1. Uvod openito o tehnikom pregledu i njegovoj svrsi

Obavezan tehniki pregled vozila obavlja se svakih 12 mjeseci i predstavlja preduslov za registrovanje i obavezno osiguranje vozila. Iako za dugogodinje vozae redoviti tehniki pregled vozila predstavlja rutinski zadatak, novopeenim vlasnicima vozila odnosno vozaima to esto predstavlja nepoznanicu. Ovim maturskim radom emo pojasniti i rasvijetliti pojam tehnikog pregleda i registracije vozila. Tehniki pregled vozila je djelatnost od opeg drutvenog interesa gledajui iz aspekta sigurnosti prometa na cestama, te ne manje vano - ekologije. Naravno, glavni cilj provedbe kontrole tehnike ispravnosti vozila je smanjenje udjela tehniki neispravnih vozila u prometu na cestama, kao jednoga od tri razloga sigurnosti prometa (voza-vozilo-cesta), te posljedino poveanje ope sigurnosti prometa na cestama. Obavezan je za sva motorna i prikljuna vozila, to je regulirano odredbama Zakona o sigurnosti saobraaja na cestama.Na tehnikom pregledu provjeravaju se svi ureaji koji su serijski ugraeni u vozilo, bez bitnog rastavljanja dijelova vozila. Na primjer, ako na kontrolnoj ploi svijetli indikator upozorenja koji se odnosi na zrani jastuk, kontrolor tehnike ispravnosti vozila nee provjeravati postojanje istog, niti e rastavljeni pomenuti sklop, nego e vozilo proglasiti tehniki neispravnim.Dakle, svako vozilo koje sudjeluje u saobraaju na cestama mora biti tehniki ispravno, drugim rijeima mora zadovoljiti na tehnikom pregledu, a da bi vozilo pristupilo tehnikom pregledu mora biti isto i uredno, te nesmije biti bitnije oteeno.Ono to bi svaki vlasnik vozila, odnosno voza trebao obaviti prije odlaska na redovni tehniki pregled vozila je dnevni preventivni tehniki pregled tj. pregled onih dijelova vozila koji su kljuni za sigurno sudjelovanje vozila u prometu na cestama.Nakon to se uvjerimo vlastitom procjenom da bi svi ti sklopovi i ureaji trebali funkcionisati onako kako je to proizvoa osmislio i definirao, uvelike poveavamo anse za prolaz na tehnikom pregledu i izbjegavamo bespotrebno gubljenje vremena za dolaske na ponovljeni pregled. Postupak koji nam ne bi trebao oduzeti vie od pet minuta posla moe nam olakati daljnje radnje, a da ne spominjemo injenicu da je svaki voza po zakonu duan iste te radnje obaviti prije svakog ukljuivanja u promet sa svojim vozilom.

2. Nastanak i razvoj stanica za tehniki pregled vozila Primjenom novih standarda u oblasti rada stanica za tehniki pregled vozila u Bosni i Hercegovini, te zbog poveanja opsega i kompleksnost poslovanja stanica za tehniki pregled vozila, javila se potreba za pogodnijim organizacijskim rjeenjima od onih koje su mogle pruiti klasina i neoklasina teorija organizacije, tako da se izradio program koji se odnosi na savremene metode organizacije i upravljanja u stanicama za tehniki pregled kao faktor jaanja sigurnosti prometa. Zavisno o sloenosti, nainu organizacije i okruenju preduzea koje se bavi tehnikim pregledima vozila, mogu se formirati razliite funkcije. Pri tome se svaka od funkcija dalje organizira u podfunkcije, grupe, itd., do mikropodjele poslova, uz vanost meusobnih veza meu funkcijama, kao i podjelu poslovnog sistema na: tehniku funkciju (veza sa nadlenim ministarstvom, veza sa strunom institucijom) finansijsku funkciju (finansiranje i raunovodstvo) kadrovsku funkciju (osiguranje i obuka osoblja, pravni poslovi, poslovi sigurnosti, veza sa tehnolokim procesom u samom radu stanice za tehniki pregled vozila) specijalnu funkcije (marketing i dr.)

2.1. Nastanak stanica za tehniki pregled vozila

Automobil je ve od prvih dana nastanka brzo osvojio svijet. Proizvodnja je veoma brzo rasla. Prva montana traka za proizvodnju automobila nastala je 1913. god. - pronalazak Henrya Forda. Model T, koji je proglaen automobilom stoljea, od 1908. do 1927. godine proizveden je ukupno u 15 miliona primjeraka. Ovako veliki broj automobila u prometu vremenom je uzrokovao sve vei broj prometnih nesrea, koje su nastajale i zbog same neispravnosti automobila. Ideja da se samo tehniki ispravna vozila putaju u promet vezuje se za danskog inenjera Hansa Petera Andersena iz Kopenhagena. On je 13.02.1922. godine patentirao pronalazak koji je nazvao Ureaj za ispitivanje automobila, a est godina kasnije otvorio je prvi test centar. Tako je tehnika ispravnost vozila prvi put provjeravana ispitivanjem njegovih performansi.

Slika 1. Prvi test centar za vozila

2.2. Razvoj tehnikog pregleda u Evropi

Dugo vremena poslije Drugog svjetskog rata tehniki pregled vozila kao obavezan vid kontrole tehnike ispravnosti vozila nije obavljan u veini zemalja Evrope. Meutim, nakon direktive Evropske ekonomske zajednice (EEC) koja je donesena 1977. godine (77/143/EEC), veina evropskih zemalja uvodi obavezan tehniki pregled prije putanja vozila u promet. Kuriozitet predstavlja podatak da je biva drava na ovim prostorima prihvatila preporuke ove direktive i uvedena je obaveza obavljanja tehnikog pregleda vozila jednom godinje. Ova direktiva je vie puta mijenjana, da bi u cijelosti bila zamijenjena direktivom Evropske unije (EC) 1996. godine (96/96/EC). I ova direktiva je ve doivjela niz promjena zbog tehniko-tehnolokog razvoja automobila, ali i opreme koja se koristi na stanicama tehnikog pregleda prilikom ispitivanja tehnike ispravnosti vozila. U mnogim evropskim zemljama, tehniki pregled vozila vri se u periodu od dvije i vie godina (tri godine za novoproizvedena vozila), a ne svake godine. Djelimino je tome uzrok relativno veliki broj vozila, visok standard (voze se u prosjeku mlaa vozila, vri se redovno servisiranje i popravak vozila u ovlatenim radionicama), povean je broj kontroliranih vozila putem vanrednih tehnikih pregleda, visoka svijest o neophodnosti tehnike ispravnosti, kvalitetnija izrada cesta i sl. Meutim, pojedine lanice Evropske unije smatrale su da je ovo neprihvatljivo, naroito za komercijalna vozila, koja godinje prevaljuju daleko vie kilometara nego druga vozila. Tako je na prijedlog Austrije donesena direktiva 2000/30/EC.

U osnovi, ovom direktivom se uvodi princip sluajnog uzorka prilikom provjere tehnike ispravnosti komercijalnih vozila koja se kreu zemljama Unije, uvode kriteriji koje moraju ispunjavati vozila s posebnim akcentom na emisiju ispunih plinova, ograniava brzine, te ureaj sa ugraenim dijagnostikim sistemom (OBD). Uglavnom se kontroliraju ona vozila kod kojih se na osnovu vizualnog pregleda moe izvesti zakljuak o moguoj tehnikoj neispravnosti ili ozbiljnijim nedostacima, kako u pogledu ispravnosti vozila, tako i u pogledu emisije buke i poveane emisije ugljenmonoksida (CO) u ispunim plinovima.

2.3. Osnovne postavke direktive 96/96/EC

Direktivom se na jedinstven nain daje preporuka lanicama Europske unije o nainu vrenja tehnikog pregleda vozila, kriteriji za ocjenjivanje tehnike ispravnosti vozila, sklopovi, ureaji i dijelovi koje treba kontrolirati, uestalost pregleda, nain sainjenja zapisnika i izvjetaja. Veoma je vano istai da su uvedene tri ocjene tehnike ispravnosti vozila: tehniki ispravna vozila prolaze na tehnikom pregledu; vozila sa nedostacima koji bitno ne umanjuju sigurnost prometa i koje je potrebno otkloniti u zadatom roku nije potreban ponovni tehniki pregled; vozila koja zbog tehnike neispravnosti ne mogu biti putena u promet, obavezan je popravak i tehniki pregled prije ponovne upotrebe.Primjena ove direktive u praksi bila je osnovna ideja vodilja kojom se rukovodilo Federalno ministarstvo prometa i komunikacija u nastojanjima da se oblast sigurnosti prometa u Bosni i Hercegovini, odnosno djelatnost i funkcija tehnikog pregleda uredi na nain primjeren evropskim zemljama.

3. Vrste tehnikih pregleda

Vrste tehnikih pregleda, ko im treba pristupiti i u kojim rokovima:

Tabela 1.: Vrste tehnikih pregleda

TEHNIKI PREGLEDI

REDOVNITEHNIKI PREGLEDPREVENTIVNITEHNIKI PREGLEDVANREDNITEHNIKI PREGLED

OBAVEZAN ZA: motorna vozila prikljuna vozila

IZUZECI: radni strojeviOBAVEZAN ZA: rent a car vozila vozila za osposobljavanje vozaa (auto kole) osim mopeda, motocikala i traktora u vlasnitvu kandidata za vozaa taksi vozila autobuse teretna vozila (teretne automobile i prikljuna vozila) ako im najvea doputena masa prelazi 7.500 kg

IZUZECI: vozila za stanovanje ili kampiranje vozila za prevoz pela teretna i prikljuna vatrogasna vozila teretna i prikljuna vozila za zabavne radnje prikljuna vozila za traktoreOBAVEZAN ZA: sva vozila nakon popravka sklopova i ureaja bitnih za sigurnost prometa, a koji su oteeni u prometnoj nezgodi sva vozila na kojima je izvrena odreena preinaka ili prepravka sva vozila koja ovlateni djelatnik policije iskljui iz prometa i uputi na izvanredni pregled

3.1. Redovni tehniki pregled - rokovi obavljanja:

nova vozila: 24 mjeseca nakon prvog tehnikog pregleda, a nakon toga svakih 12 mjeseci. Pod novim vozilima podrazumijevaju se vozila koja nisu bila u upotrebi, nisu bila registrirana i ako nisu starija od godine dana, rabljena vozila: 12 mjeseci nakon svakog pregleda, izuzetak su lake prikolice gdje se tehniki pregled obavlja svake tree godine od prvog tehnikog pregleda.

Redovni tehniki pregled ukljuuje provjeru:- motora- ureaja za upravljanje i koenje- ureaja za osvjetljavanje i svjetlosnu signalizaciju- ureaja koji omoguuju normalnu vidljivost- samonosive karoserije te asije s kabinom i nadogradnjom- elemenata ovjesa, osovina ikotaa- buke vozila- elektro ureaja i instalacija- mehanizma prijenosa-kontrolnih i signalnih ureaja- ispunih plinova (Eko-test)- ureaja za spajanje vunog i prikljunog vozila- ostalih ureaja, dijelova i opreme vozila- registracijskih tablica i oznaka- plinskih instalacija

3.2. Preventivni tehniki pregled - rokovi obavljanja:

Preventivni tehniki pregledi obavljaju se dnevno (svaki voza svoje vozilo mora - morao bi - vizualno kontrolirati prije ukljuenja u cestovni promet) i u propisanim rokovima: vozila do dvije godine starosti: svakih 12 mjeseci od dana obavljenog redovnog tehnikog pregleda i pregledu konica svakih 12 mjeseci; vozila od dvije do sedam godina starosti: svakih est mjeseci od dana obavljenog redovnog tehnikog pregleda i pregledu konica svakih 12 mjeseci; vozila starija od sedam godina: svaka tri mjeseca od dana obavljenog redovnog tehnikog pregleda i pregledu konica svakih 12 mjeseci; vozila za prevoz opasnih tvari, svaka dva mjeseca od dana redovnog tehnikog pregleda i pregleda konica svakih 12 mjeseci.

Pregled konica smije biti obavljen najvie 30 dana prije redovnog tehnikog pregleda. U praksi je uobiajeno da se pregled konica obavlja neposredno prije (isti dan) redovnog tehnikog pregleda.

Preventivnim tehnikim pregledom provjerite:- kolo upravljaa(vizualno i osjetom) - radna i pomona konica (osjetom) - ispuni sistem (stanje sluanjem)- gume (vizualno)- stanje tahografa (ureaj koji osigurava upis vremena vonje) ili nadzornog ureaja/euro tahografa (vizualno) - svjetlosni ureaji na vozilu (vizualno) - vjetrobran, retrovizori i druge staklene povrine (vizualno) - brisai i perai vjetrobrana (vizualno) - kontrolna signalizacija u kabini vozila (vizualno) - ureaj za spajanje vunog i prikljunog vozila (vizualno) - oprema vozila (stanje i postojanje) i dr.

Da li svi kotai mog vozila dobro koe? To ne zna niko dok se kotai ne postave u valjke i izmjeri sila koenja i izrauna koni koeficijent. Jo vanije od sila koenja je utvrivanje da li na istoj osovini konice koe podjednako. Ako ne koe to znai da nas vozilo pri svakodnevnom koenju u prometu zanosi u jednu stranu. U kritinim trenucima kada koimo naglo i velikim silama to moe biti pogibeljno.

Slika 2. Mjerenje sile koenja i konog koeficijenta

Vizualni pregled je vrlo bitan. Kontrolor s iskustvom moe na osnovu debljine, izbrazdanosti i vanjskog ruba diska utvrditi da li su koni elementi ovog vozila potroeni.

Slika 3. Mjerenje debljine diska

Redovne i preventivne tehnike preglede moete obaviti u stanicama za redovni tehniki pregled vozila, koje su pravilno razmjetene po cijelom teritoriju Republike Bosne i Hercegovine. Pri tome vrijedi pravilo da se tehniki pregled moe obaviti u bilo kojoj stanici bez obzira na kojem registracijskom podruju se nalazite (npr. vozilo iz Sarajeva, ako se stjecajem okolnosti nalazi u Mostaru, moe tehniki pregled obaviti u Mostaru - ili bilo gdje drugdje - a ne mora se vraati u Sarajevo).Top of Form

4. Provjera elemenata na tehnikom pregledu

Tehniki pregled treba provesti na svakom vozilu rukovodei se pri tome sljedeim naelima: Tehniki pregled treba uvijek provesti do kraja bez obzira to se ve na poetku pregleda moe utvrditi da je pojedini dio na vozilu neispravan. Na vozilu treba pregledati sve sklopove i dijelove koji su na vozilu ugraeni. Prilikom pregleda vozila treba se ponaati nepristrano i u cilju sigurnosti prometa na cestama uoiti sve neispravnosti zbog kojih vozilo treba biti proglaeno tehniki neispravno. Subjektivan dojam treba svesti na to je mogue manju mjeru. Sve ugraene dijelove treba usporeivati s propisima koji se odnose na te dijelove, a ako je vozilo opremljeno dodatnim dijelovima koji zakonski nisu obavezni postojati na predmetnom vozilu treba se rukovoditi naelom da svi ugraeni dijelovi i oprema vozila (obavezna i neobavezna), ako su ugraeni na vozilu, onda moraju biti u ispravnom stanju. Tehniki pregled se obavlja tako da se na vozilu ne vri skidanje niti demontaa nikakvih dijelova vozila kako bi se pojedini dijelovi bolje pregledali. Vozilo se gleda i kontrolira onakvo kakvo je pristupilo tehnikom pregledu i stvar je svakog pojedinanog kontrolora da se upusti u skidanje pojedinih dijelova kako bi bolje pregledao pojedini ureaj na vozilu. Dakle, kontrolor nije obavezan, ali ako zna i eli onda moe skinuti pojedini dio u cilju bolje kontrole vozila. Kontrolor tehniku ispravnost ovjerava neposredno nakon samog pregleda vozila i izlaskom vozila iz STP-a moe se dogoditi nesrea tako da vozilo bude mehaniki oteeno, da mu pukne vjetrobransko staklo na prvim metrima nakon izlaska iz stanice, da mu pregori sijalica nekog svjetla, moe se dogoditi puknue zupastog remena motora nakon izlaska iz stanice i sl. U takvim sluajevima kontrolor ne snosi nikakvu odgovornost za svoj rad. Meutim, korozija na vozilima ne nastaje preko noi ve se ista razvija mjesecima i godinama, zranost u zglobovima ovjesa ili upravljaa se iri i postaje sve vea tokom nekoliko mjeseci, koni diskovi se ne potroe nakon jednog koenja ve se troe nakon nekoliko desetaka hiljada preenih kilometara itd. U svim takvim i slinim sluajevima odgovornost kontrolora moe se utvrditi mjesecima nakon obavljenog tehnikog pregleda.

4.1. Kontrolirani ureaji i opremaNa redovnom tehnikom pregledu s ispitivanjem ispunih plinova motornih vozila te na vanrednom tehnikom pregledu (sukladno kategorizaciji vozila: L-mopedi i motocikli, M-osobni automobili i autobusi, N-teretni automobili, i O-prikljuna vozila), kontrolori provjeravaju:ovnicatehniki pregledDijelovi koji moraju biti provjereni:Nedostaci:Neispravnost ureaja je razlog za neprolazak TP:Kategorija vozila na kojoj se ureaj provjerava:

1. UREAJ ZA UPRAVLJANJE

1.1 Kolo upravljaa- iskrivljenost, napuknutost, privrenost, pokidana obloga- teko se pomie- prevelika zranost, slobodni hodDAM, N

1.2 Stup upravljaa- privrenost- iskrivljenost- laka pokretljivostDAL, M, N

1.3 Prijenosni mehanizam upravljaa- privrenost- zranost (cvilenje, struganje ili lupanje)- manete- zauljenostDAM, N

1.4 Poluge i zglobovi upravljaa- zranost- iskrivljenost- poremeen trag kotaaDAM, N

1.5 Pojaalo sile zakretanja upravljaa- funkcioniranje- stanje elastinih crijeva i remena- zauljenje pumpe- stanje elektromotoraDAM, N

1.6 Amortizer upravljaa- stanje, privrenost- proputanje uljaDAL, M, N

1.7 Graninik kuta zakretanja upravljaa- puknut, iskrivljen- mogunost nagnjeenja kabela i crijevaDAL

1.8 Zakretno postolje prikljunog vozila- zranost postolja- podmazanostDAO

Ureaj za upravljanje ispituje se subjektivnom ocjenom kontrolora. Prilikom pregleda ureaja za upravljanje moe se koristiti sva oprema stanice za tehnike preglede, ovisno o vrsti ureaja za upravljanje.

2. UREAJ ZA KOENJE

2.1 Radna konica- efikasnost (koeficijent koenja)- razlika koenja lijevo - desno- skokovit porast sile koenjaDAL, M, N, O

2.2 Pomona konica- efikasnost (koeficijent koenja)- razlika koenja lijevo - desnoDAL, M, N, O

2.3 Parkirna konica- funkcionalnost- stanje sajli (popucanost, zapletenost, korozija, svinutost, stanje abica)- upravljaki mehanizam - stanjeDAO

2.4 Komanda radne konice- hod (prevelik ili premalen)- jastui protiv klizanja potroen, nema ga ili je labav- prevelika zranost u zglobnim elementima- prevelik otpor pokretanju- proputanje zrakaDAL, M, N

2.5 Komanda pomone konice- poluga iskrivljena, slomljena- potreni zupci za dranje- otputanjem konice poluga se ne vraa samostalno u poloaj "otkoeno"- hod (prevelik ili premalen)- proputanje zrakaDAM, N

2.6 Elementi prijenosa sile koenja (dijelovi zranog konog sistema)- kruti cjevovod (iskrivljenost, uvrenost, propusnost, korozija, spojne glave)- elastina crijeva (uvrenost, propusnost, ispucanost, bubrenje, spojne glave)- kompresor (potronja ulja, vrijeme za postizanje tlaka)- spremnici zraka (korodiranost, oteenost, loa postavljenost)- kontrolni manometri u kabini (funkcioniranje)- regulator tlaka (funkcioniranje, nepravilno podeeni tlakovi, loa postavljenost)- koni cilindri (ne brtve, korodiranost, loa postavljenost)- kono poluje (iskrivljenost, korozija, nepodmazanost, funkcionalnost, loa postavljenost)- regulacijski ventili (funkcionalnost, podeenost, proputanje zraka, korozija, stanje poluja)- elementi upravljanja i napajanja prikljunog vozila (odziv i visina tlakova)- elementi ABS sustava (el. vodovi, senzori, signal ABS lampice)DAM, N, O

2.7 Elementi prijenosa sile koenja (dijelovi hidraulinog konog sistema)- kruti cjevovod (iskrivljenost, uvrenost, propusnost, korozija, spojne glave)- elastina crijeva (uvrenost, propusnost, ispucanost, bubrenje, spojne glave- vakuum pumpa (oteenost, korodiranost, spoj s motorom)- regulacijski ventili (funkcionalnost, proputanje ulja, korozija, stanje poluja)- koni cilindri (ne brtve, korodiranost, loa postavljenost,- kona tekuina (vrelite)DAL, M, N, O

2.8 Elementi prijenosa sile koenja (dijelovi mehanikog konog sistema)- ispucalost sajli- iskrivljenost ili puknue prijenosnih polugaDAL, M, N, O

2.9 Izvreni koni elementi- debljina konih ploica i pakni- diskovi (izbrazdanost, napuknutost, povrinska izgorenost, debljina vanjskog srha)- doboi (ispucanost, zauljenost)DAL, M, N, O

2.10 Spojne glave za konicu prikolice- proputanje zraka- ispucanost crijeva- prikladna duljina crijeva- stanje brtviDAM, N, O

3. UREAJI ZA OSVJETLJAVANJE I SVJETLOSNU SIGNALIZACIJU

3.1 Kratko svjetlo- podeenost,- intenzitet, broj svjetala, boja, zamuenost stakla, korozija sjenila, poloaj, uvrenost, meusobna povezanost s ostalim svjetlimaDAL, M, N

3.2 Dugo svjetlo- podeenost,- intenzitet, broj svjetala, boja, zamuenost stakla, korozija sjenila, poloaj, uvrenost, meusobna povezanost s ostalim svjetlimaDAL, M, N

3.3 Prednje svjetlo za maglu- podeenost,- intenzitet, broj svjetala, boja, zamuenost stakla, korozija sjenila, poloaj, uvrenost, meusobna povezanost s ostalim svjetlimaDAM, N

3.4 Pokretno svjetlo (reflektori za osvjetljavanje radova)- funkcioniranjeNEM, N, O

3.5 Svjetlo za vonju unatrag- intenzitet, boja, poloaj, povezanost s mjenjaem,DAM, N, O

3.6 Prednja pozicijska svjetla- broj svjetala, boja, zamuenost stakla, poloaj, uvrenost, meusobna povezanost s ostalim svjetlimaDAL, M, N, O

3.7 Stranja pozicijska svjetla- broj svjetala, boja, zamuenost stakla, poloaj, uvrenost, meusobna povezanost s ostalim svjetlimaDAL, M, N, O

3.8 Stranje svjetlo za maglu- broj svjetala, boja, zamuenost stakla, poloaj, uvrenost, meusobna povezanost s ostalim svjetlimaDAM, N, O

3.9 Parkirna svjetla- broj, boja, uvrenostNEM, N, O

3.10 Gabaritna svjetla- broj, boja, uvrenostDAM, N, O

3.11 Svjetla registracijske tablice- broj, boja, uvrenostNEL, M, N, O

3.12 uta rotacijska ili treptava svjetla- boja, uvrenost, vidljivost sa svih strana vozilaNEL, M, N, O

3.13 Plava ili crvena rotacijska ili treptava svjetla- boja, uvrenost, vidljivost sa svih strana vozila- smije li takvo vozilo biti opremljeno takvim svjetlomDAL, M, N, O

3.14 Katadiopteri- broj, boja, oblik, uvrenost, funkcioniranjeDAL, M, N, O

3.15 Stop svjetla- broj, boja, uvrenost, funkcioniranjeDAL, M, N, O

3.16 Pokazivai smjerabroj, boja, uvrenost, funkcioniranjeDAL, M, N, O

3.17 Ureaj za istodobno ukljuivanje svih pokazivaa smjera- funkcioniranjeDAM, N, O

4. UREAJI KOJI OMOGUUJU NORMALNU VIDLJIVOST

4.1 Vjetrobran i druge staklene povrine- neoteenost, providnost, deformabilnost slike, funkcionalnost pokretnih prozora,- postavljanje folijaDAL, M, N, O

4.2 Brisai i perai vjetrobrana- funkcioniranje, brojDAM, N

4.3 Retrovizori- uvrenost, neoteenost, funkcionalnost, brojDAL, M, N

Ureaji koji omoguuju normalnu vidljivost ispituju se subjektivnom ocjenom kontrolora. Prilikom pregleda ovih ureaja moe se koristiti sva oprema stanice za tehnike preglede.

5. SAMONOSIVA KAROSERIJA TE ASIJA S KABINOM I NADOGRADNJOM

5.1 Samonosiva karoserija- korozija, boja, mehanika oteenja, izboenost pojedinih elemenata na karoseriji, otvor za nalijevanje goriva, privrenost svih elemenata na karoserijuDAL, M, N, O

5.2 asija- broj asije- korozija, boja, mehanika oteenja, privrenost svih elemenata na asiju, stanje varova, zakovica, vijaka, deformacijeDAL, M, N, O

5.3 Kabina- korozija, boja, mehanika oteenja, izboenost pojedinih dijelova na karoseriji, privrenost za asiju, privrenost drugih dijelova na kabinuDAM, N, O

5.4 Nadogradnja- korozija, boja, mehanika oteenja, izboenost pojedinih dijelova na karoseriji, privrenost za asiju, privrenost drugih dijelova na nadogradnju (ljestve, arnjevi, stranice sanduka itd.)DAM, N, O

Stanje samonosive karoserije te asije s kabinom i naogradnjom utvruje se subjektivnom ocjenom kontrolora. Prilikom pregleda ovih dijelova vozila moe se koristiti sva oprema stanice za tehnike preglede.

6. ELEMENTI OVJESA, OSOVINE, KOTAI

6.1 Poluje ovjesa- stanje poluga, mehanike deformacije, korozija- dodirivanje poluga od elemente karoserije vozila- zranost i privrenost stabilizirajuih polugaDAL, M, N, O

6.2 Zglobovi ovjesa- stanje gumenih elemenata- zranostDAL, M, N, O

6.3 Amortizeri- stanje zglobnih mjesta prihvata na ovjes i karoseriju- zauljenost, potroenost- korozija, mehanika dotrajalostDAL, M, N, O

6.4 Opruge- korozija- mehanika oteenja- plastina deformacija- uvrenost na karoseriju i ovjes- stanje gumenih dijelova zranih jastukaDAL, M, N, O

6.5 Glavina kotaa- zranost u leajevima- korozija- stanje manetaDAL, M, N, O

6.6 Naplatci- korozija- mehanika deformacija od udaraca- napuknutost- nedostajanje pojedinih vijaka za privrenje na glavinuDAL, M, N, O

6.7 Gume- dubina gaznog sloja- istovjetnost guma na istoj osovini- odgovarajue karakteristike guma za promatrano vozilo- stanje bonice gumeDAL, M, N, O

Stanje elemenata ovjesa, osovina i kotaa utvruje se subjektivnom ocjenom kontrolora. Prilikom pregleda ovih dijelova vozila moe se koristiti sva oprema stanice za tehnike preglede.

7. MOTOR

7.1 Oslonci motora- stanje zglobnih elemenata ovjesaDAL, M, N

7.2 Zauljenost motora- zauljenost motora oko svih brtvi na motoru i mogunost kapanja ulja na cestuDAL, M, N

7.3 Ispuni sistem- privrenje, nepropusnost, mehanika oteenost, usmjerenost ispune cijevi, prednabijanje, toplinska i mehanika zatita katalizatora, spojni kabeli lambda sonde, karakteristike ispuha za promatrano voziloDAL, M, N

7.4 Usisni sistem- privrenje, nepropusnost, filtar zraka, prednabijanje, cijev za odzraivanje kuita motora, spojni kabeli senzora zrakaDAM, N

7.5 Sistem za paljenje- privrenje, stanje dijelova sistema, ispucanost visokonaponskih kabela, spoj visokonaponskih kabela sa svjeicama i razvodnikom, spojni kabeli senzora stanja motoraDAL, M, N

7.6 Sistem za napajanje gorivom- privrenje, stanje dijelova sistema, raspletenost sajli, spoj visokotlanih vodova s pumpom i brizgaljkama, spojni kabeli senzora stanja motora- nepropusnost spremnika goriva i svih vodova kojima gorivo prolaziDAL, M, N

7.7 Razvodni mehanizam- zatienost od dodira, zauljenost, zategnutost , istroenostDAM, N

Stanje motora utvruje se subjektivnom ocjenom kontrolora. Prilikom pregleda motora moe se koristiti sva oprema stanice za tehnike preglede.

8. BUKA VOZILA

8.1 Buka u mirovanju vozila s upaljenim motorom- pretjerana buka ispunog ili usisnog sistema motoraDAL, M, N

Ocjena buke vozila utvruje se subjektivnom ocjenom kontrolora. Ako se posumnja da vozilo isputa veu koliinu buke od propisane ispitivanje buke treba provesti na prikladnom (propisanom) prostoru van objekta stanice za tehniki pregled.

9. ELEKTRO UREAJI I ELEKTRO INSTALACIJE

9.1 Elektropokreta- ispravan rad bez metalnih zvukova- privrenostDAL, M, N

9.2 Generator- iskrenje- gaenje kontrolne lampice nakon starta motora- stanje remenaDAL, M, N

9.3 Akumulator- privrenost- nepropusnost- nekorodiranost el. spojeva- postojanje oduka van prostora za putnikeDAL, M, N

9.4 Kontakt brava- ispravno funkcioniranje- mehaniko oteenjeDAL, M, N

9.5 Elektrini vodovi- izoliranost- uredna poloenost po vozilu- eventualna rastopljenost izolacijeDAL, M, N

Ocjena elektro ureaja i instalacije vozila utvruje se subjektivnom ocjenom kontrolora. Prilikom pregleda motora moe se koristiti sva oprema stanice za tehnike preglede.

10. PRIJENOSNI MEHANIZAM

10.1 Spojka- hod papuice spojke- stanje papuice spojke- proklizavanjeDAL, M, N

10.2 Mijenja- stanje, privrenost, zauljenostDAL, M, N

10.3 Vratila, diferencijal i poluvratila- zranost u zglobovima- stanje maneta- mehanika deformacija- stanje spojki- zauljenost diferencijala- privrenostDAL, M, N

10.4 Lanac, lananici, remen, remenice- zranost- stanje prstenova lanca- istegnue- stanje zubaca- podmazanost- privrenostDAL

11. KONTROLNI I SIGNALNI UREAJI

11.1 Brzinomjer s putomjerom- funkcioniranjeDAL, M, N

11.2 Kontrolna plava lampa za dugo svjetlo- funkcioniranjeDAL, M, N

11.3 Sirena- funkcioniranjeDAL, M, N

11.4 Tahograf i li nadzorni ureaj (euro tahograf)- da li je obavljeno ispitivanjeDAM, N

11.5 Ograniiva brzine- postojanje na vozilu sukladno propisimaDAM, N

11.6 Svjetlosni ili zvuni signal pokazivaa smjera- funkcioniranjeDAL, M, N

11.7 Ostali signalni ureaji za kontrolu rada pojedinih mehanizama ugraenih na vozilu- funkcioniranjeDAL, M, N, O

Ocjena kontrolnih i signalnih ureaja utvruje se subjektivnom ocjenom kontrolora. Prilikom pregleda kontrolnih i signalnih ureaja moe se koristiti sva oprema stanice za tehnike preglede.

12. ISPITIVANJE ISPUNIH PLINOVA MOTORNIH VOZILA (EKO TEST)

12.1 Ispuni sistem- privrenje, nepropusnost, mehanika oteenost, usmjerenost ispune cijevi, prednabijanje, toplinska i mehanika zatita katalizatora, spojni kabeli lambda sondeNEM, N

12.2 Usisni sistem- privrenje, nepropusnost, filtar zraka, prednabijanje, cijev za odzraivanje kuita motora, spojni kabeli senzora zrakaNEM, N

12.3 Sistem za paljenje- privrenje, stanje dijelova sustava, ispucanost visokonaponskih kabela, spoj visokonaponskih kabela sa svjeicama i razvodnikom, spojni kabeli senzora stanja motoraNEM, N

12.4 Sistem za napajanje gorivom- privrenje, stanje dijelova sustava, raspletenost sajli, spoj visokotlanih vodova s pumpom i brizgaljkama, spojni kabeli senzora stanja motoraNEM, N

12.5 Razvodni mehanizam- zatienost od dodira, zauljenost, zategnutost i zadnja izmjena zupastog remenaNEM, N

12.6 BEZ-KAT vozila - ispitivanje volumenskog sadraja ugljinog monoksida (CO) u ispunom plinu na brzini vrtnje praznog hoda- prevelik CODAM, N

12.7 REG-KAT vozila - ispitivanje volumenskog sadraja ugljinog monoksida (CO) u ispunom plinu pri povienoj brzini vrtnje i pri brzini vrtnje praznog hoda. Izraun faktora zraka lambda na povienoj brzini vrtnje- prevelik CO- neodgovaraju faktor zraka lambdaDAM, N

12.8 DIZEL - ispitivanje srednjeg stupnja zacrnjenja ispunog plina- prevelik srednji stupanj zacrnjenjaDAM, N

13. UREAJ ZA SPAJANJE VUNOG I PRIKLJUNOG VOZILA

13.1 Mehanika spojka- mehanika potroenost, korodiranost- postojanje dodatnog osiguraa- privrenost za vuno voziloDAM, N, O

13.2 Elektrini prikljuak spojke- ispravna elektrina spojenost- funkcioniranjeDAM, N, O

Ocjena ureaja za spajanje vunog i prikljunog vozila utvruje se subjektivnom ocjenom kontrolora.

14. OSTALI UREAJI I DIJELOVI VOZILA

14.1 Unutranjost kabine, sjedala i prostora za putnike- izboenost pojedinih otrih predmeta- kvaliteta i vrstoa sjedala- unutarnja rasvjeta- rasvjeta instrument tableDAL, M, N

14.2 Ureaj za ventilaciju kabine i vjetrobrana- grijanje i hlaenje kabine (funkcioniranje)DAM, N

14.3 Vrata vozila- zatvaranje- brtvljenjeDAM, N, O

14.4 Pokretni prozori i krovovi- zatvaranje- brtvljenjeDAM, N, O

14.5 Brave- postojanje i funkcioniranje- mehanika oteenostDAM, N, O

14.6 Izlazi za sluaj opasnosti- oznaenost- nezagraenost od pojedinih predmetaDAM, N, O

14.7 Blatobrani- postojanje- uvrenostkorozijaDAL, M, N, O

14.8 Branici- postojanje- uvrenost- korozijaDAM, N, O

14.9 Sigurnosi pojasevi- postojanje- funkcioniranje kopi pojaseva- neoteenost pojaseva- funkcioniranje brzih spojki pojasevaDAM, N

14.10 Dodatne komande za vozilo kojim upravlja osoba s tjelesnim nedostacima- postojanje- ispravno funkcioniranjeDAL, M

14.11 Kontrola ispravnosti ograniivaa brzine na mopedima opremljenim varijatorskim elementima transmisije- ispravno funkcioniranjeDAL

Ocjena ostalih ureaja i dijelova vozila utvruje se subjektivnom ocjenom kontrolora. Prilikom pregleda ostalih ureaja i dijelova moe se koristiti i sva ostala oprema stanice za tehnike preglede.

15. OPREMA VOZILA

15.1 Aparat za gaenje poara- postojanje- provjera roka do kada vrijedi ispitivanjeDAM, N

15.2 Sigurnosni trokut- postojanje- provjera ispravnostiDAM, N

15.3 Kutija prve pomoi- postojanje i urednost materijalaDAM, N

15.4 Klinasti podmetai- postojanjeDAN

15.5 eki za razbijanje stakla u sluaju nude- postojanjeDAM

15.6 Rezervne sijalice- postojanjeDAM, N

15.7 Rezervni kota- postojanje, stanje- postojanje opreme koja zamjenjuje rezervni kotaDAM, N, O

Ocjena opreme vozila utvruje se subjektivnom ocjenom kontrolora. Prilikom pregleda opreme vozila moe se koristiti i sva ostala oprema stanice za tehnike preglede. Kontrolor je duan upozoriti vozaa na eventualne nedostake u opremi vozila.

16. REGISTRACIJSKE TABLICE I OZNAKE

16.1 Registracijske tablice- postojanje, originalnost, neoteenost, ugradnjaDAL, M, N, O

16.2 Ploe za teka vozila- postojanje, originalnost, neoteenost, ugradnjaDAN

16.3 Ploe za duga vozila- postojanje, originalnost, neoteenost, ugradnjaDAO

16.4 Ploe za spora vozila- postojanje, originalnost, neoteenost, ugradnjaDAL, M, N, O

Ocjena registracijskih tablica i oznaka utvruje se subjektivnom ocjenom nkontrolora. Za vrijeme pregleda registracijskih tablica i oznaka moe se koristiti sva oprema stanice za tehnike preglede.

17. PLINSKA INSTALACIJA

17.1 Spremnik plina- usklaenost s posebnim propisima- oteenost, nepropusnost, uvrenostDAL, M, N

17.2 Armatura spremnika plina- usklaenost s posebnim propisima- oteenost, nepropusnost, uvrenostDAL, M, N

17.3 Prikljuak za punjenje- usklaenost s posebnim propisima- oteenost, nepropusnost, uvrenostDAL, M, N

17.4 Prikljuak za pranjenje- usklaenost s posebnim propisima- oteenost, nepropusnost, uvrenostDAL, M, N

17.5 Viesmjerni ventil- usklaenost s posebnim propisima- oteenost, nepropusnost, uvrenostDAL, M, N

17.6 Pokaziva koliine plina- usklaenost s posebnim propisima- oteenost, nepropusnost, uvrenostDAL, M, N

17.7 Proista plina- usklaenost s posebnim propisima- oteenost, nepropusnost, uvrenostDAL, M, N

17.8 Ispariva plina- usklaenost s posebnim propisima- oteenost, nepropusnost, uvrenostDAL, M, N

17.9 Regulator tlaka- usklaenost s posebnim propisima- oteenost, nepropusnost, uvrenostDAL, M, N

17.10 Ventil plina- usklaenost s posebnim propisima- oteenost, nepropusnost, uvrenostDAL, M, N

17.11 Ventil tekueg goriva- usklaenost s posebnim propisima- oteenost, nepropusnost, uvrenostDAL, M, N

17.12 Vodovi visokog tlaka (VT)- usklaenost s posebnim propisima- oteenost, nepropusnost, uvrenostDAL, M, N

17.13 Vodovi niskog tlaka (NT)- usklaenost s posebnim propisima- oteenost, nepropusnost, uvrenostDAL, M, N

17.14 Vodovi sredstva za grijanje- usklaenost s posebnim propisima- oteenost, nepropusnost, uvrenostDAL, M, N

17.15 Elektrini ureaji i instalacije- usklaenost s posebnim propisima- oteenost, nepropusnost, uvrenostDAL, M, N

17.16 Lambda sonda- oteenost, nepropusnost, uvrenostDAL, M, N

17.17 Regulator koliine plina- usklaenost s posebnim propisima- oteenost, nepropusnost, uvrenostDAL, M, N

17.18 Elektroniki ureaj za lambda kontrolu- oteenost, nepropusnost, uvrenostDAL, M, N

17.19 Mjea plina- usklaenost s posebnim propisima- oteenost, nepropusnost, uvrenostDAL, M, N

17.20 Brizgaljke plina- usklaenost s posebnim propisima- oteenost, nepropusnost, uvrenostDAL, M, N

5. Vozila koja ne mogu proi tehniki pregled

Tehniki pregled ne mogu proi vozila za koja se utvrdida ne posjeduju propisane ureaje i opremu, odnosno da ti ureaji i oprema nisu ispravni i ne udovoljavaju uslovima za sudjelovanje u prometu na cesti.Ono to bi svaki vlasnik vozila, odnosno voza trebao obaviti prije odlaska na redovni tehniki pregled vozila je dnevni preventivni tehniki pregled tj. pregled onih dijelova vozila koji su kljuni za sigurno sudjelovanje vozila u prometu na cestama. Naravno,priprema vozila za tehniki pregled podrazumijeva i redovno servisiranje vozila u ovlatenim servisima. Obavljanje preventivnog tehnikog pregleda, zakonska je obaveza koju bi svaki voza morao obaviti prije ukljuivanja u promet.Sve ostakljenje povrine na vozilu moraju biti cijele, nenapuknute i bez vidljivih tragova udaraca ili ogrebotina koje ometaju vidik. Ovo je pogotovo vano na novijim vozilima gdje su ljepljenje staklene povrine nosivi dio samonosive karoserije. Danas mala napuklina e se zbog prenosa optereenja po staklu ve sutra pretvoriti u veliki pukotinu.

Slika 4. Napuknuto vjetrobransko stakloUreaji koji nam omoguuju da bolje vidimo moraju biti cijeli. Kako se voza ovog vozila prestrojava iz desne u lijevu voznu traku (slika 5)? Naravno, tehniki pregled e se odbiti.

Slika 5. Nepropisno vanjsko ogledalo

Znate li da gotovo svako etvrto vozilo ne proe tehniki pregled u Bosni i Hercegovini? Ako ste jedan od "neispravnih" ne ljutite se jer smisao tehnikog pregleda jest da otkrije kvar na vozilu koji je nesiguran za Vas i za Vau okolinu te da ga otklonite prije nego to se neto dogodi.

Najee uoene greke na vozilima su one na konicama i na zglobnim dijelovima ovjesa i upravljaa. Meutim, vrlo este su greke na pojedinim svjetlima vozila, a zbog neodravanja i vrlo starog voznog parka este su i potroene gume, korodirana karoserija i sl. Ipak, najea greka na vozilima je sadraj ispunih plinova. Tek redovnim izvoenjem EKO testa od 1. oktobra 2004. godine moe se primijetiti da gotovo svaki etvrti automobil isputa vie tetnih ispunih plinova nego je to uobiajeno.

Slika 6. Nepropisan nain krpanja ovjesaNa alost ovakve slike nisu rijetke pod vozilima. Stara i dotrajala vozila znaju imati popucane elemente ovjesa (na slici srednji lisnati gibanj), a vlasnici ih "krpaju" ovakvim metodama (slika 6).Kako ne biste bili svaki etvrti "neispravni" savjetujemo da se prije svega redovno brinete za svoje vozilo, a to znai da ga redovno servisirate i odravate. Najbolje je to raditi kod ovlatenih servisera za Vau marku vozila, ali osim redovnih servisa na vozilu treba popravljati dijelove koje pojede zub vremena uslijed korozije ili jednostavno potroenosti. Neposredno prije samog tehnikog pregleda neke ureaje moete kontrolirati i sami (npr. rade li sijalice na svim svjetlima na vozilu, u kakvom je stanju obavezna oprema vozila, da li "dri runa konica" na nekom nagibu i sl.). I jo neto - molba koja je ujedno Vaa obaveza- neposredno prije tehnikog pregleda operite Vae vozilo iznutra i izvana.

Ako se uprkos ovim savjetima pronae neka greka na vozilu, otiite do Vaeg servisera i otklonite je u najkraem moguem roku. Ne zaboravite da je to u interesu sigurnosti svih sudionika u prometu.

Ovo vozilo je (slika 7) imalo potpuno slomljeno prednje oscilirajue rame. Ovakvi lomovi se dogaaju uslijed zamora materijala (dotrajalosti), ali i uslijed snanijeg udarca kotaem u prepreku. Pitamo se kako je voza mogao drati smjer i zar nije osjetio da mu vozilo bjei s ceste. Naravno, i u ovom sluaju, tehniki pregled e biti odbijen.

Slika 7. Dotrajalost materijala na prednjem oscilirajuem ramenu

Pokidana manetna na prednjem pogonskom vratilu (slika 8) predstavlja poprilian kvar. Ako se vlasnik ve dulje vrijeme vozi s ovakvim zglobom stradao je i homokinetiki zglob. Osim toga izilo mazivo je zamastilo povrinu konih elemenata pa taj kota ne koi. Sve treba skinuti dolje, odmastiti, provjeriti zglob (eventualno zamjeniti), dobro podmazati i postaviti novu manetnu.

Slika 8. Pokidana manetna na pogonskom vratiluTop of Form

U Federaciji BiH prole godine (2010) evidentirano je ak 42,53 % putnikih automobila, kao i 40,16 % vozila starijih od 20 godina, podaci su Instituta za privredni inenjering /IPI/ iz Zenice. Ovi podaci pokazuju da je na cestama 19,39 % vozila proizvedenih od 2001. do 2005. godine, dok je samo 11,06 % staro do etiri godine. Slino stanje je i kada je rije o putnikim automobilima kojih je 19,63 % proizvedeno od 2001. do 2005. godine, dok onih koji su proizvedeni od 2006. do 2010. godine ima svega 9,56 %.Prosjena starost putnikih automobila 2010. g. je bila 16,62 godine, a godinu dana ranije iznosila je 16,43 godine, to je znatno ispod prosjeka pojedinih evropskih drava, dok je prosjena starost autobusa, ija masa je vea od pet tona prole godine iznosila 19,74 godine.U FBiH u 2010 godini je obavljeno 597.147 tehnikih pregleda vozila, od ega je 468.625 redovnih pregleda, dok je 2009.godine izvreno 579.648 tehnikih pregleda, od ega 461.210 redovnih. U FBiH prole godine je bilo 157 stanica za tehniki pregled vozila, to je za dvije vie u odnosu na 2009.godinu, te za devet vie u odnosu na 2007. kada je poelo prikupljanje podataka vezanih za tehniki pregled vozila.Prema IPI-a prole je godine, prilikom tehnikog pregleda vozila evidentirano ukupno 19.606 neispravnosti, dok je 2009.godine taj broj bio 17.852. Od ukupnog broja evidentiranih neispravnosti u 2010. godini, najvei broj kvarova otkriven je kod konica, njih 12.374, a godinu dana ranije bilo ih je 11.967.Prosjek broja obavljenih pregleda u FBiH po jednoj stanici tehnikog pregleda u 2009 godini je bio 3.739, a 2010 godini je broj obavljenih pregleda povean na 3.803 pregleda po jednoj stanici.[footnoteRef:1] [1: Izvor vijesti: eKapija, 19.01.2011.]

Slika 9. Pregled broja utvrenih neispravnosti na redovnim tehnikim pregledima po pojedinim sklopovima6. Registracija vozila i cijene registracije

Svi poslovi oko registracije i odjave vozila, izgledi slubenih obrazaca (prometna dozvola, knjiica vozila, karton preventivnih pregleda vozila, registarske tablice), propisani su Zakonom o sigurnosti prometa na cestama i Pravilnikom o registraciji i oznaavanju vozila.Da bi ste se vozilom ukljuili u promet na cestama, osim to vozilo mora biti tehniki ispravno - to se dokazuje tehnikim pregledom, vozilo mora biti i registrovano.Prva registracija vozila se mora obaviti kod policijske uprave, odnosno stanice na ijem podruju vlasnik vozila ima prebivalite odnosno sjedite. Uobiajeno je da pripremu svih obrazaca (ispis prometne dozvole i knjiice vozila) obavi stanica za tehniki pregled gdje se ujedno obavi prvi tehniki pregled vozila. Zatim se vlasnik sa svim pripadajuim dokumentima uputi u nadlenu policijsku upravu ili stanicuu na provjeru i ovjeru istih. Vlasnik vozila nakon ovjere dokumenata u policiji jo jednom mora doi u stanicu za tehniki pregled vozila gdje preuzima dodijeljene registarske tablice.Registracija vrijedi godinu dana, odnosno potrebno ju je godinje obnavljati.

Svako produljenje valjanosti prometne dozvole najpovoljnije i najbre je obaviti u stanici za tehniki pregled vozila, neposredno nakon obavljenog redovnog tehnikog pregleda vozila, a sce potrebne dokumente stanica za tehniki pregled e sama dostaviti nadlenoj policijskoj upravi odnosno stanici.Prilikom prve registracije, vlasnik vozila mora stanici dati na uvid sljedee dokumente: dokaz o vlasnitvu vozila (raun, ovjereni kupoprodajni ugovor, carinsku deklaraciju i sl. na osnovu kojega je jasno vidljivo ko je vlasnik vozila), dokaz o plaenim propisanim obavezama dokaz o tehnikoj ispravnosti vozila (predaje se zapisnik o prethodno obavljenom tehnikom pregledu vozila), linu kartuPrije prve registracije i prije svakog produljenja valjanosti prometne dozvole vlasnik vozila obavezan je platiti propisana davanja. Rije je o godinjoj naknadi za ceste, obaveznom osiguranju i godinjoj naknadi za zatitu okolia. Po uplati propisanih davanja ovlateni slubenik smije ovjeriti prometnu dozvolu, odnosno produljiti valjanost prometne dozvole.Visina naknada za tehniki pregled odreena je "Odlukom o visini naknada za tehniki pregled i druge poslove koji se obavljaju u stanicama za tehnike preglede vozila" i ovisna je o kategoriji vozila. Ako je vae vozilo proglaeno neispravnim pa morate pristupiti ponovljenom tehnikom pregledu i ako to uinite u roku od 10 radnih dana, ponovljeni tehniki pregled e se obaviti bez ponovnog plaanja naknade. Ako je vae vozilo proglaeno neispravnim na EKO testu, prvi ponovljeni EKO test u roku od 10 radnih dana zaraunat e se u iznosu od 50% poetnog iznosa pune naknade. Od vlasnika vozila se prije pristupa tehnikom pregledu zahtjeva da vozilo bude uredno, isto i da na njemu nema oteenja koja utjeu na funkcionalnost.Ako dolazimo na produljenje valjanosti prometne dozvole (produenje registracije) sa novim vozilom, potrebni su nam sljedei dokumenti: Raun od vozila, koji mora imati napomenu o carinjenu . Potvrdu o sukladnosti vozila (homologacija) Potvrdu o ovlatenju prodaje novog vozila od strane generalnog uvoznika (ukoliko je vozilo kupljeno kod ovlatenog dealera u BiH) Vaeu linu kartu vlasnika vozila (za fizike osobe), i vaeu linu kartu onoga koji vozilo doveze na tehniki pregled. Ukoliko dolazimo sa polovnim vozilom koje nije nikada registrirano u BiH: dokument od vozila iz drave gdje je kupljeno raun ili ugovor o kupnji vozila carinsku deklaraciju za predmetno vozilo potvrdu o sukladnosti (homologacija) vaea lina karta vlasnika vozila i vaeu linu kartu onoga koji vozilo doveze na tehniki pregled. Ukoliko dolazimo sa polovnim vozilom koje je registrirano u BiH: Prometna dozvola Knjiica vozila vaea lina karta vlasnika vozila i vaeu linu kartu onoga koji vozilo doveze na tehniki pregled. Polica AO, novu ako je ve uplaena, ili staru ukoliko se produenje eli napraviti u sklopu produljenja valjanosti prometne dozvole. Kada dolazite na tehniki pregled, nakon to stanete u red sa vozilom treba se javiti na prijem vozila, koji se nalazi odmah uz liniju za tehniki pregled. Na prijemu se otvara kontrolni list i uplauje tehniki pregled.

Nakon uplate, kontrolori preuzimaju Vae vozilo, a Vi moete biti uz vozilo tokom cijelog tehnikog pregleda, ali na sigurnoj udaljenosti od kanala za pregled vozila.

Putnika Osobna vozilaTarifaREGISTRACIJA (sa popustom od 50%)

Grupa 01... snaga: kW...kompletna USLUGA

Polisa AONe promjenljive-budetske naknadeukupno

01do.......22115,-50,-165,-

02od 23 - 33164,-50,-214,-

03od 34 - 44198,-50,-248,-

04od 45 - 55230,-50,-280,-

05od 56 - 66263,-50,-313,-

06od 67 - 84289,-50,-339,-

07od 85 -110346,-50,-396,-

08od 111.....416,-50,-466,-

NAPOMENA: Na ukupan iznos dodaje se iznos za putarinu i iznos za porez na imovinu (prema priloenim tabelama)Rekapitulacija-objanjenjene promjenljivih-budetski naknada

*Usluge 00,- KM

*Uplatnice 10,-KM * Obrasci 2,- KM

*Zatita voda 20,-KM

*BIHAMK 8,-KM

*Taksa produzenje 10,-KM

Ostali-obavezni trokovi

*Taksa za nove tablice 20,-KM; Vlasnika knjiica 5,-KM; Stiker 5,-KM Saobraajna 5,- KM

*Tehnicki pregled 50,- KM

*Putarina se odreuje prema radnoj zapremini motora. (vidi tabelu za putarinu)

*Kantonalni porez na Vozila (vidi tabelu za porez)

*Zeleni karton 4,-KM

PUTARINAPOREZ NA IMOVINU VOZILA

Radna zapreminaIznos KM Putnika vozila do 7.god.starosti

* do .............900 cm3.25,-* ......... do 1600 cm3.80,-

* od ..901 - 1350 cm3.40,-* od 1601 - 1800 cm3100,-

* od 1351 - 1800 cm3.50,-* od 1801 - 2000 cm3.150,-

* od 1801 - 2500 cm3100,-* od 2001 - do.... cm3.250,-

* od 2501 - 3150 cm3150,-Motocikli do 7.god. starosti

* od 3151 - do.... cm3250,-* ......... do 50 cm3...80,-

* od 51 - do... cm3.150,-

*Sva Vozila starija od 7.g... 50,-

Teretna vozilaTarifaREGISTRACIJA (sa popustom od 50%)

Grupa 02... Nosivost u Tkompletna USLUGA

Polisa AONe promjenljive-stalne naknade i usluge ukupno

01do..........0.50243,-78,-321,-

02od 0.51 - 1.00257,-78,-335,-

03od 1.01 - 2.00346,-78,-424,-

04od 2.01 - 3.00400,-78,-478,-

05od 3.01 - 5.00505,-78,-583,-

06od 5.00 - 7.00659,-78,-737,-

07od 7.01 -10.00953,-78,-1031,-

08od 10.01-15.001250,-78,-1328,-

09od 15.01-.......1619,-78,-1697,-

NAPOMENA: Na ukupan iznos dodaje se iznos za putarinu prema priloenoj tabeli.Rekapitulacija-objanjenjene promjenljivih-budetski naknada

*Usluge 00- KM

*Uplatnice 10,-KM * Obrasci 2,- KM

*Zatita voda 40,-KM

*BIHAMK 15,-KM

*Taksa za produzenje 10,-KM

Ostali-obavezni trokovi

*Taksa za nove tablice 20,-KM; Vlasnika knjiica 5,-KM; Stiker 5,-KM Saobraajna 5,- KM

*Tehnicki pregled, od 50,- KM do 90,-KM

*Putarina se odreuje prema radnoj zapremini motora. (vidi tabelu za putarinu)

*Zeleni karton 4,-KM

PUTARINA

TERETNAPRIKLJUCNA

Nosivost po (T) Nacin obracuna (KM)Nosivost po ( T ) Nacin obracuna (KM)

do..........2.00 .34,00 x Tdo............3.00.......... .52,00 x T

od 2.01 - 5.00 .70,00 + (36,00 x T) iznad 2 Tod .3.01 - .5.00 96,00 + (40,00 x T) iznad .3T.

od 5.01 - 8.00180,00 + (40,00 x T) iznad 5 Tod .5.01 - .8.00176,00 + (42,00 x T)iznad .5T.

od 8.01 -10.00300,00 + (44,00 x T) iznad 8 Tod .8.00 - 10.00302,00 + (44,00 x T) iznad .8T

od 10.01 ........388,00 + (48,00 x T) iznad 10 Tod 10.01 - 12.00390,00 + (48,00 x T) iznad 10T

Tegljac bez prikolicefiksno 80,00od 12.01 - 15.00486,00 + (52,00 x T) iznad 12T

Radno vozilo (sva)fiksno 40,00 od 15.01 - 20.00 642,00 + (68,00 x T) iznad 15T

Prikljucno Radno vozilofiksno 24,00 od 20.01 - ........982,00 +(106,00 x T) iznad 20T

7. Zakljuak

U ovom maturskom radu nastojao sam opisati tok tehnikog pregleda, vrste tehnikih pregleda kao i postupak registracije vozila, kao i sve radnje i aktivnosti koje kontrolor mora poduzimati na tehnikom pregledu razliitih vozila koje pristupe tehnikom pregledu. Vozila se meusobno razlikuju prema konstrukciji, obliku, dostupnosti i vidljivosti pojedinih sklopova ili dijelova, a sve stanice nisu jednako opremljene istom opremom niti se svi tehniki pregledi odvijaju u istim vremenskim uslovima. Sve su to razlozi da se ne moe oekivati da se jedno te isto vozilo pregleda u razliitim vremenskim uslovima i u razliitim stanicama uvijek na potpuno isti nain. Razlike u pregledu vozila e uvijek postojati.Meutim, bilo koji kontrolor ne smije samostalno smiljati proceduru pregleda i definirati sklopove koje e pregledati, a koje nee. Svako pri radu mora pokuati pregledati sve sklopove koji su definirani propisima. Niti jedan propisani sklop ili dio koji se fiziki moe pregledati ne smije se preskoiti kontrolirati na tehnikom pregledu. Redoslijed pregleda pojedinih sklopova nije bitan (i vrlo esto zavisi o rasporedu samih instrumenata na tehnolokoj liniji), ali nain i sadraj pregleda moraju biti istovjetni nainu i sadraju tehnikog pregleda.Na kraju, koliko god se trudili propisati, prikazati, izraunati ili preporuiti kako postupiti u pojedinim situacijama pri kontroli vozila, uvijek e postojati situacije subjektivne procjene ispravnosti ponekog sklopa na vozilu koje e se razlikovati od kontrolora do kontrolora i ovisit e o njegovom mehaniarskom znanju i iskustvu. Nije mogue doslovno za sve dijelove vozila propisati neku numeriku graninu vrijednost tehnike neispravnosti (npr.koliko smije biti veliko mehaniko oteenje na vozilu ili koliko veliko smije biti mjesto zahvaeno korozijom). Stoga e uvijek postojati potreba za kontrolorovom procjenom da li je promatrani sklop ispravan ili ne, a to su uvijek subjektivne sudake procjene. Pri tome svaki kontrolor prvenstveno treba razmiljati o utjecaju takve greke na sigurnost prometa na cestama te svoju konanu odluku donijeti u skladu s moguim utjecajem greke na sigurnost prometa.

S A D R A J

1. Uvod .............................................................................................................................. 22. Nastanak i razvoj stanica za tehniki pregled vozila ............................................... 32.1. Nastanak stanica za tehniki pregled vozila ........................................................... 32.2. Razvoj tehnikog pregleda u Evropi ...................................................................... 42.3. Osnovne postavke direktive 96/96 EC ................................................................... 53. Vrste tehnikih pregleda ............................................................................................ 63.1. Redovni tehniki pregled ....................................................................................... 63.2. Preventivni tehniki pregled .................................................................................. 74. Provjera elemenata na tehnikom pregledu ............................................................. 94.1. Kontrolirani ureaji i oprema ............................................................................... 105. Vozila koja ne mogu proi tehniki pregled ........................................................... 186. Registracija vozila i cijene registracije .................................................................... 227. Zakljuak ................................................................................................................... 26Sadraj ....................................................................................................................... 27Literatura ................................................................................................................... 28

L i t e r a t u r a

Tijek tehnikog pregleda vozila Struni bilten broj 119 Agencija ZANSA Sarajevo Cijene registracije/Kontrolirani ureaji i oprema Centar za vozila Hrvatske Registracija Domagoj Kerein Kako obaviti obavezan tehniki pregled vozila Centar motor iroki Brijeg Nastanak i razvoj stanica za tehniki pregled vozila Auto Media Group Tehniki pregled vozila u FBiH BIHAMK Tehniki pregled vozila

2