2

2. GRAA DOJKE.........................................................................................................3

3. POVIJEST PRIRODNE PREHRANE........................................................................4

3.1. Majino mlijeko najbolja je hrana za dojene...................................................... 6

3.2. Vrijednost majina mlijeka..................................................................................6

3.3. Dokazani povoljni uinci dojenja na zdravlje djeteta..........................................7

4. PROGRAM RADA S TRUDNICAMA......................................................................9

4.1. Porod i prvi podoj................................................................................................10

4.2. Tehnika dojenja....................................................................................................11

4.3. Poloaji pri dojenju...............................................................................................12

4.4. Tekoe kod dojenja.............................................................................................13

5. ULOGA PEDIJATRIJSKOG SAVJETOVALITA U PROMIDBI DOJENJA.......13

6. UMJETNA PREHRANA I DOHRAN........................................................................14

7. ETIKA I MORA..............................................................................................17

LITERATURA.18

1. UVOD:Prehranu novoroeneta i dojeneta dijelimo na prirodnu i umjetnu. Stanje prijelaza jedne u drugu ili kompromisom izmeu njih zovemo mijeanom prehranom. Umjetnom prehranom zovemo samo onu prehranu koja je nastupila u ono vrijeme kada je oekivati da dijete dobiva majino mlijeko. To je vano pogotovo za prvih 6 mjeseci djetetova ivota . Dohrana nije umjetna prehrana,ve je to oblik prehrane kad dijete uz mlijeko (majino ili kravlje) uzima i drugu hranu(voe,povre, meso i drugo)

BOLNICA:Bolnica je zdravstvena ustanova koja preko stacionara i uz pomo polikliniko-konzilijarne djelatnosti provodi zdravstvenu zatitu , koja obuhvaa dijagnostiku ,lijeenje i zdravstvenu njegu bolesnika.Bolnica je zdravstvena ustanova sa viestrukim zadatcima:1) Ispitivanje i utvrivanje oboljenja i zdravstvena stanja2) Provodi lijeenje pomou raznih zahvata i postupaka3) Provodi rehabilitaciju4) Osigurava konzultacije bolesnika s primarnom zdravstvenom zatitom i specijalistima5) Zatiuje i unapreuje zdravlje6) Obrazuje kadrove 7) Bavi se nauno istraivakim radom

OPA BOLNICA GOSPI:Praksu sam obavljala na pedijatrijskom odjelu u opoj bolnici Gospi koja je sagraena 1858.godine i sluila je za izolaciju zaraznih bolesti. Od 1895.godine o bolesnicima su brinule sestre-redovnice. Godine 1953.izgorjela je zgrada bolnice, te je ponovno obnovljena 1956 godine.

2. GRAA DOJKEDojka (mamma) je parni organ,smjetena je s lijeve i desne strane prsiju,graena od velike koliine ljezdanog tkiva mlijenih lijezda,te od masnog tkiva i veziva .Prsna bradavica ili mammilla, taj dio dojke je tamnije pigmentiran i koji put obrastao s nekoliko manjih dlaica, a slui za dojenje djeteta.Ukupno u dojici ima 20 - 25 pojedinanih lijezda. Iz njih se neposredno pred porod izluuje tekuina zvana kolostrum, a 2 3 dana nakon poroda zapoinje i sekrecija majinog, odnosno eninog mlijeka.Dojku opskrbljuju krvlju ogranci:-A. thoracicae internae-AA. Intercostales-A. axillarisNajvie limfe odvode limfne ile u lijezde pazune regije, ali i u pleuralne, medijastinalne, te dijafragmalne limfne lijezde. Inervaciju ine niti koje dolaze uz krvne ile.

GRAA DOJKE

3. POVIJEST PRIRODNE PREHRANE :Koliko daleko see povijest medicine toliko je poznato da je majino mlijeko oduvijek smatrano najboljom hranom za dojene.Majino mlijeko bilo je stoljeima jedina i glavna hrana za dojene. Poznat je obiaj da su se unajmljivale dojilje sa sela u bogate kue. Iz tih vremena ostao je pojam majka po mlijeku .Pojavom mlijenih preparata, promjenom naina ivota , trkom za standardom,dolo je do sve veeg opadanja dojenja.Vrlo niska stopa dojenja ve je i prije rata smjestila Hrvatsku meu zemlje s najniom stopom dojenja. Prije dvadesetak godina kod nas je ruralno stanovnitvo mnogo vie dojilo nego urbano.Nai znanstvenici djelatnici, pogotovo pedijatri, i ranije su upozoravali na rastui problem sve veeg broja dojenadi odvojene od majinih grudi, te pokretali inicijative za promicanje dojenja.

DA BI SE DIJETE DOBRORAZVIJALO, TREBA PRIMITIDOVOLJNU KOLIINU HRANE.ZA NJEGA JE, BEZ IKAKVESUMNJE NAJBOLJE MAJINO MLIJEKO

3.3. MAJINO MLIJEKO NAJBOLJA JE HRANA ZA DOJENE Majino mlijeko je vie od hrane To je imunoloki aktivna tvarDojenje je poseban psihofiziki stimulans za majku i dijete. U praksi je uobiajeno da se sastav majina mlijeka usporeuje s mlijekom drugih sisavaca, posebno krave.U svijetlu novijih znanstvenih spoznaja, prednost majina mlijeka u prehrani dojenadi mogle bi se svesti na etiri glavna razloga .Kao prvo, majino mlijeko osigurava uravnoteen odnos hranjivih tvari za optimalan rast i razvoj. Ono zatim ima jedinstvenu osobinu da zatiuje od infekcija i smanjuje rizik od razvoja alergije.Zrelo enino mlijeko i njegov bioloki prethodnik kolustrum osiguravaju uspjenu adaptaciju na samostalan ivot.Tijelo ene, posebno njezina dojka i psiha , priprema se tijekom trudnoe na stvaranje mlijeka, jednako kao to je novoroene odmah nakon roenja spremno prihvatiti prsa. Dnevno se prosjeno lui oko 30 ml. kolostruma koji u tijeku 3 14 dana prelazi u zrelo mlijeko. Jedina slinost enskog mlijeka i kravljeg mlijeka nalazi se u sadraju vode i donekle laktoze, sve ostalo je razliito.

3.2. Vrijednost majina mlijeka nutritivni aspekt - kemijski sastav idealno prilagoen rastu, razvoju i nezrelosti dojenakog organizma. imunoloki aspekt - u irem smislu zatitni uinak od zaraznih,upalnih i imunolokih bolesti i poremeaja. psihosocijalni aspekt - izuzetni psihofiziki doivljaj s pozitivnim uinkom na psihiku stabilnost i majke i djeteta. praktiki aspekt - dostupno, idealne temperature, gotovo sterilno ekonomski aspekt besplatno

3.3. Dokazani povoljni uinci dojenja na zdravlje djeteta

manji rizik od smrti uslijed NEC-a i SIDS-a manji pobol od infekcija mokranog, probavnog, i dinog sustava manja incidencija atopijskih bolest, ekcema i astme manji rizik za pojavu autoimune bolesti, npr. eerne bolesti stimulativni uinak na razvoj vlastitog imunolokog sustava vea inteligencija

Vitamini, minerali i oligoelementi idealno su izbalansirani u majinu mlijeku i mogu potpuno zadovoljiti potrebe novoreeneta i dojeneta.Koncentracija vitamina K osobito je visoka u kolustrumu i prijelaznom mlijeku u poredbi sa zrelim mlijekom.Ako se novoroenetu uskrati kolostrum, postoji realni rizik od razvoja hemorake bolesti novoroeneta, ali to se moe efikasno sprijeiti davanjem vitamina K odmah poslije poroda.Majino mlijeko osigurava dovoljne koliine vitamina E. neki i danas smatraju da je koncentracija vitamina D nedovoljna ako je dijete iskljuivo na prsima, no treba istaknuti da su koe i sunce, a ne enino mlijeko samo po sebi, onaj izvor koji osigurava potrebne koliine vitamina D. zbog toga je objektivno rizina grupa samo ona dojenad koja je potpuno pokrivena i nije izloena dnevnom suncu.

PROFILAKSA VITAMINA DProvodi se svakodnevnim davanjem vitamina D u obliku kapi od 800 do 1000 jedinica. U veine djece poinje profilaksa ve u drugom tjednu ivota. U nedonoadi vitamin D daje se odmah nakon poroda. Ako su djeca distrofina i zaostaju u razvoju, treba dati manje koliine. Intramuskularno se daje u udarnim dozama 150 000- 300 000 i samo u djece koja ga ne mogu iskoristiti kroz probavni trakt. Obino se daje 2- 3 puta u razmacima od 3 do 4 tjedna.

FIZIOLOGIJA LAKTACIJELaktacija je sposobnost dojke da izluuje mlijeko. Sekrecija mlijeka kontrolira se u prvom redu razinom prolaktina, hormona koji se izluuje iz prednjeg renja hipofize. Poticaj pak za sekreciju prolaktina jest sisanje.Ako se dijete ne stavlja na prsa i u fazi kada postoji kriza u izluivanju mlijeka onda je to samo dodatni faktor kojim se jo vie zaustavlja mlijeko. Vanu ulogu u fiziologiji laktacije ima i hormon oksitocin koji se izluuje iz stranjeg renja hipofize. On utjee na kontrakciju glatke muskulature u stjenci alveolarnih duktusa dojke. Pri tome sudjeluju i drugi mehanizmi koji svi zajedno ine refleks laktacije. Vaan preduvjet za stvaranje mlijeka jest i dobra prehrana.

Estrogeni- stimuliraju rast kanalia dojke.Progesteron- stimulira rast renjia i alveola, tako da alveolarne stanice mogu poeti sa sekrecijom.Prolaktin- je hormon koji nakon poroda dovodi do luenja mlijeka.Prolaktin stimulira sintezu veih koliina masti, laktoze i kazeina u ljezdanim stanicama.Oksitocin- je veoma vaan u procesu laktacije, jer djeluje na istiskivanje mlijeka iz alveola u duktuse kako bi dojeje moglo dobiti mlijeko sisanjem.

4. PROGRAM RADA S TRUDNICAMA

Program obuhvaa trudnou i prvih 7 dana babinja. Tu zadau tijekom cijele trudnoe, glede dojenja imaju savjetovalita za trudnice.

U programu sudjeluju lijenici ginekolozi kao i srednji medicinski kadar.

1. TRUDNOA:- Upute o vanosti majina mlijeka- Upute o pravilnoj prehrani tijekom trudnoe- Ope higijenske mjere i priprema dojke za dojenje- Priprema za porod

2. RODILITE:- Osim ginekologa i srednjeg osoblja potrebna je suradnja s neonatolozima koji preuzimaju glavnu rije u obrazovanju prvih 6 dana babinja- Razviti princip Rooming in , a podoje na zahtjev djeteta- Individualni rad s rodiljama, posebice u vrijeme poroda- Obuiti majke kako dojiti i kako zadrati laktaciju ako dijete i nije uz majku- Pomoi svakoj majci u prvom dojenju sto je mogue ranijeTreba istaknuti da je u realizaciji itavog programa veoma vana uloga i podrka obitelji.

21.Srpnja 2008GOSPIKO RODILITE PRIJATELJ DJECE: Postignue i kontinuirani rad u promicanju dojenja i podrci majkama i bebama u rodilitu u Gospiu, potvreno i slubenim priznanjem UNICEF-a i Svjetske zdravstvene organizacije.Time se je gospiko rodilite prikljuilo rastuoj svjetskoj obitelji Rodilita - prijatelja djece koja trenutano broji vie od 20.000 lanova. UNICEF i Svjetska zdravstvena organizacija su 1991. godine pokrenuli inicijativu Rodilita prijatelji djece s ciljem poticanja rodilita irom svijeta na promociju i podrku pri dojenju, a u Hrvatskoj se inicijativa ponovo pokrenula krajem 2006. godine. Rodilite u Gospiu je u ovom trenutku esto rodilite u Hrvatskoj koje je zadovoljilo kriterije ove globalne inicijative i tako zasluilo prestian naslov Rodilite prijatelj djece. Sredstva za provoenje ovog programa u Hrvatskoj osigurali su hrvatske tvrtke i graani te sama rodilita uz potporu Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi.

4.1. Porod i prvi podojAko stanje majke i djeteta doputa novoroene se ve u raaonici stavlja na prsa, na nekoliko minuta.Majka je po porodu umorna,iscrpljena,ali svaka majka eli i moe zagrliti ,poljubiti i podojiti svoje novoroene,a svako novoroene zna i eli sisati,pa ej najbolje da to radi na prsima svoje majke.Dojenje je prirodan proces,ali majka esto mora nauiti uspjeno dojiti svoje dijete.Podoje ne smijemo vremenski ograniiti nego dojiti po elji novoroeneta. Dojene treba hraniti i nou dok to zahtjeva.Zdravstveni radnici-medicinske sestre i lijenici prenose znanje i informacije te praktino naue majku vjetini dojenja.

Po preporuci SZO / UNICEF-a, u rodilitima treba provoditi program Deset koraka prema uspjenom dojenju .

1.Imati ispisana pravila o dojenju kojima se rutinski koristi cjelokupno zdravstveno osoblje.2.Poduiti sve zdravstveno osoblje vjetinama potrebnim za primjenu tih pravila.3.Informirati trudnice o dobrobitima dojenja i kako se doji4.Pomoi majkama da pomu dojiti unutra pola sata po roenju djeteta.5.Pokazati majkama kako se doji i kako sauvaju izluivanje mlijeka ak i ako su odvojenje od svoje djece.6.Ne davati novoroenadi nikakvu drugu hranu ili pie ve samo majino mlijeko , osim ako to nije medicinski uvjetovano.7.Prakticirati rooming in 8. Poticati majke da doje na traenja novoroeneta.9.Ne davati nikakve umjetne dudice djeci koja se doje.10.Poticati osnivanje grupa za podrku dojenja i uputiti majke na njih pri izlasku iz rodilita,odnosno bolnice.

4.2. Tehnika dojenja

Prvih mjesec dana dijete samo rasporedi uestalost svojih obroka, pa se stavlja na prsa svakih 3-4 sata.Prije dojenja majka dijete treba premotati i oprati ruke sapunom a bradavice mlakom vodom i gazom. Dobro je da postoji ugodan miran kutak bez negativnih utjecaja okoline u kojem majka moe staviti dijete na prsa.Dojiti moe u sjedeem ,polusjedeem i leeem poloaju.Dijete se postavlja na prsa tako da moe ustima obuhvatiti to vei dio dojke iza bradavice, pa mu je kod hranjenja bradica utisnuta u dojku, donja usna izvrnuta,pa vidljivim pokretima sisa i guta,to majka moe osjeati. Ne treba ga zadravati na dojci due od 20 min. , jer u prvih 5 minuta posie vei dio obroka. Prvih dana daju se na podoj obadvije dojke, a poslije za jedan obrok jedna,a za drugi obrok druga dojka.Poslije dojenja obvezno je dijete drati u uspravnom poloaju dok ne podrigne.Podrigivanjem se izbacuje koliina zraka iz eludca, ime se opet spreava stvaranje aerogenih kolika.

Ako dojene nije u pravilnom poloaju nee pravilno sisati, a majka e imati bolne i povrijeen bradavice.Kad dojene prinosimo prsima,moramo nastojati da donjom eljusti to vie zahvati ispod same bradavice. Dijete instiktivno otvara usta kad mu usne dodirnu bradavicu. Ako je poloaj pravilan,moemo vidjeti kako se sa svakim usisajem pomie vilica,pa ak ponekad i uvueni obrazi mogu znaiti da dijete treba jae privui na prsa. Dojenetu treba dojenje a ne sisanje bradavica.

4.3. Poloaji pri dojenju

DIJETE JE PRAVILNO PRIHVATILO DOJKU PRI SISANJU

4.4. Tekoe kod dojenja

Kad je refleks oputanja mlijeka inhibiran, dijete gotovo ne dobiva mlijeko , pa i ako se doji pravilno.U toj situaciji dijete odbija dojku i ljutito plae.Potekoe mogu biti sa strane majke i sa strane djeteta.

SMETNJE I POTEKOE SA STRANE MAJKE:1.Zakanjelo naviranje mlijeka2.Malformacija bradavica3.Ragade4.Mastitis5. Hipogalaktemija

SMETNJE I POTEKOE SA STRANE DJETETA:1.Razne malformacije gornjih dijelova probavnog i dinog sustava2.Atrezija choana3.Neuropati

KONTRAINDIKACIJE ZA DOJENJE1.Mogu biti i teke dugotrajne iscrpljujue bolesti majke, te teke akutne infektivne bolesti.2.Teke kahektizirajue bolesti majke, prvenstveno kronine dekompenzirane bolesti srca ,bubrega, jetre,maligni tumori i teke duevne bolesti i psihotina stanja.

5. ULOGA PEDIJATRIJSKOG SAVJETOVALITA U PROMIDBI DOJENJA

S obzirom na saznanje da veina majki prestane dojiti nakon prvog mjeseca starosti bebe , velika je uloga u promicanju dojenja na pedijatrijskom timu.Obino se pedijatrijski tim susree s novom bebom tek s mjesec dana starosti djeteta, kad je ve kod 40 % djece u toj dobi dojenje nepovratno izgubljeno. Te stoga smatraju da treba savjetovati majkama da to ranije pomu posjeivati savjetovalita. U savjetovalitima sestre provode kontrolna vaganja i pokusna dojenja. Takoer se savjetuje o pravilnoj prehrani doilje. U prehrani moraju biti zastupljeni meso, mlijeko jaja , voe i povre.A alkohol,crnu kavu i puenje treba izbjegavati, kao i jako slana i zainjena jela. Uz takvu edukaciju i potporu svaka ce smirena majka biti zadvoljna doilja, a novoroene zdrava, smirena i napredna beba.

Patronana sestra u zatiti dojenjaPatronana sestra jedina je osoba koja dolazi trudnici u njen stan,gdje ona obitava.Ui majku i savjetuje o vanosti i potrebi dojenja,tehnici dojenja, poloaju pri hranjenju , prehrani rodilje itd.Znanje i pravovremena informiranost na prvom su mjestu ,uz podrku obitelji i kontinuiranu skrb patronane sestre.Ako svaka majka eli za svoju bebu sve najbolje onda treba krenuti od stavke:

ZDRAVO I SRETNO DIJETE -TO JE DOJENO DIJETE

6. UMJETNA PREHRANA I DOHRANAAko se dijete umjesto majinim mlijekom hrani na bilo koji drugi nain, onda to predstavlja umjetnu ishranu.Za umjetnu ishranu prvenstveno se upotrebljava kravlje mlijeko. Vrlo rijetko treba ve u prvom tjednu ivota prijei na umjetnu ishranu. U posljednje dvije decnecije razraeni su osnovni principi umjetne ishrane, a moderna prehrambena industrija izrauje niz artikala za prehranu dojenadi. Zbog toga je umjetna ishrana u prosvjeenoj i naprednoj sredini postala dobra zamjena za prirodnu ishranu.Naprotiv , u nepovoljnim higijenskim prilikama i uz neprosvijeene roditelje umjetna ishrana jo uvijek predstavlja opasnost i ne moe u potpunosti nadomjestiti sve prednosti ishrane na majinim prsima.

Tehnika umjetne ishraneSasvim je razumljivo da je umjetno ishranjivanje mnogo kompliciranije od prirodnog. Put kravljeg mlijeka uvijek je mnogo dui te treba sprovesti niz higijenskih mjera da se osigura njegova bakterioloka besprijekornost.Pripremanje kravljeg mlijeka za dojenaku hranu je sloenije i zahtijeva odreeni higijenski i struni standard. Za pripremanje u kui potrebno je posue ,koje treba biti namijenjeno iskljuivo za tu svrhu. Poslije uporabe posue treba oprati u vreloj vodi te potpuno osuiti uvijek istom i izglaanom pamunom krpom.U odravanju istoe posebnu panju treba posvetiti boici i sisaljki. Za ishranu dojeneta preporuuju se graduirane boice od providnog stakla i sisaljke izraene od gume. Posebno treba paziti da s ene dira rukama onaj dio sisaljke koji dijete stavlja u usta.Kada se dijete hrani na boicu , dojene treba smjestiti u poloaj kao da se hrani na prsima . Osoba koja hrani dijete treba sjediti. Boicu treba drati u kosom poloaju tako da je grlo boice uvijek ispunjeno mlijekom, jer u protivnom dijete guta zrak.Treba paziti da mlijeko ne ide prenaglo iz boice, da mu sisaljka nije stavljena predaleko u usta i da li uope pije. Kada dijete pravilno pije , u boici se stvaraju mjehurii pri svakom gutanju. Nakon hranjenja dijete treba zadrati na rukama u povienom poloaju da podrigne. Potom ga moemo staviti u krevet.

7. ETIKA I MORALEtika je fizioloka disciplina koja ispituje podrijetlo , motive, norme i svrhu moralnog djelovanja i prosuivanja.Moral je skup pravila nekog drutva i drutvene klase o sadraju i nainu meusobnih odnosa ljudi i ljudskih zajednica. Izvori medicinskog etosa jesu:Humanost tj. Ljubav prema ovjeku i pravednost. Djelovanje zdravstvenih djelatnika poiva na dva stupa:Prirodno: znanstvenoj spoznaji i na etosu humanosti. Bolesnik ne treba traiti samilost, on ima pravo da mu se pomogne pa zdravstveni djelatnik ne treba imati na umu samo interese svojih pacijenata nego i interese narodnog zdravlja.Takva je medicina drutveno i politiko dostignue. Medicinska etika je znanstvena disciplina koja se razvila koristei filozofske osnove , a orijentirana je na opis i traenje rjeenja brojnih profesionalnih dilema zdravstvenog djelatnika- etika dilema.

MEUNARODNI KODEKS ETIKE MEDICINSKIH SESTARAMedicinske sestre su oboljelom ovjeku pomo,odgovorne su za stvaranje takve fizike , psihike i socijalne okoline koja pospjeuje njegovo ozdravljenje, te se poukom i primjerom upozoravaju na vanost koju ima sprjeavanje bolesti. Zdravstvenu pomo daju pojedincu, obitelji i zajednici i pri tom surauju sa drugim profilima zdravstvenih radnika. Pomo ljudima je osnovni zadatak medicinskih sestara i smisao njihovog poziva.Potreba sestrinske slube je sveopa. Rad sestara se temelji na potrebama ovjeka , zato ga ne smijemo ograniiti na nacionalnost, rasu ili vjeru, na boju koe , politiku opredjeljenost ili poloaj. Temeljno naelo kodeksa je , da sestra vjeruje u slobodu ovjeanstva i odravanje ovjekova ivota. Vano je da su sve sestre svjesne principa, principa crvenog kria, njihovih prava i dunosti primljenih na enevskom dogovoru 1949 godine. Meunarodni kodeks ne moe do pojedinosti obuhvatiti sve aktivnosti i odnose medicinskih sestara, jer je jedno i drugo ponekad zavisno od uvjerenja i nazora. Osnovni zadatak medicinskih sestra je trostruk:-Odravati ivot, - Olakati patnje i pospjeivati zdravlje.Na kraju etevero godinjeg kolovanja shvaam da sam odabrala zanimanje koje e od mene traiti mnogo, ponekad moda i moje rtvovanje, ali zar to nije prava dunost medicinske sestre.Kao zdravstveni djelatnik ponosit u se uniformom koju nosim,te isto tako sva ona ljepota i ponos uniforme neka bude odraz moje marljivosti i rada.

LITERATURA

Za pisanje zavrnog rada koristila sam:1) Udbenik Pedijatrija sa zdravstvenom njegom djeteta : Ivan Mali , Ruica Ili2) Udbenik za kole za medicinske sestre : T. Pitamic3) Unicef Prirunik za zdravstvene djelatnike4) Zdravstvena njega Skripta : Viktor Keler

20