1. Uvod – općenito o tehničkom pregledu i njegovoj svrsi

Obavezan tehnički pregled vozila obavlja se svakih 12 mjeseci i predstavlja preduslov za registrovanje i obavezno osiguranje vozila. Iako za dugogodišnje vozače redoviti tehnički pregled vozila predstavlja rutinski zadatak, novopečenim vlasnicima vozila odnosno vozačima to često predstavlja nepoznanicu. Ovim maturskim radom ćemo pojasniti i rasvijetliti pojam tehničkog pregleda i registracije vozila.

Tehnički pregled vozila je djelatnost od općeg društvenog interesa gledajući iz aspekta sigurnosti prometa na cestama, te ne manje važno - ekologije. Naravno, glavni cilj provedbe kontrole tehničke ispravnosti vozila je smanjenje udjela tehnički neispravnih vozila u prometu na cestama, kao jednoga od tri razloga sigurnosti prometa (vozač-vozilo-cesta), te posljedično povećanje opće sigurnosti prometa na cestama. Obavezan je za sva motorna i priključna vozila, što je regulirano odredbama Zakona o sigurnosti saobraćaja na cestama.

Na tehničkom pregledu provjeravaju se svi uređaji koji su serijski ugrađeni u vozilo, bez bitnog rastavljanja dijelova vozila. Na primjer, ako na kontrolnoj ploči svijetli indikator upozorenja koji se odnosi na zračni jastuk, kontrolor tehničke ispravnosti vozila neće provjeravati postojanje istog, niti će rastavljeni pomenuti sklop, nego će vozilo proglasiti tehnički neispravnim.

Dakle, svako vozilo koje sudjeluje u saobraćaju na cestama mora biti tehnički ispravno, drugim riječima mora zadovoljiti na tehničkom pregledu, a da bi vozilo pristupilo tehničkom pregledu mora biti čisto i uredno, te nesmije biti bitnije oštećeno.

Ono što bi svaki vlasnik vozila, odnosno vozač trebao obaviti prije odlaska na redovni tehnički pregled vozila je dnevni preventivni tehnički pregled tj. pregled onih dijelova vozila koji su ključni za sigurno sudjelovanje vozila u prometu na cestama.

Nakon što se uvjerimo vlastitom procjenom da bi svi ti sklopovi i uređaji trebali funkcionisati onako kako je to proizvođač osmislio i definirao, uvelike povećavamo šanse za prolaz na tehničkom pregledu i izbjegavamo bespotrebno gubljenje vremena za dolaske na ponovljeni pregled. Postupak koji nam ne bi trebao oduzeti više od pet minuta posla može nam olakšati daljnje radnje, a da ne spominjemo činjenicu da je svaki vozač po zakonu dužan iste te radnje obaviti prije svakog uključivanja u promet sa svojim vozilom.

2

2. Nastanak i razvoj stanica za tehnički pregled vozila

Primjenom novih standarda u oblasti rada stanica za tehnički pregled vozila u Bosni i Hercegovini, te zbog povećanja opsega i kompleksnost poslovanja stanica za tehnički pregled vozila, javila se potreba za pogodnijim organizacijskim rješenjima od onih koje su mogle pružiti klasična i neoklasična teorija organizacije, tako da se izradio program koji se odnosi na savremene metode organizacije i upravljanja u stanicama za tehnički pregled kao faktor jačanja sigurnosti prometa.

Zavisno o složenosti, načinu organizacije i okruženju preduzeća koje se bavi tehničkim pregledima vozila, mogu se formirati različite funkcije. Pri tome se svaka od funkcija dalje organizira u podfunkcije, grupe, itd., do mikropodjele poslova, uz važnost međusobnih veza među funkcijama, kao i podjelu poslovnog sistema na:

tehničku funkciju (veza sa nadležnim ministarstvom, veza sa stručnom institucijom) finansijsku funkciju (finansiranje i računovodstvo) kadrovsku funkciju (osiguranje i obuka osoblja, pravni poslovi, poslovi sigurnosti,

veza sa tehnološkim procesom u samom radu stanice za tehnički pregled vozila) specijalnu funkcije (marketing i dr.)

2.1. Nastanak stanica za tehnički pregled vozila

Automobil je već od prvih dana nastanka brzo osvojio svijet. Proizvodnja je veoma brzo rasla. Prva montažna traka za proizvodnju automobila nastala je 1913. god. - pronalazak Henrya Forda. Model T, koji je proglašen automobilom stoljeća, od 1908. do 1927. godine proizveden je ukupno u 15 miliona primjeraka. Ovako “veliki” broj automobila u prometu vremenom je uzrokovao sve veći broj prometnih nesreća, koje su nastajale i zbog same neispravnosti automobila.

Ideja da se samo tehnički ispravna vozila puštaju u promet vezuje se za danskog inženjera Hansa Petera Andersena iz Kopenhagena. On je 13.02.1922. godine patentirao pronalazak koji je nazvao “Uređaj za ispitivanje automobila”, a šest godina kasnije otvorio je prvi test centar. Tako je tehnička ispravnost vozila prvi put provjeravana ispitivanjem njegovih performansi.

3

Slika 1. Prvi ˝test centar˝ za vozila

2.2. Razvoj tehničkog pregleda u Evropi

Dugo vremena poslije Drugog svjetskog rata tehnički pregled vozila kao obavezan vid kontrole tehničke ispravnosti vozila nije obavljan u većini zemalja Evrope. Međutim, nakon direktive Evropske ekonomske zajednice (EEC) koja je donesena 1977. godine (77/143/EEC), većina evropskih zemalja uvodi obavezan tehnički pregled prije puštanja vozila u promet. Kuriozitet predstavlja podatak da je bivša država na ovim prostorima prihvatila preporuke ove direktive i uvedena je obaveza obavljanja tehničkog pregleda vozila jednom godišnje.

Ova direktiva je više puta mijenjana, da bi u cijelosti bila zamijenjena direktivom Evropske unije (EC) 1996. godine (96/96/EC). I ova direktiva je već doživjela niz promjena zbog tehničko-tehnološkog razvoja automobila, ali i opreme koja se koristi na stanicama tehničkog pregleda prilikom ispitivanja tehničke ispravnosti vozila.

U mnogim evropskim zemljama, tehnički pregled vozila vrši se u periodu od dvije i više godina (tri godine za novoproizvedena vozila), a ne svake godine. Djelimično je tome uzrok relativno veliki broj vozila, visok standard (voze se u prosjeku mlađa vozila, vrši se redovno servisiranje i popravak vozila u ovlaštenim radionicama), povećan je broj kontroliranih vozila putem vanrednih tehničkih pregleda, visoka svijest o neophodnosti tehničke ispravnosti, kvalitetnija izrada cesta i sl. Međutim, pojedine članice Evropske unije smatrale su da je ovo neprihvatljivo, naročito za komercijalna vozila, koja godišnje prevaljuju daleko više kilometara nego druga vozila. Tako je na prijedlog Austrije donesena direktiva 2000/30/EC.

4

U osnovi, ovom direktivom se uvodi princip slučajnog uzorka prilikom provjere tehničke ispravnosti komercijalnih vozila koja se kreću zemljama Unije, uvode kriteriji koje moraju ispunjavati vozila s posebnim akcentom na emisiju ispušnih plinova, ograničavač brzine, te uređaj sa ugrađenim dijagnostičkim sistemom (OBD). Uglavnom se kontroliraju ona vozila kod kojih se na osnovu vizualnog pregleda može izvesti zaključak o mogućoj tehničkoj neispravnosti ili ozbiljnijim nedostacima, kako u pogledu ispravnosti vozila, tako i u pogledu emisije buke i povećane emisije ugljenmonoksida (CO) u ispušnim plinovima.

2.3. Osnovne postavke direktive 96/96/EC

Direktivom se na jedinstven način daje preporuka članicama Europske unije o načinu vršenja tehničkog pregleda vozila, kriteriji za ocjenjivanje tehničke ispravnosti vozila, sklopovi, uređaji i dijelovi koje treba kontrolirati, učestalost pregleda, način sačinjenja zapisnika i izvještaja.

Veoma je važno istaći da su uvedene tri ocjene tehničke ispravnosti vozila:

tehnički ispravna vozila – prolaze na tehničkom pregledu; vozila sa nedostacima koji bitno ne umanjuju sigurnost prometa i koje je potrebno

otkloniti u zadatom roku – nije potreban ponovni tehnički pregled; vozila koja zbog tehničke neispravnosti ne mogu biti puštena u promet, obavezan je

popravak i tehnički pregled prije ponovne upotrebe.

Primjena ove direktive u praksi bila je osnovna ideja vodilja kojom se rukovodilo Federalno ministarstvo prometa i komunikacija u nastojanjima da se oblast sigurnosti prometa u Bosni i Hercegovini, odnosno djelatnost i funkcija tehničkog pregleda uredi na način primjeren evropskim zemljama.

5

3. Vrste tehničkih pregleda

Vrste tehničkih pregleda, ko im treba pristupiti i u kojim rokovima:

Tabela 1.: Vrste tehničkih pregleda

TEHNIČKI PREGLEDI

REDOVNITEHNIČKI PREGLED

PREVENTIVNITEHNIČKI PREGLED

VANREDNITEHNIČKI PREGLED

OBAVEZAN ZA: motorna vozila priključna vozila

IZUZECI: radni strojevi

OBAVEZAN ZA: rent a car vozila vozila za osposobljavanje

vozača (auto škole) osim mopeda, motocikala i traktora u vlasništvu kandidata za vozača

taksi vozila autobuse teretna vozila (teretne

automobile i priključna vozila) ako im najveća dopuštena masa prelazi 7.500 kg

IZUZECI: vozila za stanovanje ili

kampiranje vozila za prevoz pčela teretna i priključna

vatrogasna vozila teretna i priključna vozila za

zabavne radnje priključna vozila za traktore

OBAVEZAN ZA: sva vozila nakon popravka

sklopova i uređaja bitnih za sigurnost prometa, a koji su oštećeni u prometnoj nezgodi

sva vozila na kojima je izvršena određena preinaka ili prepravka

sva vozila koja ovlašteni djelatnik policije isključi iz prometa i uputi na izvanredni pregled

3.1. Redovni tehnički pregled - rokovi obavljanja:

nova vozila: 24 mjeseca nakon prvog tehničkog pregleda, a nakon toga svakih 12 mjeseci. Pod novim vozilima podrazumijevaju se vozila koja nisu bila u upotrebi, nisu bila registrirana i ako nisu starija od godine dana,

rabljena vozila: 12 mjeseci nakon svakog pregleda, izuzetak su lake prikolice gdje se tehnički pregled obavlja svake treće godine od prvog

tehničkog pregleda.

Redovni tehnički pregled uključuje provjeru:

-  motora-  uređaja za upravljanje i kočenje-  uređaja za osvjetljavanje i svjetlosnu signalizaciju-  uređaja koji omogućuju normalnu vidljivost-  samonosive karoserije te šasije s kabinom i nadogradnjom-  elemenata ovjesa, osovina i kotača

6

-  buke vozila-  elektro uređaja i instalacija-  mehanizma prijenosa- kontrolnih i signalnih uređaja-  ispušnih plinova (Eko-test)-  uređaja za spajanje vučnog i priključnog vozila-  ostalih uređaja, dijelova i opreme vozila-  registracijskih tablica i oznaka-  plinskih instalacija

3.2. Preventivni tehnički pregled - rokovi obavljanja:

Preventivni tehnički pregledi obavljaju se dnevno (svaki vozač svoje vozilo mora - morao bi - vizualno kontrolirati prije uključenja u cestovni promet) i u propisanim rokovima:

vozila do dvije godine starosti: svakih 12 mjeseci od dana obavljenog redovnog tehničkog pregleda i pregledu kočnica svakih 12 mjeseci;

vozila od dvije do sedam godina starosti: svakih šest mjeseci od dana obavljenog redovnog tehničkog pregleda i pregledu kočnica svakih 12 mjeseci;

vozila starija od sedam godina: svaka tri mjeseca od dana obavljenog redovnog tehničkog pregleda i pregledu kočnica svakih 12 mjeseci;

vozila za prevoz opasnih tvari, svaka dva mjeseca od dana redovnog tehničkog pregleda i pregleda kočnica svakih 12 mjeseci.

Pregled kočnica smije biti obavljen najviše 30 dana prije redovnog tehničkog pregleda. U praksi je uobičajeno da se pregled kočnica obavlja neposredno prije (isti dan) redovnog tehničkog pregleda.

Preventivnim tehničkim pregledom provjerite:- kolo upravljača (vizualno i osjetom) - radna i pomoćna kočnica (osjetom) - ispušni sistem (stanje – slušanjem)- gume (vizualno)- stanje tahografa (uređaj koji osigurava upis vremena vožnje) ili nadzornog uređaja/euro  tahografa (vizualno) - svjetlosni uređaji na vozilu (vizualno) - vjetrobran, retrovizori i druge staklene površine (vizualno) - brisači i perači vjetrobrana (vizualno) - kontrolna signalizacija u kabini vozila (vizualno) - uređaj za spajanje vučnog i priključnog vozila (vizualno) - oprema vozila (stanje i postojanje) i dr.

7

Da li svi kotači mog vozila dobro koče? To ne zna niko dok se kotači ne postave u valjke i izmjeri sila kočenja i izračuna kočni koeficijent. Još važnije od sila kočenja je utvrđivanje da li na istoj osovini kočnice koče podjednako. Ako ne koče to znači da nas vozilo pri svakodnevnom kočenju u prometu zanosi u jednu stranu. U kritičnim trenucima kada kočimo naglo i velikim silama to može biti pogibeljno.

Slika 2. Mjerenje sile kočenja i kočnog koeficijenta

Vizualni pregled je vrlo bitan. Kontrolor s iskustvom može na osnovu debljine, izbrazdanosti i vanjskog ruba diska utvrditi da li su kočni elementi ovog vozila potrošeni.

Slika 3. Mjerenje debljine diska

Redovne i preventivne tehničke preglede možete obaviti u stanicama za redovni tehnički pregled vozila, koje su pravilno razmještene po cijelom teritoriju Republike Bosne i Hercegovine. Pri tome vrijedi pravilo da se tehnički pregled može obaviti u bilo kojoj stanici bez obzira na kojem registracijskom području se nalazite (npr. vozilo iz Sarajeva, ako se stjecajem okolnosti nalazi u Mostaru, može tehnički pregled obaviti u Mostaru - ili bilo gdje drugdje - a ne mora se vraćati u Sarajevo).

8

4. Provjera elemenata na tehničkom pregledu

Tehnički pregled treba provesti na svakom vozilu rukovodeći se pri tome sljedećim načelima:

Tehnički pregled treba uvijek provesti do kraja bez obzira što se već na početku pregleda može utvrditi da je pojedini dio na vozilu neispravan.

Na vozilu treba pregledati sve sklopove i dijelove koji su na vozilu ugrađeni. Prilikom pregleda vozila treba se ponašati nepristrano i u cilju sigurnosti prometa na cestama uočiti sve neispravnosti zbog kojih vozilo treba biti proglašeno tehnički neispravno. Subjektivan dojam treba svesti na što je moguće manju mjeru.

Sve ugrađene dijelove treba uspoređivati s propisima koji se odnose na te dijelove, a ako je vozilo opremljeno dodatnim dijelovima koji zakonski nisu obavezni postojati na predmetnom vozilu treba se rukovoditi načelom da svi ugrađeni dijelovi i oprema vozila (obavezna i neobavezna), ako su ugrađeni na vozilu, onda moraju biti u ispravnom stanju.

Tehnički pregled se obavlja tako da se na vozilu ne vrši skidanje niti demontaža nikakvih dijelova vozila kako bi se pojedini dijelovi bolje pregledali. Vozilo se gleda i kontrolira onakvo kakvo je pristupilo tehničkom pregledu i stvar je svakog pojedinačnog kontrolora da se upusti u skidanje pojedinih dijelova kako bi bolje pregledao pojedini uređaj na vozilu. Dakle, kontrolor nije obavezan, ali ako zna i želi onda može skinuti pojedini dio u cilju bolje kontrole vozila.

Kontrolor tehničku ispravnost ovjerava neposredno nakon samog pregleda vozila i izlaskom vozila iz STP-a može se dogoditi nesreća tako da vozilo bude mehanički oštećeno, da mu pukne vjetrobransko staklo na prvim metrima nakon izlaska iz stanice, da mu pregori sijalica nekog svjetla, može se dogoditi puknuće zupčastog remena motora nakon izlaska iz stanice i sl. U takvim slučajevima kontrolor ne snosi nikakvu odgovornost za svoj rad. Međutim, korozija na vozilima ne nastaje preko noći već se ista razvija mjesecima i godinama, zračnost u zglobovima ovjesa ili upravljača se širi i postaje sve veća tokom nekoliko mjeseci, kočni diskovi se ne potroše nakon jednog kočenja već se troše nakon nekoliko desetaka hiljada pređenih kilometara itd. U svim takvim i sličnim slučajevima odgovornost kontrolora može se utvrditi mjesecima nakon obavljenog tehničkog pregleda.

9

4.1. Kontrolirani uređaji i oprema

Na redovnom tehničkom pregledu s ispitivanjem ispušnih plinova motornih vozila te na vanrednom tehničkom pregledu (sukladno kategorizaciji vozila: L-mopedi i motocikli, M-osobni automobili i autobusi, N-teretni automobili, i O-priključna vozila), kontrolori provjeravaju:

ovnicatehnički pregled

Dijelovi koji moraju biti provjereni: Nedostaci: Neispravnost

uređaja je razlog

za neprolaza

k TP:

Kategorija vozila na kojoj se uređaj

provjerava:

1. UREĐAJ ZA UPRAVLJANJE

1.1 Kolo upravljača - iskrivljenost, napuknutost, pričvršćenost, pokidana obloga- teško se pomiče- prevelika zračnost, slobodni hod

DA M, N

1.2 Stup upravljača - pričvršćenost- iskrivljenost- laka pokretljivost

DA L, M, N

1.3 Prijenosni mehanizam upravljača - pričvršćenost- zračnost (cvilenje, struganje ili lupanje)- manžete- zauljenost

DA M, N

1.4 Poluge i zglobovi upravljača - zračnost- iskrivljenost- poremećen trag kotača

DA M, N

1.5 Pojačalo sile zakretanja upravljača - funkcioniranje- stanje elastičnih crijeva i remena- zauljenje pumpe- stanje elektromotora

DA M, N

1.6 Amortizer upravljača - stanje, pričvršćenost- propuštanje ulja

DA L, M, N

1.7 Graničnik kuta zakretanja upravljača - puknut, iskrivljen- mogućnost nagnječenja kabela i crijeva

DA L

1.8 Zakretno postolje priključnog vozila - zračnost postolja- podmazanost

DA O

Uređaj za upravljanje ispituje se subjektivnom ocjenom kontrolora. Prilikom pregleda uređaja za upravljanje može se koristiti sva oprema stanice za tehničke preglede, ovisno o vrsti uređaja za upravljanje.

2. UREĐAJ ZA KOČENJE

2.1 Radna kočnica - efikasnost (koeficijent kočenja)- razlika kočenja lijevo - desno- skokovit porast sile kočenja

DA L, M, N, O

2.2 Pomoćna kočnica - efikasnost (koeficijent kočenja)- razlika kočenja lijevo - desno

DA L, M, N, O

2.3 Parkirna kočnica - funkcionalnost- stanje sajli (popucanost, zapletenost, korozija, svinutost, stanje žabica)- upravljački mehanizam - stanje

DA O

10

2.4 Komanda radne kočnice - hod (prevelik ili premalen)- jastučić protiv klizanja potrošen, nema ga ili je labav- prevelika zračnost u zglobnim elementima- prevelik otpor pokretanju- propuštanje zraka

DA L, M, N

2.5 Komanda pomoćne kočnice - poluga iskrivljena, slomljena- potršeni zupci za držanje- otpuštanjem kočnice poluga se ne vraća samostalno u položaj "otkočeno"- hod (prevelik ili premalen)- propuštanje zraka

DA M, N

2.6 Elementi prijenosa sile kočenja (dijelovi zračnog kočnog sistema)

- kruti cjevovod (iskrivljenost, učvršćenost, propusnost, korozija, spojne glave)- elastična crijeva (učvršćenost, propusnost, ispucanost, bubrenje, spojne glave)- kompresor (potrošnja ulja, vrijeme za postizanje tlaka)- spremnici zraka (korodiranost, oštećenost, loša postavljenost)- kontrolni manometri u kabini (funkcioniranje)- regulator tlaka (funkcioniranje, nepravilno podešeni tlakovi, loša postavljenost)- kočni cilindri (ne brtve, korodiranost, loša postavljenost)- kočno polužje (iskrivljenost, korozija, nepodmazanost, funkcionalnost, loša postavljenost)- regulacijski ventili (funkcionalnost, podešenost, propuštanje zraka, korozija, stanje polužja)- elementi upravljanja i napajanja priključnog vozila (odziv i visina tlakova)- elementi ABS sustava (el. vodovi, senzori, signal ABS lampice)

DA M, N, O

2.7 Elementi prijenosa sile kočenja (dijelovi hidrauličnog kočnog sistema)

- kruti cjevovod (iskrivljenost, učvršćenost, propusnost, korozija, spojne glave)- elastična crijeva (učvršćenost, propusnost, ispucanost, bubrenje, spojne glave- vakuum pumpa (oštečenost, korodiranost, spoj s motorom)- regulacijski ventili (funkcionalnost, propuštanje ulja, korozija, stanje polužja)- kočni cilindri (ne brtve, korodiranost, loša postavljenost,- kočna tekućina (vrelište)

DA L, M, N, O

2.8 Elementi prijenosa sile kočenja (dijelovi mehaničkog kočnog sistema)

- ispucalost sajli- iskrivljenost ili puknuće prijenosnih poluga

DA L, M, N, O

2.9 Izvršeni kočni elementi - debljina kočnih pločica i pakni- diskovi (izbrazdanost, napuknutost, površinska izgorenost, debljina vanjskog srha)- doboši (ispucanost, zauljenost)

DA L, M, N, O

2.10 Spojne glave za kočnicu prikolice - propuštanje zraka- ispucanost crijeva- prikladna duljina crijeva- stanje brtvi

DA M, N, O

3. UREĐAJI ZA OSVJETLJAVANJE I SVJETLOSNU SIGNALIZACIJU

3.1 Kratko svjetlo - podešenost,- intenzitet, broj svjetala, boja, zamučenost stakla, korozija sjenila, položaj, učvršćenost, međusobna povezanost s ostalim svjetlima

DA L, M, N

11

3.2 Dugo svjetlo - podešenost,- intenzitet, broj svjetala, boja, zamučenost stakla, korozija sjenila, položaj, učvršćenost, međusobna povezanost s ostalim svjetlima

DA L, M, N

3.3 Prednje svjetlo za maglu - podešenost,- intenzitet, broj svjetala, boja, zamučenost stakla, korozija sjenila, položaj, učvršćenost, međusobna povezanost s ostalim svjetlima

DA M, N

3.4 Pokretno svjetlo (reflektori za osvjetljavanje radova)

- funkcioniranje NE M, N, O

3.5 Svjetlo za vožnju unatrag - intenzitet, boja, položaj, povezanost s mjenjačem,

DA M, N, O

3.6 Prednja pozicijska svjetla - broj svjetala, boja, zamučenost stakla, položaj, učvršćenost, međusobna povezanost s ostalim svjetlima

DA L, M, N, O

3.7 Stražnja pozicijska svjetla - broj svjetala, boja, zamučenost stakla, položaj, učvršćenost, međusobna povezanost s ostalim svjetlima

DA L, M, N, O

3.8 Stražnje svjetlo za maglu - broj svjetala, boja, zamučenost stakla, položaj, učvršćenost, međusobna povezanost s ostalim svjetlima

DA M, N, O

3.9 Parkirna svjetla - broj, boja, učvršćenost NE M, N, O

3.10 Gabaritna svjetla - broj, boja, učvršćenost DA M, N, O

3.11 Svjetla registracijske tablice - broj, boja, učvršćenost NE L, M, N, O

3.12 Žuta rotacijska ili treptava svjetla - boja, učvršćenost, vidljivost sa svih strana vozila

NE L, M, N, O

3.13 Plava ili crvena rotacijska ili treptava svjetla

- boja, učvršćenost, vidljivost sa svih strana vozila- smije li takvo vozilo biti opremljeno takvim svjetlom

DA L, M, N, O

3.14 Katadiopteri - broj, boja, oblik, učvršćenost, funkcioniranje

DA L, M, N, O

3.15 Stop svjetla - broj, boja, učvrščenost, funkcioniranje DA L, M, N, O

3.16 Pokazivači smjera broj, boja, učvrščenost, funkcioniranje DA L, M, N, O

3.17 Uređaj za istodobno uključivanje svih pokazivača smjera

- funkcioniranje DA M, N, O

4. UREĐAJI KOJI OMOGUĆUJU NORMALNU VIDLJIVOST

4.1 Vjetrobran i druge staklene površine - neoštečenost, providnost, deformabilnost slike, funkcionalnost pokretnih prozora,- postavljanje folija

DA L, M, N, O

4.2 Brisači i perači vjetrobrana - funkcioniranje, broj DA M, N

4.3 Retrovizori - učvrščenost, neoštečenost, funkcionalnost, broj

DA L, M, N

Uređaji koji omogućuju normalnu vidljivost ispituju se subjektivnom ocjenom kontrolora. Prilikom pregleda ovih uređaja može se koristiti sva oprema stanice za tehničke preglede.

12

5. SAMONOSIVA KAROSERIJA TE ŠASIJA S KABINOM I NADOGRADNJOM

5.1 Samonosiva karoserija - korozija, boja, mehanička oštećenja, izbočenost pojedinih elemenata na karoseriji, otvor za nalijevanje goriva, pričvršćenost svih elemenata na karoseriju

DA L, M, N, O

5.2 Šasija - broj šasije- korozija, boja, mehanička oštećenja, pričvršćenost svih elemenata na šasiju, stanje varova, zakovica, vijaka, deformacije

DA L, M, N, O

5.3 Kabina - korozija, boja, mehanička oštećenja, izbočenost pojedinih dijelova na karoseriji, pričvršćenost za šasiju, pričvršćenost drugih dijelova na kabinu

DA M, N, O

5.4 Nadogradnja - korozija, boja, mehanička oštećenja, izbočenost pojedinih dijelova na karoseriji, pričvršćenost za šasiju, pričvršćenost drugih dijelova na nadogradnju (ljestve, arnjevi, stranice sanduka itd.)

DA M, N, O

Stanje samonosive karoserije te šasije s kabinom i naogradnjom utvrđuje se subjektivnom ocjenom kontrolora. Prilikom pregleda ovih dijelova vozila može se koristiti sva oprema stanice za tehničke preglede.

6. ELEMENTI OVJESA, OSOVINE, KOTAČI

6.1 Polužje ovjesa - stanje poluga, mehaničke deformacije, korozija- dodirivanje poluga od elemente karoserije vozila- zračnost i pričvrščenost stabilizirajučih poluga

DA L, M, N, O

6.2 Zglobovi ovjesa - stanje gumenih elemenata- zračnost

DA L, M, N, O

6.3 Amortizeri - stanje zglobnih mjesta prihvata na ovjes i karoseriju- zauljenost, potrošenost- korozija, mehanička dotrajalost

DA L, M, N, O

6.4 Opruge - korozija- mehanička oštećenja- plastična deformacija- učvršćenost na karoseriju i ovjes- stanje gumenih dijelova zračnih jastuka

DA L, M, N, O

6.5 Glavina kotača - zračnost u ležajevima- korozija- stanje manžeta

DA L, M, N, O

6.6 Naplatci - korozija- mehanička deformacija od udaraca- napuknutost- nedostajanje pojedinih vijaka za pričvrščenje na glavčinu

DA L, M, N, O

6.7 Gume - dubina gaznog sloja- istovjetnost guma na istoj osovini- odgovarajuće karakteristike guma za promatrano vozilo- stanje bočnice gume

DA L, M, N, O

Stanje elemenata ovjesa, osovina i kotača utvrđuje se subjektivnom ocjenom kontrolora. Prilikom pregleda ovih dijelova vozila može se koristiti sva oprema stanice za tehničke preglede.

7. MOTOR

13

7.1 Oslonci motora - stanje zglobnih elemenata ovjesa DA L, M, N

7.2 Zauljenost motora - zauljenost motora oko svih brtvi na motoru i mogučnost kapanja ulja na cestu

DA L, M, N

7.3 Ispušni sistem - pričvršćenje, nepropusnost, mehanička oštećenost, usmjerenost ispušne cijevi, prednabijanje, toplinska i mehanička zaštita katalizatora, spojni kabeli lambda sonde, karakteristike ispuha za promatrano vozilo

DA L, M, N

7.4 Usisni sistem - pričvršćenje, nepropusnost, filtar zraka, prednabijanje, cijev za odzračivanje kućišta motora, spojni kabeli senzora zraka

DA M, N

7.5 Sistem za paljenje - pričvršćenje, stanje dijelova sistema, ispucanost visokonaponskih kabela, spoj visokonaponskih kabela sa svjećicama i razvodnikom, spojni kabeli senzora stanja motora

DA L, M, N

7.6 Sistem za napajanje gorivom - pričvršćenje, stanje dijelova sistema, raspletenost sajli, spoj visokotlačnih vodova s pumpom i brizgaljkama, spojni kabeli senzora stanja motora- nepropusnost spremnika goriva i svih vodova kojima gorivo prolazi

DA L, M, N

7.7 Razvodni mehanizam - zaštićenost od dodira, zauljenost, zategnutost , istrošenost

DA M, N

Stanje motora utvrđuje se subjektivnom ocjenom kontrolora. Prilikom pregleda motora može se koristiti sva oprema stanice za tehničke preglede.

8. BUKA VOZILA

8.1 Buka u mirovanju vozila s upaljenim motorom

- pretjerana buka ispušnog ili usisnog sistema motora

DA L, M, N

Ocjena buke vozila utvrđuje se subjektivnom ocjenom kontrolora. Ako se posumnja da vozilo ispušta veću količinu buke od propisane ispitivanje buke treba provesti na prikladnom (propisanom) prostoru van objekta stanice za tehnički pregled.

9. ELEKTRO UREĐAJI I ELEKTRO INSTALACIJE

9.1 Elektropokretač - ispravan rad bez metalnih zvukova- pričvršćenost

DA L, M, N

9.2 Generator - iskrenje- gašenje kontrolne lampice nakon starta motora- stanje remena

DA L, M, N

9.3 Akumulator - pričvršćenost- nepropusnost- nekorodiranost el. spojeva- postojanje oduška van prostora za putnike

DA L, M, N

9.4 Kontakt brava - ispravno funkcioniranje- mehaničko oštečenje

DA L, M, N

9.5 Električni vodovi - izoliranost- uredna položenost po vozilu- eventualna rastopljenost izolacije

DA L, M, N

Ocjena elektro uređaja i instalacije vozila utvrđuje se subjektivnom ocjenom kontrolora. Prilikom pregleda motora može se koristiti sva oprema stanice za tehničke preglede.

10. PRIJENOSNI MEHANIZAM

14

10.1 Spojka - hod papučice spojke- stanje papučice spojke- proklizavanje

DA L, M, N

10.2 Mijenjač - stanje, pričvršćenost, zauljenost DA L, M, N

10.3 Vratila, diferencijal i poluvratila - zračnost u zglobovima- stanje manžeta- mehanička deformacija- stanje spojki- zauljenost diferencijala- pričvršćenost

DA L, M, N

10.4 Lanac, lančanici, remen, remenice - zračnost- stanje prstenova lanca- istegnuće- stanje zubaca- podmazanost- pričvršćenost

DA L

11. KONTROLNI I SIGNALNI UREĐAJI

11.1 Brzinomjer s putomjerom - funkcioniranje DA L, M, N

11.2 Kontrolna plava lampa za dugo svjetlo - funkcioniranje DA L, M, N

11.3 Sirena - funkcioniranje DA L, M, N

11.4 Tahograf i li nadzorni uređaj (euro tahograf)

- da li je obavljeno ispitivanje DA M, N

11.5 Ograničivač brzine - postojanje na vozilu sukladno propisima DA M, N

11.6 Svjetlosni ili zvučni signal pokazivača smjera

- funkcioniranje DA L, M, N

11.7 Ostali signalni uređaji za kontrolu rada pojedinih mehanizama ugrađenih na vozilu

- funkcioniranje DA L, M, N, O

Ocjena kontrolnih i signalnih uređaja utvrđuje se subjektivnom ocjenom kontrolora. Prilikom pregleda kontrolnih i signalnih uređaja može se koristiti sva oprema stanice za tehničke preglede.

12. ISPITIVANJE ISPUŠNIH PLINOVA MOTORNIH VOZILA (EKO TEST)

12.1 Ispušni sistem - pričvršćenje, nepropusnost, mehanička oštećenost, usmjerenost ispušne cijevi, prednabijanje, toplinska i mehanička zaštita katalizatora, spojni kabeli lambda sonde

NE M, N

12.2 Usisni sistem - pričvršćenje, nepropusnost, filtar zraka, prednabijanje, cijev za odzračivanje kućišta motora, spojni kabeli senzora zraka

NE M, N

12.3 Sistem za paljenje - pričvršćenje, stanje dijelova sustava, ispucanost visokonaponskih kabela, spoj visokonaponskih kabela sa svjećicama i razvodnikom, spojni kabeli senzora stanja motora

NE M, N

12.4 Sistem za napajanje gorivom - pričvršćenje, stanje dijelova sustava, raspletenost sajli, spoj visokotlačnih vodova s pumpom i brizgaljkama, spojni kabeli senzora stanja motora

NE M, N

12.5 Razvodni mehanizam - zaštićenost od dodira, zauljenost, zategnutost i zadnja izmjena zupčastog remena

NE M, N

15

12.6 BEZ-KAT vozila - ispitivanje volumenskog sadržaja ugljičnog monoksida (CO) u ispušnom plinu na brzini vrtnje praznog hoda

- prevelik CO DA M, N

12.7 REG-KAT vozila - ispitivanje volumenskog sadržaja ugljičnog monoksida (CO) u ispušnom plinu pri povišenoj brzini vrtnje i pri brzini vrtnje praznog hoda. Izračun faktora zraka lambda na povišenoj brzini vrtnje

- prevelik CO- neodgovarajuć faktor zraka lambda

DA M, N

12.8 DIZEL - ispitivanje srednjeg stupnja zacrnjenja ispušnog plina

- prevelik srednji stupanj zacrnjenja DA M, N

13. UREĐAJ ZA SPAJANJE VUČNOG I PRIKLJUČNOG VOZILA

13.1 Mehanička spojka - mehanička potrošenost, korodiranost- postojanje dodatnog osigurača- pričvršćenost za vučno vozilo

DA M, N, O

13.2 Električni priključak spojke - ispravna električna spojenost- funkcioniranje

DA M, N, O

Ocjena uređaja za spajanje vučnog i priključnog vozila utvrđuje se subjektivnom ocjenom kontrolora.

14. OSTALI UREĐAJI I DIJELOVI VOZILA

14.1 Unutrašnjost kabine, sjedala i prostora za putnike

- izbočenost pojedinih oštrih predmeta- kvaliteta i čvrstoća sjedala- unutarnja rasvjeta- rasvjeta instrument table

DA L, M, N

14.2 Uređaj za ventilaciju kabine i vjetrobrana

- grijanje i hlađenje kabine (funkcioniranje) DA M, N

14.3 Vrata vozila - zatvaranje- brtvljenje

DA M, N, O

14.4 Pokretni prozori i krovovi - zatvaranje- brtvljenje

DA M, N, O

14.5 Brave - postojanje i funkcioniranje- mehanička oštečenost

DA M, N, O

14.6 Izlazi za slučaj opasnosti - označenost- nezagrađenost od pojedinih predmeta

DA M, N, O

14.7 Blatobrani - postojanje- učvršćenostkorozija

DA L, M, N, O

14.8 Branici - postojanje- učvršćenost- korozija

DA M, N, O

14.9 Sigurnosi pojasevi - postojanje- funkcioniranje kopči pojaseva- neoštečenost pojaseva- funkcioniranje brzih spojki pojaseva

DA M, N

14.10 Dodatne komande za vozilo kojim upravlja osoba s tjelesnim nedostacima

- postojanje- ispravno funkcioniranje

DA L, M

14.11 Kontrola ispravnosti ograničivača brzine na mopedima opremljenim varijatorskim elementima transmisije

- ispravno funkcioniranje DA L

16

Ocjena ostalih uređaja i dijelova vozila utvrđuje se subjektivnom ocjenom kontrolora. Prilikom pregleda ostalih uređaja i dijelova može se koristiti i sva ostala oprema stanice za tehničke preglede.

15. OPREMA VOZILA

15.1 Aparat za gašenje požara - postojanje- provjera roka do kada vrijedi ispitivanje

DA M, N

15.2 Sigurnosni trokut - postojanje- provjera ispravnosti

DA M, N

15.3 Kutija prve pomoći - postojanje i urednost materijala DA M, N

15.4 Klinasti podmetači - postojanje DA N

15.5 Čekić za razbijanje stakla u slučaju nužde

- postojanje DA M

15.6 Rezervne sijalice - postojanje DA M, N

15.7 Rezervni kotač - postojanje, stanje- postojanje opreme koja zamjenjuje rezervni kotač

DA M, N, O

Ocjena opreme vozila utvrđuje se subjektivnom ocjenom kontrolora. Prilikom pregleda opreme vozila može se koristiti i sva ostala oprema stanice za tehničke preglede. Kontrolor je dužan upozoriti vozača na eventualne nedostake u opremi vozila.

16. REGISTRACIJSKE TABLICE I OZNAKE

16.1 Registracijske tablice - postojanje, originalnost, neoštećenost, ugradnja

DA L, M, N, O

16.2 Ploče za »teška vozila« - postojanje, originalnost, neoštećenost, ugradnja

DA N

16.3 Ploče za »duga vozila« - postojanje, originalnost, neoštećenost, ugradnja

DA O

16.4 Ploče za »spora vozila« - postojanje, originalnost, neoštećenost, ugradnja

DA L, M, N, O

Ocjena registracijskih tablica i oznaka utvrđuje se subjektivnom ocjenom nkontrolora. Za vrijeme pregleda registracijskih tablica i oznaka može se koristiti sva oprema stanice za tehničke preglede.

17. PLINSKA INSTALACIJA

17.1 Spremnik plina - usklađenost s posebnim propisima- oštećenost, nepropusnost, učvršćenost

DA L, M, N

17.2 Armatura spremnika plina - usklađenost s posebnim propisima- oštećenost, nepropusnost, učvršćenost

DA L, M, N

17.3 Priključak za punjenje - usklađenost s posebnim propisima- oštećenost, nepropusnost, učvršćenost

DA L, M, N

17.4 Priključak za pražnjenje - usklađenost s posebnim propisima- oštećenost, nepropusnost, učvršćenost

DA L, M, N

17.5 Višesmjerni ventil - usklađenost s posebnim propisima- oštećenost, nepropusnost, učvršćenost

DA L, M, N

17.6 Pokazivač količine plina - usklađenost s posebnim propisima- oštećenost, nepropusnost, učvršćenost

DA L, M, N

17

17.7 Pročistač plina - usklađenost s posebnim propisima- oštećenost, nepropusnost, učvršćenost

DA L, M, N

17.8 Isparivač plina - usklađenost s posebnim propisima- oštećenost, nepropusnost, učvršćenost

DA L, M, N

17.9 Regulator tlaka - usklađenost s posebnim propisima- oštećenost, nepropusnost, učvršćenost

DA L, M, N

17.10 Ventil plina - usklađenost s posebnim propisima- oštećenost, nepropusnost, učvršćenost

DA L, M, N

17.11 Ventil tekućeg goriva - usklađenost s posebnim propisima- oštećenost, nepropusnost, učvršćenost

DA L, M, N

17.12 Vodovi visokog tlaka (VT) - usklađenost s posebnim propisima- oštećenost, nepropusnost, učvršćenost

DA L, M, N

17.13 Vodovi niskog tlaka (NT) - usklađenost s posebnim propisima- oštećenost, nepropusnost, učvršćenost

DA L, M, N

17.14 Vodovi sredstva za grijanje - usklađenost s posebnim propisima- oštećenost, nepropusnost, učvršćenost

DA L, M, N

17.15 Električni uređaji i instalacije - usklađenost s posebnim propisima- oštećenost, nepropusnost, učvršćenost

DA L, M, N

17.16 Lambda sonda - oštećenost, nepropusnost, učvršćenost DA L, M, N

17.17 Regulator količine plina - usklađenost s posebnim propisima- oštećenost, nepropusnost, učvršćenost

DA L, M, N

17.18 Elektronički uređaj za lambda kontrolu - oštećenost, nepropusnost, učvršćenost DA L, M, N

17.19 Mješač plina - usklađenost s posebnim propisima- oštećenost, nepropusnost, učvršćenost

DA L, M, N

17.20 Brizgaljke plina - usklađenost s posebnim propisima- oštećenost, nepropusnost, učvršćenost

DA L, M, N

5. Vozila koja ne mogu proći tehnički pregled

Tehnički pregled ne mogu proći vozila za koja se utvrdi da ne posjeduju propisane uređaje i opremu, odnosno da ti uređaji i oprema nisu ispravni i ne udovoljavaju uslovima za sudjelovanje u prometu na cesti.

Ono što bi svaki vlasnik vozila, odnosno vozač trebao obaviti prije odlaska na redovni tehnički pregled vozila je dnevni preventivni tehnički pregled tj. pregled onih dijelova vozila koji su ključni za sigurno sudjelovanje vozila u prometu na cestama. Naravno, priprema vozila za tehnički pregled podrazumijeva i redovno servisiranje vozila u ovlaštenim servisima. Obavljanje preventivnog tehničkog pregleda, zakonska je obaveza koju bi svaki vozač morao obaviti prije uključivanja u promet.

18

Sve ostakljenje površine na vozilu moraju biti cijele, nenapuknute i bez vidljivih tragova udaraca ili ogrebotina koje ometaju vidik. Ovo je pogotovo važno na novijim vozilima gdje su ljepljenje staklene površine nosivi dio samonosive karoserije. Danas mala napuklina će se zbog prenosa opterećenja po staklu već sutra pretvoriti u veliki pukotinu.

Slika 4. Napuknuto vjetrobransko staklo

Uređaji koji nam omogućuju da bolje vidimo moraju biti cijeli. Kako se vozač ovog vozila prestrojava iz desne u lijevu voznu traku (slika 5)? Naravno, tehnički pregled će se odbiti.

Slika 5. Nepropisno vanjsko ogledalo

Znate li da gotovo svako četvrto vozilo ne prođe tehnički pregled u Bosni i Hercegovini? Ako ste jedan od "neispravnih" ne ljutite se jer smisao tehničkog pregleda jest da otkrije kvar na vozilu koji je nesiguran za Vas i za Vašu okolinu te da ga otklonite prije nego što se nešto dogodi.

Najčešće uočene greške na vozilima su one na kočnicama i na zglobnim dijelovima ovjesa i upravljača. Međutim, vrlo česte su greške na pojedinim svjetlima vozila, a zbog neodržavanja i vrlo starog voznog parka česte su i potrošene gume, korodirana karoserija i sl. Ipak, najčešća greška na vozilima je sadržaj ispušnih plinova. Tek redovnim izvođenjem EKO testa od 1. oktobra 2004. godine može se primijetiti da gotovo svaki četvrti automobil ispušta više štetnih ispušnih plinova nego je to uobičajeno.

19

Slika 6. Nepropisan način ˝krpanja ˝ ovjesa

Na žalost ovakve slike nisu rijetke pod vozilima. Stara i dotrajala vozila znaju imati popucane elemente ovjesa (na slici srednji lisnati gibanj), a vlasnici ih "krpaju" ovakvim metodama (slika 6).

Kako ne biste bili svaki četvrti "neispravni" savjetujemo da se prije svega redovno brinete za svoje vozilo, a to znači da ga redovno servisirate i održavate. Najbolje je to raditi kod ovlaštenih servisera za Vašu marku vozila, ali osim redovnih servisa na vozilu treba popravljati dijelove koje pojede zub vremena uslijed korozije ili jednostavno potrošenosti. Neposredno prije samog tehničkog pregleda neke uređaje možete kontrolirati i sami (npr. rade li sijalice na svim svjetlima na vozilu, u kakvom je stanju obavezna oprema vozila, da li "drži ručna kočnica" na nekom nagibu i sl.). I još nešto - molba koja je ujedno Vaša obaveza- neposredno prije tehničkog pregleda operite Vaše vozilo iznutra i izvana.

Ako se uprkos ovim savjetima pronađe neka greška na vozilu, otiđite do Vašeg servisera i otklonite je u najkraćem mogućem roku. Ne zaboravite da je to u interesu sigurnosti svih sudionika u prometu.

Ovo vozilo je (slika 7) imalo potpuno slomljeno prednje oscilirajuće rame. Ovakvi lomovi se događaju uslijed zamora materijala (dotrajalosti), ali i uslijed snažnijeg udarca kotačem u prepreku. Pitamo se kako je vozač mogao držati smjer i zar nije osjetio da mu vozilo bježi s ceste. Naravno, i u ovom slučaju, tehnički pregled će biti odbijen.

Slika 7. Dotrajalost materijala na prednjem oscilirajućem ramenu

20

Pokidana manžetna na prednjem pogonskom vratilu (slika 8) predstavlja popriličan kvar. Ako se vlasnik već dulje vrijeme vozi s ovakvim zglobom stradao je i homokinetički zglob. Osim toga izišlo mazivo je zamastilo površinu kočnih elemenata pa taj kotač ne koči. Sve treba skinuti dolje, odmastiti, provjeriti zglob (eventualno zamjeniti), dobro podmazati i postaviti novu manžetnu.

Slika 8. Pokidana manžetna na pogonskom vratilu

U Federaciji BiH prošle godine (2010) evidentirano je čak 42,53 % putničkih automobila, kao i 40,16 % vozila starijih od 20 godina, podaci su Instituta za privredni inženjering /IPI/ iz Zenice. Ovi podaci pokazuju da je na cestama 19,39 % vozila proizvedenih od 2001. do 2005. godine, dok je samo 11,06 % staro do četiri godine. Slično stanje je i kada je riječ o putničkim automobilima kojih je 19,63 % proizvedeno od 2001. do 2005. godine, dok onih koji su proizvedeni od 2006. do 2010. godine ima svega 9,56 %.

Prosječna starost putničkih automobila 2010. g. je bila 16,62 godine, a godinu dana ranije iznosila je 16,43 godine, što je znatno ispod prosjeka pojedinih evropskih država, dok je prosječna starost autobusa, čija masa je veća od pet tona prošle godine iznosila 19,74 godine.

U FBiH u 2010 godini je obavljeno 597.147 tehničkih pregleda vozila, od čega je 468.625 redovnih pregleda, dok je 2009.godine izvršeno 579.648 tehničkih pregleda, od čega 461.210 redovnih. U FBiH prošle godine je bilo 157 stanica za tehnički pregled vozila, što je za dvije više u odnosu na 2009.godinu, te za devet više u odnosu na 2007. kada je počelo prikupljanje podataka vezanih za tehnički pregled vozila.

Prema IPI-a prošle je godine, prilikom tehničkog pregleda vozila evidentirano ukupno 19.606 neispravnosti, dok je 2009.godine taj broj bio 17.852. Od ukupnog broja evidentiranih neispravnosti u 2010. godini, najveći broj kvarova otkriven je kod kočnica, njih 12.374, a godinu dana ranije bilo ih je 11.967.

Prosjek broja obavljenih pregleda u FBiH po jednoj stanici tehničkog pregleda u 2009 godini je bio 3.739, a 2010 godini je broj obavljenih pregleda povećan na 3.803 pregleda po jednoj stanici.1

1 Izvor vijesti: eKapija, 19.01.2011.

21

Slika 9. Pregled broja utvrđenih neispravnosti na redovnim tehničkim pregledima po pojedinim sklopovima

6. Registracija vozila i cijene registracije

Svi poslovi oko registracije i odjave vozila, izgledi službenih obrazaca (prometna dozvola, knjižica vozila, karton preventivnih pregleda vozila, registarske tablice), propisani su Zakonom o sigurnosti prometa na cestama i Pravilnikom o registraciji i označavanju vozila.

Da bi ste se vozilom uključili u promet na cestama, osim što vozilo mora biti tehnički ispravno - što se dokazuje tehničkim pregledom, vozilo mora biti i registrovano.

Prva registracija vozila se mora obaviti kod policijske uprave, odnosno stanice na čijem području vlasnik vozila ima prebivalište odnosno sjedište. Uobičajeno je da pripremu svih obrazaca (ispis prometne dozvole i knjižice vozila) obavi stanica za tehnički pregled gdje se ujedno obavi prvi tehnički pregled vozila. Zatim se vlasnik sa svim pripadajućim dokumentima uputi u nadležnu policijsku upravu ili stanicuu na provjeru i ovjeru istih. Vlasnik vozila nakon ovjere dokumenata u policiji još jednom mora doći u stanicu za tehnički pregled vozila gdje preuzima dodijeljene registarske tablice.

Registracija vrijedi godinu dana, odnosno potrebno ju je godišnje obnavljati.

Svako produljenje valjanosti prometne dozvole najpovoljnije i najbrže je obaviti u stanici za tehnički pregled vozila, neposredno nakon obavljenog redovnog tehničkog pregleda vozila, a sce potrebne dokumente stanica za tehnički pregled će sama dostaviti nadležnoj policijskoj upravi odnosno stanici.

Prilikom prve registracije, vlasnik vozila mora stanici dati na uvid sljedeće dokumente:

22

dokaz o vlasništvu vozila (račun, ovjereni kupoprodajni ugovor, carinsku deklaraciju i sl. na osnovu kojega je jasno vidljivo ko je vlasnik vozila),

dokaz o plaćenim propisanim obavezama dokaz o tehničkoj ispravnosti vozila (predaje se zapisnik o prethodno obavljenom

tehničkom pregledu vozila), ličnu kartu

Prije prve registracije i prije svakog produljenja valjanosti prometne dozvole vlasnik vozila obavezan je platiti propisana davanja. Riječ je o godišnjoj naknadi za ceste, obaveznom osiguranju i godišnjoj naknadi za zaštitu okoliša. Po uplati propisanih davanja ovlašteni službenik smije ovjeriti prometnu dozvolu, odnosno produljiti valjanost prometne dozvole.

Visina naknada za tehnički pregled određena je "Odlukom o visini naknada za tehnički pregled i druge poslove koji se obavljaju u stanicama za tehničke preglede vozila" i ovisna je o kategoriji vozila. Ako je vaše vozilo proglašeno neispravnim pa morate pristupiti ponovljenom tehničkom pregledu i ako to učinite u roku od 10 radnih dana, ponovljeni tehnički pregled će se obaviti bez ponovnog plaćanja naknade. Ako je vaše vozilo proglašeno neispravnim na EKO testu, prvi ponovljeni EKO test u roku od 10 radnih dana zaračunat će se u iznosu od 50% početnog iznosa pune naknade.  Od vlasnika vozila se prije pristupa tehničkom pregledu zahtjeva da vozilo bude uredno, čisto i da na njemu nema oštećenja koja utječu na funkcionalnost.

Ako dolazimo na produljenje valjanosti prometne dozvole (produženje registracije) sa novim vozilom, potrebni su nam sljedeći dokumenti:

Račun od vozila, koji mora imati napomenu o carinjenu . Potvrdu o sukladnosti vozila (homologacija) Potvrdu o ovlaštenju prodaje novog vozila od strane generalnog uvoznika (ukoliko je

vozilo kupljeno kod ovlaštenog dealera u BiH) Važeću ličnu kartu vlasnika vozila (za fizičke osobe), i važeću ličnu kartu onoga koji

vozilo doveze na tehnički pregled.

Ukoliko dolazimo sa polovnim vozilom koje nije nikada registrirano u BiH:

dokument od vozila iz države gdje je kupljeno račun ili ugovor o kupnji vozila carinsku deklaraciju za predmetno vozilo potvrdu o sukladnosti (homologacija) važeća lična karta vlasnika vozila i važeću ličnu kartu onoga koji vozilo doveze na

tehnički pregled.

Ukoliko dolazimo sa polovnim vozilom koje je registrirano u BiH:

Prometna dozvola Knjižica vozila

23

važeća lična karta vlasnika vozila i važeću ličnu kartu onoga koji vozilo doveze na tehnički pregled.

Polica AO, novu ako je već uplaćena, ili staru ukoliko se produženje želi napraviti u sklopu produljenja valjanosti prometne dozvole.

Kada dolazite na tehnički pregled, nakon što stanete u red sa vozilom treba se javiti na prijem vozila, koji se nalazi odmah uz liniju za tehnički pregled. Na prijemu se otvara kontrolni list i uplaćuje tehnički pregled.

Nakon uplate, kontrolori preuzimaju Vaše vozilo, a Vi možete biti uz vozilo tokom cijelog tehničkog pregleda, ali na sigurnoj udaljenosti od kanala za pregled vozila.

Putnička – Osobna vozila

Tarifa REGISTRACIJA (sa popustom od 50%)

Grupa 01...

snaga: kW...kompletna USLUGA

Polisa AONe promjenljive-budžetske

naknadeukupno

01 do.......22 115,- 50,- 165,-02 od 23 - 33 164,- 50,- 214,-03 od 34 - 44 198,- 50,- 248,-04 od 45 - 55 230,- 50,- 280,-05 od 56 - 66 263,- 50,- 313,-06 od 67 - 84 289,- 50,- 339,-07 od 85 -110 346,- 50,- 396,-

08 od 111..... 416,- 50,- 466,-

         NAPOMENA: Na ukupan iznos dodaje se iznos za putarinu i iznos za porez na imovinu

(prema priloženim tabelama)

Rekapitulacija-objašnjenjene promjenljivih-budžetski naknada

*Usluge 00,- KM*Uplatnice 10,-KM * Obrasci 2,- KM*Zaštita voda 20,-KM*BIHAMK 8,-KM *Taksa produzenje 10,-KM

Ostali-obavezni troškovi*Taksa za nove tablice 20,-KM; Vlasnička knjižica 5,-KM; Stiker 5,-KM Saobraćajna 5,- KM*Tehnicki pregled 50,- KM *Putarina se odreðuje prema radnoj zapremini motora. (vidi tabelu za putarinu)

24

*Kantonalni porez na Vozila (vidi tabelu za porez)*Zeleni karton 4,-KM

PUTARINA POREZ NA IMOVINU VOZILA

Radna zapremina Iznos KM   Putnička vozila do 7.god.starosti

* do .............900 cm3 .25,-   * ......... do 1600 cm3 .80,-

* od ..901 - 1350 cm3 .40,-   * od 1601 - 1800 cm3 100,-* od 1351 - 1800 cm3 .50,-   * od 1801 - 2000 cm3 .150,-* od 1801 - 2500 cm3 100,-   * od 2001 - do.... cm3 .250,-* od 2501 - 3150 cm3 150,-   Motocikli do 7.god. starosti* od 3151 - do.... cm3 250,-   * ......... do 50 cm3 ...80,-

    * od 51 - do... cm3 .150,-

    *Sva Vozila starija od 7.g. .. 50,-

Teretna vozila

Tarifa REGISTRACIJA (sa popustom od 50%)

Grupa 02... Nosivost u T

kompletna USLUGA

Polisa AO Ne promjenljive-stalne naknade i usluge ukupno

01 do..........0.50 243,- 78,- 321,-

02 od 0.51 - 1.00 257,- 78,- 335,-

03 od 1.01 - 2.00 346,- 78,- 424,-

04 od 2.01 - 3.00 400,- 78,- 478,-

05 od 3.01 - 5.00 505,- 78,- 583,-

06 od 5.00 - 7.00 659,- 78,- 737,-

07 od 7.01 -10.00 953,- 78,- 1031,-

08 od 10.01-15.00 1250,- 78,- 1328,-

09 od 15.01-.......  1619,- 78,- 1697,-

     NAPOMENA: Na ukupan iznos dodaje se iznos za putarinu prema priloženoj tabeli.

Rekapitulacija-objašnjenjene promjenljivih-budžetski naknada

*Usluge 00- KM*Uplatnice 10,-KM * Obrasci 2,- KM*Zaštita voda 40,-KM*BIHAMK 15,-KM *Taksa za produzenje 10,-KM

Ostali-obavezni troškovi*Taksa za nove tablice 20,-KM; Vlasnička knjižica 5,-KM; Stiker 5,-KM Saobraćajna 5,- KM*Tehnicki pregled, od 50,- KM do 90,-KM*Putarina se odreðuje prema radnoj zapremini motora. (vidi tabelu za putarinu)

25

*Zeleni karton 4,-KM

PUTARINA

TERETNA PRIKLJUCNANosivost po (T) Nacin obracuna (KM)   Nosivost po ( T ) Nacin obracuna (KM)

do..........2.00   .34,00 x T   do............3.00 ..........  .52,00 x T

od 2.01 - 5.00   .70,00 + (36,00 x T) iznad 2 T   od .3.01 - .5.00   96,00 + (40,00 x T) iznad .3T.

od 5.01 - 8.00  180,00 + (40,00 x T) iznad 5 T   od .5.01 - .8.00 176,00 + (42,00 x T) iznad .5T.

od 8.01 -10.00  300,00 + (44,00 x T) iznad 8 T   od .8.00 - 10.00 302,00 + (44,00 x T) iznad .8T 

od 10.01 ........  388,00 + (48,00 x T) iznad 10 T   od 10.01 - 12.00 390,00 + (48,00 x T) iznad 10T 

Tegljac bez prikolice fiksno 80,00   od 12.01 - 15.00 486,00 + (52,00 x T) iznad 12T 

Radno vozilo (sva) fiksno 40,00   od 15.01 - 20.00 642,00 + (68,00 x T) iznad 15T 

Prikljucno Radno vozilo fiksno 24,00   od 20.01 - ........ 982,00 +(106,00 x T) iznad 20T 

7. Zaključak

U ovom maturskom radu nastojao sam opisati tok tehničkog pregleda, vrste tehničkih pregleda kao i postupak registracije vozila, kao i sve radnje i aktivnosti koje kontrolor mora poduzimati na tehničkom pregledu različitih vozila koje pristupe tehničkom pregledu. Vozila se međusobno razlikuju prema konstrukciji, obliku, dostupnosti i vidljivosti pojedinih sklopova ili dijelova, a sve stanice nisu jednako opremljene istom opremom niti se svi tehnički pregledi odvijaju u istim vremenskim uslovima. Sve su to razlozi da se ne može očekivati da se jedno te isto vozilo pregleda u različitim vremenskim uslovima i u različitim stanicama uvijek na potpuno isti način. Razlike u pregledu vozila će uvijek postojati.

Međutim, bilo koji kontrolor ne smije samostalno smišljati proceduru pregleda i definirati sklopove koje će pregledati, a koje neće. Svako pri radu mora pokušati pregledati sve sklopove koji su definirani propisima. Niti jedan propisani sklop ili dio koji se fizički može pregledati ne smije se preskočiti kontrolirati na tehničkom pregledu. Redoslijed pregleda pojedinih sklopova nije bitan (i vrlo često zavisi o rasporedu samih instrumenata na tehnološkoj liniji), ali način i sadržaj pregleda moraju biti istovjetni načinu i sadržaju tehničkog pregleda.

Na kraju, koliko god se trudili propisati, prikazati, izračunati ili preporučiti kako postupiti u pojedinim situacijama pri kontroli vozila, uvijek će postojati situacije subjektivne procjene ispravnosti ponekog sklopa na vozilu koje će se razlikovati od kontrolora do kontrolora i ovisit će o njegovom mehaničarskom znanju i iskustvu. Nije moguće doslovno za sve dijelove vozila propisati neku numeričku graničnu vrijednost tehničke neispravnosti (npr.koliko smije biti veliko mehaničko oštećenje na vozilu ili koliko veliko smije biti mjesto zahvaćeno korozijom). Stoga će uvijek postojati potreba za kontrolorovom procjenom da li je promatrani sklop ispravan ili ne, a to su uvijek subjektivne ˝sudačke˝ procjene. Pri tome svaki kontrolor

26

prvenstveno treba razmišljati o utjecaju takve greške na sigurnost prometa na cestama te svoju konačnu odluku donijeti u skladu s mogućim utjecajem greške na sigurnost prometa.

S A D R Ž A J

1. Uvod .............................................................................................................................. 2

2. Nastanak i razvoj stanica za tehnički pregled vozila ............................................... 3

2.1. Nastanak stanica za tehnički pregled

vozila ........................................................... 3

2.2. Razvoj tehničkog pregleda u

Evropi ...................................................................... 4

2.3. Osnovne postavke direktive 96/96

EC ................................................................... 5

3. Vrste tehničkih pregleda ............................................................................................ 6

3.1. Redovni tehnički

pregled ....................................................................................... 6

27

3.2. Preventivni tehnički

pregled .................................................................................. 7

4. Provjera elemenata na tehničkom pregledu ............................................................. 9

4.1. Kontrolirani uređaji i

oprema ............................................................................... 10

5. Vozila koja ne mogu proći tehnički pregled ........................................................... 18

6. Registracija vozila i cijene registracije .................................................................... 22

7. Zaključak ................................................................................................................... 26

Sadržaj ....................................................................................................................... 27

Literatura ................................................................................................................... 28

L i t e r a t u r a

Tijek tehničkog pregleda vozila – Stručni bilten broj 119

Agencija ZANSA Sarajevo – Cijene registracije/Kontrolirani uređaji i oprema

Centar za vozila Hrvatske – Registracija

Domagoj Kerečin – Kako obaviti obavezan tehnički pregled vozila

Centar motor Široki Brijeg – Nastanak i razvoj stanica za tehnički pregled vozila

28

Auto Media Group – Tehnički pregled vozila u FBiH

BIHAMK – Tehnički pregled vozila

29