MEðUNARODNA PROLJETNA ŠKOLA ŠKOLSKIH KNJIŽNIČARA

ZAGREB, 2010.

ŽSV ŠK SDŽSPLIT 3.09. 2010.

SADRŽAJ PREZENTACIJE:

1. ŠTO JE SLOBODNO VRIJEME2. DAROVITOST (TALENTIRANOST) I KREATIVNOST3. MOTIVACIJA 4. ŠTO SU IZVANNASTAVNE/SLOBODNE AKTIVNOSTI5. DVADESETOGODIŠNJA ISKUSTVA U ŠKOLI LIKOVNIH UMJETNOSTI

1. ŠTO JE SLOBODNO VRIJEME?

Različita polazišta i različite definicije:

Nešto kao definicija:

slobodno vrijeme osloboñeno je od obaveze i prisile

U slobodnom vremenu pojedinac se potpuno predaje svojoj volji:

Slobodno vrijeme - novi fenomen

Zbog ostvarenih radnih prava suvremenom čovjeku ostaje dosta slobodnog vremena

Slobodno vrijeme imaju odrasli i djeca

Stručnjaci smatraju da je djecu od ranog djetinjstva potrebno :

�

2. DAROVITOST (TALENTIRANOST) I KREATIVNOST?

Talentiran

(grč. talanton, odnosno lat. talentum znači mjeru, zdjelicu kojom se mjeri zlatan novac)

je onaj koji je ima talenta, to je osoba s mjerom i kao takav (duhovno) bogat.

Kreativnost i nadarenost

imaju u stručnoj literaturi mnoštvo definicija, a sve se više –manje svode na sposobnost (proces) kojom čovjek teži:

-originalnom stvaranju, - novom rješenju i - djelu koje će obogatiti njega i društvo

Istina, ponekad su velika djela stvar inspiracije, „božanskog nadahnuća“ ili „aha-efekta“ i zaboravlja se da je prije toga trebalo dosta rada, strpljenja, mnogo pokušaja i pogrešaka.

Kreativnost i nadarenost

imaju u stručnoj literaturi mnoštvo definicija, a sve se više –manje svode na sposobnost (proces) kojom čovjek teži:

-originalnom stvaranju, - novom rješenju i - djelu koje će obogatiti njega i društvo

Istina, ponekad su velika djela stvar inspiracije, „božanskog nadahnuća“ ili „aha-efekta“ i zaboravlja se da je prije toga trebalo dosta rada, strpljenja, mnogo pokušaja i pogrešaka.

Gdje kreativnost / talentiranost dolaze do izažaja, gdje se otkrivaju i dobijaju podršku?

- U obiteljskom okruženju, - U klubovima različitih interesa,- U školi

Školski sustav :

IPAK !!! nañu se načini kako učenici mogu osloboditi svoje potencijale:

-putem ubrzanog obrazovanja (akceleracija)ili- putem izvannastavnih slobodnih / aktivnosti

Mnoštvo je metoda otkrivanja i definicija talentiranosti (darovitosti)

Nadareni učenici:- rano nauče čitati, - pokazuju fizičku spretnost ranije no ostali vršnjaci, - imaju superiorne intelektualne sposobnosti,- neprekidno su znatiželjni, kreativni i originalni,- pokazuju sposobnost rukovoñenja itd..

Prema V. Andriloviću i M. Čudini

Voditelji slobodnih / izvannastavnih aktivnosti imaju privilegiju prepoznati darovitost (pa i genijalnost) kad učenici:

- postavljaju pametna i provokativna pitanja,- ne prihvaćaju jednostavne odgovore, - pokazuju sposobnost apstraktnog mišljenja,- uočavaju veze i odnose meñu pojavama, uzrocima i posljedicama, - brzo reagiraju na nove situacije, - imaju sposobnost uočavanje detalja , - pokazuju inicijativu i poduzetnost, - dosañuju se u društvu vršnjaka, vole društvo odraslih, - perfekcionisti su i zaokupljeni filozofskim pitanjima i smislom života

3. MOTIVACIJA

-ono što nas pokreće prema nekom cilju, -što uvjetuje neko usmjereno djelovanje.

U obrazovnom procesu motivacja je ono što dovodi do učenja i što odreñuje njegov smjer,intenzitet i trajanje. Motivacija je stanje u kojem smo „iznutra“ pobuñeni nekim potrebama, porivima, težnjama, željama ili motivima, a usmjereni prema postizanju nekog cilja, koji izvana djeluje kao poticaj na ponašanje. Dakle, motivacija je povezana s potrebama.

(lat. movere – kretati se)

Ekstrinzična motivacija Porijeklo joj je u čimbenicima izvan individuuma (npr. nagrade, pohvale, promaknuća...).

Intrinzična motivacija Kod nje je potreba nastala iz unutarnjih pobuda, a zadovoljstvo proizlazi iz same aktivnosti, a ne zbog vanjskih razloga (npr. nagrade ili straha od kazne).

Kako motivirati učenika?

- dopustiti učenicima da preuzmu osobnu odgovornost za odluke i donošenja pravila (npr. način odijevanja, voñenje dijela sata i sl.),- pohvaliti učenike (poglavito one s niskim samopoštovanjem), - postaviti realistične i dostupne ciljeve čije ostvarenje stvara zadovoljstvo i povećava motivaciju, - organizirati aktivnosti tako da se izmjenjuju sadržaji i metode rada čime se postiže veća dinamičnost, - paziti na tempo rada (ako je aktivnost prelagana, izostat će kvaliteta izazova, pa će se javiti dosada i motivacija slabi, a kad je aktivnost preteška, javit će se frustriranost i odustajanje).

Koje će izvannastravne / slobodne aktivnosti škola ponuditi ovisi o:

- željama i afinitetu učenika, - kompetencijama profesora, - o sposobnosti škole da želje provede u stvarnost (vrsta škole, dob učenika, materijalna i kulturna razina, opremljenost škole, artikulacija nastavnog plana i programa, načini financiranja škole…).

4. SLOBODNE AKTIVNOSTI

Neki teoretičari slobodne / izvannastavne aktivnosti dijele na one:

- kojima stječemo ili povećavamo znanje, - tehničke aktivnosti, - tjelesne i sportske aktivnosti, - kulturno - umjetničke aktivnosti,- zabavne aktivnosti,- ekonomske i radno - proizvodne aktivnosti.

Slobodne / izvannastavne aktivnosti mogu se odvijati kroz:- grupe, - kružoke, - klubove, - društva, - zadruge…

Sadržaj, metode i plan rada:-nema strogih pravila i opterećenja ocjenama-vlada sloboda, nesputanost, itd.

Koristi izvannastavnih / slobodnih aktivnosti?- učenici produbljuju znanje, zabavljaju se,- afirmiraju se i uče socijalnim vještinama, - razvijaju kompetencije, samopouzdanje i sigurnost,- stvaraju radne navike, uče se liderskim i govorničkim vještinama, kritičkom mišljenju, toleranciji, timskom radu. - postaju odgovorniji i sposobniji za donošenje odluka, upoznaju druge učenike i škole (izviñači, festivali, izložbe, smotre)- kroz igru i na zabavan način grade nove ili mijenjaju stare stavove, stvaraju pozitivne emocije i osjećaj pripadnosti (Maslowljeva hijerarhija potreba),

Slobodno vrijeme,slobodne / izvannastavne

aktivnosti i mladi ( američka iskustva)

U SAD postoje tri vrste izvannastavnih / slobodnih aktivnosti:- one koje su dio kurikula (primjerice novinarstvo je dio redovne ponude kurikula pa se za rad u školskim novinama dobivaju ocjene; učenici novinari i fotoreporteri ne rade samo u razredu ili redakciji, već prate cjelodnevna dogañanja u školi i izvan škole), - aktivnosti koje su "ko-kurikularne" (primjerice rad u školskoj dramskoj skupini), - aktivnosti koje nisu dio kurikula i obično su natjecateljskog duha (čiste izvannastavne / slobodne aktivnosti).

-Takve aktivnosti čine školu ugodnijom sredinom s jakim osjećajem pripadnosti i s interakcijom meñu učenicima. - zamijetan je bolji uspjeh u učenju, jače je samopouzdanje, a manji je i stupanj maloljetničke delikvencije, nasilja i zlouporabe droga.

ZATO!!!osim ocjena i rezultata na državnim ispitima, prijamna komisija na koledžima posebnu pažnju obraća na CV kandidata u kojem se navode socijalne vještine i druga postignuća ostvarena u izvananstavnim / slobodnim aktivnostima.

A u Republici Hrvatskoj?

... do nedavno:

- stihijsko, nema ozbiljnijeg planiranja, - ne postoji dovoljno dodatnih edukacija za profesore,- voñenje aktivnosti je „kao zadatak“, - rijetki su voditelji kompetentni,- Voñenje ne ulazi u satnicu (samo u osnovnim ali ne i u srednjim školama,- financijski nije vrednovano.

Danas u RH pokušavamo implementirati Nacionalni kurikul i prema njemu se rade i provode školski kurikuli.

Ciljevi kurikula na školskoj razini su:

o stjecati temeljna i opća znanja, o razvijati sposobnosti primjene znanja i vještina te svijest o važnosti i potrebi cjeloživotnog učenja, afirmirati društvene vrijednosti i razvijati socijalne kompetencije, o razvijati učenikovu osobnost i potencijale, o poticati i razvijati svijest i potrebu očuvanja prirode i eko sustava u okruženju i globalno, o upoznavati i uvažavati vrijednosti kulture i tradicije svoga naroda i poštivati druge kulture i tradicije...

Školski kurikul potiče individualni pristup učeniku-talentiranom, -prosječnom, manje talentiranom,-učeniku s posebnim potrebama.

Individualni pristup najbolje se može ostvarivati upravo kroz kroz razne vrste slobodnih / izvannastavnih aktivnosti

5. IZVANNASTAVNE / SLOBODNE AKTIVNOSTI U ŠKOLI LIKOVNIH

UMJETNOSTI (20 godina iskustva)A) Rezultati dramsko – scenske skupine-15 puta odlazak na državnu razinu LIDRANO-a, - sudjelovanje na Smotri hrvatskih kazališnih amatera na Visu, - nastupi u okviru velikih gradskih i UNICEF-ovih projekata:„Moja bajka i moj san za Vukovar“ i „Što je to Bog, majko“

-scenarije sa stranih jezika prevodili i adaptirali učenici („Veliki petak“, predstava igrana u Dioklecijanovim podrumima), - voditeljica radila adaptaciju („Sad joli nikad“, prema Čehovljevoj „Prosidbi“; „Izmeñu sidra i idra“prema Pesoi, „Ukroćena goropadnica prema Shakespeareu) ili je pisala tekstove („Udaja Marice dotarice“ i „Tron“). - Originalni scenariji učenika, kostimi , scenografija, koreografija, tiskanje plakata i pozivnica („Ne preblizu“, „Točka, zarez“, „Mašinerija“ i „Leptir“).

Rezultati dramsko – scenske skupine

Učenici učili:-elemente scenskog pokreta i glume, - razvijali samopoštovanje i razbijali tremu,-učili se raditi u timu, razvijali toleranciju, disciplinu...- naučili ponešto o kazalištu što im je pomoglo pri upisu na akademije (6 glumaca, jedan kazališni redatelj, jedan filmski snimatelj, 3 TV – snimatelja, te danas još 2 studenta glume).

Rezultati dramsko – scenske skupine

B) Kreativno pisanje -petorica učenika dobitnici nagrade za zbirke poezije na Goranovom proljeću.

C) Novinarska skupina - 33 broja školskog lista, desetak puta sudjelovali na izložbama šk. listova na LIDRANO-u, osvojili 5 diploma za novinarske tekstove itd.- učenici su učili o povijesti novinarstva, novinskim žanrovima, fotografiji, grafičkom dizajnu, stripu...

D) Skupina „Nama je stalo“

prijatelji su i čuvari kulturne i prirodne baštine;

posebno jaka skupina “Pijači vode“ koja ima meñunarodni karakter

E) „Nulla dies sine linea“kreativna skupina različitih interesa nastala nakon prestanka izlaženja školskog lista i povremeno objavljuje na web-u školske knjižnice (video, strip i sl.)Rezultati - video radovi na - LIDRANO-u, Pula 2009. - 41. reviji hrvatskog filmskog stvaralaštva u Splitu 2009. - Pobjeda na natječaju Pravo na budućnost (Ljudska prava, Vladin ured za ljudska prava 2009.)- Eksperimentalni filmski festival, Krk 2010.- 4 river festival, Karlovac, 2010. -Itd.

OSOBNA ISKUSTVA

1. načelo individualiziranog pristupa -omogućava da upoznamo učenike nakon čega je moguće napraviti jasniju diferencijaciju na: nadprosječne i talentirane, prosječne i netalentirane

- zadatke prilagoñavati pojedincu (jer učenik

možda ima ljubav spram kazališta, ali nema talenta za glumu),

- ne isključiti manje talentirane, već im ponuditi pisanje tekstova, fotografiranje procesa rada...

DVA NAČELA:

2. načelo postupnosti- uvjetovano je psihološkom činjenicom da se odreñeni zadaci ne mogu svladati ako se prethodno nisu shvatili elementarni sadržaji

- od jednostavnog prema složenom, - od poznatog prema nepoznatom i - od konkretnog prema apstraktnom (primjerice, učenici koji se odluče za dramsku aktivnost odmah bi glumili, a teško im padaju početni pokusi, improvizacije i sl.)

Rad u skupinama (od 3- 6 učenika, pr. pokusi s onim učenicima koji se pojavljuju zajedno u pojedinoj sceni)

Prednosti: - meñusobno nadopunjavanje, - ispravljanje pogrešaka,- pomaganje

Pokazalo se dobrim koristiti instruktivni rad u paru tj. da bolji učenik pomaže slabijem.

Individualni rad s učenikom

-uvoñenje u samostalan rad (primjerice kod pisanja individualnog novinskog teksta, doživljaja pjesme u govorenju poezije itd.),- emotivna i prijateljska veza mentora i učenika, povjerenje i podrška

Zaključak

Profesor je istodobno predavač i odgajatelj. Dok je u nastavi isključivo organizator i najčešće

jedini subjekt, u slobodnim / izvannastavnim aktivnostima je u početku pokretač, animator i inicijator, a kasnije mentor i savjetnik, voditelj.

Voditelj slobodnih aktivnosti treba biti kompetentan i poznavati područje (npr. folklor, zbor, kreativno pisanje...).

Ponekad se zaboravlja da su slobodne / izvannastavne aktivnosti zbog potreba i interesa učenika, a ne zbog profesora koji će njome popuniti satnicu ili će je pretvoriti u dopunsku ili dodatnu nastavu svojih predmeta..

Za voñenje izvannastavne / slobodne aktivnosti važna je:- asertvna komunikacija profesor – učenik-profesor treba stvoriti ležernu atmosferu (srdačnost, susretljivost, smijeh),

- potrebno je aktivno slušati učenika, uvažavati njegove ideje, prijedloge i interese, a ne ga kočiti svojim autoritetom

- nije dovoljan samo entuzijazam profesora, potrebno mu je pružiti adekvatnu edukaciju, a njegov rad financijski vrednovati

Izvori:1.Strugar, V. „Nadareni učenici u procesu obrazovanja“, Zavod za prosvjetno-pedagošku službu SR Hrvatske, Biblioteka unapreñenja odgoja i obrazovanja, br. 5, Zagreb, 1988. 2.Martinić, T.: „ Slobodno vrijeme i suvremeno društvo“, Informator, Zagreb, 1977.,3.Huzjak, M.: „Darovitost, talent i kreativnost u odgojnom procesu“, Odgojne znanosti, vol. 8, br. 1, 2006.4.Poljak, V.; „Stvaralaštvo i škola“, Pedagoško – književni zbor, Biblioteka za nastavnike i odgajatelje, br. 1, Zagreb, 1987.5.Vrabec, M.: „Film i odgoj“, Osnove teorije filmskog odgoja, Školska knjiga, Zagreb, 1967.6.Bognar, L., Matijević, M.; „Didaktika“, Školska knjiga, Zagreb, 2002., 7.Silov, M.: „Kakav učitelj, takva škola“, Persona, Velika Gorica, 2002.,8. Topuzović, Š.: „Slobodne aktivnosti i učeničko samoupravljanje“, „Svjetlost“, Sarajevo, 1975.,

9. Izvori s interneta: (stranice aktualne 10. prosinca 2009. :http://www.shsu.edu/~edu_elc/journal/Hambrickabs.htm

http://hr.wikipedia.org/wiki/Masovni_medijihttp://www.gfk.hr/press1/kucanski2.htmhttp://www.mpfs.de/index.php?id=10http://hr.wikipedia.org/wiki/Film

http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=7070&sec=2234http://www.hfs.hr/hfs/onama.asp