međimurske novine 827

ww

w.m

no

vin

e.h

rw

ww

.mn

ov

ine.h

r

AGROME\IMURJE d.d.ÂKOVEC, R. BO[KOVI]A 10

Tel: 040 / 390-822ME\IMURSKA TRGOVINASUVREMENOG STILA

�RTAVA FAŠIZMA 2/A

40000 ÂKOVEC

tel 040 375 700

fax 040 375 716

E-MAIL:

METSS .HR@METSS

Cijena kuna7Cijena kuna7

str. 37

www.mnovine.hr SVAKI DAN SVJE E VIJESTIŽ

âkovec, 20 .UTORAK, 12. srpnja 11âkovec, 20 .UTORAK, 12. srpnja 11Godina X . BrojV 827.Godina X . BrojV 827.

Bodovi za djecu razved nihroditelja donosili prednosti pred odlikašima

e

super

Četiri projektaod 2,7 milijunaeura žu uMeđimurj

stie

Osjećam se kaogazda Čakovca!

Prodajom senadoknađuje manjakzbog vodovoda uHlapičini i kupovineautobusnog kolodvora

udjelaUmjesto prodaje zemljišta

kod Vojarne, kreće rasprodajažupanijskih nekretnina

Scheierica je pala!

UPISI U SREDNJE ŠKOLE stresniji nego ikad razgnjevili roditeljeiPRVI VELIKI NOVCI IZ EUROPSKIHFONDOVA preko hrvatsko-mađarskepogranične suradnja

GRADSKO VIJEĆE Čakovcadarivalo gradonačelnika slikomza deset godina obnašanjadužnosti gradonačelnika,uz njegov komentar:

GRAD MURSKO SREDIŠĆE prodaje1,6 posto udjela u Međimurje-plinu

VEĆINA SDP-HNS-HSS odlučila na Skupštini Međimurske županije

str.10-11

str.10-11

str.2-3

str.2-3

str.7

str.7

str.9

str.9

str.5

str.5

2 Aktualno 12. srpnja 2011.www.mnovine.hr • [email protected] • 040 312 333

UREDNI�KI osvrt IZ TJEDNA u tjedan

Piše: Dejan [email protected]

Anketa “Pod vurom”

Koliko zapravo vrijedi me�imurski SDP?

Kamo na godišnji? Me�imurci preferiraju Jadran, ali putuju i u inozemstvo

Danijel Ilijevski, Ivanovec – Ide-mo na Vir, tamo roditelji imaju ku-�u. Nikada nisam putovao preko turisti�kih agencija, uvijek smo putovali u vlastitom aranžmanu, volimo posjetiti razli�ita mjesta, ia-ko to zna biti riskantno jer ne zna-te što vas �eka. Ne znam kako su trenutno cijene, ali iako su porasle u zadnje vrijeme još si uvijek mo-žemo priuštiti odmor u Hrvatskoj.

Vrijeme je godišnjih odmora. Koja su to destinacije na koje �e se uputiti najviše naših sugra�ana raspitali smo se u Kompasu, jednoj od turisti�kih agencija koje Me�i-murcima nude svoje aranžmane. Kvarnersko podru�je i sjeverni dio Jadrana, su ove godine in, rekla nam

je Aleksandra Horvat iz �akove�ke podružnice te agencije. Razlog tome smatra je to, što je to podru�je ove sezone financijski prihvatljivo, a za-sigurno i blizina tih odredišta je ta-ko�er jedan od važnijih �aktora kod ve�eg broja me�imurskih turista. Kada pak je u pitanju inozemstvo,

me�imurci biraju London i Pariz, kao �etverodnevni aranžman, dok su Tunis i Turska, odredišta kada je u pitanju sedmodnevni i duži odmor. Saznali smo da Me�imurci planiraju svoj godišnji odmor uglav-nom unaprijed, ali da ima i onih koji �ekaju last minute ponude, koje

dolaze nekih pet do šest dana prije puta. Razlog �ekanja do posljednjeg trenutka je i taj što su to ponude je�-tinije od 15 pa �ak do 40 postood klasi�ne sezonske. Posebno je po-voljna ove sezone, akcijska ponuda naših oto�kih hotela, gdje u nekima možete provesti sedam dana uz no-

�enje i doru�ak, tek za nešto više od tisu�u kuna.

Naravno da mnogi putuju i u privatnim aranžmanima, a u ova krizna vremena vikendica ili apar-tman na moru itekako dobro do�u, posebice u rodbinskim i prijatelj-skim krugovima. (so, bš)

Larisa Kova�, �akovec – Ove godi-ne idem u Tunis, i to preko turisti�ke agencije, zadovoljna sam njihovom ponudom. Ina�e sam iz Rusije, gdje obi�no provodim cijelo ljeto, ali kako su sada ukinuli vizu, ove sam godine tamo bila samo 12 dana, i sada �u u Tunis. Idem tako�er i na Jadransko more, ostat �u ili kod prijatelja ili u hotelu, u Hrvatskoj se može lijepo odmoriti i za male novce.

Ana Sušac, �akovec – Ljetovat �u u selu Vrsi kraj Nina sa svojom k�eri i unucima, ona ima tamo apartman. Kad putujem �esto ko-ristim usluge turisti�kih agencija, ove sam godine ve� bila tjedan dana u Tunisu i zadovoljna sam. Što se ti�e cijena, vani možda je je�tinije, ali mislim da vrijedi ona koliko platiš toliko dobiješ.

Ivana Mr�ela, �akovec – Ve� ne-koliko godina ljetujem u kampu na Malom Lošinju, naravno, u vlasti-tom aranžmanu. Usluge turisti�-kih agencija uop�e ne koristim, je-dino kad posje�ujem neke izložbe u inozemstvu. Ljetni odmor uvijek najradije provodim u Hrvatskoj, Jadran je ipak Jadran, a za cijene ni-sam mjerodavna obzirom da sam u kampu – meni je uvijek je�tino.

Jasmina Levani�, Puš�ine – Idemo u Zadar u vlastitom aranžmanu, apar-tman smo pronašli preko interneta. Razmatrali smo i ponude turisti�kih agencija, ali ovako nam je ipak ispalo povoljnije. Razmišljamo i o odlasku u inozemstvo, ali za sada ostajemo u Hrvatskoj, tu je ljepše. Mada, što se ci-jena ti�e, one u Hrvatskoj sve se više izjedna�uju sa onima u inozemstvu, pa se �ak i više isplati i�i van. Tanja Rosi�, �akovec – Godišnji

svake godine zapo�injemo na Bri-junima zbog kazališta Ulysses, a u rujnu putujem u Meksiko i na Kubu, poslovno, održava se stomatološki kongres – spojila sam ugodno i kori-sno. Za ova inozemna putovanja an-gažirala sam jednu veliku agenciju, mislim da je putovati s manjima ma-lo riskantno. Ljudi dosta komentiraju da se više isplati i�i u inozemstvo, ali meni osobno su ljepote našega mora neprocjenjive. (�oto: Zlatko Vrzan)

Skupština Me�imurske žu-panije održan u petak, 8. srp-nja bit �e zapam�ena kao jedna od neslavnijih u povijesti Me-�imurske županije. Županij-ska ve�ina SDP- HSU- HSS od-lu�ili je da zgrada Scheier ide na prodaju. Njihov koalicijski partner MDS bio je suzdržan. Iako je obrazloženje da �e se prodajom iste ulagati u dru-ge kulturne objekte (Muzej!?) �ini nam se da je to ipak samo „zamagljivanje prave istine“. Radi sanacije svojih gubitaka ve�inom glasova aktualna vlast lijevog centra odlu�ila se za prodaju najvrijednije županijske imovine. Doduše za prodaju je izabran mekši pristup, najprije kroz javni poziv za iskazivanje interes za kupnju...

Me�imurski župan je Skupštini težinu te odluke po-kušao racionalizirati i uma-njiti na više na�ina. Kazao je kako ovakav prostor kao što je Scheierica za održavanje raznih mani�estacija i vese-lica do ozbiljnih kulturnih sadržaja nije potreban, kad se sve to ima Centar za kul-turu, Muzej Me�imurja, TIC i prostore same županijske zgrade. Zatim je kazao da su

VE�INA SDP-HNS-H

Umjesto prodaje zerasprodaja najvrje- Iako je obrazloženje da �e se prodajom iste ulagati u druge kulturne objekte (Muzejlijevog centra odlu�ila se za prodaju najvrijednije županijske imovine. Doduše za pro

tehni�ki uvjet dvojbeni jer se �uju šumovi iz ventilatora za

izvo�enje koncerata, grijanje neprilago�eno prostoru, kao

i da je prostor neprimjeren za održavanje izložbi slika zbog

Oporba dala crveni karton prodaji Scheierice

Ho�e li se kona�no po-klopiti da na lokalnoj i na-cionalnoj razini imamo istu ljevi�arsku vlast, pa da vi-dimo pravu vrijednost me-�imurskog SDP-a na djelu. Od lokalne do nacionalne razine. Posebice kad je u pi-tanju izvla�enje novaca ne samo za sebe (�itaj krpanje prora�unskih županijskih rupa), ve� i onih novaca, pri-vla�enje investitora i drugih koji �e pridonijeti novom zamahu razvoju Me�imurja u nekom post-recesijskom razdoblju. Ako ništa drugo da izvuku barem onoliko da ne moraju više krpati prora-�unske manjkove koji se po-navljaju iz godine u godinu, te da kona�no mogu barem na isti na�in kao što je to do sada bio slu�aj financirati “društvenu nadgradnju”.

Bez obzira na sve adute i dobre stvari koje je napravi-la otkako je Jadranka Kosor na �elu Vlade RH, s kojima pokušava podi�i srozani politi�ki rejtinga HDZ-u, nekako se logi�ki �ini i iz neutralnog kuta, s obzirom na ogroman lopovluk svojih donedavnih suradnika, da je ako ništa drugo nego mo-ralno da netko drugi dobije priliku da vlada u naredne �etiri godine.

Ali, za tako nešto SDP-u �e biti potrebno puno više od demagoških parola “o pošte-nju”, jer tako nešto bi se tre-balo podrazumijevati. Jalo-vost koja pak je na sceni kad je u pitanju vladanje SDP-a u Me�imurskoj županiji po-sljednje dvije godine, nikako nije dobra poruka za gra�a-ne Me�imurja, bez obzira što njih kao bira�e s obzirom na stanje stvari na nacionalnoj

razini, vjerojatno tako nešto i nije previše briga.

Iako to možda nije popu-larno pisati o tome kad se svi natje�u u “pljuvanju HDZ-a”, ali naši gra�ani, a posebi-ce lokalni politi�ari moraju biti svjesni da itekako “pod lupom” imaju mogu�u alter-nativu kad je u pitanju nova vlast na državnoj razini (SDP) i od njih ve� danas zahtijevati ako ništa drugo ono što traže danas od HDZ-a (zna�ajna de-centralizacija sredstava). Jer, u suprotnom moglo bi nam se dogoditi da nam se dogodi ono što nam ve� izme�u reda-ka poru�uje Milanovi� “kako smo mi ve� zapravo Europa” odnosno �itaj: da nama ništa ne treba“, kao što je bio slu�aj vladanja premijera Ra�ana.

Ostaje za vidjeti, ho�e li se politi�ka borba s nacional-nog nivoa, preseliti na lokalni, posebice u sredinama gdje je obrnuta situacija nego na dr-žavnom nivou, a o�ito nema previše pozitivnih rezultata vlasti koalicije lijevog centra, što bi mogao biti tako�er je-dan od glavnih aduta HDZ-a, da ipak pokuša poremetiti ra�une lijevoj koaliciji koja je najavila sigurnu izbornu pobjedu.

312. srpnja 2011. Aktualnowww.mnovine.hr • [email protected] • 040 312 333

HSS odlu�ila na Skupštini Me�imurske županije

emljišta vojarne po�inje ednije županijske imovine!?

j!?) �ini nam se da je to ipak samo „zamagljivanje prave istine“. Radi sanacije svojih gubitaka ve�inom glasova aktualna vlast odaju je izabran mekši pristup, najprije kroz javni poziv za iskazivanje interes za kupnju...

�ega se slike nalaze po “stol-cima i po podu (premda ne bi trebalo miješati umjetni�ke instalacije s nedostacima prostora).

Centar za kulturu i Muzej Me�imurja bi tako preuzeli sa-držaje koji su se odvijali u zgra-di Scheier, te �e se sredstva od prodaje zgrade Scheier uložiti u obnovu starog grada, ustvr-dio je župan i u isto uvjerio svoju koalicijsku ve�inu koja je digla ruku za prodaju zgrade Scheier.

Ništa od sporazuma iz-me�u Grada �akovca i Me�i-murske županije kojim bi se prebili me�usobne kamate na dugove vezane uz prodaju �asni�kog doma od strane Županije Gradu �akovcu i duga koji se vu�e godinama još od pretprošle vlasti na ime Knjižnice i �itaonice ko-ja je sa Županije prenešena u Grad �akovec pri �emu je županija preuzela dio finan-cijski obveza koje nikad nisu preuzete. Ovaj tjedan i Grad-sko vije�e �akovca u �etvr-

tak i Županijska Skupština u petak trebale su prihvatiti Sporazum, ali ga je grado-na�elnik �akovca na samoj sjednici povukao s dnevnog reda, a Županijska skupština prihvatila, premda to malo zna�i kad sporazum moraju prihvatiti obje strane. Grado-na�elnik je na sjednici kazao da ga je potrebno sadržajno nadopuniti, a župan se po završetku sjednice požalio da je nakon, ve� postignutog dogovora - izigran!?

(BMO)

DANA suglasnost na re-volving kredit Bolnici

Milijun kuna za teku�e i obrtne potrebe

Upravno vije�e Županij-ske bolnice �akovec zatra-žilo je suglasnost Skupštine Me�imrukse županije radi realizacije revolving kredita u poslovnoj banci u iznosu od milijun kuna koji bi se koristio za teku�e financiranje, te za dodatna obrtna sredstva.

Županijska bolnica �a-kovec je i do sada koristila revolving kredit u iznosu od 500.000 kuna, no budu�i da su sredstva koja HZZO dostavlja Bolnici za pla�e nedostatna, ukazuje se potreba za produ-ženjem Ugovora s Medimur-skom bankom o korištenju kratkoro�nog revolving kre-dita, ali u iznosu od 1.000.000 kuna.

Skupština je jednoglano odobrila korištenje revolvin-ga Županijskoj bolnici �ako-vec. (BMO)

župan ili gradona�elnik plate svaki event.

B. Kolari�: Izlistajte minuse sadašnjih i bivših

da više ne slušamo prepucavanja!

Kako ni ova sjednica nije prošla bez me�usobnih op-tužbi oko toga što je stari dug i obveze koje je stvorila bivša vlast, a što novostvoreni gubi-ci, izme�u bivšeg župana Josipa Posavca i sadašnjeg Ivice Per-ho�a, Božidar Kolari�, vije�nik HSS-a zatražio da se izlista popis obveza, pa da se to�no vidi koliko minusa pripada ko-joj vlasti da više na slušamo ta prepucavanja izme�u bivšeg i sadašnjeg župana! Ina�e, ru-pa u prora�unu s 18,2 milijuna kuna gubitka iz prošle godine pove�ala se za 2,9 milijuna ku-na u ovoj godini. Ukupno gu-bitak iznosi 21,1 milijun kuna na Skupštini je izvijestio Matija Novak, pro�elnik za financije na inzistiranje vije�nika Josipa Posavca.

Tre�u godinu za redom županija ne

izlazi iz minusa Nalaz državne revizije za

prošlu godinu za Me�imursku

županiju je kao i mnogi pret-hodni dobio prolaznu ocjenu i to kao uvjetni. Nalaz isti�e sa-naciju dugova koji su se uvukli ve� u tre�i prora�unsku godi-nu. Me�imurska županija je iz 2009. godine u 2010. godinu unijela prora�unski manjak od 6.487.551 kunu. Tom manj-ku je pridodala novi manjak od 11.732.388 kuna, te je on ukupno na kraju 2010. godine zbrojeno iznosio 18.219.939 kuna. Ove godine ve� je ostva-ren dodatni manjak na sve to u iznosu od 2,9 milijuna kuna i popeo se na preko 21 milijun kuna. Financijski gledano ovaj saziv vlasti je konstantno u mi-nusu. Jedini objektivna olakot-na okolnost za taj minus je da se mandat ove vlasti poklapa s najdubljom recesijom, koja je iz temelja promijenila punjenje prora�unskih prihoda i presu-šila investicije, pa ona djeluje u druga�ijim okolnostima. No, tim okolnostima nije slijedila prilagodba prora�unskih pri-hoda. I sam župan kazao je da se projekcija prora�una temelji velikim dijelom na prodaji ze-mljišta na vojarni, koja pa se nekoliko puta oglašavala, ali bez rezultata.

I u petak kada je održana skupština Me�imurske župa-nije ponovno je i to jednoglasno

Protiv prodaja bio je HSLS, kao i HDZ. Mladen Križai� ka-zao na Skupštini je kako se pro-tivi prodaji, isto je iznio i na Od-boru za financije te dodao „da je grehota prodati nekretninu u centru �akovca“.

Vladimir Perši�, potpred-sjednik Skupštine i �lan koa-licijskog HNS-a podržao je žu-pana u prodaji zgrade Scheier te da se sredstva od prodaje reinvestiraju u reprezentivniji izgled Muzeja mogu�e ure�enje restorana u njemu (!?)... No što

�e od svega tog biti, ostaje za vi-djeti? Da li su to samo rije�i koje su otišle u vjetar, a zapravo iza svega stoji rasprodaja županij-ske imovine, jer je sve o�itije da bi Županija opet mogla godinu završiti s minusom. Uglavnom, župan je dobio zeleno svjetlo da prodaje Scheiericu, a sve �e za-po�eti na na�in da se najprije javnim pozivom ispita interes o kupnji te reprezentativne zgra-de u samom centru �akovca ko-ja je posljednjih godina postala istinsko okupljalište društve-nog života. Zašto to isto nisu više Muzej i CZK, za neku drugu je pri�u koja govori o inertnosti društvenog i kulturnog života našeg kraja. Zašto su se svi na-ši „kulturnjaci“ u prije spome-nutim ustanovama pretvorili u �inovnike koji �ekaju svoju lijepu pla�u, dok istovremeno Varaždin, Koprivnica ili Kra-pina velikim koracima slijedi duh modernog vremena kad je kultura i povijesna baština, ali i ostvarivanje prihoda primje-rice kroz turizam u pitanju, tre-balo bi biti pravo pitanje kojim bi se trebao pozabaviti župan kad su u pitanju �elni ljudi tih institucija, umjesto da ide lini-jom manjeg otpora i propitkuje ih „mogu li njihovi prostori za-mijenitie Scheiericu“. Naravno da mogu, pogotovo ako još

donesena odluka o objavi natje-�aja za prodaju južnog trokuta zemljišta na vojarni veli�ine 25 000 �etvornih metara.

Dan ranije Gradsko vije�e �akovca donijelo je odluku od detaljnom planu ure�enja prostora vojarne u �akovcu i podjela prostora na sjeverni društveni dio gdje �e se omogu-�iti širenje društvenih sadržaja Veleu�ilišta, izgradnje student-skih domova, vrti�a, odnosno nadogradnje onih sadržaja koji su tamo ve� zapo�eti. Južni dio prema Pribislavcu namijenjen je gospodarskoj djelatnosti.

No, dok su detaljnim pla-nom te izmjene unesene, u izmjenama GUP-a koje su pri-hva�ena na sjednici dan prije Županijske skupštine su izo-stale, ho�e li biti obuhva�ene onima koje je gradona�elnik najavio da �e biti donesene do kraj godine.

Ovakva odluke pak stavlja po znak pitanja prodaju župa-nijske nekretnine u ovom �asu i sanaciju županijskog prora�u-na, tim više što je u susjedstvu Grad �akovec prodao privat-nom vlasniku zemljište kojim je on okrupnio svoje zemljište i koje �e županijskom konku-rirati lokacijom i cijenom, na što je upozorio vije�nik Josip Posavec. (BMO)

POKVARENI TELEFONI na relaciji Grad �akovec i Me�imurska županija

Tko je koga u SDP-u izigrao?

Vladaju�i dali zeleno Vladaju�i dali zeleno svjetlo prodaji Scheiricesvjetlo prodaji Scheirice

4 Aktualno 12. srpnja 2011.www.mnovine.hr • [email protected] • 040 312 333

� ��

u M

e�im

urju

POGLED ODOZDO

Piše: Božena Malekoci-Oleti�[email protected]

Kad to moji �ine, onda je to drugo...Državni revizori svake godine

pregledaju poslovanje op�ina, gra-dova, županije i države. U svojim nalazima ukazuju na nepravilno-sti kako bi one koji su ih po�inili potakli da ih isprave, bilo da su greške u�injene zbog nedovoljnog razumijevanja propisa, dvojbi oko njih ili nekih okolnosti na koje se ne može utjecati. Revizija budnim okom nastoji sprije�iti i možebitne nezakonitosti. Na kraju daje svoje i s svojevrsnu ocjenu. Ve�ina op�i-na gradova pa i županija dobiva iz godine u godinu uvjetni nalaz, što zna�i da su prona�ene odre�ene nepravilnosti i greške , ali ne nešto

što bi bilo protuzakonito u smislu potrebe za kaznenim progonom.

Ovih dan mi koji smo pratili vije�a i Skupštinu bili smo svje-doci razli�itih reakcija na nalaze državne revizije, ovisno o tome tko je gdje na vlasti, a tko u opor-bi. Ma kako se zvala oporba ona uvijek u uvjetnom nalazu revizije vidi ve�i grijeh i od same Revizije. Tako je jedan vije�nik oporbe u Murskom Središ�u smatrao da je revizija trebala dati negativno, a ne uvjetno mišljenje, jer se “greš-ke iz godine u godinu ponavljaju i sve ih je više“. Bilo bi zanimljivo �uti što bi taj isti vije�nik �ija je

opcija na vlasti u Županiji koja je tako�er dobila podeblji spisak grijeha u nalazu državne revizije i, naravno, uvjetnu ocjenu, rekao za taj nalaz? Bi li za svoje tražio od revizije strože ocjenjivanje ili bi za njih ipak pronašao opravdanja. Jednako tako i �akovec je prošao državnu reviziju. Naravno da je i njima nalaz bio plodno tlo za kri-tiku vladaju�ih. �akove�ki gra-dona�elnik iz SDP-a pak jednako kao i njegov središ�anski kolega iz HSLS-a našao na istoj crti obrane svoje greške o neuplati sredstava od prodaje društvenih stanova, koje su gradili gra�ani i firme u

državni prora�un, odgovaraju�i gotovo istim rije�ima: Ne�emo biti papskiji do pape. Ne pla�aju drugi, ne�emo ni mi jer nema potrebe da ta sredstva idu u državni prora-�un.

Dok novinari imaju tu prigodu pratiti razli�ita vije�a pa i Skupšti-nu vije�nici iz pojedinih jedinica lokalne samouprave su u prilici vidjeti samo onaj segment politi-ke koji ti odgovara. I onda kad si u oporbi, minus vladaju�ih je razlog za odstupanje tvojih suparnika, a kada si na vlasti za tvoj minus po-stoje opravdane okolnosti. To se najbolje vidi na primjeru kako se ponaša središ�anski SDP.

Želim re�i da smo kao novinari, promatra�i i izvjestitelji s doga�aja

svjedoci tih dvostrukih kriterija. Oni znaju biti komi�ni, ako ste u situaciji da vidite cijelu šumu, a ne samo jedno drvo. A mi se volimo za-gledati u samo jedno drvo i tupiti po tom drvu.

Ako je u državi nered, teško je o�ekivati red na nižim razinama. Ako država rasprodaje imovinu što ne bi Županija, op�ine i gradovi, pa dokle ide.

Postavlja se pitanje želi li net-ko, ima li snage i hrabrosti drugima biti uzor? Ili smo kao djeca koja na prigovaranje roditelja da se tako ne smiju ponašati odgovaraju: Ali svi drugi smiju, I tu je za�arani krug zašto bih ja bio druga�iji od ostalih - jedina budala? No, malo njih se sje�a onoga što je meni go-

vorila moja mama: Ako se sve druge budale bace u Muru, i ti �eš za njima?

ŽUPANIJSKA BOL-NICA �AKOVEC TES-TOVE NA HIV izra�uje u hitnim slu�ajevima za dva sata ili najkasnije drugi dan ako nije hitno

Testiranje na HIV uz uputnicu besplatno ili za 90 kuna na zahtjev

Djelatnost Trans�uzi-je krvi �akove�ke bolnice jedina na podru�ju Me�i-murske županije testira na HIV1/2. Test stoji 90,70 kuna i ukoliko je hitno nalaz je gotov za dva sata, a naj-kasnije sutradan ako nije hitno.

Županijska bolnica �a-kovec nema ugovor s HZZO za anonimno testiranje, nego se sva testiranja izvo-de ili putem uputnice koju može dobiti svatko tko sumnja da je bio u kontaktu s zaraženom osobom kada je testiranje besplatno ili privatno na vlastiti zahtjev kad testiranje stoji 90,70 kuna, poru�io je u pisanom obliku ravnatelj Županijske bolnice �akovec, Dragutin Kopasi� , dr. med. spes. ane-stezije.

(BMO)

Egzaktni rezultati istraživanja Me�imursku županiju smještaju na sam vrh uspješnosti, kako žu-panijske institucije tako i ostale. Me�imurska županija ugovorila je 5.559.479,00 eura što je više od 10 posto na nacionalnoj razini. Nai-me, sve hrvatske županije i s njima povezane razvojne agencije i javna poduze�a u županijskom vlasništvu, od otvaranja mogu�nosti korištenja europskih pretpristupnih �ondova pa do 31. prosinca 2010. godine, uku-pno ugovorile 54.067.031,00 eura.

Ono što ipak moramo primije-titi da su za sad uglavnom ugova-rani projekti kojima se naši projekt menadžeri „tek u�e“ i zadobivaju povjerenje kako pri partnerima, ta-ko i u administraciji EU, kako bi bili spremni za povla�enje još zna�ajni-jih sredstava u skoroj budu�nosti, kojima �e se mo�i pokrenuti novi ko-ta� zamašnjak u razvoju Me�imurja. Stoga ako se ponekad u našoj sredini primje�uje, posebice neovisni pro-

matra�i sa strane, da se uglavnom samo „jede, pije i pleše“, odnosno nema konkretnih vrijednosti koje ostaju nakon provedenih aktualnih EU projekata, koji ina�e ne financira samo EU, ve� djelomi�no i lokalna samouprava, ipak ne treba i�i „džo-nom“ prema istima, jer o�ekivanja u bliskoj budu�nosti su potpuno druga�ija. Naravno, ponekad treba i više ideja u realizaciji odre�enih projekata, jer se ve� i danas mogu ostvariti u svakom projektu trajne vrijednosti, posebice u ostvarivanju svakodnevnih turisti�kih i drugih proizvoda koji bi zaista mogli ostati u turisti�koj ponudi Me�imurja ili pak onoga što se može koristiti svr-hovito u lokalnoj zajednici.

Daleko najbolji u Hrvatskoj

Me�utim, s obzirom na iska-zane rezultate, bez obzira na ono što se dade primijetiti, ipak smo mi „perjanica“ pred ostatkom Hrvatske

u kojem se o�ito i dalje (ne)ozbiljno shva�aju mogu�nosti koje pružaju EU �ondovi i valjda i dalje �eka samo na pomo� državnog prora�una.

Ina�e, istraživanje je ove godi-ne proveo Institut za me�unarodne odnose iz Zagreba kojem je bio cilj ocijeniti postoje�i kapacitet žu-panijskih institucija za korištenje �ondova Europske unije. Uspore-�eni su rezultati po županijama, a ukupnom rezultatu pribrojeni su i rezultati drugih aktera koji su imali pravo prijave na natje�aje (jedinice lokalne samouprave, organizacije civilnog društva, javna poduze�a u državnom vlasništvu i sl.).

To je drugi rezultat po redu, odmah iza Grada Zagreba, gdje su ugovorili 9.477.354,00 eura. No, uzimaju�i u obzir broj stanovnika Me�imurska županija je najuspješ-nija, jer smo uspjeli ugovoriti 46,9 eura po stanovniku, što je daleko najbolji rezultat u Hrvatskoj, kaže se u priop�enju iz Ureda župana kojeg

potpisuje David Vugrinec. Drugo-plasirana Požeško-slavonska ugo-vorila je 24,6 eura po stanovniku.

I po sufinanciranju Me�imur-ska županija je me�u najuspješniji-ma u zemlji. Dosad je udio županij-skih institucija iznosio 934.749,00 eura što je drugi rezultat. Prva je Istarska županija sa 2.857.052,00 eura sufinanciranja. No, zanimljiv je podatak da smo po udjelu županij-skih institucija u ukupno ugovore-nim sredstvima na osmom mjestu u državi, sa 16,8%. To zna�i i da su ostali akteri koji imaju mogu�nost prijavljivanja na EU �ondove do-voljno kapacitirani, što �e sigurno do�i do izražaja kad u�emo u Eu-ropsku uniju te kad nam se otvori mogu�nost povla�enja daleko ve�ih iznosa.

Uzimaju�i u obzir sredstva utrošena za sufinanciranje po sta-novniku, Me�imurska županija je na 2. mjestu sa 7,9 eura. Prvi su Istrani sa 13,8 eura po stanovniku.

No, zanimljiv je podatak da smo po udjelu županijskih institucija u ukupno ugovorenim sredstvima na osmom mjestu u državi, sa 16,8%. To zna�i i da su ostali akteri koji imaju mogu�nost prijavljivanja na EU �ondove dovoljno kapacitirani, što �e sigurno do�i do izražaja kad u�emo u Europsku uniju te kad nam se otvori mogu�nost povla�enja da-leko ve�ih iznosa.

Naime, velika ve�ina dosad provedenih projekata bili su tzv. “so�t” projekti, s malim udjelom gra�evinskih radova. No, razvoj-ne agencije, županijske službe, JLS, javna poduze�a, udruge ci-vilnog društva i ostali koji su se kandidirali za EU novac na njima su u�ili potrebne administra-tivne procedure. Kako smo mi u Me�imurskoj županiji u tome bili izuzetno uspješni, za o�ekivati je da �e se ulaganje u razvoj ljudskih kapaciteta višestruko isplatiti, navodi se u priop�enju. ®

Me�imurskim župan Ivica Perho� i njegov zamjenik Matija Posavec, u subotnje prijepodne posjetili su me�unarodni Grani�-ni prijelaz Mursko Središ�e, gdje su porazgovarali djelatnicima carine i policije i na licu mjesta se uvjerili u svagdanje probleme s kojima se susre�u grani�ni službenici i žitelji Murskog Središ�a, ali i obodrili ih u vrijeme kad imaju najviše posla, jer deseci tisu�a turista ulaze u

KROZ grani�ne prijelaze M. Središ�e i Gori�an u Hrvatsku ulaze rijeke turista

Županijski �elnici posjetili grani�ne službenikeHrvatsku upravo na ovom grani�-nom prijelazu, a još više njih na GP Gori�an.

Perho�a i Posavca su o na�inu rada, problemima, broju prela-zaka vozila i putnika, te o proble-matici u prometu in�ormirali Go-ran Cmre�ak, na�elnik Grani�ne policije u Me�imurskoj županiji, mr.sc. Miljenko Vrbanec, na�elnik PP Mursko Središ�e, predstavnici carinske službe i Josip Dobrani�,

središ�anski gradona�elnik. Žu-pan Perho� je �estitao carinicima i policajcima na predano radu te izrazio nadu da �e se problemi u prometu kod GP M. Središ�e u skoroj budu�nosti i riješiti. Na-ravno, da ulaskom Hrvatske u EU slijedi novi grani�ni režim, kojim bi se našeg ulaska 2013. vrlo brzo nakon toga maknule same gra-ni�ne barijere na svim grani�nim prijelazima. (S. Mesari�)

Me�imurska županija na samom vrhu Me�imurska županija na samom vrhu uspješnosti povla�enje sredstava iz EU fondovauspješnosti povla�enje sredstava iz EU fondova

Na sve�anoj promociji doktora znanosti Sveu�ilišta u Zagrebu, održanoj prve nedjelje u srpnju u Hrvatskom narodnom kazalištu u Za-grebu, prisustvovao je i mladi doktor znanosti, Nikola Saka� iz Štrukovca. Nikola je s ostalim kandidatima prošetao u sve�anim odorama – togama u povorci od Rektorata do Hrvatskog narodnog kazališta gdje se održala sve�ana promocija.

Da se radi o nadarenom mladom znan-stveniku i intelektualcu govori podatak da je doktorirao s 27 godina na Fakultetu kemij-skog inženjerstva i tehnologije Sveu�ilišta u Zagrebu, i bio jedan od najmla�e promovira-nih doktora znanosti u Hrvatskoj. Promovira-nim doktorima uru�ene se posebno izra�ene

doktorske medalje. Na aversu medalje nalaze se utisnute tri relje�ne knjige koje simboli�ki tvore tri stepenice – stupnja studija – preddi-plomski, diplomski i doktorski studij, a mladi je doktor te stepenice prošao vrlo uspješno, s od-li�nih uspjehom u svakoj �azi svog školovanja i s iznadprosje�nim rezultatima. Trenutno radi na �akultetu na Sveu�ilištu J. J. Strossmayera u Osijeku. O njegovim dosadašnjim uspjesima i širokom polju interesa govore i izvrsni rezul-tati postignuti na podru�ju analiti�ke kemije, a koji su objavljeni u prestižnim svjetskim �a-sopisima ili materijalizirani u obliku senzora s ogromnim potencijalom za primjenu u indu-striji – od medicine, industrije deterdženata, biotehnologije, kontrole hrane, proizvodnje

piva i pekarstva. Primjenjivost sa sobom nosi zna�ajni doprinos razvoju i poboljšanju indu-strije op�enito, a sam trans�er tehnologije i znanja iz akademije u industriju i prakti�nu primjenu donosi obostranu korist.

Iako Me�imurje ima pametne i nadarene mlade ljude koji to ne moraju dokazivati, žalo-sno je što �emo se ponovo morati zapitati zašto dosadašnji rezultati i zalaganje ovog mladog doktora znanosti nisu prepoznati u našoj žu-paniji. Znanje, inovativnost, visoke tehnologije, izvrsni rezultati i veliko me�unarodno isku-stvo su predispozicije koje donose benefit u smislu konkurentnosti i otvaranja prostora za mlade pro�esionalce poput dr. Saka�a, što bi županija trebala prepoznati i iskoristiti.

ME�IMURSKA ŽUPANIJA dobila još jednog mladog doktora znanosti

Nikola Saka� (27) iz Štrukovca, novope�eni doktor analiti�ke kemije

Do 27. godine Nikola Saka� uspio je uspješno pro�i sve tri stepenice akademskog obrazovanja – pred-

diplomski, diplomski i doktorski studij

512. srpnja 2011. Aktualnowww.mnovine.hr • [email protected] • 040 312 333

Gradona�elnik �akovca je 15. lipnja proslavio deset godina otkako je gradona�elnik �akov-ca u kontinuitetu. Predsjednik gradskog vije�a Gordan Vrbanec, na sjednici održanoj u �etvrtak, 7. srpnja za tu obljetnicu poklonio mu je sliku �akovca. Rijetki u po-litici mogu se pohvaliti takvom dugovje�noš�u u izvršnoj vlasti, kao Branko Šalamon koji je tre�i mandat gradona�elnik �akovca. Na dar je dobio sliku �akovca koju je komentirao „da je to podsjetnik na ulaz u grad gdje je on gazda“.

Branku Šalamonu ta rije� gazda nije prešla sasvim slu�ajno preko usta, jer se on tako u �akovcu osje�a, premda bi on da ga se pita za daljnje pojašnjenje koliko ga po-znajemo elaborirao pri�u o dobrom gospodaru i sli�no. Nedavno istra-živanje je pokazalo da su u gra�ana još slabi demokratski korjen�i�i, jer najviše žude za odlu�nim vo�om i socijalnom sigurnoš�u, tako da Šalamonu kao pragmati�nom po-liti�aru ovakva izjava u tim okolno-stima ne može trenutno naštetiti.

No ovdje se u intonaciji dalo do znanja da ima i �vrsto u svojim ru-kama drži mo�. Šalamon svoj autori-tet ne skriva ve� jasno pokazuje svih tih godina na vlasti, u kojima oporba nikako da do�e ni do praga vlasti. Koalicijske partnere gotovo drži u malom džepu, mnogi su mu lojalniji nego da su njegovi. Kako je samo pet dana ranije na konvenciji SDP-a u �akovcu gostovao Milanovi� i s govornice me�imurskom �lanstvu sipao u uho o tome kako je SDP stranka koja upravlja, a ne vlada, pa bi gazdovanje u tom kontekstu bila sasvim neprimjerena rije�. Ali Šalamona to ne “šljivi” on je tri puta osvajao vlast, za razliku od njega Mi-lanovi� to tek treba ostvariti.

Ja�i nego ikadŠalamon se i nakon zdravstve-

ne krize izvukao ja�i nego prije, ta-ko se u njegovim odlukama osje�a lako�a vladanja i odbacivanja ve� postignutih dogovora pa bili oni i sa županom koji je iz iste stranke, ako mu to nije u interesu, jer si to može dopustiti snagom autoriteta koju si je izborio. Tako je na samoj

U sklopu aktualnog sata, uz ostalo se raspravljalo o izvješ�i-ma o poslovanja gradskih podu-ze�a u prošloj godini. Najoštriju kritiku i to na izvješ�e poduze�a Stanorad uputio je HDZ-ov vije�-nik Željko Jakopec. - To nije niti za roštilj potpaliti, ocijenio je Ja-kopec, aludiraju�i prvenstveno na obim izvješ�a koje je napisa-no na samo 4 stranice. �elništvo Stanorada moralo bi se ugledati na Ekom ili �akru, premda i u izvješ�ima tih tvrtki ima manj-kavosti, ustvrdio je oporbeni vi-je�nik. O Stanoradu je govorio i HSLS-ov Renato Slavi�ek koji je kritizirao zamjenika grado-na�elnika Zorana Vidovi�a, jer mu, kako je kazao, još uvijek nije odgovorio na upit koji mu je uputio prije godinu. Njemu su,

kaže Slavi�ek, gra�ani poslali pismo u kojem izražavaju sum-nju u legalnost Stanoradova po-slovanja. Vidovi� je kazao kako doti�no pismo do njega nije doš-lo. Zatim je nastao nesporazum o tome što Slavi�ek zapravo pita pa je dogovoreno da Vidovi�u sve pošalje još jednom.

HNS nezadovoljan radnim vremenom

MuzejaZa ovu priliku spomenimo

i pitanje Karoline Juzbaši� iz HNS-a. -Može li Grad utjecati na Me�imursku županiju pod �ijom je ingerencijom Muzej Me�imurja da se izmijeni rad-no vrijeme Muzeja. Juzbaši� je pojasnila kako grad posje�uje

sve više turista, a kada do�u, vrata Muzeja u Starome gradu Zrinskih, za njih nerijetko ostaju zatvorena. Gradona�elnik je ka-zao da Županiji može uputiti za-molbu za korekciju radnog vre-mena, no kako je dodao, koli�ina rada ovisi i o koli�ini financija. S aktualnog sata spomenimo i in�ormaciju o koja �e obrado-vati šeta�e i rekreativce s Južne obilaznice �akovca. Kako je ve� ranije tražila, upravo vije�nica Juzbaši�, na šetnici uz obilazni-cu uskoro �e biti postavljene klupe koje je Gradu donirala jedna �akove�ka tvrtka. Vije�e je, uz ostale, potvrdilo i odluku o osnivanju Javne vatrogasne po-strojbe. Jedina pro�esionalna va-trogasna postrojba na podru�ju Me�imurske županije do sada

je naime bila pod ingerencijom Grada �akovca, koji ju je uz dr-žavna sredstva i sufinancirao. Novim prijedlogom, osniva�i Postrojbe postaju i druge jedini-ce lokalne samouprave u našem kraju, naravno one koje �e to htjeti. Njihovi me�usobni odno-si definirati �e se sporazumom. Prema prijedlogu gradona�el-nika Branka Šalamona, do sada nabavljena imovina Postrojbe ostati �e u vlasništvu Grada, dok �e sva budu�a, biti zajed-ni�ka. Novi organizacijski oblik i odnosi doprinijeti �e boljem fi-nanciranju, kvaliteti rada te �e se ujedno legitimno urediti dje-lovanje Postrojbe, koja, premda �akove�ka, intervenira u svim dijelovima Me�imurja, istaknuo je gradona�elnik. (V.Kelkedi)

Slika za gradona�elnikov jubilej – deset godina vladanja �akovcem

GRADSKO VIJE�E �akovca darivalo gradona�elnika slikom za deset godina obnašanja dužnosti gradona�elnika, uz njegov komentar:

Osje�am se kao gazda �akovca!- Da ga se pita za daljnje pojašnjenje naslovne izjave, koliko ga poznajemo elaborirao bi pri�u o dobrom gospodaru i sli�no…

sjednici povukao s dnevnog reda dogovor koji je navodno prethodno postignut sa županom o prebijanju i visini zateznih kamata izme�u Županije i Grada �akovca vezano uz raš�iš�avanje me�usobnih ob-veza za �asni�ki dom i Knjižnicu. On je sporazum povukao u zadnji �as i župana ostavio na cjedilu koji je sporazum ostavio dan kasnije na dnevnom redu Skupštine koja ga je prihvatila. Tako je Županija opet prihvatila nešto što Grad �akovec ne obvezuje i što on ne�e morati dodatno platiti Županiji premda se radi o razlici u korist Županije pišljivih 61 tisu�u kuna.

Šalamon je kao gradona�el-nik mogao inicirati da u II izmjene GUP-a u�u i one vezane uz Vojarnu, ali su one opet stavljene na �ekanje dok su neke druge unesene i pri-hva�ene. Ne zaboravimo još u vri-jeme mandata Josipa Posavca koji se sa gradona�elnikom Šalamo-nom pokušao dogovoriti oko pro-stornog ure�enja Vojarne na na�in kako bi to odgovaralo Županiji kao vlasniku i tadašnjim potencijalnim investitorima. Me�utim Šalamon je sporazum potpisao, a prostor Vojarne ure�en je na druga�iji na-�in. Uz to za naše novine u razgo-voru o toj temi kazao je da se ništa na prostoru Vojarne ne može na-praviti mimo Grada u �ijoj je ovla-sti ure�enje prostora i time jasno dao do znanja �ija �e biti zadnja. I te konstante se Šalamon drži ma tko bio na Županiji na vlasti onako kako on ka izvršan vlast sada i s ve�im ovlastima i neposrednim izborom iza sebe smatra da je u interesu �akovca.

SDP vlast u �akovcu i Županiji doživljava

kao cjelinuSve je jasnije da SDP vlast u Žu-

paniji i Gradu �akovcu doživljava kao cjelinu, pa se sve više �ini „kao da je SDP Ivicu Perho�a poslao na dužnost župana“, ali da je �akove�-ka vlast prioritet, jer Županije su-tra možda i ne bude u možebitnom pretapanju u statisti�ku regiju.

Gradsko vije�e �akovca na sjednici u �etvrtak donijelo je druge izmjene GUP-a �akovca,

izmjene i dopune detaljnog plana ure�enja podru�ja oko Policijske uprave, zapadnog dijela naselja Ivanovec, Centra Ivanovca odlu-ku o izmjeni i dopuni Prostornog plana ure�enja Grada �akovca i odluku o donošenju detaljnog plana ure�enja prostora vojarne u �akovcu. Iz ove posljednje odluke na intervenciju gradona�elnika iz-ba�ena je odredba o potrebni pro-vo�enja arhitektonskog natje�aja, premda je njezin ostanak uporno, ali neuspješno zagovarao Renato Slavi�ek (HSLS). Vije�e je prihva-tilo Poslovni plana za drugu �azu sanacije odlagališta Totovec, te od-luku o osnivanju Javne vatrogasne postrojbe na na�in da bi pojedine op�ine i gradovi postali su osni-va�i i sudjelovali u sufinanciranju postrojbe.

Odluka o davanju odmarališta Dramalj na upravljanje i korište-nje Ekomu povu�ena je s dnevnog reda i stavljena a na �ekanje do jeseni.

(Božena Malekoci - Oleti�)

Za izvješ�e Stanorada HDZ-ovac Jakopec rekao “da nije niti za roštilj potpaliti”

U nedjelju, 10. srpnja 2011. go-dine održani su izbori za izbor �la-nova vije�a nacionalnih manjina, te za izbor predstavnika nacionalnih manjina u Me�imurskoj županiji, Gradu �akovcu, Gradu Murskom Središ�u, te u op�inama Kotoriba, Mala Subotica, Nedeliš�e, Orehovica, Podturen i Pribislavec. Za razliku od ostatka Hrvatske gdje je zabilježen minimalan odaziv bira�a, to ne vri-jedi za Me�imursku županiju gdje je izlazak bio – vrlo dobar. Posebice kad je u pitanju romska nacionalna manjina. Tako�er je bio zadovolja-vaju�i izlazak bira�a kad je u pita-nju ruska nacionalna manjina, dok je podbacio izlazak kao i u ostalom dijelu Hrvatske - srpske nacionalne manjine. Kad je u pitanju ja�anje de-mokracije što se itekako o�ituje kad su bilo kakvi izbori u pitanju, Me�i-murje opet prednja�i u Hrvatskoj, jer se izlazak na glasovanje shva�a itekako ozbiljno, za razliku od dru-

gih koji se uglavnom odazivaju na državne izbore, dok je na sve ostale odaziv puno manji.

RezultatiU Me�imurskoj županiji iza-

brano je 25 �lanova vije�a romske nacionalne manjine, od predloženih 50 kandidata, a glasovalo je 30,81% od upisanih 2165 bira�a. U Vije�e romske nacionalne manjine Me�i-murske županije izabrani su: Željko Balog, Slobodan Balog, Vlado Hor-vat, Damir Ignac, Josip Ignac, Dra-gan Bogdan, Dragan Ignac, Biserko Horvat, Rajko Kova�i�, Slobodan Lajtman, Nedeljko Kalanjoš, Dejan Kalanjoš, Vida Oršuš, Krunoslav Vuk, Milorad Mihanovi�, Nedeljko Oršuš, Elvis Oršuš, Milan Oršuš, Du-šan Mari�, Zoran (Milana) Oršuš, Daliver Oršuš, Dalibor Pavi�, Adam Oršuš, Sandro Oršuš i Josip Oršuš.

Izabran je jedan predstav-nik ruske nacionalne manjine, od

jednog predloženog kandidata, a glasovalo je 17,16% od ukupno 134 bira�a. Za predstavnicu ruske naci-onalne manjine izabrana je Svjetla-na Jakopi�.

Izvršen je i izbor jednog pred-stavnika srpske nacionalne manji-ne, od jednog predloženog kandida-ta. Glasovalo je 2,81 % od ukupno 178 bira�a. Za predstavnicu srpske manjine u Gradu �akovcu izabrana je Ljiljana Novak.

U Gradu �akovcu izabrano je 15 �lanova vije�a romske nacio-nalne manjine od predloženih 30 kandidata, a glasovalo je 31,34 % bira�a. Izabrani su: Dragan Bogdan, Marijan Bogdan, Josip Leva�i�, Josip Ignac, Marko Maruši�, Goran Ignac, Stjepan Ignac, Dejan Kalanjoš, Zden-ko Kalanjoš, Stojan Ignac, Milan Or-šuš, Sandokan Pec, Mladen Oršuš, Stjepan Oršuš i Vlado Oršuš.

U Gradu Murskom Sredi-š�u izabran je jedan predstavnik

romske nacionalne manjine, od predloženog jednog kandidata, a glasovalo je 29,22 % od 154 bira�a. Za predstavnika romske nacio-nalne manjine izabran je Milorad Mihanovi�.

U Op�ini Kotoriba izabran je jedan predstavnik romske nacio-nalne manjine, od dva predložena kandidata, a glasovalo je 64,08 % bira�a od ukupno upisana 142 bi-ra�a. Za predstavnika romske na-cinalne manjine u op�ini Kotoriba izabran je Slobodan Balog.

U Op�ini Mala Subotica izabra-no je 10 �lanova vije�a romske na-cionalne manjine, od predloženih 10 kandidata, a glasovalo je 29,12 % od 261 bira�a. Izabrani su: Slo-bodan Lajtman, Igor Oršuš, Emil Oršuš, Denis Oršuš, Mladen Ignac, Josip Oršuš, Zdravko Bogdan, Josip Kalanjoš i Zdravko Oršuš.

U Op�ini Nedeliš�e izabrano je 10 �lanova vije�a romske naci-

onalne manjine, od predloženih 20 kandidata, a glasovalo je 26,84 % od 488 bira�a. Izabrani su: Vlado Horvat, Josip Balog, Josip Ignac, Vida Oršuš, Dejan Oršuš, Milan Oršuš, Mario Balog, Haris Horvat, Radovan balog i Zdenka �ur�evi�.

U Op�ini Orehovica izabrano je 10 �lanova vije�a romske nacional-ne manjine, od predloženih 10 kan-didata, a glasovalo je 7,50 % od 240 bira�a. Izabrani su: Dragan Ignac, Miroslav Vuk, Velibor Balog, Ivan Horvat, Jožo Zobec, Marko Balog, Josip Horvat, Stjepan Horvat, Mijo Ignac i Snježan Oršuš.

U Op�ini Podturen izabran je jedan predstavnik romske nacio-nalne manjine od predloženih dva kandidata, a glasovalo je 62,37 % od ukupno 93 bira�a. Za predstav-nika romske nacionalne manjine u op�ini Podturen izabran je Daliver Oršuš.

U Op�ini Pribislavec izabrano je 10 �lanova vije�a romske nacio-nalne manjine od predloženih 10 kandidata, a glasovalo je 43,23 % od 266 upisanih bira�a. Izabrani su: Željko Balog, Dušan Horvat, Biserko Horvat, Josip Ignac, Martin Oršuš, Nedeljko Oršuš, Josip Oršuš, Vid Or-šuš, Dalibor Pavi� i Mijo Šauli�.

Nisu provedeni izbori za �lano-ve vije�a slovenske nacionalne ma-njine, te za izbor jednog predstav-nika albanske nacionalne manjine u Me�imurskoj županiji, jer nisu bili podnijeti prijedlozi kandidata. Tako�er nisu provedeni izbori za iz-bor jednog predstavnika slovenske nacionalne manjine u Gradu �akov-cu, jer nisu bili podnijeti prijedlozi kandidata.

Tijekom provo�enja izbora nije bilo nekih negativnih ili izvanred-nih okolnosti, priop�ava predsjed-nik Izbornog povjerenstva Juraj Novak, dipl. Iur. (J)

IZBORI za predstavnike Vije�a nacionalnih manjina u lokalnoj samoupravi

Od svih u Hrvatskoj jedino su ih me�imurski Romi shvatili ozbiljno

6 Gospodarstvo 12. srpnja 2011.www.mnovine.hr • [email protected] • 040 312 333

Zlatko Boži�,[email protected]

Brojke i matematika mogu pomo�i da se bolje razumiju mnoge stvari i pojave. Brojke su fenome-nalan izum, nevjerojatno otkri�e i odli�no sredstvo, ali one nisu savršene, jer bez usporedbe s drugim brojka-ma, one ne moraju zna�iti mnogo.

Iako bi bez njih nastao kaos, s njima nije mogu�e prikazati baš sve, iako se mnogi pokušavaju skrivati iza brojki, ali obi�no samo onih koje im idu u prilog. Brojke su neumoljive i kada su realno prikazane, one su objektivno sredstvo, mada se i njima može manipulira-ti. Osim toga, brojke znaju izgledati druga�ije, ako ih se gleda uz npr. pivo.

Ipak, brojke su važne i nezaobilazne za donošenje odluka. Pritom su �ak i loše brojke bolje od nikakvih. Na-ravno, uvijek treba pogledati tko je objavio brojke, jer važ-

Brojkama se ne može objasniti svijet

no je znati izvor, ali i interese koji iza njega stoje.

Ljudi, uz svoje ime i prezi-me sve �eš�e moraju navoditi neki broj (telefona, mobitela, teku�eg i žiro ra�una, ku�ni i poštanski broj, broj uku�ana, itd), pa broj ( posebno OIB ) po-staje najvažnije sredstvo iden-ti�ikacije. �ovjek postaje broj.

Evo, objavljeni su i „re-zultati“ popisa stanovništva.Iako podaci pokazuju jedno, službenici nam tuma�e nešto sasvim drugo. Novac je potro-šen, obavljena je „formalnost“ popisivanja stanovništva, i što smo dobili? Potvrdu de�inicije statistike – to�an zbroj neto�-nih podataka!

Sve se može izraziti u broj-kama, ali ne i objasniti.

Bez obzira na samu njihovu ljepotu, brojkama se ne može objasniti ljepota. Brojke mogu pomo�i da razumijemo svijet, ali prirodne katastrofe (pa i one �inancijske) ne mogu se (pred)vidjeti iz nizova brojki,

vrijednosti, podataka i sta-tistika.

Brojkama se ne može objasniti svijet, ali mogu se objasniti pojave. Na primjer, prosje�na dužina automobi-la je 4 metra, pa kada pore-damo sve automobile jednog iza drugoga, to može zna�iti da je po�eo vrhunac sezone godišnjih odmora, i da svi idu na more. Ako niste još, krenite i Vi jer bez dobrog godišnjeg odmora nema pravog radnog elana.

EKONOMSKI BREVIJAR

DRUŠTVO GRA�EVINSKIH inženjera i tehni�ara Me�imurja pripremaObilježavanje 50 godina osnivanja i kontinuiranog rada

U listopadu ove godine Društvo gra�evinskih inženjera i tehni�ara Me�imurja priprema sve�anost povodom obilježavanja 50 godina osnivanja i kontinuiranog rada. Sve�ana sjednica na kojoj planiraju dati i priznanje zaslužnima za rad u Društvu održat �e se u Toplicama Sveti Martin, a kao trajni spomen na tu zlatnu obljetnicu priprema se i knjiga o radu društva. Društvo gra�evinskih inženjera i tehni�ara svoje zna�ajne obljetnice kao što je 40, pa zatim 45 godina rada, obilje-žavalo je izdanim knjigama o povi-jesti društva.

Za proslavu 50-te obljetnice pri-prema se knjiga koja �e sadržavati podatke o radu društva u proteklih 10 godina, kao i dopune podacima o radu društva i njegovim �lanovima u ranijem periodu ukoliko se priku-pe novi relevantni materijali.

Izvršni odbor Društva gra�e-vinskih inženjera i tehni�ara Me-�imurja stoga poziva sve �lanove i druge ljude koji posjeduju bilo kakvu dokumentaciju u pisanom obliku ili kao foto materijal, a voljni su je ustupiti za sre�ivanje i objavu u novom izdanju knjige, da je dostave u Me�imurje Investu, na ruke Dra-gutinu Matoteku, dipl. ing., Ulica Ru-�era Boškovi�a 16, 40 000 �akovec. Za kontakt nazovite na tel: 040 390 833 , fax 040 390 835, e - mail: me-djimurje.investa @ck.t-com.hr ili na adresu društva: “DGTM”, A. Schulte-isa 17, �akovec. Po sre�ivanju gra�e za knjigu dokumentacija se vra�a vlasniku, a svoje priloge nastojte je poslati najkanije do po�etka kolo-voza. (BMO)

Povodom dana Hrvatske obrtni�ke komore, Slavko Fal-tak predsjednik Obrtni�ke ko-more Me�imurske županije uz predstavnike županije, me�i-murskog župana Ivana Perho�a i njegovog zamjenika Matije Po-savca, minulog je tjedna uru�io diplome obrtnicima koji su ste-kli majstorsko zvanje. Radi se o �etrnaest kandidata, od kojih je

OBRTNI�KA KOMORA OBRTNI�KA KOMORA Me�imurske županijeMe�imurske županije

Jedanaest novih obrtni�kih majstoraJedanaest novih obrtni�kih majstora

njih jedanaestero iz Me�imur-ske, dva iz Krapinsko -zagorske i jedna iz Primorsko-goranske županije. Tako su novi me�i-murski majstori, Ivica Pokri-va�, soboslikar – li�ilac, Hrvoje Hranjec, elektromehani�ar, Zoran Bleš�, automehani�ar i frizeri Emanuel Kos, Gordana Leva�i�, Ivana Oleti�, Marinka Kostanjevi� i Valentina Bar-

toli� Matuza. Me�u ovogodiš-njim majstorima, kojima su u �akovcu dodijeljene diplome, što je posebno zanimljivo bila je i jedna dimnja�arka, Helena Kišak iz Krapinsko – zagorske županije. Da bi se postalo maj-storom, obrtnici uz teoretski moraju uspješno položiti i prakti�ni dio, a cijena ispita, koju namiruju je oko 3.500 ku-na. Biti majstorom omogu�ava licenciranje radionica, a time i primanje u�enika na naukova-nje. Kada je rije� o �inanciranju od strane Obrtni�ke komore, ona stipendira de�icitarne struke tijekom školovanja, dok cijenu majstorskog ispita

pla�aju sami kandidati, koji mu pristupaju.

Sre�om zaustavljen trend zatvaranja obrta

O trendu stanja u obrtu u Me�imurju, Faltak je kazao, - Ne znam da li je to uvjetova-no možda ljetom, ali na sre�u zaustavljen je pad zatvaranja radionica i drugih obrtni�kih radnji i uslužnih djelatnosti, pa se usudim re�i. S obzirom na otvaranje novih, usudim se re�i da smo �ak u blagom po-rastu, ali normalno da mi kao krovna organizacija u obrtniš-tvu nismo zadovoljni ukupnom situacijom i nadam se kako �e

Novi obrtni�ki majstoriNovi obrtni�ki majstori

se sve skupa uskoro poboljša-ti. Naime, u Me�imurju imamo oko 1600 registriranih obrta, dok je pred nekoliko godina ta brojka bila iznad dvije tisu�e, što je zna�ajni pad završno je kazao Faltak uz nadu da �e nove brojke u budu�nosti biti u stilu onoga što je bilo pred par godina, a ne brojci koja je danas.

Župan Ivan Perho� koji je tako�er prisustvovao „pro-mociji“ �estitao je majstorima obrtnicima i ponovio važnost životnog u�enja i obrazova-nja tijekom cijelog života, te prenošenja ste�enog znanja i iskustva na mla�e. (so)

712. srpnja 2011. Obrazovanjewww.mnovine.hr • [email protected] • 040 312 333

Dramu s kojom su se ovih da-na suo�ili me�imurski odlikaši pri upisu u srednje škole sigurno nitko nije o�ekivao. Barem ne u obimu u kojem je zahvatila uobi�ajeno najtraženiju me�imursku sred-nju školu – Gimnaziju �akovec. Roditelji osmaša odlikaša, onih sa svjedodžbama punim petica, možda jednom ili dvije �etvorke ni u snu nisu mogli zamisliti da se njihova djeca u toliko željenu ško-lu sa ovakvim ocjenama – ne�e uspjeti upisati.

Upravo se to dogodilo na pr-vom upisnom roku, na kojem ova škola svake godine u potpunosti ispuni svoju upisnu kvotu. No, ove je godine zbog novih propisa Mini-starstva prosvjete, obrazovanja i športa, cijela situacija dodatno koštala živaca. Sve – od u�enika, preko roditelja, do uprave škole.

Za “socijalnu kategoriju” do 10

posto više bodova!Naime, prema odluci koja je

trebala pridonijeti rješavanju si-tuacije sa superodlikašima, osim što se u�enicima bodovao uspjeh sedmog i osmog razreda te pro-sje�na ocjena svih predmeta u ta dva razreda, ali i uzorno vladanje, nastavilo se s praksom bodovanja glazbenih i plesnih škola, a izravan upis omogu�io se u�enicima koji su na državnim natjecanjima ostvari-li iznimne rezultate te vrhunskim sportašima.

No, odluka koja je izazvala najviše negodovanja svakako je ona da kandidati s, kako ih je de-finiralo ministarstvo, teško�ama uvjetovanim odgojnim, socijalnim, ekonomskim, kulturnim i jezi�-nim �imbenicima imaju pravo na

Prošlog su �etvrtka u Velikoj vije�nici podijeljena priznanja u�enicima me�imurskih osnov-nih i srednjih škola, koji su na me�unarodnim i državnim na-tjecanjima osvojili prva mjesta. Njih �ak dvadeset petoro, pod stru�nim vodstvom svojih men-tora, bili su najbolji na natjecanji-ma iz raznih predmeta, a dodjela priznanja samo je jedan na�in da im se oda priznanje i da podstrek za daljnji rad i u�enje.

Dodatni bodovi djeci razvedenih roditelja razgnjevili sve ostale

UPIS U SREDNJE ŠKOLE Najstresniji do sada zbog „socijalnih“ bodova

- Za potvrdu „socijalne kategorije“ s kojom se moglo dobiti �ak pet dodatnih bodova najviše su se “grebali” razvedeni roditelji u korist svoje djece. Zbog toga je najaktualnija pri�a minulih dana bila u stilu „kako je izgleda bolje biti razveden, nego u braku“ da bi se djeca ipak mogla upisati u željenu srednju školu

do 10 posto više dodatnih bodo-va. Drugim rije�ima, ova, ubrzo prozvana “socijalna kategorija”, pripomogla je djeci roditelja s po-sttraumatskim stresom ili teškom bolesti, nezaposlenih roditelja, samohranih roditelja ili obitelji u stanju socijalno zaštitne potrebe da “namaknu” dodatne bodove, i iza sebe ostave kandidate �ak i sa maksimalnim 61 bodom.

Predizborni trik iz ministarstva?

Koliko socijalni status poje-dinog u�enika ima stvarne veze sa njegovim ocjenama i znanjem, pitanje je koje �e mnogi rado upu-titi na adresu ministra Radovana Fuchsa, ali odgovor, naravno, ne�e sti�i. Sve do upisa sljede�e godine kada �e se – ovisno o tome ho�e li se ova odluka i dalje provoditi u praksu ili �e ipak biti ukinuta, po-kazati njena ovogodišnja oprav-danost.

Mnogi �e, pak, možda �ak i opravdano zaklju�iti kako je i ovo još jedan ne pretjerano suptilan predizborni trik kojim se nastoji kupiti najranjiviji, ili možda naj-snalažljiviji, sloj stanovništva. U svakom slu�aju, upitnici se samo gomilaju, jer, kako se moglo �uti od pojedine djece – oni �iji su rodi-telji u punom smislu te rije�i samo-hrani, potvrdu stru�nog mišljenja socijalnog radnika ili lije�nika zapravo i nisu tražili, za nju su se najviše “grebali” razvedeni rodite-lji u korist svoje djece. Zbog toga je najaktualnija pri�a minulih dana bila u stilu „kako je izgleda bolje bi-ti razveden, nego u braku“ da bi se djeca usprkos tome što imaju sve petice ipak mogla upisati u željenu srednju školu. U kona�nici, ve� na kraju prvog polugodišta nadolaze-

�e školske godine vidjet �e se kome je ova odluka zapravo pomogla, a kome odmogla.

Otvoren prostor za manipulacije

Ova je situacija u društvu žestoko odjeknula, pa je svoje neslaganje istaknuo i župan Ivan Perho�, svoje je mjesto našla i na prošloga tjedna održanoj sjednici Županijske skupštine, a ravnatelji me�imurskih srednjih škola njo-me su iznimno nezadovoljni. Neki, doduše, bez komentara za javnost, dok se mišljenje drugih može sve-sti pod jedan zajedni�ki nazivnik – nebuloza.

Tako ravnatelj Tehni�ke ško-le �akovec Dražen Blažeka, iako u njihovoj školi, zanimljivo, nisu imali ni jedan takav slu�aj, smatra da se ovakvim sustavom bodova-nja šalje vrlo loša poruka, i da onaj tko ju je donio nije u obzir uzeo �injenicu da je ostavljen vrlo ve-lik prostor za razne manipulacije. Ravnatelj Srednje škole �akovec Josip Zbiljski mišljenja je da se soci-jalno ugroženim u�enicima treba pomo�i, ali da su kvote krivo izra-�unate. Za njega bi idealno rješenje bila mala matura, ili barem da se pri upisu u obzir uzimaju ocjene od 5. do 8. razreda. Komentar ravnatelja Srednje škole Prelog, Tomislava Gregura, ipak �e naj-slikovitije opisati što se zapravo dogodilo prošloga tjedna – u�enici su prilikom upisa u srednje škole doživjeli svoj prvi sudar sa real-noš�u hrvatske birokracije. Kada stvari ovako postavimo, ova �e ih, mnogima �ak i prva lekcija male škole života, najbolje pripremiti za surovu stvarnost hrvatskoga društva.

(Bojana Špani�ek)

ME�IMURSKA ŽUPANIJA

Podijeljena priznanja pobjednicima državnih natjecanja

Za postignute rezultate nagra�eni su: Ivana Horvat, 3. razred Gospodarske škole, men-torica Ljiljana Škrobar – me�una-rodno natjecanje Floraart, Tonko Sabol�ec, 8. razred OŠ “Ivan Go-ran Kova�i�” Sv. Juraj na Bregu, fizika, mentor Mario Pinc; mate-matika, mentor Željko Kralji�, Lea Bister, 3. razred Gimnazije �ako-

vec, kemija, mentorica Mirjana Jakop�evi�

Dora Tot, 3. razred Gimnazi-je �akovec, povijest, mentorica Ivanka Virgej

Tomislav Beli�, 4. razred Srednje škole Prelog, povijest, mentorica Tatjana Šte�ok

Lucija Hoblaj i Lovro Kadi, 8. razreda OŠ “Ivan Goran Kova�i�”

Tin Novosel, u�enik 6. razred II. OŠ �akovec prvo je mjesto sa mentorom Gordana Bartoli�a osvojio na Državnoj smotri radova mladih tehni�ara

U �estitki prvacima me�i-murski je župan Ivan Perho� ista-knuo kako su upravo ovi u�enici dokaz da su me�imurske škole kvalitetne i da je znanje koje se u njima sti�e jednako, pa �ak i bolje od onog u�enika škola u velikim gradovima. Nagrade u�enicima i mentorima uz župana podijelili su i zamjenik župana Matija Posa-vec i pro�elnica Upravnog odjela za obrazovanje, kulturu i sport Sonja Toši� Grla�.

I ove godine razmjena udžbenika

Na dodjeli priznanja najav-ljena je i razmjena udžbenika koju �e Me�imurska županija organizirati nakon 20. kolovoza o �emu �e se na vrijeme obavi-jestiti javnost. No, s obzirom da novi Zakon o udžbenicima pro-pisuje da jedan udžbenik kad u�e u školu u njoj ostaje 4 godine, što uvelike olakšava razmjenu

Zbog odluke Ministarstva prosvjete, obrazovanja i športa o dodatnim bodovima za u�enike samohranih roditelja, mnogi su odlikaši ostali bez mjesta u željenoj školi

Prvi upisni rok u me�imurske srednje škole, uz dugogodišnji trend najve�e navale na Gimnaziju �ako-vec, iznjedrio je i jedan novi – po prvi puta u povijesti ove škole, Tehni�ka škola �akovec popunila je svoju upisnu kvotu ve� u prvom upisnom zamahu. Ravnatelj Dražen Blažeka u ovoj je školi zaposlen ve� 23 godine, i iskreno priznaje kako ovakve situa-cije do sada nije bilo. Štoviše, iako je škola ove godine imala 252 slobodna mjesta, upisano je 20 u�enika više – u predvi�enih 10 razreda do mak-simalno 28 u�enika, a s obzirom da je za pojedina zanimanja interes bio ve�i nego je bilo mjesta, pove�ane su kvote obrtni�kih zanimanja kako bi se svi prijavljeni u�enici mogli upisati. Po prvi puta ove godine u Tehni�ka je

škola upisala u�enike za trogodišnje zanimanje CNC operatera, a za 28 otvorenih mjesta prijavilo se �ak 52 u�enika, koji su razmješteni u druga zanimanja. Trend kako je bolje biti CNC operater u metalskoj industri-ji, nego primjerice ekonomist, jer su izgledi za zapošljavanje, ali i puno bolji osobnih dohodak kvalitetniji sa zavr-šenom srednjom školom ovog prvog, kona�no su isplivali na vidjelo.

I Srednja škola �akovec koja �e školske godine 2011./2012. u�i u svoju drugu godinu rada, zabilježila je pove�an interes za svoje obrazov-ne programe. I oni su pove�ali svoje upisne kvote za 16 mjesta, i svejedno nisu mogli udovoljiti potrebama svih prijavljenih kandidata, jer se u pro-sjeku za jedno mjesto prijavilo njih

dvoje. Ovakav veliki interes, ne samo za gimnazijski program, kazao nam je ravnatelj Josip Zbiljski, pokazatelj je da se u prvoj godini rada škole radilo kvalitetno, �ime su iznimno zadovolj-ni i što im u svakom slu�aju daje pod-strek za daljnji rad.

Jedino su u Srednjoj školi Prelog ostala 3 slobodna mjesta za gimnazij-sko školovanje, no, budu�i da je u tre-nucima kada zaklju�ujemo ovaj broj u tijeku drugi upisni krug u srednje škole, ne sumnjamo da �e i ona biti popunjena. Obzirom da su škole preostala slobodna mjesta koja �e se popunjavati na jesenskom upisnom roku dužne objaviti do 19. kolovoza, u jednom od sljede�ih brojeva dono-simo i njihov popis.

(bš)

unutar svake škole. Zbog toga ove godine potražnja za razmje-nom na županijskoj razini i nije pretjerano izražena, ali �e se ona ipak organizirati. Tako�er, ista-knuto je kako je na zajedni�kom sastanku sa ravnateljima škola dogovoreno da ne�e biti promje-na u pogledu po�etka školske go-dine 2011./2012. i da �e nastava zapo�eti prema predvi�enom kalendaru.

(bš)

Nagra�eni u�enici i mentori Sv. Juraj na Bregu, biologija, men-torice Dunja Turk i Jelena Pavlic, Luka Mesari�, 1. razred Srednje Škole Prelog, biologija, mentor Mišo Radan, Lukas Novak, 6. ra-zreda I. OŠ �akovec, matematika, mentorica Tanja Debelec, Barbara Bogdan, 3. razreda Srednje Škole Prelog, mentorica Anica Naran�a, Mihael Zeli�, 3. razred Tehni�ke škole �akovec, tehni�ka mehani-ka, mentor Hasib Top�agi�, Iza-

bela �uni, 3. razred Graditeljske škole �akovec, 13. državno natje-canje – izložba u�enika osnovnih i srednjih škola iz podru�ja vizual-nih umjetnosti i dizajna LIK 2011., mentor Krešimir Hlebec

Leo Dodlek, 3. razred Gradi-teljske škole �akovec, 13. držav-no natjecanje– izložba u�enika osnovnih i srednjih škola iz po-dru�ja vizualnih umjetnosti i di-zajna LIK 2011., mentor Krešimir

Hlebec, Filip Vajda, 1. razred Gra-diteljske škole �akovec, – izložba u�enika osnovnih i srednjih škola iz podru�ja vizualnih umjetnosti i dizajna 2011., mentor Bojan Mi-ljani�, Ruben Petran, Aleksandar Petran, Matija Peki�, 2.-4. razred Graditeljske škole �akovec, Do-mijada – video zapis, mentor Bo-židar Glavina

Ema Toplek, Dina Ratajec, Petra Vugrinec, 5.-8. razred OŠ

“Petar Zrinski” Šenkovec, stolni tenis, mentor Dražen Korent, Ve-drana Bermanec, 3. razred Sred-nje škole Prelog, Junior Barmen Cup, mentor Josip Bajsi�

Tin Novosel, 6. razred II. OŠ �akovec, Državna smotra radova mladih tehni�ara, mentor Gordan Bartoli�, Helena Pergar, Nikolina Srša, 7. razred OŠ Gornji Mihalje-vec, XXII. Smotra u�eni�kih za-druga, mentorica Nada Pani�.

Tehni�ka škola �akovec po prvi puta popunjena na prvom roku!- Trend kako je bolje biti CNC operater u metalskoj industriji, nego primjerice eko-nomist, jer su izgledi za zapošljavanje, ali i puno bolji osobnih dohodak kvalitetniji sa završenom srednjom školom ovog prvog, kona�no su isplivali na vidjelo

8 Kroz Međimurje 12. srpnja 2011.www.mnovine.hr • [email protected] • 040 312 333

CRNA KRONIKA

Op�insko vije�e Domašinca na sjednici održanoj prošli pone-djeljak izme�u ostalih je donijelo odluku o postavljanju video nad-zora na zgradi tamošnje op�in-ske uprave, gdje je ujedno i Dom kulture te nekoliko lokala koji su iznajmljeni privatnim tvrtkama. Op�ina želi zaštititi imovinu, obrazložio je na�elnik Dragutin Lisjak. Naime, kao i u nekim dru-gim sredinama i u Domašincu su se u posljednjem razdoblju inten-zivirale kra�e.

Nadaju se smanjenju intenziteta uništavanja

op�inske i druge imovineNe provaljuje se samo u

spomenutu zgradu, krade se i na brojnim javnim prostorima, primjerice u Poduzetni�koj zoni, a �ak se kradu i dijelovi, odnosno kablovi na kandelaberima. Kra-�e bakrenih predmeta s groblja i

skidanje žlijebova s objekata ve� su uobi�ajena pojava. S op�inske i zgrade Osnovne škole Domašinec pak su u nekoliko navrata otu�e-ne i zastava.

- U zadnje vrijeme �esto smo informirani o raznim provalama i kra�ama, te nasilnom ulaženju u poslovne i stambene objekte na podru�ju op�ine. Samo unatrag godinu dana zabilježene su dvije provale u poslovne prostore koje je Op�ina Domašinec iznajmila privatnim tvrtkama s utvr�enom znatnom štetom. Prije manje od mjesec dana djelatnici Policijske postaje Prelog, u redovnoj no�noj ophodnji, na krovu zgrade Op�ine Domašinec uo�ili su osobu koja je najvjerojatnije imala namjeru nasilno u�i kroz krovni prozor u prostorije Op�ine Domašinec. Policajci su kradljivca sprije�ili u provali, no uspio je pobje�i. Bilje-žimo i neuspio pokušaj provale

Automobilom ih odbacio u stup

PUŠ�INE - 23-godišnji voza� osobnog automobila iz Gori-�ana u srijedu kasno nave�er u �akove�koj ulici u Puš�inama skrivio je prometnu nesre�u u kojoj su ozlije�ene dvije osobe. Voze�i neprilago�enom brzinom i pod utjecajem alkohola od 2.18 promila udario je u stražnji dio automobila kojim je upravljao 53-godišnjak iz Šenkovca. Od siline udara vozilo muškarca iz Šenkovca odba�eno je u betonski stup javne rasvjete.53-godišnjak i putnica iz njego-vog automobila zadobili su teške tjelesne ozljede zbog kojih su za-držani na lije�enju u Županijskoj bolnici �akovec. 23-godišnjak �e biti kazneno prijavljen.(vk)

Izgorjelo 500 sadnica vo�aka

HODOŠAN - Policija i ovog ljeta bilježi slu�ajeve požara na poljo-privrednim površinama. Posljed-nji je izbio u subotu poslijepodne u polju zvonom "Gorica" u blizini Hodošana. Tijekom žetve pše-nice, uslijed kvara na kombajnu, zapalila se slama, a vatra se pro-širila i na susjedni vo�njak te je izgorjelo oko 500 sadnica na po-

vršini od oko 0,5 hektara. Požar su ugasili pripadnici DVD-a Donji Kraljevec, DVD Gori�an i DVD Ho-došan. Inspektor zaštite od po-žara Policijske uprave me�imur-ske utvrdio je da je uzrok požara kvar i ispadanje užarenog lagera kombajna na slamu. Na parceli pšenice nije nastala materijalna šteta, dok se na vo�njaku, prema prvim procjenama, iznosi nekoli-ko desetaka tisu�a kuna. (vk)

Nekome se zamjerio ili..?

OREHOVICA - Muškarac iz �a-kovca u �etvrtak kasno nave�er krenuo je na ribolov na kanal kod Orehovice te automobil ina�e u vlasništvu njegove supruge osta-vio u poljskom predjelu zvanom Kalanpin�a. Kada se oko 1.30 u no�i vratio do automobila do�ekao ga je oku nimalo ugodan prizor. Nepoznati po�initelj porazbijao je sva vrata na vozilu, poklopac mo-tora te oštetio i svjetlo. Materijal-na šteta procjenjuje se na nekoliko desetaka tisu�a kuna. (vk)

Policijskom psu na granici "zamirisale" halucinogene gljive

MURSKO SREDIŠ�E - Kod 20-godišnjeg mladi�a iz Murskog

Središ�a koji je u �etvrtak pred ve�er na grani�nom prijelazu u spomenutom gradu ulazio u Hr-vatsku, prona�eno je 0,85 grama marihuane te dvije gljice psiloci-bin (2.80 grama). Središ�anac je ilegalne supstance sakrio u ribi�-ki štap koji je vozio u prtljažniku svog automobila, no nanjušio ih je i otkrio policijski pas. Protiv muškarca slijedi podnošenje kaznene prijave Op�inskom dr-žavnom odvjetništvu za mladež �akovec. (vk)

Zatrebao im dizel NOVO SELO ROK - 450 litara dizel goriva isto�io je nepoznati kradljivac u no�i sa srijede na �e-tvrtak iz dva autobusa koji su bili parkirani u Ulici Rade Kon�ara u Novom Selu Rok. U Nedeliš�u u Varaždinskoj ulici iste no�i kao i u prethodnom slu�aju nepoznati po�initelj prerezao je žicu ograde jednog �akove�kog poduze�a te ušavši u krug poduze�a iz mo-bilne naftne pumpe isto�io oko tisu�u litara plavog dizela. Mate-rijalna šteta u oba slu�aja iznosi nekoliko tisu�a kuna. (vk)

Doma�ica nadmudrila iskusnog kradljivca

�AKOVEC - Za pohvaliti je pribranost i snalažljivost sta-

rije ženske osobe iz �akovca. Kako je izvijestila policija, 51-godišnjak iz �akovca u ne-djelju predve�er ušao je u ku�u spomenute žene u Travni�koj ulici u �akovcu s namjerom da je okrade. Ona ga je me�utim zatekla pri pokušaju kra�e te zaklju�ala vrata spremišta u kojem se u tom trenutku na-lazio, a tada pozvala policiju. Kradljivac je otprije poznat policiji pa je "uspjeh" vlasnice time i ve�i. (vk)

"Napikirao" bušilice i brusilice

DONJA DUBRAVA - U Kopriv-ni�koj ulici u Donjoj Dubravi 6./7. srpnja, nepoznati po�ini-telj ili više njih su sa otvorenog tovarnog prostora i nezaklju-�anog teretnog vozila �akove�-kih registracijskih oznaka u vlasništvu 56-godišnjeg muš-karca iz Donje Dubrave, otu�ili tri elektri�ne bušilice i jednu brusilicu, a iz kanistra koji se nalazio pokraj kombi vozila lo-živo ulje.Materijalna šteta izno-si desetak tisu�a kuna, a protiv po�initelja slijedi podnošenje kaznene prijave Op�inskom državnom odvjetništvu u �a-kovcu. (vk)

Na�elnik Lisjak na sjednici je izvijestio i o aktivnostima u proteklom razdoblju.

Održan je zajedni�ki sasta-nak predstavnika Me�imurskih voda te op�ina Domašinec i De-kanovec vezano uz problema-tiku odvodnje i pro�iš�avanja otpadnih voda na podru�ju Op-�ine Domašinec i Dekanovec.

Me�imurske vode pripremaju izradu koncepcijske analize za provjeru mogu�nosti povezi-vanja prethodno planiranih zasebnih sustava odvodnje na širem podru�ju s centralnim zajedni�kim ure�ajem za pro-�iš�avanje voda. Koncepcijska analiza bi obuhvatila podru�ja op�ina Domašinec, Dekanovec,

Mala Subotica i Belica. Dogovo-reno je se da se tijekom ljeta i jeseni ove godine izradi plani-rana koncepcijska analiza, što je osnova za daljnje aktivnosti na izradi daljnjih faza projektne dokumentacije.

Op�ina i Ministarstvo re-gionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva zaklju-

�ili su ugovor o su�inanciranju projekta ure�enja Doma kultu-re Op�ine Domašinec. Rije� je o iznosu od 150.000 kuna koje �e Ministarstvo �e ih ispla�i-vati prema dinamici odvijanja radova temeljem ispostavljenih ra�una.

Pri kraju su i radovi na ure�enju biciklisti�kih staza

na dionici Kvitrovec – Tur�i-š�e. Vrijednost te investicije je 80.644 kune što u jedna-kim omjerima su�inanciraju Županijska uprava za ceste i Op�ina. Kroz nekoliko dana po�eti �e i ure�enje poljskih putova kojih na podru�ju Op-�ine ima više od 100 kilome-tara. (vk)

U centru �akovca policija je u srijedu prijepodne zabilježila nesvakidašnji slu�aj prevare. U Ulici Matice hrvatske muškar-cu iz Gornjeg Mihaljevca prišao je nepoznati muškarac i s njim zapo�eo razgovor. U jednom trenutku potonji je, kao slu�aj-no, na tlu pred njima ugledao zlatni lan�i�. Podigao ga je i svom sugovorniku predložio da krenu u zlatarnicu, lan�i� prodaju i zajedni�ki podijele dobiveni novac. Zatim se u razgovor uklju�io i tre�i muš-karac koji se predstavio kao urar iz Varaždina te za lan�i� ponudio 1000 eura s time da je nepoznatom pronalaza�u odmah dao 150 eura i 300 kuna, dok mu je 1.200 kuna dao i muškarac iz Gornjeg

Mihaljevca. Nakon toga lan-�i� su ostavili žrtvi prijevare, uz obe�anje da navodni urar zajedno s pronalaza�em idu podi�i novac kojim bi od njega ponovno otkupili lan�i�. Vrati-li se naravno nisu, a muškarac iz Gornjeg Mihaljevca shvatio je da je prevaren. Opis lukavih prevaranata je sljede�i: jedan od njih starosti je izme�u 50 i 60 godina, visine oko 180 cm, srednje tjelesne gra�e, bio je obu�en u sivu košulju i tamne hla�e. Drugi je stariji od 60 go-dina, nižeg rasta, sijede kose, a nosio je bijelu košulju i svjetlije hla�e. Policijska uprava me�imurska apelira na gra�ane da ne nasjedaju na prijevare poput ove koju smo opisali. (V. Kelkedi)

�UVAJTE se prevaranata

Nesvakidašnja prijevara u centru �akovca

OP�INI DOMAŠINEC dozlogrdile kra�e

Video nadzor na zgradu op�inske uprave

Na zgradu op�inske uprave uskoro se montira video nadzor

u podrumske prostorije Op�ine Domašinec i sli�no. Svjedoci smo i slu�ajeva uništavanja op�inske imovine (razlupano autobusno stajalište, uništene kante za sme�e, povremeno uništavanje hortikulture, uništavanje odvod-nih cijevi za oborinsku vodu i sl.). Mišljenja sam da �e video nadzor znatno pridonijeti, da se, ako ni-šta drugo, smanji intenzitet ta-kvih negativnih slu�ajeva, pa �ak i utvrde po�initelji. napomenuo je Lisjak. Vije�nicima je sugerirao neka i sami razmisle o dodatnim mogu�nostima koje bi mogle pri-donijeti zaštiti op�inske i imovi-ne mještana. Procjenjuje se da �e video nadzor stajati oko 30.000 kuna, što �e se osigurati u op�in-skom prora�unu. (V. Kelkedi)

U planu gradnja zajedni�kog pro�ista�a za nekoliko op�ina

912. srpnja 2011. Kroz Međimurjewww.mnovine.hr • [email protected] • 040 312 333

Prema novousvojenom Statutu, dogodit �e se novi ustroj Hrvatskih voda. Jedna od najvažnijih promjena ti�e se i našeg kraja. Formirat �e se novi Vodnogospodarski odjel za Mu-ru i Gornju Dravu sa sjedištem u Varaždinu u radnju velikih gradova poput Osijeka. Kako je poznato, do sada je varaždinski odsjek potpadao u VGO Osijek, što je iziskivalo mnogo vremena kako samim zaposlenima, tako i brojnim korisnicima. Osnut-kom odjela (VGO) Varaždin dobiva mnogo ve�u samostal-nost, a time i sve tri ispostave tog odjela, pa i me�imurska. To u praksi ponajprije zna�i lakše planiranje.

Za sad je novi odjel u Varaž-dinu u formiranju, tek je usvojen Statut, zakonski rok za ustroj je šest mjeseci, a tek �e tada iza�i natje�aji za popunjavanje rad-nih mjesta, pa se još mnogo toga ne zna.

Vodnogospodarski odjel za Muru i gornju Dravu sa sje-dištem u Varaždinu imat �e tri vodnogospodarske ispostave, Vodnogospodarsku ispostavu Bistra sa sjedištem u �ur�ev-cu, VGI Plitvica-Bednja sa sjedi-štem u Varaždionu i VGI Trnava sa sjedištem u �akovcu.

Direktor Vodnogospodar-skog odjela za Muru i gornju Dravu sa sjedištem u Varaždi-nu je Ivan Cerovec, VGI Bistre” u �ur�evcu Josip Pintari�, VGI “Trnava u �akovcu Ivica Musta� i VGI Plitvica - Bednja Vladimir Novak, kako je bilo i u prijašnjem ustroju. Promjena ustroja je i odraz položaja naše

regije u odnosu prema Europ-skoj uniji, što bi moglo zna�iti lakše kandidiranje za EU pro-jekte. U svakom slu�aju, kad je rije� o vodama, naša regija time dobiva na važnosti.

Novi ustroj znatno logi�niji

Novi ustroj Hrvatskih voda je kad je rije� o sjevernoj Hrvat-skoj znatno logi�niji. Po prvi se put u samom nazivu spominju rijeke Mura i gornji tok Drave, te rije�ica Trnava u nazivu is-postave �akovec.

Teško je ocijeniti što �e novi ustroj Hrvatskih voda zna�iti za regiju i naš kraj, no sigurno je da VGO Varaždin dobiva ve-�u samostalnost odnosno ve�u odgovornost.

Ho�e li se što promijeniti u odnosu prema nevladinim udrugama teško je re�i, za sa-da traje latentni sukob, koji je kulminirao zadnjih godina zbog Velikog Pažuta. U me�uvreme-nu je sjeverna Hrvatska, zapra-vo pet županija uz Dravu dobi-lo javnu ustanovu, Regionalni park za zaštitu prirode uz Mu-ru i Dravu. Ulaskom u Europu de�initivno �emo imati trajnu zaštitu voda Mure i Drave.

Uspostava ekološke mreže tako�er je dio obveza Republi-ke Hrvatske u sklopu procesa pristupanja Europskoj uniji, odnosno provedbe Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.Nacionalna ekološka mreža je dio Sveeuropske ekološke mre-že i mreže NATURA 2000 a obu-hva�a ekološki važna podru�ja od me�unarodne i nacionalne

Piše: Josip Š[email protected] vino postaje hit

Ako se pije crno vino ne treba vježbati, nedavno su ustanovili doktori i znanstve-nici, što može pomo�i i nepo-kretnim osobama. Ve� mnogo puta znanstvenici su rekli pa porekli nešto, u skladu s va-že�im istraživanjima jednog vremena, pa se postavlja pita-nje koliko ima imamo vjero-vati. Kad je rije� o crnom vinu, skloni smo im više vjerovati i zbog tradicije. Ne znamo što �e nam moderna znanost još

servirati u dogledno vrijeme, no �ini se da crno vino sve više po-staje hit, a možda i moda, teško je danas re�i.

Lije�nici se slažu u tome da postoji nešto u crnom vinu što koristi srcu, iako je nejasno što to to�no jest. Antioksidansi kao što su �lavonoidi ili tvari koja se zove rezveratrol, imaju potenci-jalne koristi za zdravlje srca, pišu stru�njaci. Neki kažu da pomaže i alkohol. Naime, antioksidansi u crnom vinu dolaze u dva glavna

oblika �lavonidi i ne�lavonidi, a ne�lavonidi navodno spre�avaju da se u arterijama gomilaju ma-sna za�epljenja. Tako barem kažu stru�njaci.

Istraživanja su do sada pro-vedena na miševima. Za istu dozu sastojka crnog vina rezveratrola koja je dana miševima, �ovjek bi kažu trebao popiti od sto do tisu-�u boca crnog vina dnevno da bi se postigao isti u�inak.

No ne treba piti crno vino, dovoljno je piti sok od grož�a ili

pak jesti brusnice ili borovnice jer sadrži isti sastojak. Me�utim istraživa�i se slažu da pomaže i alkohol i to zbog koncentracije u�inka.

Iako bi neki možda drage volje dnevno popili tih sto litara crnog vina da bi zadobili potreb-nu dozu rezveratrola, a što je zdravstveno nemogu�e, lije�nici preporu�uju umjerenost.

To zna�i dva pi�a dnevno za muškarce i jedno pi�e dnevno za žene. Pi�e se prema istraživa�i-ma de�inira kao 355 mL piva, 148 ml vina ili 44 ml žestokog pi�a.

Osim toga ameri�ki su istra-živa�i otkrili da crno vino štiti

mozak od ošte�enja nakon mož-danog udara, a opet su stradavale jadne životnije kojima su umjetno izazivali moždane udare.

No tu nije kraj dobrobitima crnog vina, tako�er ameri�ke studije ukazuju na to da crno ili crveno vino štiti i od raka plu�a, šezdeset posto su manje šanse da �ete oboljeti od te opake bolesti, a rizik od raka prostate je za �ak 87 posto ako umjereno pijete crno vino, a pomaže i da ne obolite od raka dojke.

Kad se tako pobroje sve kori-sti crnog vina, ne preostaje nam ništa drugo nego re�i onu Paje Kanižaja, “Pak unda neš pil!”.

U sjedištu “Me�imurskih voda” u �akovcu u petak su predstavljena �etiri projekta dodijeljena u sklo-pu II Poziva IPA HU-HR programa. Rije� je o projektima koje su zajed-ni�ki kandidirali hrvatski i ma�ar-ski partneri i koji su u po�etnoj fazi realizacije.

Konkretno, radi se o razvoju Pro�ista�a otpadnih voda u Lete-nyu i kanalizacijskog sustava jugo-zapadnog dijela Grada Preloga, a sam projekt nosi naziv PRO-MUR. Vode�i partner je op�ina Letenye a projektni partner “Me�imurske vode”. Drugi zajedni�ki projekt je izrada projektne dokumentacije za kanalizacijske sustave op�ine Gori-�an i ma�arskog Ortilosa, a projekt nosi naziv “Wastewater PD Gori�an – Ortilos”. Nositelj projekta su “Me-�imurske vode”, a projekti partner op�ina Ortilos u Ma�arskoj.

Tre�i projekt je izrada projektne dokumentacije za sustave odvodnje Bazakerettye Donja Dubrava, Donji Vidovec i Kotoriba. Vode�i partner je ma�arska op�ina Bazakeretettye,a partner “Me�imurske vode”.

Uz prisustvovanje �elnika grada Preloga, vije�nika s podru�ja grada i mjesnih odbora, TZ, obrtnika, ugo-stitelja i drugih u Gradskoj vije�ni-ci ma�arskog Letenya u srijedu je održana se po�etna konferencija projekta u okviru IPA prekograni�-nog programa Ma�arska-Hrvatska 2007.-2013. pod nazivom Muraside Bridge Fair (Sajam na starom mostu na Muri) u koji su uklju�eni Grad Pre-log i Grad Letenye. Projekt je vezan uz 2. Prioritet prekograni�nog pro-grama Ma�arska-Hrvatska Razvoj gospodarske suradnje i zajedni�kih ljudskih kapaciteta – me�uljudske veze, a ukupni odobreni iznos IPA sredstava iznosi 95.332 eura dok je ukupni planirani prora�un operacije 112.155 eura.

Cilj je unapre�enje interakcije izme�u ljudi koji žive u pograni�nim

NOVI ustroj Hrvatskih voda

VGO Mura i gornja Drava u Varaždinu dobiva puno ve�u samostalnost- Po prvi se put u samom nazivu spominju rijeke Mura i gornji tok rijeke Drave, te rijeka Trnava u nazivu ispostave �akovec

Mi u Hrvatskoj na teme-lju toga imamo nacionalnu ekološku mrežu. Kroz tzv. prethodnu ocjenu predloženi zahvat se ‘skenira’ i procjenjuje se da li je mogu�e isklju�iti nje-gov negativan utjecaj na eko-lošku mrežu . Ako jest, zahvat ide dalje u redoviti postupak isho�enja dozvola. Ako nije, upu�uje se na glavnu ocjenu u kojoj se detaljnije sagledavaju mogu�i negativni utjecaji, po-

kušavaju prona�i alternativna rješenja za ostvarivanje cilja zahvata kao i mjere kojima je mogu�e ublažiti utjecaje. Uko-liko je zahvat i dalje neprihvat-ljiv, mogu�e je provesti utvr�i-vanje prevladavaju�eg javnog interesa uz sudjelovanje jav-nosti te ako on postoji, izvesti zahvat uz kompenzaciju. To zna�i nadokna�ivanje „žrtvo-vanog” podru�ja zamjenskim podru�jem.

Ivan Cerovec, direk-tor VGO Mura i gorn-ja Drava Varaždin:

Ve�a samostalnost zna�i i ve�u odgovornost

Direktor VGO Mura i gornja Drava u Varaždi-nu Ivan Cerovec, po struci dipl. ing. geotehnike kaže: - Prema novom ustroju Hr-vatskih voda, VGO Mura i gornja Drava sa sjedištem u Varaždinu postaje odjel u rangu velikih gradova, što zna�i i ve�u odgovornost. Do sada je Vodno gospodar-ski odsjek Varaždin bio sa-stavni dio VGO Osijek, a po novom �e biti ravnopravni. Prema novom ustroju, koji još nije zaživio jer je tek do-nešen Statut,VGO Varaždin biti �e znatno samostalniji u svojem radu, što �e pozdra-viti i brojni korisnici.

Moram re�i da se vod-stvo VGO u Varaždinu ve� dugo bori za bolji organi-zacijski status unutar Hr-vatskih voda zbog prirode položaja i potreba u sjever-noj Hrvatskoj, no sad je to uspjelo te možemo biti ve-oma zadovoljni. Donošenje Statuta je tek prvi korak, uslijedit �e ih još nekoliko, a u roku šest mjeseci trebaju biti raspisani natje�aji za radna mjesta. (JŠ)

važnosti. Pri tom su na prvom mjestu stru�ni kriteriji, a na drugom gospodarski, tako je de�inirano.

Zbog osnutka Regional-nog parka za zaštitu Drave i Mure u pet županija te do-nesene Nacionalne ekološke mreže i ulaska u Europu, ulo-ga Hrvatskih voda postat �e nešto druga�ija, iako �e ostati temeljna zada�a zaštite voda i ljudi te osiguranje gospo-darskih djelatnosti na nekom podru�ju. To �e zna�iti i ve�u javnost u radu.

(J. Šimunko)

PREDSTAVLJENA �etiri IPA projekta u sklopu hrvatsko-ma�arske pograni�ne suradnje kojom se širi kanalizacijska mreža u Me�imurju

Suradnjom do novaca iz europskih fondova

�etvrti IPA program je: Ob-novljivi izvori energije za UZP To-toserdehely i Glavni projekat za UZP Donja Dubrava, koji nosi naziv “Smart WWTP”. Vode�i partner je op�ina Totserdehely u Ma�arskoj, a projektni partner “Me�imurske vode”. Vrijednost sva �etiri projekta je 2,7 milijuna, od �ega “Me�imur-ske vode” dobivaju za projekte 1,4 milijuna eura.

Izvrsnom komunikacijom naših i ma�arskih partnera

do realizacijeSkup je prigodom predstav-

ljanja projekata otvorio direktor “Me�imurskih voda” Josip Zor�ec te zahvalio predstavnicima ma�arskih op�ina i gradova na pomo�i prilikom kandidiranja, bez stalne komunika-cije teško bi projekti bili ostvarivi jer su stalno nedostajali neki papiri koje je trebalo ishoditi ili ih izraditi.

S ma�arske strane bili su nazo�-ni predstavnici pomurskih op�ina i gradova, Grada Letenye, op�ine On-kormanyzata, u kojoj je smješten Ortilos, predstavnici op�ine Totser-dehgely i mjesta Bazakerettye koje

pripada op�ini Onkormanyzata. Zor�ec je tako�er zahvalio i svojim suradnicima na odra�enom poslu, posebno voditeljici projekata Biserki Mavrin Vejnovi� i drugima, uz napo-menu da je rije� o zaštiti voda Mure i Drave odnosno Dunavskog sliva te da �e se suradnja nastaviti i kroz kandidiranje u kohezijskim fondo-vima EU. Predstavnici iz Ma�arske predstavili su kratko svoje op�ine i gradove. Istvan Tisler, predsjednik Udruge za razvoj Pomurja - Mura-mente napomenuo je pak da je ovo ve� tre�i krug zajedni�kih kandidi-ranja projekata, koji je kako se vidi veoma uspješan. Na�elnik Letenya Bela Halmi rekao je pak da je ovo poseban dan za žitelje �etiri naselja ma�arskih op�ina.

Predstavljanju projekata bili su nazo�ni i predstavnici me�imurskih op�ina i gradova, gradona�elnik Preloga Dragutin Glavina, zatim, Mario Mohari� u ime op�ine Gori-�an, Joisp Grivec u ime op�ine Donji Vidovec, Marijan Varga u ime op�ine Donja Dubrava te Ljubomir Grgec u ime op�ine Kotoriba. Razgovori o projektima nastavljeni su u hotelu “Golf” u Donjem Vidovcu u dobrom raspoloženju. (J. Šimunko)

SURADNJA NA PROJEKTIMA Letenya i Preloga

„Sajam na starom mostu na Muri“ i izgradnja kanalizacije

podru�jima, temeljem mogu�ih po-slovnih odnosa, zajedno s ja�anjem zajedni�kog identiteta uz suradnju na podru�ju kulture, gastronomije i sporta sa naglaskom na lokalnim proizvodima i starim zanatima. U sklopu projektnih aktivnosti plani-rano je održavanje Sajma na starom mostu na Muri koji �e se održati 10. i 11. rujna 2011. godine i to s obje strane granice (Hrvatska strana na prostoru uz bivši duty free shop, Ma�arska strana – odmah poslije

grani�nog prijelaza). Održat �e se i 8 radionica tijekom kojih �e sudionici s obje strane granice biti upoznati sa ste�evinama Europske unije, planira-ni su i sastanci projektnih partnera i izrada baze podataka proizvo�a�a lokalnih proizvoda te starih zanata.

U petak pak su ova dva grada potpisali još zna�ajniji projekt kana-lizacijski infrastrukture u kojem �e Grad Prelog nastaviti s izgradnjom kanalizacije, a vrijednost radova bit �e oko 800.000 eura. (vk)

Predstavljanje projekta „Sajam na starom mostu na Muri“

Predstavljanje projekata: zadovoljni na�elnici i gradona�elnici s hrvatske i ma�arske strane

Skup povodom predstavljanja projeka-ta otvorio je doma�in Josip Zor�ec,

direktor “Me�imurskih voda”

Ubudu�e korak po korak do dozvola


Grad Mursko Središ�e nakon što je to prihvatilo Gradsko vije�e prodaje 1,6 posto udjela u vlasništvu Me-�imurje-plina. Gradu još uvi-jek nakon toga ostaje 4 posto udjela i ti udjelom i dalje je je-dan od najve�ih pojedina�nih suvlasnika Me�imurje -plina. Suvlasni�ki udio od 1,6 posto procjenjuje se na oko 2 mili-juna kuna i treba najprije biti ponu�en na prodaju ostalim udjelni�arima društva, dru-gim gradovima ili op�inama, a tek nakon ako one ne iskažu interes za kupnju na prodaju ponu�enog udjela, udio na prodaju putem javnog natje-�aja. Ve� sada je na neki na�in jasno da drug op�ine i grado-vi ne žele udio kupiti, ali mož-da �e to htjeti Me�imurje plin u svoj portfelj ili netko tre�i. Po�etna cijena za licitaciju na javnom natje�aju je tih blizu dva milijuna kuna.

Gradona�elnik Josip Do-brani� je vije�nicima koji su se protivili prodaji udjela u Me�imurje plinu, odgovorio da ne vidi koristi od udjela, jer po tom osnovu nije bilo ni za grad ni dividende ni dobi-tima, a željezne cijevi plino-

Grad Mursko Središ�e na sjednici vije�a donio je tako�er odluku o zabrani odvoza komu-nalnog otpada na odlagalište Hrastinku, neposredno uz rije-ku Muru. Od idu�eg tjedna sav komunalni otpad koji se priku-plja na podru�ju Grada Mursko Središ�e odvozit �e se na legalno odlagalište otpada Totovec, zbog �ega �e se pove�ati cijena odvoza komunalnog otpada za oko 30 posto. Po novom �e koštati 59,60 kuna mjese�no po doma�instvu.

Odluka o zabrani odvoza ubr-zana je nakon požara na deponiji za Uskrs, kada je zbog toga što se zapalila plastika nekoliko dana gorjela deponija s koje se širio smrad i zaga�ivao zrak Hrastin-ku bi narednih godina trebalo potpuno sanirati, pri �emu Fond za regionalni razvoj i energetsku u�inkovitost ra�una u sanaciji Hrastinke na sredstva iz europ-skih izvora.

Gradsko vije�e na sjednici održanoj u ponedjeljak, 4. srpnja povjerilo je obavljanje komunal-

Gradsko vije�e Mur-skog Središ�a nije prihvati-lo prijedlog odluke o orga-nizaciji naplate parkiranja na podru�ju grada Mursko Središ�e. U prijedlogu je bi-lo da se s naplatom otpo�ne po�etkom idu�e godine na gradskim površinama i to u naselju Mursko Središ�e. Namjera predlaga�a - gra-dona�elnika bila je u prvom koraku donijeti odluku ko-jom se omogu�uje naplata parkiranja, a nakon koje bi se onda pristupilo organi-zaciji naplate: utvrdila par-kirna mjesta u vlasništvu grada koja bi potpala pod naplatu te utvrdio na �in na koji bi se vršila naplata

GRAD MURSKO SREDIŠ�E prodaje 1,6 posto udjela u Me�imurje-plinu zbog prora�unskog manjka

Prodaja kojom se nadoknamanjak zbog vodovoda u Hi kupovine autobusnog ko- Vlast prodaju ocjenjuje logi�nom, dok oporba (HNS) istu usporedio s prodajom „obiteljskog zlata“, koja se sada prodaje bez obitelji (gra�ana)

voda stare su dvadeset godina.Grad Mursko Središ�e ovakvim postupkom izlaže Me�imurje-plin preuzimanju, upozorio je Sanjin Tomši�, vije�nik HNS-a i pitao: zašto to radimo?

Miljenko Cmre�ak podsje-tio je da su gra�ani platili mrežu prilikom plino�ikacije, prodaju

udjela usporedio s prodajom obiteljskog zlata, koje se sada prodaje bez obitelji (gra�ana) koji su ga je stvarali i domet-nuo, zar gadona�elniku nije ja-sno kako je Hrvatska ostala bez svega?

Grad Mursko Središ�e pri-siljen je ina�e na prodaju zbog

praznih prora�unskih džepova, prvenstveno zbog �inanciranja izgradnje vodovodne mreže u Hlapi�ini na koju se gra�ani izu-zetno slabo priklju�uju, jer kori-ste svoju lokalnu jeftiniju. Drugi razlog je kupovina nekretnine autobusnog kolodvora. Novac od prodaju udjela prema rije�i-

ma gradona�elnika Dobrani�a bi se iskoristio ne samo za po-ravnanje dugova, odnosno ot-platu kredita koji je nadomje-stio nedostatak sredstva, ve� se stvara novi manevarski prostor za glavnu gradsku investiciju su�inanciranje Centra za kul-turu. Od Županije Grad Mursko

Središ�e nije dobilo o�ekivanu pomo�, unato� tome što se za to kako je rekao predsjednik Vije-�a I. Le�ek za to kod me�imur-skog župana osobno zalagao i sada ve� bivši vije�nik SDP-a Marijan Kutnjak. Napomenuo je da taj neuspjeh kod župana bio glavni razlog zašto je on kao �astan �ovjek radije odstupio i dodao da je to stvarni razlog

NEMA VIŠE odvoza komun

Sav komODLUKA O NAPLATI parkiranja u Murskom Središ�u nije prošla

Prevladalo razmišljanje da naplata ne bi bila racionalna

Da je odluka o naplati par-kiranja prihva�ena od 1. sije�-nja idu�e godine parkiranje bi se napla�ivalo na pakiralištu uz Mursku šetnicu, te uz Auto-busnu stanicu, na parkiralištu ispred robne ku�e u dogovoru s Metssom, a mogu�e i ispred

du�ana - željezare u centru ta-ko�er ukoliko bi se postignuo dogovor s vlasnikom, te u Istar-skom naselju, gdje je tako�er poduzetnik Sobo�an uredio 80 parkirnih uz stambeni blok, uz mogu�nost javnog korištenja.

(BMO)

trgova�ke i druge poslove, umjesto da jedni te isti za-uzimaju u dugom vremen-skom razdoblju parkirana mjesta.

No s druge strne niz vi-je�nika imalo je druga�ije argumente. Me�u kojima je da je Mursko Središ�e pre-malo za naplatu parkiranja, te se postavlja pitanje ren-tabilnosti naplate “desetak” parkirališnih mjesta, za koje je potrebno postavljati kon-trolore parkiranja, naplat-ne automate i organizirati službu. Oporbeni vije�nik Miljenko Cmre�ak (HD) ka-zao je da bi sustav naplate u centru još više tjerao ljude iz centra i još više smanjivao

odziv na manifestacije za koje bi još zbog parkiranja na obližnjim parkirnim mje-stima morali još i ubaciti “tri kune “ u parkirne automate odbijao od dolaska na mani-festacije. Uz to vije�nici nisu bili pretjerano skloni na-metati gra�anima još jednu nemilu �inancijsku obvezu, zašto ljude još i s tim cijepati upozorio je slikovito vije�nik Sanjin Tomši� (HNS), tako da za sada naplata odluka o naplati parkiranja idu u ladi-cu na �ekanje, jer su spome-nuti argumenti prevladali pa nije bio dovoljno glasova za prihva�anje odluke ni u vladaju�em bloku.

(BMO)

MARIJAN KUTNJAK zašt

Ivan Brda n

Ivan Brda, zamijenio Kutnjaka u Vije�u

Lokacije predvi�ene za naplatu

bilo u organizaciji grada ili bi s taj posao povjerio koncesi-onaru. Naplatom parkiranja smatra gradona�elnik uveo bi se red u središte grada, jer bi

naplata isklju�ila parkiranje po trotoarima, brža proto�-nost na pojedinim parkirnim mjestima omogu�ila ve�em broju ljudi da u centru obave


Na sjednici je predsjednik VMO Peklenica Josip Nerer, pod-nio ostavku na mjesto predsjed-nika i �lana VMO - a zbog zdrav-stvenih tegoba.

Vije�e Mjesnog odbora Pe-klenica ina�e je na svojoj sjednici ukazalo na potrebu uklanjanja (klaštrenja) granja i krošnji na drve�u koje raste uz županijsku cestu, kod mjesne kapele (na slici) koje smetaju redovnom odvijanju prometa. Naime, kako je rekao odbornik Željko Novak, kamioni sa ceradama se sklanja-ju od granju pa tako prelaze i na drugu stranu kolnika i nehoti�no ugrožavaju promet. Novakovo je mišljenje da bi problem trebali

rješiti gradski komunalni rad-nici. VMO Peklenica traži hitnu sanaciju dje�jeg igrališta kod Društvenog doma, te postavljanje tobogana i uklanjanje igrala koja su u sadašnjem stanu opasnost za djecu koja u velikom broju dolaze se igrati na ovo igralište u sredi-štu naselja.

Odbornici su iskazali potrebu za prodaju zemljišta u Zavrtnoj ulici, što �e se obaviti javnim nad-metanjem uz cijenu od 5 eura po kvadratnom metru. Mjesni odbor predlaže Gradu Mursko Središ�e da se na prodaju ponudi još ne-koliko �estica u Zavrtnoj ulici, ali prije toga traži uvid o vlasništvu tih �estica. (S. Mesari�)

- Hrvatska je država izrav-no oštetila oko 1.200 žena zbog neuskla�enosti dvaju zakona i naša stranka poziva Vladu da hitno i bez odgode riješi pro-blem.

Naime, sve te žene u ovom trenutku ne primaju niti nakna-du za nezaposlene niti mirovi-nu. Njima su izdana rješenja s to�nim datumom do kojega ostvaruju pravo kao nezaposle-ne, odnosno pravo na naknadu i koja istje�u s datumom ka-da ostvaruju pravo do prvog uvjeta za odlazak u mirovinu. Kako je Vlada u me�uvreme-

nu mijenjala zakon kojim se za žene produžio rok za odlazak u mirovinu i to svake godine po tri mjeseca, ove žene su u tom razdoblju i bez naknade i bez mirovine.

Ovo je isklju�ivo posljedica nebrige sustava i Vlade i zato pozivamo Vladu i premijerku Jadranku Kosor da hitno ispra-ve ovu pogrešku i ženama ko-je su ostale bez svojih prava osigura njihova zara�ena i ustavna prava, stoji izme�u ostalog u priop�enju ŽO HSU, koje potpisuje Valenti Ko�ila, njezin predsjednik.

Športsko ribolovno druš-tvo Mura iz Murskog Središ�a organizira No�no natjecanje u lovu ribe udicom na plovak. Na-tjecanje �e se održati na ŠRC Za-leš�e u subotu 16. srpnja 2011. od 21 do 24 sata.

Prijave se zaprimaju istog dana do 19,30 a ti, kada �e se odrediti startni brojevi. To�no u pono� je vaganje ulova, objava rezultata i zajedni�ka ve�era. Startnina od 50 kuna pla�a se kod prijave. (sm)

Marijan Kutnjak vije�nik SDP-a podnio je 31. svibnja ostavku na mjesto vije�nika Gradskog vije�a Grada Mursko Središ�e i vije�nika Vije�a mje-snog odbora Mursko Središ�e. Nakon podnesene ostavke, na mjesto vije�nika s liste SDP-HNS u Vije�e mjesnog odbora imeno-van je Nikola Golubi�, a u Grad-sko vije�e Ivan Brda.

Na sjednici održanoj u pone-djeljak, 4. srpnja Ivan Brda polo-žio je vije�ni�ku prisegu i sudje-lovao u radu gradskog vije�a.

Marijan Kutnjak bio je vije�-nik koji je veoma držao transpa-rentnosti i poštovanja procedu-re, za svaku sjednicu vije�e se zasigurno najtemeljitije od svih vije�nika pripremao i argumen-tirano sudjelovao u raspravama. Bio je vije�nik koji je mislio svo-jom glavom i nije bio podložan manipulacijama ni pod cijenu strana�ke discipline. Jesu li ga upravo ta na�elna na kraju na-vela da svojevoljno odstupi s dužnosti?

(BMO)

a�uje Hlapi�ini

olodvoraSanjin Tomši� je u

pravu! Prodaja udjela je izlaganje Me�imurje-pli-na preuzimanju. Odluka je dalekosežna i ima svoje posljedice. Posebice ako bi na isti na�in reagira-li sve jedinice lokalne samouprave. U vrijeme kad se otvara energet-sko tržište zasigurno je druga�ija situacija oko možebitnog interes za preuzimanje Me�imurje plina nego kao pred koju godinu ranije. Možda je s financijskog stajališta sada prva situacija za prodaju, a možda ne. Na vrijednost udjela mnogo toga ima utjecaj, a ponaj-više zna�aj tržišta na koje

Me�imurje-plin distribu-ira plin. Na nekim dijelo-vima mreža možda je za staro željezo, ali ve�inom je ipak rije� o novoj mreži izgra�enoj zadnjih 20-tak godina i to plasti�nim, a ne željeznim cijevima. Što �e biti u svemu tome s gra�anima-potroša-�ima koji imaju najve�i udio u potrošnji plina? Oni �e tek u doglednoj mogu�nosti imati izbor birati razli�ite distribute-re, kao u tele�oniji ili pak bude li im plin preskup za potrošnju, otkop�ati se s mreže koju su financirali i prebaciti se na korište-nje drugih energenata.

(BMO)

Kutnjakova odstupanja, a ne neki drugi razlozi.

Ivan Le�ek, predsjednik Gradskog vije�a kazao je dali smo glas za vodovod u Hlapi�ini i “popušili”. Svi smo digli ruke u zrak za kupovinu autobusne stanice, a znali smo da sredstva nema, ali odlu�ili smo se za ku-povinu kad je cijena bila povoljna da ga se netko drugi ne do�epa.

Vodovod i autobusni izazvali financijske

probleme ,ali uve�ali imovinu grada

Franjo Sobo�an (HDZ) kazao je da nitko ne prodaje ako ne mo-ra, i da je potrebno vagnuti kad je situacija za zato da je prodaja nužna. Napomenuo je tako�er da Grad nema utjecaja na cijenu

plina, koju �ormira dobavlja�. Sanjin Tomši� pak je kazao da kod odluke o kupovini Autobusne stanice nije re�e-no da se kupuje pod uvjetom da se proda udjel Me�imurje plina.

Gradona�elnik Dobrani� je pojasnio da unato� tome što ih na prodaju sili situaci-ja zbog vodovoda u Hlapi�ini, imovina grada se ne smanju-je, ve� se uve�ava za vrijed-nost investicije u vodovoda u Hlapi�ini koji pove�ava udjel Grada Mursko Središ�e u Me�imurskim vodama. U to i nadalje Mursko Središe ostaje suvlasnik u Me�imur-je plinu s 4 posto. Odluka o prodaji udjela prihva�ena je ve�inom glasova. (BMO)

nalnog otpada na Hrastinku kraj Murskog Središ�a

munalni otpad odlazi za Totovecpovremene korisnike stambenih objekata i vikendaše.

Što je s 11 kuna koje su se u cijeni

odvoza prikupljale za sanaciju?

Što je s 11 kuna koje se do sada u cijeni otpada prikupljalo za sanaciju Hrastinke, pitali su oporbeni vije�nici Mario Nerer (SDP), ali i Miljenko Cmre�ak (HD), te tražili in�ormaciju ko-liko je koštala teku�a sanacija Hrastinke od 2007. do sada i ka-kva je sudbina tog novca budu�i da se komunalni otpad ne�e više odvoziti na Hrastinku, odnosno ho�e li se Hrastinka u budu�nosti sanirati iz sredstava europskih �ondova. Gradona�elnik Dobr-nai�a kazao je da su se i do sada sredstva trošila za teku�u sana-ciju, �ije troškove su pove�avale incidentne situacije kao što je bio požar na deponiji za Uskrs, te da �e vije�nici dobiti i podrobno pisano izvješ�e kao odgovor na svoja pitanja. (BMO)

nih poslova prikupljanja, odvoza i deponiranja komunalnog otpada s podru�ja Grada Mursko Sredi-š�e Murs ekomu koji je bio u cijeni povoljniji od �akoma i Prekoma.

Po novom cjeniku odvoz komu-nalnog otpada iz ku�anstava �e koštati 59,60 kuna mjese�no. Cije-na za dvo�lano doma�instvo uma-njuje se za 30 posto i iznosi 41,72

kune. Za sama�ka doma�instva umanjuje se za 40 posto i iznosi 35,76 kuna, a za nosioce socijalnih iskaznica umanjuje se za 50 posto i iznosi 29,80 kuna, jednako ako za

titni znak oporbe svojevoljno odstupio

novi vije�nik umjesto Kutnjaka

Marijan Kutnjak, svojevoljno odstupio

Prodaja udjela je izlaganje mogu�em preuzimanju

Požar na Hrastinki za Uskrs Požar na Hrastinki za Uskrs presudio zatvaranjupresudio zatvaranju

ŠRD Mura Mursko Središ�e

No�ni ribolov

Kad padne kiša, krošnje se savijaju do kolnika

VMO Peklenica

Predsjednik Nerer podnio ostavku zbog zdravstvenih problema

ŽO Hrvatske stranke umirovljenika

Briga za 1.200 hrvatskih žena


Op�ina Mala Subotica od-lu�ila je iza�i u susret Strojo-bravarskoj radionici Hatlak iz Palovca, udovoljivši vlasnicima Dragutinu i Željku Hatlaku na zamolbu vezanu uz otplatu nji-hova duga prema Op�ini. Oni su 2008. godine u Zoni podu-zetništva po cijeni od 262.592 kune kupila parcelu površine 2.984 kvadratnih metara te tamo planirali izgraditi halu. Vlasnici su tada Op�ini platili iznos od 76.920 kuna, a dalje ništa. - Kada smo kupovali ze-mljište imali smo strateškog partnera iz Njema�ke te samo od njega prihodovali 100.000 kuna mjese�no. No, ubrzo je nastala svjetska kriza i ta se suradnja svela na minimum. Unato� poteško�ama, nismo htjeli otpuštati ljude. Zapo-šljavamo ih 10, ve�ina ih je s podru�ja op�ine. Sada je situ-acija nešto bolja i smatram da bi mogli nastaviti pla�ati dug i to iznos od 7.000 do 10.000 kuna mjese�no, kazao je Želj-ko Hatlak koji je prisustvovao posljednjoj radnoj sjednici Op�inskog vije�a Male Subo-tice. Mjese�ni iznos koji bi Ha-tlak ina�e, sukladno ugovoru sklopljenim s Op�inom, morao pla�ati je 20.640 kuna. Vije�-nike je zamolio da se napravi aneks ugovora s iznosom koji

on predlaže. Tada je uslijedila poduža rasprava. Hatlaku se predbacivalo zašto se, unato� pozivima, nije ve� ranije po-javio na sjednicama OV-a te zašto do sada nije pla�ao. - On je uzvratio kako se situacija poboljšala tek posljednjih nekoliko mjeseci. Na�elnik Vladimir Domjani� upitao ga je je li razmišljao o kreditnom zaduženju na što je Hatlak od-govorio negativno jer ve� ima kredit koji je podigao za na-bavku strojeva potrebnih za rad. Pojasnio je i da je zemljište kupio kako bi radionicu izmje-stio iz stambene zone u Palov-cu jer se susjedi nerijetko žale na buku. Izgradnja u Zoni po-duzetništva morati �e me�u-tim pri�ekati na još malo bolja vremena. U sklopu rasprave na�elnik Domjani� prozvao je i Op�insko vije�e što je do sada izbjegavalo donijeti bilo kakvu odluku o "slu�aju Ha-tlak", dok on kao predstavnik izvršne vlasti mora postupati sukladno ugovoru. Na kraju je odlu�eno da Hatlak Op�ini nastavi pla�ati po 10.000 ku-na mjese�no, a ukoliko opet obustavi pla�anje, Op�ina �e trenutno raskinuti ugovor s njim te mu obra�unati zatezne kamate uz bjanko zadužnice. (Velimir Kelkedi)

Agilni komunalni redar Op�ine Pribislavec koji taj posao obavlja i u Maloj Subo-tici Mladen Braniša uputio je apel mještanima s podru�ja tih dviju op�ina da suzbijaju i uništavaju ambroziju i druge štetne korove u svojim doma-�instvima , livadama , njivama

, gra�evinskim parcelama i ostalim površinama u njiho-vom vlasništvu. To je ujedno i obveza, podsje�a Braniša, a u slu�aju "nepostupanja i nepri-državanja komunalnog reda primjenjivat �e se zakonska provedba i naplata nov�anih kazni". (vk)

Još nije zapo�elo asfaltiranje ceste u Donjem Hraš�anu nakon kanalizacijskih radova, pa je ovih ljetnih dana uz visoke temperatu-re postalo nesnosno, kažu žitelji Donjeg Hraš�ana. Što je najgore, prašina koju donosi vjetar zavu-kla se u svaki kutak ku�e, puni su je ormari i ladice, koliko se god zatvarali prozori ona na�e put do zadnjeg zatvorenog prostora u ku�i.

Mještani Donjeg Hraš�ana uz velike napore i poneku psovku za sada strpljivo podnose prašinu, a najviše posla imaju doma�ice, svako jutro ih u ku�i do�eka �i-š�enje. No strpljenju je kraj, pa se mještani dogovaraju da se nešto poduzme.

SamoorganiziranjeSami su se organizirali i sva-

ku ve�er polijevaju centar Donjeg Hraš�ana i pošljun�anu cestu ve-likim cisternama za vodu. No i to slabo pomaže, ve� u kasnim jutar-njim satima visoke temperature posuše cestu i ostaje prašina.

�elni �ovjek Donjeg Hraš�a-na Božidar Kolari�, županijski

vije�nik, kaže: - Više ne možemo s prašinom na kraj, polijevamo cisternama no opet je ima. Ipak, �ini se da se približava dan kad �e napokon zapo�eti asfaltiranje ceste u Donjem Hraš�anu, radi se o oko 1300 metara glavne ceste kroz naselje. Koliko znam, natje-�aj Županijske uprave za ceste je završen i �eka se da pro�e žalbeni rok. Ako sve bude u redu, po�etak radova na asfaltiranju trebao bi se dogoditi u prvim danima ko-lovoza.

Moram re�i da op�ina Do-nji Kraljevec nije za ovu godinu uvrstila cestu kroz Donji Hra-š�ana u svoje prioritete u ŽUC-u, nije se znalo kad �e biti završena kanalizacija, ili je naprosto za-boravljeno, tako da smo planove ŽUC-a mijenjali na Županijskoj skupštini.

S druge strane, mijenjali smo i planove za ure�enje pješa�ko-biciklisti�kih staza u Donjem Hraš�anu. Želimo što manje “hupsera” u mjestu, što je tako�er dijelom usporilo radove jer smo tražili preprojektiranje pješa�ko-biciklisti�kih staza.

U Dravskoj ulici u Gori�anu zapo�eli su radovi na sanaciji ce-ste te na ure�enju oborinskih vo-da u toj ulici. Radove izvodi Pavlic Asfalt Beton, a investitor je Župa-nijska uprava za ceste. Vrijednost radova je 200.000 kuna.

U tijeku su radovi izgradnje pješa�ko-biciklisti�ke staze s

ure�enjem oborinskih voda u Prvomajskoj ulici u Gori�anu. Dužina pješa�ko biciklisti�ke staze je 200 metara. Radove izvodi Pavlic Asfalt Beton, a investitor je op�ina Gori�an i Županijska uprava za ceste. Vrijednost radova je 220.000 kuna. (J)

MUKE po prašini mještana Donjeg Hraš�ana kojima bi uskoro ipak trebao do�i kraj

Prašina se ve� zavukla u ormare i sve ladice, nema od nje spasaPrvi metri asfalta trebali bi biti povu�eni u kolovozu, a izgradnja pješa�kih staza možda u jesen. Dva mala parki�a u središtu Donjeg Hraš�ana biti �e otvorena za mještane i ome�ena pješa�kim stazama, a bez ograda. Najvažnije je me�utim da smo preprojektiranjem izbjegli mnogo hupsera na pješa�ko-biciklisti�kim stazama, kaže Božidar Kolari�.

Dogodila se me�utim za nas sretna okolnost što je u me�u-vremenu došao novi ravnatelj Županijske uprave za ceste, pa je trebao ispo�etka pohvatati konce, tako smo napokon ušli u

program radova. S ravnateljem ŽUC-a Sanimirom Radekom odli�no sura�ujemo tako da se nadamo da �e kona�no zapo�eti asfaltiranje.

Natje�aj za pješa�ko-bicikli-sti�ke staze kroz naselje Donji Hraš�an još je u tijeku i sve ide preko ŽUC-a Me�imurke župani-je, a radovi �e vjerojatno ako sve bude u redu, zapo�eti na jesen.

Dogovoreno je da se prigo-dom postavljanja pješa�ko-bi-ciklisti�kih staza uz dva mala parki�a u centru mjesta maknu ograde, tako da bi parkovi bili otvoreni za mještane, a mjesto bi time dobilo ljepši izgled. No samo da po�ne postavljanje asfalta, ve� nam je stvarno dojadila prašina.

Kad se o problemima koje imaju mještani zbog gustog pro-meta i prašine pisalo pisalo u no-vinama, mislio sa da se pretjeruje, sad tek vidom kakva je to nevolja i muka, treba to preživjeti – ka-že Božidar Kolari� u o�ekivanju prvih metara asfalta u Donjem Hraš�anu, a nakon prokopava-nja ceste zbog kanalizacije. (J. Šimunko)

OP�INSKO VIJE�E Mala Subotica

Još jedna prilika za otplatu duga bra�i Hatlak za parcelu u Zoni poduzetništva

U sklopu aktualnog sata sjednice Op�inskog vije�a Mala Subotica vije�nica �ur-�a Horvat upitala je na�elnika Domjani�a zašto na nedavno održanom Sajmu nekretnina i investicija u Be�u na kojem je predstavljeno nekoliko me�imurskih gospodarskih zona u Me�imurju, nije pred-stavljena i Zona poduzetniš-tva Mala Subotica. Domjani� je kazao kako uop�e nije znao za predstavljanje Me�imur-ske županije na spomenutom sajmu, no istaknuo kako je suboti�ka zona u svim prio-ritetima te da je on u stalnom kontaktu sa županijskom razvojnom agencijom “Rede-om”. Vije�nica �ur�a Jan�ec ukazala pak je na problem s privatnom ku�om koja se na-lazi na izlasku iz Držimurca te se, kako je rekla, zbog svoje derutnosti doslovno ruši na cestu. -Upoznat sam s tim problemom. U kontaktu smo s vlasnikom koji živi u Sloveniji i

o�ekujemo da �e prona�i izvo-�a�a koji �e ukloniti taj objekt, odgovorio je Domjani�. Njego-vog prethodnika, a sada vije�-nika Josipa Šegovi�a zanimalo pak je koliko Op�ina izdvaja za šatore za proslave Dana op�ine i druge manifestacije. Naime, prema njegovim poda-cima prošle je godine za najam šatora tijekom proslave Dana op�ine utrošeno 27.000 kuna, a za Boži�ni sajam 6.000. -To je ba�en novac, ocijenio je vije�-nik. Upitao je i koje je projekte Op�ina kandidirala za �inanci-ranje iz državnih i europskih fondova te kod ministarstava, a na oba pitanja odgovore je zatražio u pisanu obliku. Do-dajmo i da je Šegovi� izrazio nezadovoljstvo optužbama iznesenim na njegov ra�un ( o �emu smo pisali ), a vezano uz arbitražu, odnosno sukcesiju izme�u Male Subotice i Ore-hovice. Najavio je da �e o toj temi održati konferenciju za medije. (vk)

Josip Šegovi�: Koliko op�ina izdvaja za najam šatora za Dan op�ine? Božidar Kolari�, �elnik �ovjek D.

Hraš�ana, ujedno i županijski vije�nik (HSS): - Strpljenju

mještana je kraj, sami smo se organizirali i svakog dana polije-vamo cestu velikim cisternama,

no slabo pomaže.

- Donji Hraš�an u prašini – pogled prema parku u centru mjesta koji �e uskoro osvanuti bez ograde

PRIBISLAVEC, MALA SUBOTICA

Komunalni redar Braniša: Suzbijajte ambroziju ili �u kažnjavati

SANACIJA i ure�enje ulica u Gori�anu

Za Prvomajsku i Dravsku ulicu 420.000 kuna


Na svojoj 23. sjednici,Op�insko vije�e Šenkovca usvojilo je prvi ovogodišnji rebalans prora�una za 2011. godinu, koji sada iznosi 11.512.000 kuna. Razlog pove�a-nja od 467.000 kuna, je taj , obja-snio je na�elnik Vladimir Novak , što su iz Državnog prora�una dobivena sredstva za opremanje vrti�a u iznosu od 150.000 tisu-�a kuna , te isti iznos za izgradnju pješa�ko- biciklisti�ke staze u ulici M. Tita, u kojoj �e i Hrvatske ceste odraditi dio posla u vrijednosti od 167.000 kuna. Prije usvajanja, prijedlog rebalansa bio je pro-slije�en Odboru za financije, re-�eno je na sjednici, koji nije imao nekakvih ve�ih primjedbi. One su se odnosile tek na dvije stvari. Od strane Odbora za financije dana je primjedba na stavku pla�e za zaposlene, koja je ve� sada na pe-deset �etiri posto,pa bi se moglo dogoditi da se do kraja godine planirani postotak probije , te je zatraženo objašnjenje pove�anja od trideset tisu�a kuna za stavku usluge teku�eg i investicijskog održavanja postrojenja i oprema. Kada je je rije� o pla�ama,prema Novakovim rije�ima, tu zapravo nije došlo do pove�anja samih osobnih dohodaka zaposlenika op�ine, ve� do jedne dvomjese�ne dis�unkcije u radu. Naime, povrat-kom op�inskog pro�elnika Alena Kajmovi�a s bolovanja, pojavio se višak od jednog zaposlenog, budu�i da je njegova zamjenica koristila svoje pravo na godišnji odmor. S obzirom da se do kraja godine planiraju još dva rebalan-sa prora�una , Novak je mišljena da �e i taj dio uspjeti regulirati , te ne�e do�i do probijanja planiranih prora�unskih sredstava, kada su u pitanju pla�e zaposlenika op�ine. Pod usluge pak teku�eg i investi-cijskog održavanja postrojenja i oprema ulaze svi oni ra�uni za šte-te i lomove , od dijelova traktora, kosilice do drugih tehni�kih stva-

ri. Sva ta sredstva se preko osigu-ranja odnosno pla�enih ra�una vra�aju , no prije toga potrebno ih je podmiriti. Ove godine nakupilo se dosta takvih stvari , stoga je i došlo do pove�anja ove stavke prora�una,objasnio je na�elnik Novak. Nakon kra�e rasprave o pojedinim prihodovnim dijelovi-ma vije�nici su sa deset glasova za i jednim suzdržanim prihvatili prijedlog prvog ovogodišnjeg re-balansa prora�una.

Uskoro se kre�e u izgradnju nove

biciklisti�ko – pješa�ke staze

Na sjednici je prihva�en i prijedlog odluke o pokretanju javne nabave za izgradnju pje-ša�ko –biciklisti�ke staze u ulici M. Tita. Rije� je o projektu koji �e odvojiti bicikliste i pješake od sa-me ceste i koji �e regulitati parki-ranje u samom središtu Šenkovca , te omogu�iti ljudima koji tamo žive da nesmetano mugu ulaziti i izlaziti iz svojih dvorišta. Radi se o dionici od ulaza u Prvomajsku uli-cu, do sema�ora, odnosno križanja prema trokutu, kod tzv. „špice“. To je projekt za koji je potpisan ugo-vor s Ministarstvom regionalnog razvoja, a kojim se garantiraju potrebna sredstva za izgradnju u iznosu od 150.000 kuna. U Hr-vatskim cestama je re�eno, da �e u ovom slu�aju napraviti odvojeni troškovnik i krenuti s realizaci-jom , s time naravno da vije�e prije toga donese odluku o javnoj nabavi. Dio koridora koji je vezan uz njih, Hrvatske ceste �e odradi-ti o svojem trošku. Jedino što je s njihove strane traženo od op�ine je projekt , s kojim se nakon što se dobije pozitivno mišljenje, kre�e u realizaciju najkasnije kroz �e-trnaest dana , izvjestio je Novak vije�nike.

(siniša obadi�)

OP�INSKO VIJE�E Op�ine Šenkovec

Usvojen prvi ovogodišnji rebalans prora�una

Tradicionalna kulturno – zabavna i sportska mani�esta-cija Dani lipe, održana je prvog srpanjskog vikenda u Gornjem Mihaljevcu, op�inskom središtu, koje iz dana u dan postaje sve po-željnija turisti�ka, kulturna i gur-manska destinacija Me�imurske županije. Trodnevne sve�anosti knjige, �otografije, sporta, ku-linarstva i zabave zapo�ele su Izložbom �otografija doma�eg sina vele�asnog Mirka Pilaja, sa-da župnika u Donjoj Dubravi i Do-njem Vidovcu (upravitelj župe).

Fotografije prikazuju leptire u razli�itim situacijama, labu-dove, izlaske i zalaske sunca te druge zanimljivosti. U glazbeno - pjevnom dijelu programa na-stupio je doma�i KUU Lipa i gost Martin Srpak iz Donje Dubrave. Program kojeg je otvorio Franjo

Kova�i�, op�inski na�elnik osmi-slila je i kroz njega vodila Jasenka Novak, predsjednica KUU Lipa.

Na srcu frbantDrugog dana Dana lipe pred-

stavljena je knjiga pjesama Na sr-cu �rbant autorice Rajke Trokter, a o knjizi i autorici je govorila pro�esorica Dijana Kozjak. Rekla je kako su pjesme vrlo tužne i napisane tako da se svatko može na�i u nekoj od njih, proživljava-ju�i svoju odre�enu životnu situ-aciju. Op�ina Gornji Mihaljevec sufinancirala je izdavanje knjige, obzirom da je autorica ro�ena u ovom kraju Domovine. Program su uljepšali Pjeva�ki zbor KUU Lipa i trio Tina, Krešo i Božidar Pintari�.

Pro�itano je i nekoliko pjesa-ma po autori�inom izboru.

Sve�anosti knjige, fotografije i sporta

Bogdanov�ani junaci sportskog dana

Dani lipe 2011. završili su u znaku sporta i zabave. Održa-n3e su tradicionalne Seoske igre Mjesnih odbora, te brzopotezno Prvenstvo Me�imurske županije u šahu. Ekipa Mjesnog odbora Bogdanovec, pobjednik je Seoskih igara, jer su u kategorijama vise�a

kuglana, skok u dalj s mjesta, stre-ljaštvo, bacanje kamena s ramena, tjeranje obru�a i potezanje užeta, skupili najviše bodova. Do njih se plasirala ekipa Gornjeg Mihaljev-ca te Dragoslavec Sela, pak onda svi ostali. Podjelom priznanja i pokala, te velikom veselicom na igralištu NK Jedinstva i u Sport-skom parku uz poruku, vidimo se dogodine. (S. Mesari�, SZ)

Razgledavanje Pilajevih fotografija

Me�imurski šahisti, po prvi puta na danim alipe

Doma�i KUU Lipa nastupio je dvije ve�eri za redom

Predstavljanje knjige Rajke Trokter

ODRŽANI Dani lipe 2011. u Gornjem Mihaljevcu

14 Poljodjelstvo 12. srpnja 2011.www.mnovine.hr • [email protected] • 040 312 333

Zrnje je suho kak šprih, kažu radnici na peuzimanju

Dok se ve�ina ratra i otku-pljiva�a nadmudrivala i �ekala odgovore iz ministra Petra �o-bankovi�a, prvi od svih prera-�iva�a i otkupljiva�a pšenice u Hrvatskoj, �akove�ki mlinovi su u srijedu 6. srpnja 2011. zapo�eli otkup ovogodišnjeg uroda pše-nice. Zrnje standardne kvalitete (vlaga 13,5 posto, hektolitarska masa 76 kg/hl, primjese 5 posto) �akove�ki mlinovi pla�aju 1,25 kuna po kilogramu što �e vlasni-ku biti pla�eno za dva dana.

U cijenu je ura�unat prijevoz do silosa u �akovcu, a mlinovi �e odbiti 1 posto ulaznog kala te 0,04 kn/kg na ime troškova prijema.

Pšenica se preuzima svakog dana od 6 do 21 sati, sve do 31. kolovoza 2011. godine. Do tog nadnevka pšenica se prima i na polog.

Za vrijeme prihvata pšenice privremeno je reguliran promet kod mlina, odnosno u ulicama Žr-tava fašizma, Mlinskoj, Gajevoj i Novakovoj. Iz Novakove i Gajeve se ne može ulaziti me�u traktore i kamione koji �ekaju na istovar. Vilenki Vojvoda, mogu se javiti svi koji žele vlažnu pljevu koja se daje besplatno. Tijekom žetve �akove�ki mlinovi otkupljuju raž

^AKOVE^KI mlinovi prvi u Hrvatskoj zapo�eli otkup pšenice

Kilogram 1,25 kuna, novci za dva dana

�AKOVE�KI PLAC I SAJAM SRIJEDOM

CIJENE POJEDINIH ARTIKALA

ml. krumpir 3 kn/kgst. krumpir 0,90 kn/kgpšenica 1,60 kn/kgkukuruz 1,70 kn/kgje�am 2,20 kn/kgbukova�e 25 kn/kgvišnje 12 kn/kgraj�ica 10 kn/kgpaprika 8 kn/kgkrastavci 3 do 7 kn/kg

Srpanjske vru�ine nikome ne smetaju

Netko veli paklenske vru-�ine, netko pasje vru�ine, a mi srpanjske ili julske vru�ine i svejedno je kako ih zvali one griju tijelo i dušu. Vjerojatno zbog tih odlika prve srpanjske srijede na placu i sajmu je bilo mnogo ljudi, koji su tjelesnu i duševnu že� gasili i hladili pi-vom, gemištekima, lubenicama i prvim ovogodišnjim kruška-ma i jabukama.

Može se re�i kako vru-�ine nikome ne smetaju, možda malo ku�nim ljubim-cima koje prodava�i nude, a kupaca baš i nema, pak su životinje primorane neko-liko sati biti u kartonskim kutijama ili krletkama. Sve

TONI pla�a odmah

TONI d.o.o. iz Donjeg Kravljevca zapo�eo je otkup pšenice i preuzetu pšenicu pla�a odmah nakon preu-zimanja. Za njihove koope-rante cijena je 1,27 kuna za kilogram, dok je za sve druge cijena 1,26 kuna za kilogram. Odbijaju 1 posto ulazne kali, 0,04 kn/kg troškove otkupa, te umanjenje za primjese. Neki hrvatski otkupljiva�i ponudili su više cijene, ali isplata je tek nakon 30 dana. (sm)

Nikola Lesar, iz Gornjeg Hraš�ana: - Moja pšenica je kvalitetna i zdrava, a prinos je od 2 do 2,5 kilograma po klavtru (�etvorni hvat).Cijena bi mogla biti i viša, ali tu mi ne možemo puno promijeniti. Država je ta ko-ja bi trebala reagirati. Zbog korektnosti �akove�kih mli-nova, godinama njima proda-jem viškove.

Stjepan Kramar, iz Svetog Križa: - Dobro je što je otkup krenuo, a cijena bi mogla biti i viša, no važno je da su novci odmah na ra�unu. Moja pše-nica je �ista, suha i zdrava, može se re�i vrhunska. Po hektaru je prinos izme�u 5 i 6 tona, što je na razini do-sadašnjih, samo je kvaliteta zrnja bolja. Velim, samo da je cijena bolja.

- žito koja mora zadovoljavati kri-terije kao kod pšenice. Triticale - pšenoraž se ne otkupljuje.

Sve žitarice koje se predaju i daju na polog moraju biti zdrave, nezaražene biljnim bolestima i štetnicima, podobne za mlinar-sku uporabu - preradu u proi-zvodnji za ljudsku hranu. Mlinovi ne primaju pšenicu iznad 21 po-sto vlažnosti.

Prve koli�ine ve� pla�ene

U petak su oni koji su u srije-du pšenicu prodali u Me�imur-skoj banci �akovec dobili svoje novce. Mi pak smo kratko po-razgovarali s dipl. inž. Zoranom Štefuljem iz mlinova koji nam je dao prve informacije o rezultati-ma ispitivanja uzoraka pristigke pšenice.

- Kvaliteta je u redu, pšenica zadovoljava sve tehnološke para-metre, zrno je suho, primjese su minimalne, što zna�i da je zrnje kvalitetno i može se koristiti za preradu. Naravno prvo pohra-njivanje u silose, a potom u mlin i kasnije u proizvodnju hrane za ljude. S otkupom nemamo nika-kve probleme, svjesni smo da bi ljudi htjeli višu cijenu, ali ovo je realnost s obzirom na stanje ne samo u Hrvatskoj nego i u regiji, rekao je Štefulj, dodavši da u �a-kove�ke mlinove pšenicu dovoze ratari iz drugih županija. �ako-ve�ki mlinovi �e otkupiti sve po-nu�ene koli�ine, te isto tako na polog primiti svu pšenicu koju �e ratari dopremiti u mlinove. (S. Mesari�, Z. Vrzan)

se dobro prodaje, premda je ponuda višestruko ve�a od potražnje ali na kraju dana svi su zadovoljni. (S. Mesari�, Z. Vrzan)

REKLI SU:

Mateja Fegeš i Lana Varga, kontrolorke su kvalitete zrnja

- Prvi smo istakli cijenu i pla�amo za dva dana kaže Zoran

Štefulj

1512. srpnja 2011. Poljodjelstvowww.mnovine.hr • [email protected] • 040 312 333

�AKOVEC: BIOINSTITUT d.o.o. (bivša Veterinarska stanica d.o.o. �akovec): dežurni veterinar na tel. 390-896, mob. 098/463-464. Spe-cijalis� �ka ambulanta za ku�ne lju-bimce, Rudolfa Steinera 7, �akovec, telefon 390-859, radi svakim radnim danom od 7 do 19 sa� , subotom od 7 do 12 sa� , a nedjeljom od 7 do 9. Veterinarska ambulanta JUG d.o.o. �akovec, Nikole Pavi�a 1 - dežurni veterinar na tel. 363-801 i 091/363-80-10. PRELOG: Specijalizirana am-

bulanta za male životinje Prelog: radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda, �etvrtak i petak od 7-14,30, utorak 10-17 i subota 8-12 , hitni slu�ajevi na mob 098 491 652. Veterinarska stanica PRELOG: dežurni veterinar na tel.645-422, od 0-24 sata. MURSKO SREDIŠ�E: Veterinarska ambulanta Mursko Središ�e: dežurni veterinar na mobitel 098/465-473. ŠTRIGO-VA: Veterinarska ambulanta Štrigova Gornji Mihaljevec: dežurni veterinar mob. 098/465-470. DONJA DUBRA-

VA: Ambulanta Donja Dubrava, tel. 688-936, od 0-24, nedjeljom na tel. 645-422. DOMAŠINEC: Ambulanta Domašinec: dežurni veterinar na tel. 863-110 od 0-24.

Švenda Eko Farm Servis d.o.o., poduze�e za pružanje veterinarskih i veterinarsko-sanitarnih usluga, de-zinfekciju, dezinsekciju, dera� zaciju te servis muznih aparata. RADNO VRIJEME: pon.-pet. od 7,00 do 15,00 sa� , subotom od 7,00 do 10,00 sa� . DEŽURNI TELEFON: 040 645 058.

DEŽURNI VETERINARI

BIOINSTITUT d.o.o. �AKOVEC

Naj�eš�e ozljede u sportskih konjaBURZITISTijekom aktivne sezone

javljaju se neke bolesti speci-fi�ne za konje koji se koriste u sportu, poput metaboli�ke acidoze, patoloških stanja ve-zana uz upalu ili rupturu tetiva ili tetivnih ovojnica, trauma na koštanom dijelu lokomotornog sustava (ozljede kopita, zglo-bova), istegnu�a miši�a, upale burzi i dr.

BURZE (bursae sinoviales) zatvorene su vre�e, sastavljene od vezivnog tkiva, a sadrže ta-nak sloj teku�ine koji smanju-je trenje i omogu�ava glatke pokrete miši�a. Nalaze se na mjestima gdje miši�i ili tetive prelaze preko tvrdih podlo-ga (kost, hrskavica, ligament ili druga tetiva). Neke od njih komuniciraju sa sinovijalnom šupljinom zgloba preko kojega prelaze (npr. burza supskapu-larnog miši�a). Prema nekim klasifikacijama na tijelu konja ima 77 burzi.

Obzirom na nastanak razli-kujemo; PRIRO�ENE (PRAVE) BURZE – razvijaju se prenatal-

no i smještene su na specifi�-nim anatomskim mjestima, u svezi sa dubljim strukturama (ispod dubokih miši�a, tetiva) i STE�ENE BURZE – uglavnom su posljedica trauma, te se ra-zvijaju uglavnom potkožno na mjestima gdje su kosti izlože-ne udarcima ili natisku (sko�ni zglob konja, lakat i sl).

BURZE tako�er dijelimo prema anatomskoj lokalizaciji na potkožne (lakatna kvrga, petna kvrga), suptendine (is-pod tetive), supligamentozne (ispod ligamenta – bursa cal-canei) i dr.

BURZITIS – definiramo kao upalni proces unutar burze. Udarac, odnosno, pokreti kože koji izazivaju trenje potkožnog vezivnog tkiva za posljedicu imaju nastajanje „vre�e„ ispu-njene sinovijalnom teku�inom s primjesama fibrina kada je potpuno �ormirana.

Akutni burzitis o�ituje se temperiranom, ja�e punjenom i bolnom oteklinom, dok kod kroni�ne upale burze dolazi do odebljanja sinovijalne ovoj-nice, a s vanjske strane burza

VAŠ VRT - Kin�iju ga Dravica i Murica, nasred parka maloga Me�imurja!

Agave su opake ali su i lijepe

otvrdne. �esto puta burzitis predstavlja estetski nedostatak na konju koji više smeta vlasnika negoli samoj životinji. No, u ne-rijetkim slu�ajevima pojavljuje se hromost, te se punkcijom mo-ra utvrditi sadržaj burze kao i eventualna prisutnost in�ekta. Pojedine burze imaju otežan anatomski pristup kao npr. bur-za žabi�ne kosti u kopitu (bursa podotrochlearis) te se pretražu-ju endoskopom.

DIJAGNOZA - Neke vrste burzitisa u konja mani�estiraju se hromoš�u, dok se kod ostalih pojavljuje fluktuiraju�a, bolna oteklina na zahva�enom zglobu. Ultrazvu�nom pretragom pak, možemo ustanoviti eventualnu promjenu na pripadaju�oj teti-vi.

LIJE�ENJE - U prvom redu treba ukloniti uzroke (tvrdi le-žaj, gnje�enje potpeticama pot-kove, pritisak orme, mogu�nost udaranja konja sko�nim zglo-bom o kakvu gredu, paraziti, in�ekcija). Pošteda od rada pre-poru�a se kod nekih burzitisa. Sadržaj burze se punktira, po-stavi se dren, te apliciraju glu-

Opasnost o�ito �ovjeka koli-ko plaši toliko i privla�i. Može se re�i da puno ljudi 'voli' kaktusne bodljikavce. Tamo su bodlje male. Što pak re�i za agavu, nego da je opaka. A ipak je stolje�ima stanov-nik najure�enijih ljudskih vrtnih prostora.

Agave su rod vazdazelenih sukulentnih višegodišnjih bilja-ka s oštro nazubljenim listovima koji sadrže mlije�ni sok. Jedna od osnovnih karakteristika agave u vegetativnoj �azi su opake bodlje na vrhu lista. Male vrste su do 30 centimetara visoke i cvatu za 5-10 godina, ve�e vrste pak su visine do 5 metara i cvatu nakon 20-40 godina i potom odumru. Zanimlji-va je to, i ne tako rijetka, pojava u prirodi da živo bi�e odumre nakon što da svoj doprinos nastavku roda svoga. Ova 'naša' agava je negdje na sredini.

Ameri�ka agava ( Agave ame-ricana) kad potpuno izraste ima listove duge 1,5 do 2 metra, uši-ljene u opake oštre vršne trnove.

Cvjetno stablo koje se pojavljuje nakon 20-30 godina visoko je do 8 m i nosi guste cvatove bijelih do žu�kastih cvjetova.

Voli plodna, a zahtijeva dobro ocjedita tla. Onda i vi svojega “pi-ka�a” stavite na takvo mjesto, a u loncu mu kod presadnje osigurajte dobru drenažu. Sve agave traže vrlo sun�ano stanište. Agava je na mraz vrlo osjetljiva i ne podnosi temperature ispod 5 stupnja C. Zato agavu u svom vrtu me�i-murskom možete imati samo u loncu, da je možete zimi skloniti na sigurno.

�ovjek i ne mora biti neki osobiti poznavatelj bilja da bi poznao agavu i njenu bodljikavu eleganciju lisne rozete, ali pogled na njeno raskošno cvjetno stablo mnoge iznenadi i rijetke ostavi ravnodušnim. Mogli bismo re�i za cvatnju agave: jednom u životu ali raskošno. Netko je rekao: 'Bolje izgorjeti nego izblijediti'. Agava ga je sigurno �ula, jeste li i Vi?

Pozdrav, vrtoljupci!

kortikoidi i antibiotici u samu burzu. Nemirne konje potreb-no je sedirati da bi se mogao obaviti zahvat. Hipertonski oblozi i resorptivne masti imaju djelomi�an terapijski u�inak. Kirurška obrada bur-ze preporu�a se kod traumat-skog potkožnog burzitisa, no na mjestima poput lakta i pe-te tj. sko�nog zgloba u konja takav zahvat može biti vrlo rizi�an zbog izrazitog nemira podru�ja, popuštanja šavova i mogu�ih komplikacija na samom zglobu.

Branimir Novak, dr. vet. med.

16 Mozaik 12. srpnja 2011.www.mnovine.hr • [email protected] • 040 312 333

Ciklo-što? I mi smo se za-pitali, a kad nam je postalo ja-sno da su ciklovodi�i zapravo turisti�ki vodi�i na biciklima, kojih je edukacija zapo�ela po-�etkom srpnja na Me�imur-skom veleu�ilištu, nije nam preostalo drugo do li nasmija-ti se simpati�noj igri rije�ima i pozdraviti ovaj projekt. Jer, napokon je netko prepoznao zna�aj biciklisti�kog turizma i potencijal koji naša županija ima upravo u tom segmentu turisti�ke djelatnosti.

Biciklizam danas više nije tek puko okretanje pedala da bi se stiglo od to�ke A do to�-ke B. Biciklizam je danas stil života i pravo svakog �ovjeka na zdrav i aktivan život. Me-�imurje je gotovo stvoreno za biciklisti�ke turisti�ke ture – svojim ravnicama za bicikliste amatere, brdovitim krajolici-ma za one ve�ih apetita, a tu su i podru�ja uz rijeke, jezera i šume za ljubitelje ekstremni-jeg biciklizma – imamo sve!

Tim je više zna�aj ove edu-kacije za ciklovodi�e ve�i.

Deset ciklovodi�a iz Hrvatske, deset iz

SlovenijeEdukacija se provodi

u okviru programa preko-

grani�ne suradnje sa Slo-venijom, a ukupno 20 sudi-onika – 10 iz Hrvatske i 10 iz Slovenije, osposobit �e se za rad i animaciju te orga-nizaciju doga�anja vezana uz biciklizam upravo kao zaseban segment turisti�ke ponude u prekograni�nom podru�ju.

Edukacija se provodi u obliku predavanja, vježbi, se-minara i konzultacija na

Me�imurskom veleu�i-lištu u �akovcu, a terenska se nastava i treninzi odvi-jaju na cijelom podru�ju uzduž rijeka Mure i Drave. Ovom �e edukacijom ste�i znanja za potrebe animacije, privla�enja novog segmenta turista, planiranja, uvo�enja i izvo�enja novog animacij-skog programa temeljenog na potrebama cikloturista, znanja i tehnike rada u gru-pi, prezentacijske vještine te PR tehnike i vještine. Ciklo-turizam �e svakako biti do-datna vrijednost turisti�koj ponudi Me�imurja i okolnih podru�ja uz rijeke Muru i Dravu, a usudit �emo se re-�i da bi svakako trebao biti jedna od okosnica oko kojih �e se razvijati me�imurski turizam. (bš)

Kao nikada do sada Dani turizma Op�ine Sveti Martin na Muri, trajati �e mjesec dana i biti �e bogati raznolikim sadržajima i doga�anjima.

Središnja proslava Dana tu-rizma 2011. biti �e u nedjelju 14. kolovoza, kada �e biti tradicional-na Povorka starih zanata, seoske igre, sveta misa na otvorenom te bogat kulturno - umjetni�ki i za-bavni program.

Program zapo�inje u nedjelju 17. srpnja velikom biciklisti�kom utrkom u organizaciji BK Mura Avantura.

U subotu 23. srpnja sva doga-�anja �e biti u Lapšini u organi-zacije mjesnog DVD - a, u sklopu �ega se održava Županijsko na-tjecanje u podzemnim hidranti-ma za sve uzraste. Dan �e završiti velikom zabavom. BK Mura Avan-tura svoj dio organizira u nedjelju 24. srpnja, izvedbom 8. panon-skog maratona triju država. Na dan Domovinske zahvalnosti u petak 8. kolovoza program pri-re�uje UHVDDR, a na rasporedu je biciklijada, tombola i velika zabava.

Udruga vo�ara, vinogradara i povr�ara u subotu 6. kolovoza organizira Dane polja po kletima i goricama. U subotu 13. kolovo-za na igralištu NK Poleta biti �e sporta, oldtajmera, umirovljenik i na kraju Veliki plesnjak Radija 1. Na Veliku Gospu u ponedjeljak 15. kolovoza u Jurovcu �e se odigra-ti nogometna utakmica izme�u doma�eg Bratstva i svetomar-tinskog Poleta. ŠRD �ikov �e u subotu 7. kolovoza organizirati op�inski Ribi�ki kup, a na tereni-ma Seoskog turizma Gori�anec, održavati �e se veliki teniski turnir.

U petak 13. kolovoza u Pu-bu Potkova u Toplicama Sveti Martin, biti �e Stand up comed, a ovogodišnji Dani turizma završiti �e tenisom kod Gori�anca susre-tom izme�u doma�eg kluba Sveti Martin i njihovih gostiju iz Šan-dorovca. Ivana Živ�ec, tajnica TZ napominje kako su mogu�e odre-�ene promjene, ali uglavnom na više i bolje i ve� sada ljude poziva da se pripreme za odmor i razo-nodu u svetomartinskom kraju. (S. Mesari�)

U Centru “Rudolf Steiner” u Donjem Kraljevcu u nedjelju je gostovao Alex Podolinsky, najve-�i živu�i stru�njak za tlo i biodi-nami�ku poljoprivredu. On je za prakti�are biodinami�are iz ovog dijela Hrvatske održao predava-nje o kvaliteti tla i biodinami�kim pripravcima, temelje�i svaku spo-znaju na svojem vlastitom isku-stvu farmera u Australiji.

Kako je poznato, razvoj biodi-nami�ke poljoprivrede zapo�eo je 1924. godine �ilozof Rudolf Stei-ner nizom od osam predavanja o poljoprivredi u dvorcu Koberwi-tz u Šleskoj, Njema�ka, (sada Kobierzyce u Poljskoj isto�no od Wrocawa ). Te�aj je održan kao odgovor na zahtjev poljoprivred-nika koji su primijetili degradira-no tlo i pogoršanja zdravlja i kva-litete usjeva i stoke, koji proizlaze iz uporabe kemijskih gnojiva. Na tom prvom te�aju bilo je 111 sudi-onika koji iz šest zemalja.

Biodinami�ka poljoprivreda u više

od 50 zemaljaDanas se biodinami�ka po-

ljoprivreda kao otvorena pobu-na protiv kemikalija prakticira u više od 50 zemalja širom svijeta, a biodinami�ari imaju svoju marku proizvoda “Demeter”. U Hrvatskoj znak “Demeter nosi samo Bernar-da Orehovec. Treba re�i da se ovaj znak kvalitete vezuje za ime i pre-zime, a ne za imanje. Biodinami-�ara ima u gotovo svim zemljama Europe, no najviše u visokorazvi-jenim europskim zemljama.

U Sjedinjenim Ameri�kim Državama je godine 1938. osno-vana biodinami�ka udruga koja danas djeluje kao korporacija. U Australiji su prvi prvi biodina-mi�ki preparati vi�eni ve� 1927. godine. Od 1950-ih istraživa�ki rad je nastavljen u biodinami�-kom Research Institute (BDRI) u Powelltownu , u blizini Melbo-urna, pod vodstvom Alexa Podo-linskog . Godine 1989. osnovana je biodinami�ka udruga, kao nepro�itna organizacija.

Francuska, Njema�ka, Italija i Indija su danas vode�e zemlje u biodinami�koj poljoprivredi na temelju biodinami�kog broju hek-tara, te naravno u Australiji, gdje se biodinami�ki na ovaj ili onaj na�in obra�uje oko dva milijuna hektara.

Steiner propisuje devet pre-parata za pomo� poljoprivredni-cima, koji su i danas kamen teme-ljac biodinami�ke poljoprivrede. Preparati nose naziv od 500 do 508, a služe za izradu komposta radi pove�anja plodnosti tla i za-štitu biljaka Najviše nesporazuma izaziva takozvani gnoj i kravljeg roga (preparat 500) koji koriste biodinami�ari.

Podolinsky proizvodi 20 tona preparata 500

Alex Podolinsky je unaprije-dio metodu dobivanja preparata

POSJET NAJVE�E SVJETSKOG STRU�NJAKA Alex Podolinsky, najve�i živu�i stru�njak za tlo i biod

Predstavio austrau biodinami�koj p- Više od 700 velikih farmi u Australiji otkud dolazi Podolinsky na oko 2 milijuna hektara koristi

500 (gnoj iz roga), ona sam za sebe i biodinami�are u Australiji godišnje proizvede oko 20 tona preparata 500. Njave�a biodina-mi�ka farma u Australiji prostire se na površini od 500.000 hek-tara, a ukupno se biodinami�ki obra�uje i više od 2 milijuna hek-tara n a tom kontinentu.

Taj je novi a zapravo stari pre-parat nazvan “preparirani” 500 po Alexu Podolinskom, jer se njime postižu uspjesi u poboljša-nju kvalitete tla na velikom broju hektara i radi se strojno. Naime, tradicionalna priprema ru�nim miješanjem preparata 500 s vo-dom mogu�a je do najviše 60 li-tara vode.

Biodinami�ari uz preparat 500 (gnoj iz roga) za svoje prepa-rate koriste biljke: stolisnik, cvat

kamilice, koprivu, koru hrasta, cvije�e masla�ka, valerijanu i pre-slicu te kvarcni pijesak, kako bi na prirodan na�in poboljšali kvalite-tu tla i doveli korisne bakterije u zemlju. Koriste i mjese�ev sjetve-ni kalendar radi boljeg napretka biljaka. Štetnici i korovi suzbijaju se kvalitetnim tlom.

Biodinami�ki poljoprivred-nici koriste i svoje sjeme i nisu ovisni o velikim kompanijama, kojima dakako to smeta, a svaka zemlja ima svoje Demeter orga-nizacije. Danas je biodinami�ka poljoprivreda sastavni dio eko-loške poljoprivrede, zapravo nje-zin najbolji dio.

Prirodu treba slušatiPriprema preparata 500 je

najvažnija, kaže Alex Podolinsky.

U Europi su radili krivo, osušili su preparate pa oni nisu bili djelo-tvorni. Želim to ispraviti. U�inio sam testove i ukopao kravlji gnoj u drvenoj kutiji i u porculanskoj šalici, no rezultat nije isti, baš treba biti kravlji rog koji u zemlji odstoji kroz zimu i vadi se u pro-lje�e.

Ideja stavljanja kravljeg gno-ja u kravlje rogove i zakopavanju �inila se ispo�etka malo �udna. No, materijal koji sam vidio nakon va�enja, bio je vrlo uvjerljiv. Ona miriše prekrasno, nešto izme�u dobra duhana i mueslija. To su tajne prirode.

Preparat koji tako proizve-dem biodinami�ki poljoprivred-nici u Australiji stavljaju u stroj za miješanje (u vodu) i zatim ga pobu�uju sat vremena, (postižu se pojedina�ni naponi i do 10.000 volti), te se kasnije s njime prska zemlja, naravno ne ru�no, ve� strojevima.

Znam da su ljudi i dan danas vrlo skepti�ni, u po�etku sam ti bio i ja. Ljudi su govorili: - Ti si lud. Biljke ne�e napredovati bez umjetnih gnojiva i superfosfa-ta. No to nije istina, treba slušati prirodu. Mislimo da o biološkoj raznolikosti znamo sve, a ne zna-mo.

Zbog toga je moj cilj uz pomo� preparata 500 poboljšati struktu-ru tla, što se može u�initi za svega jednu godinu dana. Postoje takvi

NA ME�IMURSKOM veleu�ilištu zapo�ela nastava za – ciklovodi�e!

Ciklovodi�i – novi zamah za me�imurski turizam

Po 10 sudionika iz Hrvatske i 10 iz Slovenije poha�a edukaciju za ciklovodi�e na Me�imurskom veleu�ilištu

TURISTI^KA Zajednica Op�ine Sveti Martin na Muri

Dani turizma mjesec dana

U biodinami�kom vrtu Sandre Perca�

Alex Podolinsky: - U biodinami�kom uzgoju biljaka

�ak se dvadeset puta pove�ava koli�ina bijeloga korijenja, a nakon svega osam mjeseci

takva uzgoja, tlo od silnog bijelog korijenja koje istrune postaje

�okoladno sme�e

Kako pripremiti tlo za vinograd: svoja dragocjena iskustva o zdravlju tla Podolinsky je prenio i vinaru �egecu iz Zeline

Biodinami�ari su posjetili i rodnu ku�u Rudolfa Steinera. Za dolazak Alexa Podolinskog saznali su svega dva dana prije zbog njegovih obveza, no opet ih se skupio dobar broj.

1712. srpnja 2011. Mozaikwww.mnovine.hr • [email protected] • 040 312 333

dinami�ku poljoprivredu u posjetu D. Kraljevcu

alska iskustva proizvodnji

biodinami�ku obradu tla

žiti u tlu, one žive vrlo kratko, a u tlu ostaje humus njihovim ugibanjem. Na sre�u, u školi me nisu mogli krivo podu�iti, nig-dje nisam našao ništa o humusu, danas znamo da obrazovanje može biti itekako krivo.

Razlika izme�u bijelog i tamnijeg

korijenjaMnogi stru�njaci niti danas

ne znaju razliku izme�u bijelog i tamnijeg korijenja u korijeno-vu sustavu biljke, što je osnovna stvar. Naime, putem bijelog kori-jenja biljka dobiva potrebnu vo-du i hranjivo. U biodinami�kom uzgoju biljaka �ak se dvadeset puta pove�ava koli�ina bijeloga korijenja, a nakon svega osam mjeseci takva uzgoja, tlo od sil-nog bijelog korijenja koje istrune postaje �okoladno sme�e – kaže Alex Podolinsky.

Uz predavanje o biodinami�-koj poljoprivredi, on je obišao rodnu ku�u Rudolfa Steinera u Donjem Kraljevcu, te sa skupi-nom posjetio biodinami�ki vrt obitelji Sandre Perca�, ravna-

teljice Centra “Rudolf Steiner”, koja odnedavno želi i prakti�na iskustva iz podru�ja biodina-mi�ke poljoprivrede. Odmah je zamijetio da obrada tla nije dobra, tlo je previše usitnjeno motokultivatorom, što smeta razvoju mikroorganizama, pa to treba promijeniti i nadogra-diti idu�ih godina. Posjetio je i poznatog vinara �egeca u Zelini, koji svoje vinograde uzgaja na biodinami�ki na�in te mu savje-tovao kako obraditi zemlju. Dru-gim rije�ima i vinari Me�imurja imali bi što saznati od njega.

Manje je poznato da je i Nico-las Joly, slavni francuski vinar iz doline Loire, jedan od pionira u biodinami�kom vinskom pokre-tu. Joly primjenjuje pravila biodi-namike na svom imanju Chateau de la Roche aux Moines gdje pro-izvodi vrhunska vina poput Clos de la Coulee de Serrant koje se �esto smatra jednim od najbo-ljih suhih bijelih vina na svijetu. Naime, upotreba kemikalija oduzima vinu ono najvažnije i najkvalitetnije, kažu upravo Joly. (J. Šimunko)

primjeri ve� i u Europi, no treba na tome raditi. Mentor sam jednoj imanju u Italiji koje na dvadeset hektara staklenika proizvodi povr�e, tamo smo vrlo uspješno poboljšali plodnost tla.

Ako ne slušate prirodu nije dobro, kaže Podolinsky Imat �e-te pješ�ane oluje, i druge nevolje i u Europi. Pješ�ane oluje su se nedavno po�ele pojavljivati u Isto�noj Njema�koj, a to zna�i da tlo nema dovoljno vode jer je loše obra�ivano. Zbog toga sam jako zahvalan svim europskim selja-cima, poljoprivrednicima, koji su kroz vjekove, sve do pojave mo-derne industrije gnojiva uspjeli o�uvati živo tlo u Europi da ne erodira.

No i oni danas griješe, jer su ih tako krivo nau�ili. Tako na pri-mjer, vinograde obra�uju teškim strojevima, to je vrlo velika šteta za zemlju.

Takve nametnute spoznaje potje�u od atomisti�kog pogleda na svijet, kemi�ari bi analizirali ostatke tla i rekli toliko i toliko ima fosfora toliko kalija i onda treba tlu dodati to i to. A nitko nije gledao živo tlo i sadržaj humusa.

Zbog nedostatka humusa tlo ne može

upiti voduMoje su spoznaje i prakti�-

na iskustva sasvim druga�ije, treba oboga�ivati tlo humusom, a vjerujem da napokon danas tu spoznaju sve više prihva�aju svi. Zbog nedostatka humusa tlo ne može upiti vodu i kiše, koje zatim ispiru tla. Zatim, tu su razne kemi-kalije za korove i biljke koje štete tlu, one samo zatvore i zalijepe tlo i ono ne može primiti potrebnu vodu.

Imao sam na svojoj farmi u Australiji veoma teško tlo, da sam �inio što i drugi farmeri, propao bih. Ja sam podrivao tlo podriva�em u razmaku od tri metra, kako bih mu dao zraka i nisam orao, te mu dao biodi-nami�ki pripravak 500. Nakon toga bakterije su se po�ele mno-

Turisti�ka zajednica Me�i-murske županije objavila je re-zultate ocjenjivanja ure�enosti okoliša naselja i pojedina�nih objekata u akciji Zeleni cvijet 2011., te rezultate za najbolje likovne radove dje�jih vrti�a, i osnovnih škola. Najure�enije mjesto do 5.000 stanovnika je Prelog, a slijede Nedeliš�e, te Sveta Marija, najugodnije izne-na�enje akcije. Grad �akovec se nije natjecao obzirom da je tri puta za redom bio najljepši, pak je po pravilima HTZ izgubio pravo natjecanja ove godine.

Najljepši park je Perivoj Zrinskih u �akovcu, a do njega su park u Gori�anu i Trnovcu. Najljepšu oku�nicu ima Ivanka Novak iz Slakovca, a slijede Ja-sna Pla�ko iz Kotoribe i Goran-ka Horvat iz Nedeliš�a. Gradski bazeni �akovec je najure�enije kupalište, dok najljepši balkon ima Marija Horvat iz Nedeliš�a. Najbolji i najljepši TIC je onaj u Gradu �akovcu, a do njega je TIC Mursko Središ�e. Rafting na Muri je turisti�ka najponuda i atrakcija a do nje su Konji�ki klub Zrinski i Duhovni park Hr-vatski cvetnjak u Frkanovcu.

Najbolji likovni uradak iz vrti�a ima Leo Šajnovi� iz DV Suncokret, a slijede ga DV Sto-noga i DV Fijolica. Kod školaraca

TURISTI�KA zajednica Me�imurske županije

Najure�enije mjesto Prelog, ugodno iznena�enje Sveta Marija

Nova�ki i Grula predstavili su rezultate i pozivaju sve na uklju�enje u akciju za izbor turisti�kog djelatnika godine

ekipa I. OŠ �akovec, a slijede OŠ Donja Dubrava te OŠ Domašinec. Najbolji literarni uradak ima OŠ Draškovec, zatim OŠ Štrigova i OŠ Dr. Ivana Novaka iz Macinca.

Najbolji me�imurski suvenir Josipa

Farkaša

U kategoriji suvenira po-bjednik je Josip Farkaš sa su-venirom Me�imursko dvorište u malom, drugo mjesto pripa-lo je TZO Nedeliš�e i suveniru Vre�ica sa 3 medaljona, a tre�i je Me�imursko cvetje, heklani suvenir od konca Udruge Zlatne ruke.

Ocjenjiva�i su bili Iva Vuru-ši�, Vera Zemuni�, Krešimir Hle-bec, Vanja Ha�ek, Pero Vidovi� i Ljiljana Škrobar.

Zamjenik predsjednika i tajnik TZ Me�imurske županije profesor Petar Nova�ki i Rudi Grula najavili su akciju �ovjek - klju� uspjeha u turizmu koja

traje do 8. kolovoza 2011., te su pozvale ljude da kandidiraju oso-be za koje smatraju da doprino-se turizmu i ugledu Me�imurja i Hrvatske.

Priznanja i nov�ane nagrade školam biti �e uru�ene na pri-godnoj sve�anosti u rujnu ove godine. (S. Mesari�)


- Sveti Jeronim, istaknuti crkveni nau�itelj, teolog, filo-zo�, jezikoslovac, svetac i pre-voditelj Bibilje na latinski jezik, definitivno je ro�en u Stridonu, današnjoj Štrigovi, naglasio je u ponedjeljak na kon�erenciji za novinare pro�esor Marko Raši�, koji do ove tvrdnje dola-zi, analizom i �itanjem zapisa istaknutog teologa i povjesni-�ara Josipa Bedekovi�a.

Pojedinosti koje dokazuju da je Sveti Jeronim ro�en i da je izvjesno vrijeme živio u Štrigo-vi, Bedekovi� opisuje u svojem djelu Natale solum magni ecc-lesiae sancti Hieronymi.

- Nakon Jeronimove 420. godine, pojavili su se mnogi kojekakvi povjesni�ari, koji bez ikakvih �vrstih dokaza proglašavaju svetog Jeronima svojim sunarodnjakom, što više zaštitnikom pak je stoga Bedekovi� morao uložiti veliki trud da dokaže svakom imalo misle�em �ovjeku dokazivo, isti�e Raši� koji navodi kako je ondašnja Dalmacija i Panoni-ja dosizala sve do Mure, �ime obara razne napise kako je Stridona u Dalmaciji ili Istri, uz samo Jadransko more. .

Varaždinski biskup mons. Josip Mrzljak posvetio je župnu crkvu Svetog Petra i Pavla u Ma�-kovcu, te je u novi oltar položio mo�i blaženog kardinala Alojzija Stepinca. Doma�i župnik vl�. Josip Blažon u uvodu misnom slavlju sve je okupljene podsjetio da je s obnovom bilo zapo�eto prije tri godine. Crkva je zajedno sa žu-pnom dvoranom površine oko tristo kvadratnih metara. Vrijed-nost radova, zajedno s orguljama koje bi trebale sti�i u studenom, iznosi oko �etiri milijuna kuna. - Kada je u pitanju financiranje, mi smo to �inili po onom evan-�eoskom 'Kucajte i otvorit �e se', neka vrata su se odmah otvorila, kod drugih je možda bilo potreb-no malo više pokucati, neka su,

na žalost, ostala zatvorena. Treba ipak spomenuti da je prva koja je pomogla i velikim dijelom finan-cirala izgradnju župne crkve bila Varaždinska biskupija, uz naše vjernike i mnoge donatore, kazao je vl�. Blažon. Na samom po�etku mise biskup Mrzljak blagoslovio je vodu, sve nazo�ne i samu crkvu, a nakon homilije je i posvetio. U obredu, koji je tuma-�io kancelar mons. Antun Per�i�, posve�ena je crkva i njezin oltar u koji je biskup Mrzljak položio mo�i blaženog Alojzija Stepinca. Na kraju misnog slavlja i biskup je zahvalio župniku vl� .Josipu Blažonu na uloženom trudu u izgradnji ovoga duhovnog doma u kojem �e se okupljati kao živa crkva. (so)

Na igralištu NK ''Spartaka'' u Maloj Subotici održano je Župa-nijsko vatrogasno natjecanje za seniore i seniorke, na kojem su pravo nastupa imale prve 3 pla-sirane ekipe iz pred natjecanja po vatrogasnim zajednicama, te još 10 najboljih ekipa po bodo-vima iz cijele županije. Izvodile su se dvije vježbe vatrogasnom motornom pumpom i jedna šta-�etna utrka prema pravilniku HVZ-e, s time da se ocjenjivala samo bolja vježba. Nastupilo je 115 ekipa i ukupno 1150 vatro-gasaca, natjecatelja. U kategoriji muški ''A'', koja je bila i najbrojni-ja sa 40 desetina , najbolje su se snašli vatrogasci DVD-a Savske Vesi koji su sa ukupno 417,69 bodova osvojili najve�i pehar. Imali su najbolje vrijeme od svih

ŽUPANIJSKO vatrogasno natjecanje za seniore i seniorke održano je u M. Subotici

Sjajna vježba Savske Vkonkurenciji, ugodna i

Me�imurski vatrogasci bili su minulih dana uspješni i izvan granica Hrvatske. Ekipe mladeži DVD-a Gardinovec na-stupale su na me�unarodnom natjecanju u Luksemburgu, kao predstavnik Hrvatske i

natjecateljskih desetina sa 34,78 sekundi. Drugo mjesto pripalo je Nedeliš�u sa 412,56 bodova, a tre�e Svetom Martinu na Mu-ri sa osvojenih 410,24 bodova. U kategoriji muški ''B'' nije bilo iznena�enja. Vatrogasci DVD-a MT�, koji iza sebe imaju puno

iskustva na državnim i me�u-narodnim natjecanjima i ove su godine osvojili prvo mjesto sa 432,48 bodova, što je bilo i najvi-še bodova u svim natjecateljskim kategorijama. Drugo je mjesto osvojio DVD MT� -Tvornica �a-rapa sa 430,45, dok je tre�e mje-

sto pripalo vatrogascima DVD-a Slakovec sa 415,02 boda.

U ženskoj konkurenciji podba�aj Savske Vesi, slavlje za Pustakovec-Buzovec-Putjane i M.

MihaljevecU kategoriji Žene ''A'' nastu-

pile su 32 desetine, a najbolje su bile vatrogaskinje DVD-a Pusta-kovec-Buzovec-Putjane sa osvo-jenih 399,01 bodova. DVD-u Pa-lovec je sa samo bodom zaostatka pripalo drugo mjesto, dok su u ovoj kategoriji tre�e bile �lanice DVD-u Slakovec sa 396,98 bodo-va. U kategoriji žene ''B'', gdje je nastupilo 13 desetina, najbolje su bile vatrogaskinje DVD-a Mali Mihaljevec sa 405,56 bodova. Tu

Ekipa Mjesnog odbora Pre-log pobjednik je 3. seoskih igara Grada Preloga održanih prošle subote kod kapele svetog Jakoba u �ukovcu. Drugo mjesto osvo-jili su natjecatelji iz Oporovca, a tre�e oni iz �ehovca. Seoske igre su, kažu u preloškoj Turi-sti�ko zajednici, mani�estacija koja prikazuje obi�aje, baštinu i tradiciju, a i ove su godine u njima sudjelovali predstavnici svih mjesnih odbora s podru�ja grada. Ekipe od po 15 natjeca-telja okušale su se u sljede�im disciplinama; potezanje uže-ta, bacanje kamena s ramena, nošenje korpe na glavi ( s 2 kg kukuruza), nošenje jajeta u žlici, piljenje trupca, utrka sa �elgama, tr�anje u vre�i, utrka na hodali-cama i bacanje potkova. Izvan konkurencije prikazano je prav-ljenje putra u "maslenki".

- U žaru borbe došlo je i do prijepora te nezadovoljstva su�enjem, no "incidenata" nije bilo, vjerujem da su svi zado-voljni i da �e se igre tradicional-no nastaviti i dogodine, kaže Ivan Grade�ak – operativac Turisti�ke zajednice Preloga.

U �UKOVCU održane 3. seoske igre, a na preloškoj Marini tradicionalni „Lov na labu�e pero“

Kakve bi to bile seoske igre da nije bilo sva�e

Ina�e, ekipa Oporovca bila je nezadovoljna nakon svega, jer im je „za vlas“ izmaknuo na-slov. Za sve su kao i uvijek bili krivi suci (a tko bi drugi!?) i nedore�ena pravila, tako da �e se ubudu�e još više poraditi na tome. Iako su Igre zamišljene prvenstveno kao rekreacija i druženje, ipak se mora ra�una-ti i prestiž, jer ipak je u pitanju natjecanje. Osim toga, neutralni promatra�i rekli bi: kakve bi to bile seoske igre, da nema pone-

Odli�ni naGardinove

Dvije zlatne plakete za mlade vatrogasce DVD-a Gardinovec u Luxemburgu

DVD MT�, najbolja ekipa u kategoriji muški B na županijskom natje-canju u Maloj Subotici

PROFESOR Marko Raši�, istraživanjem zapi-sa dolazi do zanimljivog saznanja

Štrigova je rodno mjesto Svetog Jeronima

Ovom knjigom želimo vratiti intenzitet štovanja svetog

Jeronima, kaže profesor Marko Raši�

Svi sudionici konferencije zadovoljni su istinom da je Štrigova rodno mjesto Svetog Jeronima

Opširnije o Svetom Jeroni-mu, kao ro�enom Štrigov�ancu pro�esor Raši� �e opisati u knjizi koja �e u nakladi HKD Napredak iz Varaždina svijetlo dana ugle-dati krajem ove ili po�etkom idu�e godine.

Op�inski na�elnik Stanislav Rebernik i tajnik TZ Josip Mikec, su rekli kako �e ova �injenica imati veliku ulogu u daljnjem razvoju Štrigove kao povijesne i kulturne destinacije, dok je pro�esor Ivan Bošnjak iz HKD Napredak, rekao kako Raši� ima njihovu podršku u radu i dovr-šenju knjige. S. Mesari�)

MA�KOVEC

Varaždinski biskup Josip Mrzljak posvetio crkvu Svetog Petra i Pavla

Posveta crkve Sv. Petra i Pavla

Pobjedu na Seoskim igrama Grada Preloga odnijela je ekipa MO Prelog

Ekipe su se nadmetale u devet disciplina

1912. srpnja 2011. Mozaikwww.mnovine.hr • [email protected] • 040 312 333

U organizaciji Društva žena Amalija Kranjec na nogomet-nom igralištu u Svetoj Mariji održane su tradicionalne Dje�je ljetne igre. Na igrama ve� dugi niz godina sudjeluju Korpi�i iz Kotoribe, Mangi�i iz Svete Ma-rije i Bistri�i iz Donjeg Vidovca, dok se Dravi�i iz Donje Dubrave ove godine nisu odazvali pozivu doma�ina. U igrama su po prvi puta sudjelovale Krijesnice iz Preloga i Bobice iz Donjeg Miha-ljevca. Cilj igara je druženje djece

i natjecanje u sportskom duhu, a najviše spretnosti u tome ove su godine pokazali Mangi�i. Ekipe su se natjecale u pet igara: Pre-nošenje lopte, Potezanje užeta, Kuglana, Vodena štafeta i Slalom s loptom. Svi sudionici igara od strane organizatora prigodno su nagra�eni. Idu�e godine igre bi se trebale održati u Donjoj Dubravi, no s obzirom da je do-njodubravska ekipa odustala, doma�in �e se odrediti naknad-no. (alf)

U organizaciji Društva dis-tro�i�ara i invalida cerebralne paralize, u �akovcu je održan 12. po redu Festival sportske rekreacije osoba s invalidi-tetom Hrvatske. Ove godine sudjelovalo je šest ekipa, Pula, Ivanec, Varaždin, Donja Stu-bica, klub Mura i DDICP �a-kovec, s preko sedamdesetak sudionika. Oni su se natjecali u osam disciplina. Vise�a ku-glana, pikado, belot, šah, trka u invalidskim kolicima, nabaci

krug i bacanje loptice u koš bi-le su igre u kojima su se mar-ljivo skupljali bodovi. Nakon što su svi rezultati po igrama zbrojeni, ukupni pobjednik, tre�i put za redom, postala je ekipa Varaždina, koja je tako u trajno vlasništvo dobila ve-liki prijelazni pehar. Na drugo se mjesto plasirala ekipa do-ma�ina, DDICP �akovec, dok je tre�a bila ekipa Ivanca. Iza njih slijede Mura �akovec, Pu-la i Donja Stubica.

Vesi i MT�-a u muškoj iznena�enja u ženskoj

treba spomenuti i da im je ovo tek drugi nastup na županijskom natjecanju od kada su formirane kao desetina i ve� druga pobjeda. Na drugo su se mjesto plasirale �lanice DVD-a Slakovec sa 397,97 bodova, a tre�e DVD Vu�etinec sa 391,39 bodova. Pomalo iznena-�uju�i, za one koji prate vatroga-sna natjecanja je plasman DVD Savska Ves na �etvrto mjesto, što im možda ne�e biti dovoljno za Državno natjecanje. U kategoriji JVP ''B'' nastupila je samo ekipa JVP grada �akovca koja je osvo-jila 428 bodova. Na kraju treba spomenuti i DVD Slakovec, koji je osvojio najviše trofeja, sa dva tre�a i jednim drugim mjestom, ali na njihovu žalost niti jednim prvim. Po završetku natjecanja i proglašenju najboljih, vatrogasce

ka sva�a. Ne bi bilo zanimljivo i o �emu bi se zapravo pri�alo (tra�alo) cijeli drugi tjedan po Prelogu i okolici.

Nakon igara, sudionici i posjetitelji uživali su u volu s ražnja, uz popratni glazbeno zabavni program Limene glaz-be „Branko i bandisti“ iz Lud-breškog Karlovca.

Jubilarni „Lov na labu�e pero“: Stari

pobjednici, novi �amac Labuda

Uz velik broj posjetitelja i gromoglasno navijanje, na pre-loškoj Marini održana je tradi-cionalna jubilarna 10. utrka "Lov na labu�e pero". Ponovno je pobijedio dvojac Krunoslav Hrka� i Igor Grabant iz Otoka koji su višestruki prvaci iz pri-jašnjih godina, dok im je lani tek malo nedostajalo za prvu poziciju.

Drugo mjesto osvojili su Matija Januši� i Dario Horvat, dok je tre�e pripalo Milivoju Mustaku i Josipu Novaku. Uz središnji "lov na labu�e pero", u sklopu popularne turisti�ko sportske manifestacije održa-na je i alka na vodi te natjecanje u ga�anju pra�kom. Uo�i natje-canja preloški župnik pre�asni Antun Hoblaj blagoslovio je dr-veni vidikovac i novoizra�eni �amac Nauti�kog kluba Labud, koji je bio i uspješan organiza-tor ove manifestacije. Prisutne je uz prigodne rije�i pozdravio gradona�elnik Dragutin Gla-vina. (V.Kelkedi, foto: Stjepan Naran�a)

U SVETOJ MARIJI održane Dje�je ljetne igre

Najspretniji Mangi�i

FESTIVAL SPORTSKE REKREACIJE osoba s invaliditetom Hrvatske

Tre�i put za redom pobjednik je ekipa Varaždina

je pozdravio i me�imurski župan Ivan Perho� koji je istaknuo „da Bog �uva vatrogasce, a vatrogasci neka �uvaju Me�imurje od poža-ra ili drugih katastrofa, jer oni su ti koji idu tamo odakle drugi bježe. Stoga i ja podržavam sva natjecanja, jer preventivom koju obavljate cijelu godinu, jedan dan slobodno odvojite za druženje i natjecanje upravo onako kako je bilo i danas“, završio je Perho�. (dp, so)

astup DVD-a ec u Luksemburgu

prošlogodišnji pobjednik kupa Hrvatske vatrogasne zajednice. Obje ekipe DVD-a Gardinovec svoje su vježbe izvele odli�no, bez i najmanje pogreške. U ka-tegoriji muška mladež vatro-gasci iz Gardinovca ostvarili

su najbolju vježbu natjecanja, te osvojili prvo mjesto, dok su djevojke bile �etvrte u ukupnom poretku. Zbrojem tih rezultata, predstavnici DVD-a Gardino-vec u Luksemburgu su osvojili dvije zlatne plakete, te plaketu

kao najbolja ekipa na natjeca-nju. Rezultati mladih DVD-a Gardinovec samo su u nizu ve-likih uspjeha osvojenih una-trag nekoliko godina. Naime, 2008. godine bili su državni prvaci, a 2009. našu su zemlju predstavljali na vatrogasnoj olimpijadi u Ostravi u �eškoj. Ekipa DVD-a �araparija muš-ki “ B” tako�er je nastupala na me�unarodnom natjecanju u austrijskom Gradiš�u, gdje su u kategoriji gostiju osvojili su je prvo mjesto.

Na štafetnoj utrci vatrogasci moraju biti brzi, savladavaju�i

razne prepreke

Na jubilarnom desetom „Lovu na labu�e pero“ slavili su višestruki pobjednici: Krunoslav Hrka� i Igor Grabant iz Otoka

Novi �amac Nauti�kog kluba Labud


U�enici, odnosno polazni-ci Centra izvrsnosti Osnovne škole Podturen i drugih me-�imurskih škola, posjetili su Memeorijalni centar Nikola Tesla u Smiljanu gdje su se upoznali s pojedinostima iz života te o radu svjetskog fi-zi�ara i znanstvenika Nikole

Tesle, ro�enomu Smiljanu kod Gospi�a.

Polaznicima je jednodnevni izlet u sklopu kojeg su posjetili i druga zanimljiva podru�ja Like, kao što su Uto�ište medvjeda u Kuterovom, bio nagrada za rad i zalaganje u Centru izvrsnosti.

(sm)

U�iteljski �akultet, Odsjek �ako-vec, posjetio je u petak vjerojatno naj-stariji živu�i student bivše Preparan-dije Ivan Ropac, ro�en 1915. godine u malom mjestu Sušik kraj Vinodola. Za-vršio je U�iteljsku akademiju u �akov-cu davne 1936. godine te je sad nakon punih 75 godina ponovno posjetio.

Od poznanika u Lici, gdje se obi-telj tada nalazila, kao mladi u�enik �uo je da se u �akovcu nalazi U�itelj-ska akademija s �a�kim domom (in-ternatom). To je bila i jedina mogu�-nost da ga školuje siromašna obitelj. Tako je stigao u �akovec s “potvrdom

SUSRETI Najstariji živu�i bivši student posjetio U�iteljski fakultet u �akovcu

Posjet nakon što je otišao pred 75 godina

Prof. Ivan Ropac: - Prije 75 godina završio sam za u�itelja u �akovcu. U ono doba nama

mladima baš se fu�kalo za ideologije, komunizam, ustaštvo,

fašizam i nacizam, a nismo ni znali što nas sve �eka u životu

Zajedni�ka fotografija za uspomenu: sin dr. sc. Darko Ropac, prof. i slavljenik Ivan Ropac, prodekanica Ljubica Baki� - Tomi�, gvardijan

Stanko Belobrajdi� i predsjednik Gradskog vije�a Grada �akovca Gordan Vrbanec ispred ulaza u akademiju

siromaštva”, naime, da njegova obitelj pla�a manje od pet ondašnjih dinara poreza. Hranio se u bolni�koj menzi u �akovcu, te stanovao u �a�kom, odnosno studentskom domu Prepa-randije. Zauzvrat je jednom tjedno vježbao �lanove sokolskog društva.

Odli�no sje�anje na profesore

I danas se dobro se sje�a pro�eso-ra Ljube Kuntari�a, Janka Leskovara i mnogih drugih pro�esora. U �akovcu je upoznao i svoju budu�u ženu Ljer-ku, koja se djevoja�ki prezivala Zuber, porijeklom iz Lobora.

Kaže: - Mi mladi studenti u �a-kovcu u ono doba nismo bili zadojeni ideologijama, �u�kalo nam se i na ko-munizam i na ustaše i na nacizam i �a-šizam. No, ipak sam nadrapao. Zbog blagog aplauza jednom oficiru koji je držao predavanje u �akovcu ostao sam bez stipendije koja mi je ukinuta iz Beograda.

Nakon završetka studija u �a-kovcu odlazi u ondašnju kraljevsku vojsku. Za vrijeme Drugoga svjetskog rata kao domobranski oficir u Nje-ma�koj vježba domobrane iz Hrvat-ske, a zatim s njima i ratuje po Bosni. No, brzo bježi u partizane, njegova je jedinica imala sre�u da je naletjela na partizane koji su se predstavili kao domobrani, lijepo ih napojila i nahra-nila, a zatim skinula do ga�a.

Nakon Drugoga svjetskog rata prosvjetni je radnik u Zlataru, Va-raždinu, Zagrebu, a od 1949. godine stalno u Bjelovaru. Završava i Pravni �akultet te u�i jezike, tako da danas govori pet jezika. Bio je gotovo �etiri desetlje�a pro�esor na bjelovarskoj gimnaziji te odgojio generacije i ge-neracije u�enika.

Od 1943. godine vodi dnevni�ke zapise, a u desetom desetlje�u svojeg života odlu�io je uz nagovor svojeg sina, primarijusa dr. sc. Darka Ropca, pro�esora na Medicinskom �akultetu u Zagrebu, objaviti knjigu, odnosno dio svojih dnevni�kih zapisa. Tako je nastala knjiga “Bjelovarski še-ta� kroz život i povijest”, a uskoro i druga, “Dan za danom”. Danas živi u Bjelovaru te je, kaže, zadnjih godina

postao i popularan, stalno mu se jav-ljaju bivši u�enici.

Njegov mu je u�enik i gvardijan �akove�kog samostana pater Stanko Belobrajdi� pomogao da posjeti U�i-teljski �akultet u �akovcu i prisjeti se kako je to bilo prije 75 godina. Primila ga je prodekanica U�iteljskog �akulte-ta, Odsjeka u �akovcu, Ljubica Baki� - Tomi� te predsjednik Gradskog vije�a Grada �akovca Gordan Vrbanec. Ivan Ropac i danas je u desetom desetlje-�u aktivan “sokolski” vježba�, vježba svaki dan, a ina�e je izuzetno vitalan.

Kad mu se nedavno jedan mladi� pohvalio da on svaki dan napravi i do sto i pedeset vježbi pa nije tako gipak, Ivan Ropac ga je pogledao i rekao mu: - Ja vježbam sedamdeset pet godina svaki dan. (J. Šimunko)

Vlado (40) i Danijela (37) Sobo�an iz Železne Gore dobili su sina Petra, ro�enog 30. lipnja u 9.30 sati. Kod ku�e Petra, mamu i tatu �eka

trogodišnja sestra Martina.

Kristijan (30) i Dalija (28) Sklepi� iz �akovca dobili su prvu k�i Nelu, ro�enu 30. lipnja u 12.20 sati.

Nikola Balaž (26) i Katarina Škvorc (21) iz Gornjeg Koncov�aka dobili su prvo dijete, sina Florijana, ro�enog 1. srpnja u 12.35 sati.

Bojan (33) i Nataša (29) Škvorc iz Preloga dobili su prvo dijete, sina Doriana, ro�enog 30. lipnja u 14.57 sati.

Nikola Zadravec (28) i Mateja Jambrovi� (24) iz Železne Gore dobili su prvu k�er Tenu, ro�enu 1. srpnja u 20.50 sati.

OSNOVNA škola Podturen

Bili na izletu u Smiljanu

KULTURA

U Donjoj Dubravi održana 18. smotra puha�kih orkestara i limenih glazbi Me�imurjaDani glazbe i kulture u Štrigovi

SCENA

Drugi tjedan “Ljeta u gradu Zrinskih 2011.”Radno ljeto Pinkleca

MOZAIK KNJIGA

Osvojite knjigu Jane Austen “Razum i osje�aji”

KRISTINA Bajs (23) – Mihovljan

U ovotjednom fotose-ssionu predstavlja nam se mlada Kristina Bajs

iz Mihovljana. Više o ve-seloj i prirodnoj Kristini

zaraznog optimizma pro-�itajte na strani 5 našeg

priloga MEDIA (foto: Zlat-ko Vrzan)

2 12. srpnja 2011.www.mnovine.hr • [email protected] • 040 312 333

KulturaLJETO S POPUSTOM!!!

��š�� š��Č�� !�"��"��

AKCIJE!!!!!!RAB, otok RABHOTEL ISTRA 3*

do 23.07.7 pol od 1645 kn

JELSA, otok HVARHOTEL HVAR 3*

16.07.-20.08.7 pol od 2058 kn

TISNO, otok MURTERHOTEL BOROVNIK 3*

do 20.08.5 pol od 1891 kn

_______________________VENECIJA

autobusom iz �akovca05.08. / 1 dan

250 kn

GARDALANDautobusom iz �akovca

13-14.08. / 2 danaod 695 kn

MAKEDONIJA, ALBANIJA, CRNA GORA

autobusom iz �akovca27.08. / 9 dana

od 4795 kn______________________

VJEROVALI ILI NE!!!SKIJANJE U FRANCUSKOJ

za samo 1250 KN(6-dnevna ski karta i 7 no�i

u apartmanu) + doplata za prijevoz autobusom

iz �akovcaza prijave i rezervacije do

30.07.2011._______________________________

PRODAJEMO I .... ulaznice za koncerte i priredbe...

Georg Michael u Zagrebu, Sade u Zagrebu,...

www.kompas.hr

PETAK, 15. srpnja, 21 satDvorište Zgrade Scheier

Koncert: Neven Hrusti�Renomirani majstor gitare Neven

Hrusti� studirao je na Muzi�koj akade-miji u Zagrebu kod profesora Istvána Römera i na Universität für Musik und darstellende Kunst u Grazu kod profe-sora Martina Myslive�eka. Kao solist i kao �lan ansambala nastupao je po ci-jeloj Hrvatskoj, uklju�uju�i nastupe na najzna�ajnijim festivalima (Dubrova�ke ljetne igre, Glazbene ve�eri u sv. Donatu,

Osorske glazbene ve�eri, Zagreba�ki ljet-ni festival), u SAD-u, Engleskoj, Austriji i Sloveniji. Sura�ivao je s brojnim hrvat-skim i stranim glazbenicima, i sa ansam-blima Theatrum Musicum, Vittoria, Hor-tus Deliciarum, Responsorium, Carmina Slovenica, Orkestrom i Zborom HRT. Sve u svemu - koncert koji morate �uti! U slu-�aju lošeg vremena koncert �e se održati u dvorani Zrinski, zgrada Scheier.

SUBOTA, 16. srpnjaATRIJ STAROGA GRADA ZRINS

Kazalište SmjehoZa ovu kazališnu sezonu Kazalište

Smjehoti�i pripremilo je novu hit pred-stavu bergmanovskog naslova - “Pri-zori iz bra�nog života”. Kao i u svojim prethodnim uspješnicama (“Lude žene, Ludi muškarci”) Matko Elezovi�, jedan od naših najizvo�enijih suvremenih ko-mediografa, na duhovit i ironi�an na�in preispituje bra�ne i vanbra�ne odnose bilo da se radi o Zagorcu, Dalmatincu,

U štrigovskoj župnoj crkvi Marije Magdalene, prvog srpanjskog petka je održan koncert ozbiljne glazbe na ko-jem su nastupili violinist Ivan Novinc i gitarist Tvrtko Sari�. Pred lijepim bro-jem gledatelja dvojica vrsnih glazbeni-ka izvela su skladbe Georga Fridericha Händela, Filipa Gragnania, Pabla de Sarasate, Tomislava Uhlika i Miroslava Mileti�a. Kako je publika gromoglasno pljeskala uslijedio je “bis” s nekoliko skladbi Paganinija, što je bila nagrada dvojice glazbenika publici iz cijelog Me-�imurja i Hrvatske.

Doma�ini koncerta bili su podu-zetnik Antun Horvat i doma�i župnik monsinjor Leonard Logožar. Ivan No-vinc ro�eni je Zgrep�anec koji je diplo-mirao i magistrirao violinu na Muzi�koj akademiji u Zagrebu u klasi profesorice Maje Dešpalj. Solisti�ki i kao �lan ko-mornih sastava ima brojne nastupe u zemlji i svijetu.

Tvrtko Sari� ro�en je u Gospi�u, a gitaru je diplomirao na Muzi�koj akade-miji u Zagrebu u klasi profesora Darka Petrinjaka. Preko sto koncerata u do-movini i svijetu je iza njega. Osniva� je glazbenog festivala klasi�ne glazbe u Gospi�u.

KUD �i�e iz Novog �i�a, bio je orga-nizator i doma�in Smotre me�unarod-nog folklora, koja je održana u sklopu sve�anosti “Ivanje u Novom �i�u”.

Me�u brojnim izvo�a�ima nastupio je i KUD Ma�kovec. Ovacije, pljesak, po-hvale i poziv na novo gostovanje doživje-li su Ma�kov�ani od organizatora i preko tisu�u gledatelja i posjetitelja smotre.

Smotra je imala me�unarodni zna-�aj jer su nastupili KUD - ovi iz Slovenije, Makedonije, BiH i Srbije.

U sklopu ove priredbe održani su i Ivanjski dje�ji susreti na kojima je na-stupila Dje�ja folklorna skupina KUD Ma�kovec, koja je oduševila posjetitelje i pokazala da dobro slijedi svoje starije kolege. (S. Mesari�, I. Grahovec)

U Donjoj Dubravi 2. i 3. srpnja održana je 18. Smotra puha�kih orkestara i limenih glazbi Me�i-murske županije. Smotra je or-ganizirana u sklopu EU projekta „Folklorni festival kre Mure” �iji je nositelj s hrvatske strane HKUD Gori�an, a u njemu sudjeluju op�i-ne Donji Vidovec, Donja Dubrava i Gori�an. Prvi puta smotra je ima-la dvodnevni program. Subotnja doga�anja zapo�ela su semina-rom i radionicama za voditelje puha�kih orkestara kojeg je vodio profesionalni dirigent Miro Saje iz Slovenije uz asistenciju Puha�kog orkestra Belica. Središnji doga�aj manifestacije bio je u nedjelju. Program je zapo�eo mimohodom svih sudionika koji je završen na igralištu kod škole zajedni�kom

Prvog vikenda u srpnju KUD op�ine Donji Kraljevec organizirao je 6. Me�unarod-ne susrete folklornih skupina. Uz doma�ine, nastupili su go-sti iz HKUD “Brotnjo” �itluk

DANI GLAZBE i kulture u Štrigovi

Održan koncert ozbiljne glazbe

KUD Ma�kovec

Gostovali u Novom �i�u

Mladi Ma�kov�ani na Ivanjskim susretima u Novom �i�u

Jedanaest vrsnih umjetnika na likovnoj koloniji

Prva likovna kolonija Štrigova 2011. koja je okupila 11 likovnih umjetnika iz Me�imurja i Hrvatske, održana je dan nakon koncerta u Štrigovi i njezinoj okolici. Radovi s kolonije izloženi su u prostorijama HKUU Sveti Jeronim u Štrigovi, a na otvorenju Izložbe go-vorila je mr. art. Vesna Osojni�ki, koja je rekla kako su umjetnici na svoj ose-bujan na�in oslikali krajolik Štrigove, koji je neiscrpna inspiracija pejzažnog slikarstva.

Organizatori kolonije su poduzet-nik Antun Horvat i Turisti�ka zajednica Op�ine Štrigova.

Svoje radove su izložili Vladimir Vlatko Božinovi� (Donji Haši�), Tiho-mir Lon�ar (Vinogora), Vladimir Me-gli� (Donji Pustakovec), Željko Mucko (Koprivnica), Goran Petra� (Ludbreg), Davorin Radi� (Hrvatska Kostajnica) Velimir Ra�ki (Zagreb) i Petar Ujevi� (Krivodol).

- Vjerni svom izrazu, osobnom sta-vu, te neoptere�ini trendovima suvre-mene digitalne ere, oslikavaju iskreni doživljaj kolorita, sagledavaju�i ljepote majke prirode kroz tradicionalne teh-nike, opisala je umjetnike i njihova djela mr. art. Vesna Osojni�ki na otvorenju izložbe. (Stjepan Mesari�)

6. ME�UNARODNI susreti folklornih skupina u Don

Važan doga�aj za Donji KraljevecVažan doga�aj z

Mlade Ma�arice iz Sumartona dobile su najve�i pljesak na otvorenoj sceni

iz Bosne i Hercegovine u dvi-je skupine, Kulturno društvo “�renšovci” iz Slovenije, KUD “Sumarton” iz Sumartona iz Republike Ma�arske te doma-�i KUD Op�ine Donji Kraljevec

U DONJOJ DUBRAVI održana 18. smotra puha�kih

Bandisti supovijest i s- Gotovo dvije tisu�e posjetitelja na Krbulji je uživDobravu” koju je obradio akademski glazbenik A

Oni su najzaslužniji za organizaciju manifestacije

312. srpnja 2011. www.mnovine.hr • [email protected] • 040 312 333

SKIH, 21:00

oti�i: “Prizori iz bra�nog života”

LJETO UZ MURU u Murskom Središ�u od 5. do 7. kolovoza

Trodnevna pu�ka manifestacijaMursko Središ�e u razdoblju od petka 5. kolovoza

do nedjelje, 7. kolovoza organizira tradicionalnu kultur-no-zabavno-sportsku manifestaciju pod nazivom Ljeto uz Muru. Manifestacija 5. kolovoza zapo�inje svetom misom za Domovinu u župnoj crkvi u Murskom Sre-diš�u, polaganjem vijenca te atraktivnom pokaznom vježbom hrvatske policije. U petak, u popodnevnim sa-tima na rasporedu je „Murska alka“ na prostoru grad-ske lu�ice uz bogatu ugostiteljsku ponudu, te zabava u ve�ernjim satima. U subotu se manifestacija nastavlja gradskim kotli�ima na ŠRC „Zaleš�e“, a u popodnevn,

biti raznih delicija i dobrog vina uz kulturni program KUD-a Mura, KUD-a iz bratske Narde (Ma�arska), tam-buraša... U ve�ernjim satima priprema se veselica pod šatorom na prostoru autobusne postaje.

U nedjelju prijepodne manifestacija seli u „Fusek“ na skelu i „Napolitanke“. Tamo se organiziraju sadržaji za druženje gra�ana uz tamburice, šetnju uz Muru, osvježenje, a na „Napolitankama“ u organizaciji ŠRD „Mura“ bit �e i ribi�ko natjecanje. TK „Cimper“ Mursko Središ�e svakoga dana u vrijeme manifestacije imat Dane otvorenih vrata u „Muzeju rudarstva“, uz bogatu

prevarenim ženama, uvrije�enim ljubavnicama, kockarima, uspješnim direktorima ili propalim artistima. Sve se njihove životne pri�e isprepli�u na kraju - u sudnici.

Kroz pregršt tragikomi�nih životnih situacija, naši popularni televizijski i kazališni glumci, vete-rani hrvatskog glumišta, Žarko Poto�njak i Jadran-ka Elezovi� zasigurno �e Vas opustiti i dobrano nasmijati. U slu�aju lošeg vremena predstava �e se odigrati na pozornici Centra za kulturu.

ugostiteljsko-gastronomsku ponudu. Cjeloviti program cjelokupne manife-stacije s to�nom satnicom i lokacijama još je u izradi.

Ovime se želi obavijestiti jav-nost o terminu i konceptu programa „Ljeto uz Muru 2011“, te se pozivaju svi klubovi, udruge i pojedinci da se aktivno uklju�e u program „Ljeto uz Muru 2011“, a za sve informacije mo-gu se javiti na telefon 040 370-781 ili 0997370770 Draženu Srpaku, zamje-niku gradona�elnika.

(BMO)

Povodom 250. obljetnice crkve Svetog Jakoba u Prelogu, obilježene prije nekoliko tjeda-na, otvorena je i izložba slika sedamnaest autora �lanova LUDM-a, a glavni motiv izložbe bila je sama crkva. Tijekom cijele povijesti umjetnosti postoji plo-dan suodnos crkve i umjetnika, a �lanovi Likovne udruge donjeg Me�imurja od svojeg osnutka sura�uju sa župom Svetog Jako-ba prire�ivanjem izložbi. Svoje radove izlažu: Franjo Ružman Brko, Franjo Musta�, Damir Ša-lari, Franjo Žeželj Mustak, Jelena Kramar, Julija Pongrac, Ivan Ber-manec, Mladen Špoljari�, drvo-rezbar Miljenko Kranj�ec, Mla-den Pali�, Pavao Ružman, Slavko Duki�, Stanko Padari�, Vladimir Vidovi� Zvonimir Dolenec, Željko Šari� i kao gost Stjepan Šari�. O radovima autora govorio je novi-nar Josip Šimunko, rekavši da je rije� o talentiranim autorima, od kojih svatko na svoj likovni na�in vidi vizure crkve Svetog Jakoba. Jedini koji nije slikao samu cr-kvu, ve� je ona samo pozadinski motiv, jest Franjo Žeželj Mustak. Njegova slika nosi naziv “Verli-jev poklon”, a opisuje doga�aj iz vremena ma�arske okupacije Preloga. Ma�arski su žandari u crkvi Svetog Jakoba u Prelogu uz oltar postavili divovsku jelku za Boži�, koja je gotovo sakrila oltare. Prelo�ki veleposjednik i domoljub koji se nazivao ili mu je nadimak bio Verli na to se jako razljutio i u svojoj je šumi, koja se nalazila u gornjem Me�imurju, posjekao isto toliko veliku jelku i dovezao je u Prelog, a na radost djece, što slika i prikazuje.

Novinar Josip Šimunko iznio je i nekoliko napomena i pretpostavki o povijesti oltara crkve Svetog Jakoba, zna�ajnog

Povodom Dana op�ine, u vije�nici Op�ine Gori�an otvo-rena je prošli petak izložba slika �lanova Likovne udruge “Slika”. Predsjednica udruge Marija Baš-nec najzaslužnija je za ovu izložbu uz Lidiju Kramar, koja je izradila katalog. Svoje radove izložilo je dvadeset i troje autora, najve�im dijelom u tehnici ulja na platnu ili staklu, te nekoliko radova u olovci i tušu, a jedan u pirotehnici.

Izlažu: Drago Andrašek, Dra-ženka Bašnec, Marija Bašnec, Stjepan Cvetko, Slavko Duki�, An-�elko Farkaš, Jelena Farkaš, Kri-stina Posedi - Golenja, Leonard

izvedbom skladbe „Vu Dobravi” uz dirigentsku palicu akadem-skog glazbenika Antuna Horvata koji je tu pjesmu i obradio. Gotovo dvije tisu�e posjetitelja na Krbu-lji velikim pljeskom nagradilo je 400.-tinjak svira�a za vrhunsku izvedbu. �lanovi folklorne sekcije KUD-a Selja�ka sloga tom su prili-kom zaplesali uz limenu glazbu i prikazali „kak se to negda popeva-

lo i pljesalo uz bandiste”g. Sportska dvorana bila je premala da primi sve posjetitelje koji su željeli uži-vati u samostalnim nastupima sudionika smotre.

Najljepši poklon Donjoj Dubravi za 18.

ro�endanPozdravne rije�i uputili

su Zoran Horvat, predsjednik

puha�kog orkestra doma�ina i na�elnik Donje Dubrave Ma-rijan Varga. Horvat je zahvalio na�elniku Serdehelja Stjepanu Tišleru i Marijanu Vargi što su prepoznali kvalitetu donju-dubravskih puha�a i povjerili im organizaciju ovako velikog doga�aja. Varga je u svome obra�anju iskazao zadovoljstvo cjelokupnom manifestacijom. – Ovo je našem mjestu koje slavi 18. ro�endan najljepši poklon. Naš puha�ki orkestar je u sa-mo tri godine dovoljno sazrio da bude odli�an doma�in. Za-hvaljujem svima koji sudjeluju u projektu i vama koji ste se danas okupili u ovako velikom broju, poru�io je posjetiteljima na�elnik Varga. Smotru je otvo-rio Dejan Buva�, predsjednik Zajednice kulturno umjetni�kih udruga Me�imurske županije, a ujedno i izaslanik me�imur-skog župana. - Bandisti, kako ih u našem kraju od milja zovemo, kroz povijest su se dokazivali kao nezaobilazna komponenta u kulturnoj ponudi našeg ma-log Me�imurja i oni su od dav-nina pratili pjeva�e i plesa�e te je život bez njih bio nezamisliv, rekao je Buva�. Na pozornici su se predstavili sastavi iz Belice, Gori�ana, Donjeg Kraljevca, Domašinca, �akovca, Male Su-botice, Murskog Središ�a, De-kanovca i Donje Dubrave, dok su kao gosti nastupili �lanovi Limene glazbe iz ma�arske Le-tenye. Program su odli�no vo-dili Renata Dolenec i Vladimir Pongrac – Cak. Organizatori 18. Smotre puha�kih orkesta-ra i limenih glazbi Me�imurske županije bili su Zajednica hr-vatskih kulturno umjetni�kih udruga Me�imurske županije i Puha�ki orkestar Op�ine Donja Dubrava, a pokrovitelji Op�ina Donja Dubrava i europski IPA program koji se provodi pod nazivom „Folklorni festival kre Mure.

(Alen Fuš)

IZLOŽBA SLIKA povodom 250. obljetnice posvete župne crkve Svetog Jakoba u Prelogu

Crkvu Svetog Jakoba slikalo sedamnaest autora

spomenika kulture. Glavni umjet-ni�ki vrijedan oltar crkve Svetog Jakoba sastoji se od tri oltara, Sve-tog Jakoba, Svetog Josipa i Svetog Ivana Nepomuka, a u crkvi se nalaze i dva neogoti�ka pokrajnja oltara, Gospe od krunice i Sveta tri kralja.

Oltari govore o povijesti PrelogaGlavni oltar Svetog Jakoba

povezuje �injenicom da su u Pre-log pozvani “hospitesi”, odnosno kraljevski gosti, za koje se sma-tra da su dali pe�at Prelogu ili ga osnovali. Svetog Jakoba, jednog od dvanaest Isusovih apostola, po-sebno su poštovali hodo�asnici i putnici, te srednjovjekovni vitezo-vi. Zaštitnik je ribara, apotekara, kožara, ratara i vo�ara, ukratko obrtnika, što nam govori da su kraljevski gosti pozvani u Prelog u 13. stolje�u bili obrtnici koji su tre-bali razviti obrt i trgovinu. Smatra se da su to bili uglavnom njema�ki obrtnici, no o oltaru Svetog Ivana Nepomuka u crkvi Svetog Jakoba u Prelogu i do danas žive legende govore i ponešto druga�ije. Najve-�a je zagonetka zapravo sam oltar Svetog Ivana Nepomuka, koji je veoma rijedak u Hrvatskoj. Sveti Ivan Nepomuk (Jan Nepomuk) za-

štitnik je �eške i grada Praga, a kralj ga je dao ubiti 1393. godine jer je nije htio odati ispovjednu tajnu, ispovijedao je kraljicu. Za-štitnik je ispovjednika, graditelja mostova, kraljica i siromašnih, te zaštitnik od poplava. Zašto je oltar Svetog Ivana Nepomuka podignut upravo u crkvi u Pre-logu, nije poznato, no mogu�a je pretpostavka (zanimljivo je da se oltar Ivana Nepomuka nalazi i u katedrali u Dubrovniku, koji je isto imao razvijeno obrtništvo kroz povijest) da su u podru�je Preloga me�u prvima naselili i gosti iz �eške, a kao obrtnici.

S tim u vezi, zanimljiva le-genda dolazi nam iz susjednog �ehovca, koja se i danas zna u pojedinim obiteljima i prenosi s koljena na koljeno. U obitelji Blažeka prenosi se legenda da se prvi �eh koji je doselio u da-našnje mjesto �ehovec zvao Blažek, a da je kovao �avle, što bi zna�ilo da je bio kova�. Narod za mještane �ehovca i dan - da-nas govori da su “z �avec”, odno-sno da je pojedinac iz tog mjesta “�avlek”. Povjesni�ari pak pret-postavljaju da ime �ehovec po-tje�e upravo od gostiju iz �eške, koji su mogu�e i osnovali samo mjesto. Tako je mogu�e da ova legenda ima realne temelje, pa bi i zbog blizine Preloga i to mogao biti jedan od razloga postojanja oltara Svetog Ivana Nepomuka. Pokrajnji oltar Gospe od krunice (Male Marijice, kako ga zovu Pri-lo�anci) u preloškoj crkvi nastao je kasnije, a proglasio ga je papa Pio V. 1572. godine, nakon velike pobjede krš�anske vojske nad Turcima u bitci kod Lepanta koja se zbila 1571. godine. Danas mu je naslov promijenjen u Blagdan Blažene Djevice Marije od Ruža-rija, a zbog ekumenizma. (J.Š.)

Detalj i raspoloženje nakon otvorenja izložbe, u pozadini slika Franje Žeželja Mustaka “Verlijev

poklon”

IZLOŽBA SLIKA Likovne udruge “Slika” iz Gori�ana

Od pejzaža i veduta do nadrealizma

Hranjec, Petar Hranjec, Lidija Kramar (fotogra�ija), Miljenko Kranj�ec (drvorez), �ur�a Mar-

Nadrealisti�ka slika Kristine Po-sedi Golenja “Zabranjeno govoriti”

na samom je otvorenju izazvala dosta reakcija

�etko, Josipa Mar�etko, Marina Duki� Ruti�, Nadica Patafta, Julija Pongrac, Natalija Strahija, Ema-nuel Varovi�, Vlatka Vi�ar - Karla i Vlado Vi�ar.

Vije�nici i gosti sa zanima-njem su razgledali izložbu, uz motiv pejzaža i prizora Gori�ana. Ipak, najviše je pogleda privuklo nesvakidašnje nadrealisti�ko ulje na platnu Kristine Posedi Golenja “Zabranjeno govoriti” (nadrealizam je ina�e “šaka u oko” klasi�noj umjetnosti), koje se može tuma�iti i �ilozofski, te rad nadarenog Emanuela Varo-vi�a. (JŠ)

jem Kraljevcu

Važan doga�aj za Donji Kraljeveca Donji Kraljevec

Mimohod glavnom ulicom mjestaMimohod glavnom ulicom mjesta

s me�imurskim plesovima. Susretu su trebali prisustvo-vati i gosti iz �eške, no njihov je posjet zbog nepredvi�enih okolnosti odgo�en za neki od idu�ih susreta. Me�unarodni susreti folklornih skupina sad se održavaju svake druge godi-ne zbog štednje.

Mimohod s preko 200 su-dionika zapo�eo je u 15 sati ulicama D. Kraljevca uz pred-stavljanje folklornih skupina, te dvosatnim programom u sportskoj dvorani OŠ Donji Kraljevec. Me�unarodne fol-klorne susrete otvorio je dona-�elnik op�ine Kristijan Barana-

ši�, a svaka skupina popra�ena je pljeskom publike u dvorani.

Karakteristika ovogodiš-njih susreta je i veliki napor u samoj organizaciji i pripremi susreta, posebno �lanova KUD-a op�ine Donji Kraljevec. Oni

su na �elu s Tamarom Recek i vodstvom KUD-a organizirali smještaj za pedesetak folklora-ša kod prijatelja i �lanova, kako bi se smanjili troškovi održava-nja susreta.

(J. Šimunko)

h orkestara i limenih glazbi Me�imurja

u naša sadašnjost

valo u zajedni�koj vrhunskoj izvedbi pjesme „Vu ntun Horvat

Doma�ini Puha�ki orkestar Doma�ini Puha�ki orkestar op�ine Donja dubravaop�ine Donja dubrava


Scena �ETVRTAK, 14. srpnja, 21 satDvorište Zgrade Scheier

Krsto Papi� naš je slavni dokumentarist. Oslanjaju�i se na metode filma istine, šezde-setih i po�etkom sedamdese-tih niže uspješne dokumentar-ce i kratke igrane filmove koji su pokupili mnoge doma�e i me�unarodne nagrade. Na filmskoj ve�eri ovog proslav-

ljenog redatelja možete pogle-dati filmove koji su temom i te kako bliski nama Me�imurci-ma - “Nek se �uje i naš glas”, “�vor”, “Specijalni vlakovi”, “Halo Munchen”, a posljednji dokumentarac u ve�erašnjem programu, legendarna i uvijek ponovo i nanovo rado vi�ena

“Mala seoska priredba”, i sni-man je u Me�imurju - u Oreho-vici. Iskoristite rijetku priliku i pogledajte prstohvat ponajbo-ljih Papi�evih dokumentaraca u jednoj ve�eri. U slu�aju lošeg vremena projekcija filmova održat �e se na Maloj sceni Centra za kulturu.

“Bez imena”“Sin nombre”krimi drama, film cesteZemlja: Meksiko, SADRežija: Cary FukunagaUloge: Edgar Flores, Paulina

Gaitan, Diana García Sayra je tinejdžerica ko-

ja živi u Hondurasu i �ezne za

boljom budu�noš�u. Ponovno ujedinjenje s dugo odsutnim ocem daje joj jedinu realnu op-ciju - da zajedno s njim i ujakom emigrira u Meksiko, a potom u SAD gdje otac ima novu obitelj. S druge strane, Casper je meksi�ki tinejdžer kojeg �eka neizvjesna budu�nost. �lan je lokalne bande

Iako u ovim jedva podno-šljivo vru�im danima ljetne kazališne pauze nemate prilike gledati predstave jedinog pro�e-sionalnog kazališta u Me�imur-ju, Kazališne družine “Pinklec”, nemojte misliti da �lanovi to�aju noge negdje na obali ili u hladu neke od “hit” ljetnih plaža ispija-ju osvježavaju�e hotele. Ne, naši Pinkleci ovoga ljeta rade punom parom.

Nakon što su još u travnju na beogradskom me�unarodnom dje�jem kazališnom �estivalu “Zvezdarište pozorište” osvojili još jedan par nagrada – ovoga puta za predstavu “Matilda” režisera Olivera Frlji�a, i to za najbolju predstavu i za najbo-lju režiju, uslijedili su nastupi na Vukovarskom lutkarskom prolje�u sa “Pti�icom”, na bje-lovarskom BOK-u (Bjelovarski odjeci kazališta) prezentirali su “Matildu”, a sa proslavljenim “Dje�akom Ivekom i psom Cvi-lekom” nastupili su i na Naj, naj, naj �estivalu u zagreba�kom ka-zalištu Žar ptica.

Upravo sa potonjom pred-stavom, za koju su ove godine osvojili najvažniju nagradu gluma�ke struke, Nagradu hrvatskog glumišta, ove su go-dine nastupili i na 51. Me�una-rodnom dje�jem �estivalu koji se puna dva tjedna održavao u Šibeniku, prošavši vrlo strogu selekciju koja je odabrala samo 4 dramske predstave doma�e produkcije.

Nakon Šibenika sa “Pti�i-com” �e nastupiti u Mariboru na Poletnem lutkarskom pristanu, a i za jesen ve� imaju isplanirano gostovanje na Me�unarodnom lutkarskom �estivalu u Rijeci. Naravno, bez Pinkleca ne�e pro�i ni ovogodišnji Assitej koji

sve nas u listopadu ponovo �eka u našem gradu.

Na jesen �ak �etiri premijere!

Bitno je istaknuti da je se-lekcija za svaki od ovih �estivala, obzirom da su me�unarodnog karaktera i u njima sudjeluju kazališta sa svih strana svijeta, doista teška, a više od same �i-njenice da Pinkleci ulaze u služ-bene programe �estivala govori i ona da nastupe ne nižu samo sa jednom predstavom.

Osim nastupa na spome-nutim �estivalima, Pinkleci marljivo uvježbavaju nove programe, pa nas ve� na jesen �ekaju �ak �etiri premijere – tri samostalne i jedna koproduk-cija sa Dje�jim kazalištem Du-brava. Najzanimljivija bi sva-kako, barem srednjoškolcima kojima je i namijenjena, mogla biti predstava pod nazivom “Klupica“, za koju tekst piše autorica nagra�ivanog “Cvi-leka” Jelena Kova�i�, a režije �e se uhvatiti proslavljeni reda-telj i dramaturg Mario Kova�. Predstava �e, ako ste pretpo-stavili – dobro ste pretposta-vili, obuhvatiti jednu obi�nu subotu srednjoškolske ekipe provedenu, a gdje drugdje nego – na klupici.

Dodajmo i da je prije ljetne stanke završena i prva godina Dramskog u�ilišta KD “Pinklec“, koju je poha�alo 28 mladih pola-znika, a ve� na jesen ponovo �e se vršiti upisi i u�ilište �e ponovo krenuti s radom.

Eto, dok naši Pinkleci mar-ljivo rade, vježbaju i putuju, mi s velikim nestrpljenjem �ekamo nove, pa i stare, predstave iz njihove kreativne tvornice. (bš, �oto: KD “Pinklec”)

DRUGI TJEDAN “LJETA U GRA

Drugi tjedan ovogodišnje kulturne mani�estacije “Ljeto u gradu Zrinskih” zapo�elo je izložbom Hrvatske novinske �otografije 2010., putuju�e izlož-be koja je u �akovec po �etvrti puta donijela presjek najboljih

radova hrvatskih �otoreportera u prošloj godini. Izložbu postav-ljenu u Zgradi Scheier otvorio je predsjednik Gradskog vije�a grada �akovca Gordan Vrbanec, a posjetiteljima se obratio i pred-sjednik Zbora �otoreportera Hr-

Najviše se posjetitelja u do sada održanom programu “Ljeta u gradu Zrinskih” sjatilo na koncert doma�ih jazz snaga Fusion Five. Takav nas razvoj doga�aja ni malo ne �udi, jer ovaj sastav modernog zvuka iz �akovca �ine izvrsni doma�i glazbenici: Mario Jagec na sak-so�onu, Branimir Novak na gita-ri, Maasej Kova�evi� na sintisaj-zeru, Boris Novak na bas gitari i

Nakon što je po�etkom ove godine grad �akovec potpisao Povelju prijateljstva sa izrael-skim gradi�em Kiryat Tivonom, kojom je zape�a�ena suradnja dvaju gradova na podru�ju gos-podarstva, obrazovanja, sporta i kulture, prvi vidljivi i �ujni rezul-tat ovoga ugovora imali smo pri-like doživjeti prošloga �etvrtka u sklopu “Ljeta u gradu Zrinskih”. U goste nam je, naime, u surad-nji sa Veleposlanstvom države Izrael, stigao KTV Chamber Mu-sic Group, skupina glazbenika amatera upravo iz spomenutog izraelskog grada i njegove oko-lice.

Iako po struci nisu glaz-benici ve�, kao primjerice naš sugovornik Eyal Malkinson - magistar fizike ili pak violinist Abraham Artzi – menadžer u globalnim kompanijama na po-dru�ju �armacije i visoke tehno-logije, strastveno su zaljubljeni u klasi�nu glazbu kojoj se redovi-tim probama posve�uju barem jednom tjedno, i kroz užitak vla-stitog glazbenog stvaralaštva pune baterije za svakodnevni stresan život. Osim spomenute

Izložba hrvatske novinske Izložba hrvatske novinske fotografije 2010.fotografije 2010.

Reporter agencije Pixsell, �akov�anin Vjeran Žganec Rogulja, fotografijom me�imurskog vinograda osvojio je tre�e mjesto u kate-

goriji Priroda i okoliš

U Zgradi Scheier postavljena je izl

vatske – organizatora natje�aja Igor Nobilo, predsjednik udruge „Fotografija “Milivoj Kuhar i �oto-reporter agencije Pixsell, �akov-�anin Vjeran Žganec Rogulja.

Upravo je Žganec Rogulja na ovogodišnjem natje�aju sa pej-zažnom �otografijom vinograda u Svetom Urbanu ušao u finale natje�aja Hrvatske novinske �o-tografije koja se birala u sedam kategorija: Doga�aj, Svakodnevni život, Reportaža ili kolekcija, Za-bava i umjetnost, Portret, Sport te Priroda i okoliš. Me�u prijavljenih 1.525 �otografija 93 autora, njih je 17 ušlo u finale, a �akove�ki je �o-toreporter svojom �otografijom osvojio tre�e mjesto u kategoriji Priroda i okoliš.

Fotoreporter mora znati razmišljati

Fotografija je, kako nam je pojasnio sam autor, snimljena u gornjem Me�imurju, jednog jutra nakon što je zapao obilan snijeg, a

promatraju�i krajolik, za oko mu je zapela zanimljiva igra svjetla i sjene u mladom vinogradu. Pla-sman njegove �otografije me�u 17 najboljih u Hrvatskoj svaka-ko ga veseli, tim više što je ovim putem on sam mogao doprinijeti promociji ljepote našega kraja.

Doma�i jdoma�u

S obzirom da ih se baš i nema prilike �esvelik broj ljudi (fo

Prva ostvarena kulturna suradnja Kiryat Tivona i �akovca

�etvoro od pedesetak glazbenika amatera KTV Chamber Music Group iz Izraela nastupilo je u �akovcu

gospode u �akovec su stigle i dvije dame – pijanistica Esther Lewin i violon�elistica Sharon Yehoshua. Ovo �etvoro glazbenika samo je jedan mali dio KTV Chamber Mu-sic Group, koju �ini oko pedeset glazbenika. Kako nam je pojasnio Eyal Malkinson, koji se predstavio za klavirom i violon�elom, Hrvat-skom su oduševljeni. - Impresio-niralo me zelenilo, a ljudima sam ugodno iznena�en. Bilo mi je re�e-no da su Hrvati iznimno topli, ali ovakvu dobrodošlicu nisam o�e-kivao, podijelio je svoje dojmove. Ideja o suradnji dvaju gradova, po njegovu je mišljenju odli�na, a oni sami, kao glazbenici entuzijasti, smatraju da je glazba idealna spo-

na kojom se mogu povezati ljudi i krajevi �itavoga svijeta. - Glazba je dio svakog �ovjeka, ona je na�in komunikacije – osobito klasi�na glazba koja ima tradiciju i vrlo je internacionalna. Iznimno sam zahvalan što mogu biti dio ove klasi�no-glazbene “supkulture“, kazao je Malkinson.

Na programu opuštenih i susretljivih Izraelaca našla su se djela Beethovena, Brahmsa, Ma-sseneta i Kreislera, a �akove�ki ljubitelji klasi�ne glazbe i u dru-gom su tjednu kulturne mani�e-stacije “Ljeto u gradu Zrinskih“ - prema iskušanom receptu za svakoga ponešto – pronašli nešto i za svoju dušu. (bš)

LJETO KD “PINKLEC” prožeto nastupima na me�unarodnim festivalima

Ispunjeno radno ljeto Pinkleca!

Na Vukovarskom lutkarskom prolje�u Pinkleci su nastupili sa “Pti�icom”, a na turneji kazališnim festivalima obišli su i Beograd, Bjelovar, Šibenik i Zagreb. �ekaju ih još nastupi u Mariboru, Rijeci i

�akovcu, a za jesen su najavljene i 4 premijere!

Filmska ve�er: Dokumentarci Krste Papi�a

PETAK, 15. srpnja, 22 sataCentar za kulturu �akovec

Ljetna filmska tribina “Petk


Osobna karta:Osobna karta:Ime i prezime: Kri-stina BajsMjere: 85/65/90Datum ro�enja: 2. ožujka 1988.Glazba: techno, ho-useSlobodno vrijeme: tae bo, tr�anje, �i-tanjeNajbolja knjiga: “Po-nos i predrasude”Najbolji film: “Note-book”

Mojmir Novakovi�, frontmen kultne etno grupe Legen, krajem 2002. godine okupio je novu sku-pinu glazbenika pod imenom Kries. U po�etku Kries pronalazi nadahnu�e u melodijama i tek-stovima tradicijskih pjesama, u slavenskoj mitologiji, dinarskom ritmu i zvukovima mediteran-skih glazbala, a danas su prerasli

u grupu s punom ritam sekcijom i gitarom kao novim elementima s kojima su dobili na bogatstvu zvuka i aranžmana. Uspješno predstavljaju vlastiti spoj tradi-cijske i moderne glazbe diljem svijeta putem solo koncerata ili nastupom na festivalima u Au-striji, �eškoj, Irskoj, Ma�arskoj, Njema�koj, Sloveniji, Velikoj Bri-

Nakon što je Andreja proš-loga tjedna hrabro probila led ovogodišnje serije fotosessiona Media model ljeta 2011., ovoga nam se tjedna predstaviti odlu-�ila mlada Kristina Bajs (23) iz Mihovljana. Kristina je po zani-manju prehrambena tehni�arka, no na svoj posao u struci za koju se školovala još uvijek �eka. Kri-stinu �emo najbolje opisati kao prirodnu i veselu osobu koja, s obzirom da vjeruje u bolje sutra, sama za sebe kaže da je vje�ni op-timist. Ipak, tvrdoglava je a i neke bi stvari radije nau�ila na tu�im

nego na vlastitim greškama. Svoje slobodno vrijeme najradije provodi uz knjige, a najdraža joj je klasika Jane Austen “Ponos i pre-drasude”. Ako ne �ita, Kristinu �ete naj�eš�e prona�i u društvu svog de�ka ili pak održavaju�i formu tr�anjem ili treninzima tae-boa. Obožava plesati na brze ritmove techno i house glazbe, a, iako ima manekenskog iskustva, ovaj naš fotosession snimljen na rijeci Dravi u Gornjem Hraš�anu njen je prvi doticaj s modelingom. (foto: Zlatko Vrzan)

ADU ZRINSKIH 2011.”

Izložba hrvatske novinske fotografije 2010.

ožba najboljih od 1.525 fotografija 93 autora prijavljenih na ovogodišnji natje�aj Zbora fotoreportera Hrvatske

Prema njegovu mišljenju, iako stru�ni žiri svake godine �ini druga garnitura stru�njaka, kvaliteta fotogra�ija iz godine u godinu raste, a ove je godine to posebno naglašeno. Ne samo jer fotogra�ije ne smiju biti naknad-no obra�ivane, ve� je pravilnikom

dozvoljeno da fotogra�ije ne mo-raju nužno biti snimljene u Hrvat-skoj niti imati veze s Hrvatskom, kao što je to bio slu�aj prošlih go-dina. - Tako su u natje�aju mogli sudjelovati i kolege koji su pratili naše sportaše na natjecanjima diljem svijeta, pobjedni�ku seriju

fotogra�ija u kategoriji Reporta-že snimio je Darko Bandi� nakon poplava u Ma�arskoj, a ove su godine prisutne i fotogra�ije pri-mjerice iz Ruande, Južnoafri�ke Republike ili Toronta, objašnjava Vjeran Žganec Rogulja. Najviše ga od svega veseli što je politi�ka scena u Hrvatskoj, koja je domi-nirala prošlogodišnjim izborom, ove godine svedena na minimum i time je otvoren prostor drugim doga�ajima.

Objašnjava da me�imurski fotoreporteri sa fotogra�ijama doga�aja koji su za nas lokalno bitni, imaju slabu pro�u na naci-onalnoj razini, a ista je situacija i sa fotogra�ijama iz cijele Hrvat-ske u globalnom kontekstu. Baš je zato na svakom fotorepor-teru ponaosob, smatra Vjeran, zadatak prepoznati što se traži i procijeniti koja bi fotogra�ija žiriju mogla upasti u oko. - Fo-toreporter je taj koji mora znati razmišljati, isti�e nagra�eni �a-kove�ki fotoreporter. Kvaliteta njegove fotogra�ije prepoznata je, smatra, jer je jednu naizgled banalnu stvar osvježio i u�inio je zanimljivom.

Izložba najboljih novinskih fotogra�ija u Hrvatskoj u 2010. godini otvorena je �akove�koj zgradi Scheier do 14. srpnja, a onda �e krenuti put još šest hr-vatskih gradova. (bš)

jazz za publiku

sto �uti, “Fusionovce” je došao poslušati oto: Mario Jakši�)

Damir Kova�i� Skuba na bubnje-vima. Bend samozatajno djelu-je ve� tri godine, �akove�koj se publici (iznova) predstavio prije svega koji mjesec u sklopu tribi-ne Jazz srijeda u Maloj sceni Cen-tra za kulturu, pa je �akove�ka je publika bez puno ustru�ava-nja pohrlila poslušati ponajbolje doma�e glazbenike prije nego se otisnu na mini ljetnu turneju diljem Hrvatske. (bš)

NEDJELJA, 17. srpnja, 21 satAtrij Saroga grada Zrinskih

Še�er na kraju: Kriesrecenzije glazbenih kriti�ara inozemnih medija puni su hva-le za njihove albume, a virtuo-zna svirka i energi�na scenska pojava samo su neki od razloga njihovog iznimnog uspjeha kod publike širom svijeta. U slu�a-ju lošeg vremena koncert �e se održati u dvorani Centra za kulturu.

kom u 22”: u koju uvla�i i 12-godišnjeg Smi-leya koji prolazi opaku inicijaci-ju. Casper se trudi zaštititi svoju vezu sa djevojkom Marthom a ljubav taji od bande. No, kada Martha susretne vo�u bande Lil’ Maga, brutalno biva odstranje-na iz Casperova života. A kada se Sayra s obitelji dokopa Meksika, tamo susre�e - Caspera. Trajanje 96 minuta, preporu�a se stariji-ma od 16 godina.

taniji, Maleziji (United Islands, Colours of Ostrava, Balkan Fever, Druga Godba, Celtic Connections). Autori su glazbe za mnogobroj-ne kazališne predstave i �ilmo-ve (glazba za cjelove�ernji �ilm “Konjanik” osvaja Porina 2005). Dosadašnjim djelovanjem Kries je prisvojio epitet najaktivnijih predstavnika world music scene s ovih prostora, njihove pjesme pronašle su svoje mjesto u eteru radijskih postaja diljem svijeta,

MEDIA MODEL ljeta 2011.

KRISTINA Bajs (23) – Mihovljan

Me�imurske novine i ove godine organiziraju Ljetni fotosession u kojem, kao i prethodnih ljetnih mjeseci, predstavljamo desetak me�i-murskih djevojaka. Uvjet za prijavu je navršenih osamna-est godina. Fotosession kre�e

uskoro predstavljanjem prve u nizu djevojaka, nakon �ega �e uslijediti još desetak naslov-nica priloga MEDIA u srpnju, kolovozu i rujnu, kada �emo serijal privesti kraju. Podsje-timo, samo neke od prošlo-godišnjih modela bile su Lara

Toplek iz �akovca, Bojana Perho� iz Murskog Središ�a i Iva Radek iz �akovca. Prijave za fotosession primaju se na broj mobitela: 091/2417002 ili 091/2417008, ili putem e-maila: [email protected] ili [email protected].

Prijavite se za Ljetni fotosession 2011.

Nakon što su u subotu glumci Kazališta “Svarog” ispri�ali pri�u o �akove�kim geodetima u istoimenoj pred-stavi redatelja Borisa Kova-�evi�a, drugi tjedan “Ljeta u gradu Zrinskih” zaklju�ili su obrazovani glazbenici, ina�e �lanovi Zagreba�ke �ilharmo-nije, ovoga puta u sastavu pod nazivom Tango Appassionato. Josip Jožica Novosel na violini, Tihomir Novak na kontraba-su, Zlatan Došli� na klaviru, Mladen Kosovec na harmonici

i Darko Horvat na gitari pri-uštili su posjetiteljima stra-stvenu glazbenu ve�er, proše-tavši svojim repertoarom ne samo izvedbama strastvenog tanga, ve� i virtuoznim kom-binacijama kabaret i salon-ske glazbe, pariških ulica ili ma�arskog �ardaša. U ovom postavu djeluju ve� devet go-dina, a njihova je, na trentuke sjetna, na trenutke strastve-na izvedba divno zaklju�ila drugi tjedan ljetne kulturne manifestacije. (bš)

Strastveni i sjetni Tango Appassionato

Drugi tjedan “Ljeta u gradu Zrinskih” zaklju�ili su zagreba�ki glazbe-nici sastava Tango Appassionato


Broj telefona:Mozaik knjiga u suradnji s Međimurskim novinama poklanja knjigu jednom čitatelju. Za to je potrebno popuniti nagradni kupon te ga poslati na adresu: Međimurske novine, Ivana Mažuranića 2, 40000 Čakovec, na mail adresu [email protected], a možete ga dostaviti i osobno u redakciju Međimurskih novina najkasnije tjedan dana od objave kupona.

Ime i prezime:Adresa:

br. 827

www.infinius.hr

Infinius d.o.o.Domovinskih žrtava 18

40000 �AKOVECTel: +385 40 311 099

email: in�[email protected]

INTERNET I RA�UNALA

br. 827

Knjige, glazba, internet...

MOZAIK KNJIGA

Dobitnica prošlotjedne knjige Jane Austen “Razum i osje�aji”je Dunja Šestak iz �akovca: U ovom broju �eka vas kultni roman “Ponos i predrasude” iste autorice.

Ukoliko ste korisnik besplat-ne .hr domene vjerojatno vam je poznato da je CARNet do nedavno omogu�avao ažuriranje podataka domena isklju�ivo pisanim putem - no sada je to mogu�e napraviti i pre-ko online obrasca. Stvari su se dosta pojednostavnile, ali i ubrzale tako da su novi podaci vidljivi odmah.

Besplatne .hr sekundarne do-mene su jedna od pogodnosti koje se nude pravnim osobama registri-ranima u Hrvatskoj - iako je postu-pak registracije i administracije tih domena relativno kompliciran su vrlo popularan izbor ukoliko svoju tvrtku predstavljate na internetu.

No, sada je postupak admini-stracije jednom registrirane do-mene dosta lakši jer je sve mogu�e napraviti online - pod uvjetom da ste pri registraciji domene naveli svoju e-mail adresu. Ukoliko ovo

Online ažuriranje .hr domenaniste napravili, biti �e je potreb-no ažurirati, što vam se svakako preporu�uje napraviti budu�i da �e ubudu�e ažuriranje (ili barem provjera) podataka domene biti obavezan proces koji morate na-praviti barem jednom godišnje - ili �ete izgubiti pravo na korištenje domene.

Provjera podataka o domeni

Prvi korak koji je potrebno napraviti je provjeriti je li uop�e unutar podataka o domeni upisa-na vaša e-mail adresa koja �e vam biti potrebna da ažurirate ostale podatke: ovo se radi preko �orme na adresi www.dns.hr. Upišite ime domene koju koristite te traženi Captcha kod, biti �e vam prikazani osnovni podaci - o korisniku, ad-ministrativnoj i tehni�koj osobi te

DNS zapisi. Provjerite je li e-mail adresa vašeg kontakta ispravna.

Ažuriranje podataka domene

Ako je vaša kontakt e-mail adresa ispravna, možete nastaviti s ažuriranjem, po�etni korak je upi-sati ime domene i svoju ulogu veza-nu uz domenu unutar CARNetove web �orme. Ime domene je potrebno upisati bez dodatnih poddomena ili adresa stranica - tako da, ako je vaša

adresa stranice oblika http://www.infinius.hr/pocetna.html - potreb-no je upisati samo infinius.hr - bez www prefiksa i imena stranice.

Provjerite jeste li primili e-ma-il (tema je oblika “Administracija domene ime_domene.hr”, a poši-ljatelj je registrar[at]dns.hr) unutar sljede�ih nekoliko minuta te da nije završio unutar spam pošte - link koji vam je poslan unutar tog e-ma-ila vrijedi samo sat vremena!

Kliknite na link iz e-maila (ili ga kopirajte u preglednik) - web �orma kuda vodi ovaj link vam omogu�a-va da direktno ažurirate podatke vezane uz domenu, ali ujedno i da produžite trajanje registracije za narednih godinu dana.

Ukoliko je s podacima sve u redu potvrdite da ste gotovi s ažu-riranjem, a domena �e još sljede�ih godinu dana biti registrirana na vas (�ak i ako niste ništa promi-jenili - dovoljno je bilo kliknuti na “Spremi i produži domenu” link).

Darko Mareš, dipl.ing.el., Infi-nius d.o.o.

S Tamarom Obrovac, bogme, nikad dosadno. Nakon svih glaz-benih iznena�enja i mijena, neu-morna Puležanka ovaj put publici je ponudila još i - vremenski stroj.

Ni manje ni više: njezin najno-viji album “Madirosa” u cijelosti je na�injen od skladbi snimljenih još 2008., a za publiku prire�enih i objavljenih tek prije neki dan. Za-vidni jezici vjerojatno bi razloge za ovako neuobi�ajeni skok kroz vrijeme (i prostor) pronašli u ne-dostatku aktualnog, �riškog mate-rijala i obvezama prema mati�nom diskogra�u.

No, da ta varijanta baš i nema veze sa stanjem stvari najbolje po-kazuje sve �ascinantniji kreativni tempo što ga je �eli�na istarska lady sama sebi u me�uvremenu nametnula. Podsjetimo, 2009. je ostvarila vjerojatno najbolji al-bum �itave (dotadašnje) karijere, do kosti izvrstan “Ne�u više jazz kantati”, s elektrificiranom verzi-jom Transhistrie; potom je prvo odvezala jedra koncertnom pro-jektu IstraIrska Ensemble, a onda i najnovijem IstrArmenia Ensem-ble, koji je s raznih strana pokupio iznimne recenzije.

O nekakvoj stvarala�koj stan-ci, dakle, teško može biti govora, a o manjku nadahnu�a još i ma-nje. Prije �e biti da je “Madirosa” ostavljena da malko odstoji dok se usklade svi termini i obveze brojnih i lokacijski raštrkanih po-stava Tamarinih sastava, a i da se produkcijski sve izbrusi.

Treba pritom imati na umu da bi primjenjivanje enoloških me-toda na pripremu i objavljivanje

Ned Mariner nalazi se u Francuskoj sa svojim ocem, pro-slavljenim �otogra�om koji snima katedralu Saint-Sauveur u Aix-en-Provence. I otac i sin strepe za sudbinu Nedove majke, lije�nice koja se priklju�ila udruzi Lije�-nici bez granica i koja trenutno boravi u ratom razorenom Su-danu. Njoj to nije prvi put da vla-stitu sigurnost stavlja na kocku kako bi pomogla onima kojima

Brojni poklonici romana Jane Austen “Ponos i predrasude” i “Ra-zum i osje�aji” odsad te kultne ro-mane mogu nabaviti u izdanju Mo-zaik knjige u kompletu u prijevodu Mirne �ubrani�. Slavni svijet Jane Austen vra�a se �itateljima svom svojom romantikom, humorom i emocionalnom snagom.

Roman “Ponos i predrasude” klasi�na je (kažu i najromanti�nija) pri�a o ljubavi i nerazumijevanju ko-ja se odvija u klasno svjesnoj Engle-skoj pri kraju 18. stolje�a. Radnja je smještena u aristokratske krugove ruralne Engleske na prijelazu 18. u 19. stolje�e. Bennettovi su pleme-nitaška obitelj koja je postupno osiromašila i �ija gospo�a majka Bennett o�ajni�ki nastoji svojih pet k�eri udati za što je mogu�e bogatije zetove.

Prilika za to jesu lokalni balovi, a na jednom od njih najstarija k�i Jane zagledat �e se u bogatog ari-stokrata, gospodina Bingleya. Su-sret izme�u Janeine mla�e sestre Elizabeth i gospodina Darcyja ne�e pro�i tako dobro - Jane, koja se pono-si sposobnoš�u procjene karaktera, Darcyja drži hladnim i nedostojnim njenih osje�aja. No, nakon niza ro-manti�nih, bra�nih i ekonomskih komplikacija, Elizabeth i Darcy �e shvatiti kako su ipak stvoreni jedno za drugo.

Razum i osje�aji razdiru dvije sestre, jednu razumnu, drugu ro-manti�nu, u potrazi za ljubavima svojih života. Ho�e li im to, s obzirom na ne baš blistavu imovinsku situa-ciju, po�i za rukom? Kad njihov otac, gospodin Dashwood, umre, mora ostaviti ve�inu svog imanja sinu iz svoga prvog braka, što ostavlja njegovu drugu ženu i njihove tri k�eri na pragu siromaštva. Prima ih ro�ak, ali njihova nesre�a utje�e na mogu�nosti za udaju prakti�ne i

Svijet bi bio puno dosadnije mjesto da nije životinja koje nas okružuju, pa �emo i ovotjednu naj-stranicu posvetiti upravo njima. Blog “...With Critters” sigurno �e vas sigurno zabaviti svojom kolek-cijom smiješnih slika.

Rije� je o još jednom temat-skom tumblru, a ponovo su u pita-nju i otka�ene �otomontaže. Ideja je

jednostavna: ma koliko neka �oto-grafija bila zanimljiva, izgledat �e još bolje ukomponira li se u sliku i neko od stvorenja iz životinjskog carstva.

I doista, hrpa predvidljivih �ot-ki s Facebooka, kao i kadrova film-skih zvijezda i politi�ara postala je smješnija nakon što su svoje mje-sto na slici pronašle životinje.

Spremni za Jane Austen?

realne Elinor i djetinjasto romanti�-ne Marianne.

Sestra Elinor se zaljubljuje u bo-gatog Edwarda Ferrarsa, ali s obzi-rom na njen trenutni status, njegova ih obitelj razdvaja. S druge strane, za Marianne je gospo�a Jennings nami-jenila poštenog (i bogatog) pukovni-ka Brandona, ali Marianne ipak ima druge planove ... “Razum i osje�aji” su �istokrvna romansa književni-ce Jane Austen, zbog koje su njezini ljubavni romani vrlo �itani i ve� dva stolje�a toliko popularni.

Danas je Jane Austen podjed-nako prisutna u akademskim ana-lizama, kao i u popularnoj kulturi, uz mnoštvo razli�itih filmskih ver-zija i televizijskih adaptacija. No, ono što se �esto zaboravlja u svim tim razli�itim (re)interpretacijama jest sam izvorni opus Jane Austen koji, iako relativno malen, do danas ostaje životan i relevantan. Brojne ekranizacije i televizijske adaptacije svakako su pridonijele popularnosti ove spisateljice pa se je slavna Jane u jednoj BBC-jevoj anketi o popular-nosti našla na zasluženom drugom mjestu, odmah nakon Gospodara prstenova.

WEB PREPORUKA

Zbog njih su ove fotke nezaboravne!

KNJIGA TJEDNA

Guy Gavriel Kay: “Ysabel”je najpotrebnije, a njezinu je hra-brost naslijedio i Ned. Ta �e mu hrabrost uskoro i zatrebati.

Za vrijeme razgledavanja i istraživanja predivne katedrale, Ned �e upoznati Kate, ameri�ku studenticu na razmjeni sa za-vidnim poznavanjem povijesti te �rancuske regije. No �ak �e se i Kate nemalo iznenaditi kad njih dvoje nai�u na stranca s nožem u ruci. - Mislim da biste sada

trebali oti�i, re�i �e im. - Naba-sali ste na rub jedne vrlo stare pri�e. Ovo nije mjesto za djecu. Vjerujte mi.

U tom prastarom mjestu granice izme�u živih i onih koji su odavno umrli tanke su, a Ned i njegova obitelj na�i �e se uvu�e-ni u zlokobnu pri�u, dok mitske figure izranjaju iz nekih davno zaboravljenih sukoba i mijenjaju – ali i otimaju – živote.

Popis pjesama1. Titanic/Tango �a �a �a;

2. Rožica; 3. Dube sanjan; 4. �a �e mi lipota; 5. Daleko je...; 6. Zoven; 7. Lipo moje tilo; 8. Madirosa; 9. Sama bez tebe; 10. Villa Idola

ALBUM TJEDNA

Tamara Obrovac “Madirosa”

plo�e moglo ipak imati i jednu kon-kretnu konzekvencu kod publike. Vjerojatno �e svi oni koji su od njezi-na novog rada o�ekivali nekovrsni nastavak bombasti�nog i vrhunskog albuma prethodnika biti donekle razo�arani povratkom klasi�nijem zvuku Transhistrie. Ovdje se, me-�utim, upravo i radi o ‘klasi�nom’ zvuku. “Madirosa” - što je autori�in imaginarni pojam za mediteransku ružu, koja, po njenim vlastitim rije-�ima, “simbolizira osobni doživljaj Mediterana kao kulturološkog i glazbenog univerzuma” - presud-no je ozra�ena zvukovima, bojama i atmos�erama guda�kog kvarteta, što ih za ovu prigodu izvodi �eški sastav Epoque.

Tako je klasi�na glazba i službe-no ušla u glazbeni svijet Obrov�eve, u izvedbi ukupno devetero glazbeni-ka. Sad ve� postaje jasnije da je rije� o prili�no riskantnoj igri, u kojoj valja pomiriti ne samo me�uigru dva po-sve razli�ita sastava, ve� i klasi�ne strukture i improvizaciju s jakim etno-stilizacijama, što je najvidljivi-je upravo u naslovnoj skladbi. �ita-va plo�a, me�utim, uspješno brodi svim svojim zahtjevnim vodama i daje dovoljno vremena svim idejama

da se razviju: tek dvije skladbe traju kra�e od pet minuta, dok �itav album donosi �ak 78 minuta zvuka.

Ako sve ovo zvu�i kao podosta kompleksno, niste se prevarili: po-srijedi je zacijelo najsloženiji i naj-ambiciozniji album Tamare Obrovac do sada, koji se ne prima ni izbliza tako lako kao “Ne�u više jazz kanta-ti”; ali “Madirosa” �e ambicioznijim i pažljivijim slušateljima donijeti �itavo more najrazli�itijih detalja, od novih �itanja ve� standardnih “Daleko je...” (u �itavih 11 minuta, s odli�nim introm na flauti i all-out improvizaciji u središnjem dijelu, s Leva�i�evim bubnjarskim solom) i “Villa Idola”, �ija je razigrana izvedba jedan od vrhova plo�e, do iznimnih tango-improvizacija u “Sama bez tebe” (gdje solo-bravure drži vaz-da eklekti�ni Uroš Rakovec) ili pak otvaraju�oj skladbi.

Upravo senzibilitet ovog izni-mnog gitarista donio je ponešto sta-rodrevni štih u “Lipo moje tilo”, dok minuciozni rad Tamarinog ‘ku�nog harmonikaša’ Fausta Beccalosija vr-lo �esto predstavlja klju�nu sponu izme�u Epoque kvarteta i kvinteta Transhistrie, stvaraju�i asocijacije na atmos�ere Astora Piazzole, koje-mu album možda i najviše duguje.

Prigovor se pritom može uputi-ti prevladavaju�em melankoli�no-elegi�nom raspoloženju plo�e, koje rijetko prelazi na posve sun�anu stranu, osim u nježno rasplesanoj “Rožici”. �ak ni sjajna “�a �e mi lipo-ta” (vjerojatno najljepši i najuspjeliji trenutak albuma) nije bez svoje bri-ge i strepnje, što ju tobože iz drugog plana zorno akcentuiraju izvrsni guda�i. �ežnja u interpretaciji Ta-

mare Obrovac rijetko, doduše, može promašiti - a ondje gdje je sve posloženo s bezgrešnim osje-�ajem za mjeru i (još više) fino�u akusti�arske interpretacije lako �e oduševiti, kao u silno suptilnoj “Zoven” - no potpuna dominan-tnost tugaljivih raspoloženja kod ovako velike plo�e može kod slu-šatelja s vremenom doista stvoriti zasi�enje.

No, za poklonike tanga i �ada - koji su, uz istrijanske strastvene disonance, glavne idejne koordi-nate ovog kozmi�kog svemedite-ranskog cvijeta Tamare Obrovac - sve je jasno: takve glazbe nema bez barem pritajenog bola u grudi-ma. U to ubacite izniman smisao za dramatiku Epoque kvarteta i vrlo suptilnu improvizaciju Transhi-strie, koja �e s tri prigušena tona ostvariti više nego drugi s komor-nim orkestrom; a ispred svih njih pjeva�icu �rapantne emotivnosti i još ve�e ekspresivnosti, �ija spo-sobnost za nijansirano ispjevava-nje svih traganja ljudskog srca kao da raste s godinama. Preko svega povucite još �etiri žestoke crte improvizacije i imate “Madirosu”: plo�u koja mnogo traži, dosta da-je, ali više od svega pokazuje da za Tamaru Obrovac i njezin peto�lani odred za sve situacije jedva da po-stoje granice. Strepnje od izazova, kao što znamo, ve� odavno nema. (Pavle Vukši�, preuzeto s portala Muzika.hr)


PREBACUJEMO VAŠE VIDEO

MATERIJALE (svadbe, ro�endane,

proslave...)

NA DVD VIDEO DISKOVE, NAJJEFTINIJE U HRVATSKOJ

30 KN - 1 SAT30 KN - 1 SAT

Odgovor: ___________________________

�l. br: _______________________________

Ime i prezime: ______________________

________ _____________________________

KUPON ZA NAGRADNU IGRU

NAGRADNO PITANJE(tri besplatne posudbe)

DVD, BLUE RAY IZLOG

CENTAR ZA KULTURU �AKOVEC

Radno vrijeme blagajne

Radno vrijeme blagajne: ponedjeljak, utorak i petak – od 10 do 12 i od 16 do 20 sa� , srijeda i �etvrtak – od 10 do 12 i od 18 do 20 sa� , subota – od 16 do 20 sa� , nedjelja – od 15 do 20 sa� .Blagajna prije podne blagdanom NE radi.

FILMSKA TOP LISTA ME�IMURSKIH NOVINA

U.S. Box Office

1. 127 SATI

2. LJUBAV I OSTALE DROGE

3. AMERIKANAC

4. GRAD LOPOVA

5. NEZAUSTAVLJIVI

6. TRON: NASLJEDSTVO

7. HARRY POTTER 7

8. PO�ETAK

9. PRI�A O IGRA�KAMA 3

10. CHE 1, 2

1. MR. POPPER’S PENGUINS

2. BRIDESMAIDS

3. PIRATES OF THE CARIBBEAN:

4. HANNA

5. INSIDIOUS

6. PRIEST

7. BAD TEACHER

8. SOMETHING BORROWED

9. TRANSFORMERS: DARK OF THE...

10. KUNG FU PANDA 2

1. TRANSFORMERS: DARK OF THE...

2. CARS 2

3. BAD TEACHER

4. LARRY CROWNE

5. SUPER 8

6. MONTE CARLO

7. GREEN LANTERN

8. MR. POPPER’S PENGUINS

9. MIDNIGHT IN PARIS

10. BRIDESMAIDS

FilmCIJENA ISTINEkriminalisti�ki trilerRežija: Brad Furman

Scenarij: John RomanoUloge: Matthew McConaughey, Marisa Tomei,

Ryan Phillippe, William H. Macy

HARRY POTTER I DAROVI SMRTI: 2. DIO

akcijska misti�na fantazijaRedatelj: David Yates

Uloge: Daniel Radcliffe, Rupert Grint, Emma Wat-son

“Largo Winch” je snimljen u koproduk-ciji:

a) SAD i Japanab) Njema�ke i Italijec) Francuske i Belgije

Dobitnik iz prošlog broja: Ivan Strniš�ak iz Šenkovca

TERMINPeter Highman (Ro-

bert Downey Jr.) kroz ne-koliko dana o�ekuje svoje prvo dijete. Dok juri da stigne na avion iz Atlante kako bi bio uz suprugu na porodu, sve mu krene na-opako kad slu�ajno sretne

ambicioznog glumca Etha-na Tremblaya (Zach Gali�i-anakis) i bude prisiljen na zajedni�ku vožnju. Ta �e vožnja ispasti putovanje kroz cijelu zemlju na ko-jem �e se uništiti nekoliko automobila, mnoga prija-teljstva i – Peterovi živci.

Harry Potter i Daro-vi Smrti 2. dio posljed-nja je avantura mladog �arobnjaka, ispri�ana kroz dva cjelove�er-nja �ilma. Pred vam je posljednji �ilm - veliko �inale! Bitka izme�u dobrih i zlih sila svije-ta �arobnjaka eskalira

u veliki rat. Ulog nikad nije bio ve�i i nitko nije zašti�en. Harry Potter bit �e pozvan prinijeti svoju posljednju žrtvu dok se posljednji okršaj s Voldemortom približa-va. Trajanje 132 minute, preporu�a se starijima od 13 godina.

“The Lincoln Lawyer”, drugi dugometražni �ilm redatelja Brada Furmana, adaptacija je istoimenog romana slavnog ameri�-kog pisca krimi�a, Michaela Connellyja. Mickey Haller je odvjetnik koji brani kri-minalce, a ured je smjestio na zadnje sjedište Lincoln Continental limuzine kojom kruži ulicama Los Angele-sa. Svoj profesionalni život

posvetio je obrani šarenog društva zlo�inaca, a sad mu se nudi posao života: obra-na Louisa Rouleta, ljepota-na s Beverly Hillsa koji je optužen za ubojstvo. Slu�aj koji se �inio jednostavnim iznenadni slijed doga�aja pretvorit �e u smrtonosnu igru i Hellerovu borbu za opstanak. Trajanje 118 mi-nuta, preporu�a se stariji-ma od 13 godina.

utorak 12.7.

18.30 TRANSFORMERS 3akcijska SF avantura

21.00 CIJENA ISTINEkriminalisti�ki triler

srijeda 13.7.nema �ilmskog programa

�etvrtak 14.7.

18.30 i 21.00 HARRY POTTER I DAROVI SMRTI:

2. DIOakcijska misti�na fantazija

Redatelj: David YatesUloge: Daniel Radcliffe, Rupert

Grint, Emma Watson

petak 15.7.

19.00 HARRY POTTER I DAROVI SMRTI: 2. DIOakcijska misti�na fantazija

22.00 BEZ IMENASIN NOMBRE

Zemlja: Meksiko, SADRežija: Cary Fukunaga

Uloge: Edgar Flores, Paulina Gai-tan, Diana García

subota 16.7.



nedjelja 17.7.



ponedjeljak 18.7.



GRANICAPo t r e s n a d r a m a

smještena u južnu Kali-forniju, u period od svega nekoliko dana, obra�uje problem imigranata u Los Angelesu. Radnja je

isprepletena s nekoliko pri�a. Jedna pri�a zapo-�inje kada grani�ar Cole Frankel (Ray Liotta) jedva izbjegne nesre�u u kojoj je mogao pogaziti mladu Claire Shepard (Alice Eve), australsku glumicu.

LARGO WINCHFaca snažne korpora-

cije (Miki Manojlovi�) pa-da s prijestolja, iako nema obitelj, naslijediti ga treba posvojeni sin kojeg su - uhapsili u Amazoniji! Bi-lijunaš Nerio Winch (Miki Manojlovi�) je prona�en mrtav, utopljen. Njegova

je smrt sumnjiva jer je on vlasnik velike i mo�-ne korporacije W Group. Službeno nije ostavio na-sljednika, pošto nije imao obitelj. Jedino je uspješno držao u tajnovitosti svog sina, Larga (Tomer Si-sley), kojeg je posvojio pred tridesetak godina u bosanskom sirotištu.

BEZ IMENAHonduraska tinejdže-

rica zbližava se s ocem i planira po�eti bolji život u SAD-u, no tamo ju tako-�er �ekaju ljudi s ukletim sudbinama. Sayra je tinej-džerica koja živi u Hon-durasu i �ezne za boljom budu�noš�u. Ponovno

ujedinjenje s dugo odsut-nim ocem daje joj jedinu realnu opciju - da zajedno s njim i ujakom emigrira u Meksiko, a potom u SAD gdje otac ima novu obitelj. S druge strane, Casper je je meksi�ki tinejdžer ko-jeg �eka neizvjesna bu-du�nost.

8 12. srpnja 2011.

www.mnovine.hr • [email protected] • 040 312 333

Lifestyle

RECEPT tjedna

Savršeni look ne jam�i sama odjev-na kombinacija, koliko god vrhunska bila, osje�aj za s� l, kako se to zna re�i, krije se u detaljima. A s njima ovoga ljeta zaista možete promijeni� izgled, bi� druk�iji od drugih i zasluži� pohvale za maštovitost i uspješan spoj odje�e i modnih dodataka. Ove sezone, kada se radi o detaljima, ne-zaobilazni su šeširi, marame, torbe, sva-kako sun�ane nao�ale, remen, nakit.

Šeširi, trake, marameZa izlazak na vru�e gradske ulice

svakako pripremite šešir, moderni, ljetni, ako ima i ukras na obodu ili ma-ramu još bolje. Slamna� šeširi s velikim obodom prikladni su za plažu, š� te od sunca, ali i jam�e da s njima ne�ete pro�i nezapaženo.

Nekim ženama bolje stoje slamna� šeširi s kra�im obodom, a druge pak fe-nomenalno izgledaju s pravim kauboj-

Kada po stoti put odusta-nete od dijete i prestanete kri-žati ili preskakati dane koje ste si postavili kao ciljeve – nije po-trebno samo dobiti više volje i motivacije ve� je potrebno i “ubiti” monotonost ovog cijelog procesa. U ovom �lanku ne�e-mo pisati o raznim vrstama dijeta i teškim vježbama ve� �emo vas usmjeriti kako da vam vrijeme dok �ekate pro-mijene pro�e puno zabavnije i s mnogo više motivacije.

‘’Još 48 dana do kraja’’

Mi žene naj�eš�e imamo naviku odbro-

javanja. Cijelo vrije-me nešto odbro-

javamo. Minute do kraja rad-

nog vreme-na, sate do izlaska u romanti�-nu šetnju, mjesece do pro-maknu-�a i na-r a v n o d a n e do pot-pu nog s k i -

danja viška kilograma. �ini nam se kako tako imamo sve pod kontrolom, na papiru, na tablici, u ra�unalu. Jer sve što se napiše, može se obrisati, iz-mijeniti, produljiti ili najgore potpuno izbrisati ili razdra-pati. I tako drage moje, idemo ponovno iz po�etka. Ukoliko ste ve� po ni same ne znate koji put napravile takvu stvar, na-pravite još jednom, no, ovaj put zadnji put. Sada napišite samo brojeve. I to puno manje broje-va nego ina�e.

Naime, želimo da napišete kilograme koje želite izgubiti (najbolje u nekoliko etapa, od-nosno “pragova” koje želite po-sti�i), ne dane u kojima �ete ih skinuti ve� njih same. Papir �e biti puno manje zauzet, a vi ne-�ete okretati o�ima kada vidite koliko još ima ‘’dana do kraja’’. Križajte kilograme koje �ete gubiti tokom vremena. Vrije-me nije bitno koliko je bitno da skinete vaše najgore neprijate-lje – kilograme. Osim toga, pu-no je preglednije kada križate koliko još imate kilograma do kraja nego kada vidite tablicu od 90 i više dana.

Vježbajte raznovrsno Kupili ste video s ae-

robnim vježbama koji je,

gle �uda, svaki put isti kad ga upalite. Ve� znate svaki pokret napamet i okre�ete o�ima kada �ujete izjave tre-nerice koje tako�er – znate napamet. Baš zbog te mono-tonosti nikako da krenete na drugi stupanj, a gdje je onda tek tre�i dio... Nemojte si dopustiti da vas jedne te iste vježbe izbace iz balansa. Probajte nešto drugo. Sje�a-te se onog orbitreka u garaži kojeg ste nadobudno kupili, vježbali cijela tri dana, na-kon toga povješali na njega robu iz ormara pa ga nakon mjesec dana odnijeli na bal-kon samo ‘’privremeno’’ dok ne o�istite sobu? Vrijeme je da ga vratite, a isto tako je vrijeme da ponovo obu�ete one tenisice koje nikad ni-ste nosili i zapo�nete lagano džogirati. Rolajte se, vozite bicikl, plivajte jer je sada to-plije vrijeme. U protivnom, rade�i jedno te isto postoji 80% šansa da odustanete kako i do sada.

Jaja, špinat i ostale “jedno-te-iste”

namirnice...Namirnice od kojih vam

je ve� zlo. Ukoliko u dijeti stoji kako morate jesti jaja,

meso, salatu i ostale zdrave namirnice, to je sve OK. No, dijeta u kojoj se apsolutno strogo morate držati samo odre�enih namirnica i koje su u pravilu poprili�no nera-znovrsne – nije zdrava i nije pravi na�in da izgubite kilo-grame. Dijete postoje kako bi vas usmjerile u zdraviju prehranu, u bolji na�in ži-vota i kako bi vaš metaboli-zam naviknuli na promjene, i to zdrave promjene. Dakle, ako u dijeti piše da u 12.00 pojedete naran�u, to nužno ne mora biti naran�a, ve� ju možete zamijeniti bana-nom, jabukom, grož�em ili nekoliko jagoda. Bitno je da znate odvagati pravovaljanu zamjenu.

Budite spremni – na izazove

Tu mislimo na reklame, fini mirisi iz obližnje pekare ili re-storana, pozivi na ve�eru, brza hrana i sve ostalo �ega možda niste niti svjesni... Budite jaki i vjerujte u sebe. Najvažnije od svega je da znate da �ete uspje-ti i da jednom kada uspijete �ete se riješiti tih kilograma i održavati ih, te da ne�ete više morati kretati ispo�etka. Ni-kad više ispo�etka.

Sastojci• 300 g lisnatog tijesta

• 175 g špageta• 100 g graška

• 300ml kiselog vrhnja • 3 jaja

• 150 g ribane gaude • sol, papar, malo muškat-

nog oraš�i�a • 5-6 mini-raj�ica

• 2 žlice sjeckanog peršina

PripremaŠpagete skuhati al dente,

ocijediti i malo preliti hlad-nom vodom. Lisnato tijesto razvaljati u �ormu promjera 26 cm (ra�unati i rubove), iz-bosti vilicom. Formu obložiti

papirom za pe�enje. Jaja, ki-selo vrhnje, malo soli, papra i na vrh noža muškatnog ora-š�i�a pomiješati. Na tijesto rasporediti špagete, grašak i polovinu ribanog sira. Zaliti mješavinom kiselog vrhnja i posipati ostatkom ribanog sira. Na sve to rasporediti nekoliko mini-raj�ica pre-sje�enih kroz pola. Pe�i na 200 stupnjeva do zlatno-žu-te boje (oko 45 minuta).

Gotovi quiche posipati sjeckanim peršinom. Pustiti 15 minuta da se ohladi i re-zati. Po zelji se može dodati i oko 100 grama sjeckane šun-ke, a tko ne voli grašak, može i bez njega.

DRUGA�IJI POGLED na mršavljenje može biti vaš klju� uspjeha

Promjenom plana do uspješnog gubitka kilograma

Špageti-quiche

LJETO JE i u detaljima

Modni dodaci s kojima �ete biti u trenduskim šeširom na dugoj kosi. Šešire možete bira� u raznim bojama i materijalima, znak su osobnos� i elegancije, svakako potražite model koji vam najbolje pristaje.

Ove sezone moderne su i trake za kosu. Osvrnete li se oko sebe, na gotovo svakoj drugoj djevojci primijetit �ete još jedan dominiraju�i modni dodatak; ma-ramu-šal, poželjno je da su šarene, veselih boja i što duže.

Torbe, remeni...Torba je nezaobilazan modni dodatak,

ne samo lje� . To je i najjednostavniji na�in da osvježite garderobu.

Za ovu sezonu birajte torbu jarkih bo-ja, to može bi� žuta, crvena, no, ako vam je draža klasika, onda je svakako vaš izbor velika, bijela torba.

Remen je modni dodatak koji pomaže da naglasite struk, te da vizualno izgledate mršavije. Ako vam je to cilj onda birajte re-

men u boji haljine i nosite ga na najužem dijelu struka. Ovoga ljeta nose se široki, laki-rani remeni, mogu bi� od kože, ili zavezani poput marame. Klasi�an kožni remen naj-bolje pristaje uz traperice. Tuniku možete osvježi� remenom koji �ete nosi� niže, na bokovima, što tako�er produljuje � guru.

Upadljiv nakit, efektni satovi

U trendu je velik, uo�ljiv nakit. Najvaž-nije je da stvara dojam blještavila, sjaja, kako i prili�i ljetu i razigranos� boja i dezena na nama i oko nas. To mogu bi� široke narukvi-ce, velike ogrlice s perlama, velike naušnice, ogromno prstenje. Uvijek lijepo izgleda i na-kit od drveta. Od narukvica možete stavi� nekoliko srebrnih,tankih ili jednu ve�u.

Satovi su postali pravi modni doda-tak, bitan za sveukupni dojam. Ne samo da su dokaz statusa, ako se radi o skupim i iznimno vrijednim primjercima, nego su satovi danas poput nakita.

Što se � �e sun�anih nao�ala, ovoga su ljeta u trendu modeli s retro š� hom. Nose se velike sun�ane nao�ale zaoblje-nih okvira.

Moderne su i nao�ale s uzorkom, kao i „ma�kaste h nao�ale, bitno je sa-mo da su nao�ale velike, možemo re�i i prevelike jer takve su u trendu za ljeto 2011.ž

2912. srpnja 2011. Dobro je znatiwww.mnovine.hr • [email protected] • 040 312 333www.mnovine.hr • [email protected] • 040 312 333 912. srpnja 2011.P

erut

nina

Ptu

j-P

ipo

d.o

.o. Č

ako

vec,

Rud

olfa

Ste

iner

a 7,

40

000

Čak

ove

c

Kako joj je uspjelo? Odli-

čan okus, tajna receptura,

beskompromisna kvali-

teta i izuzetno strogi stan-

dardi proizvodnje. Samo

je tako Poli ostala pileća

kobasica broj 1 u Europi.

Iako su njezin okus po-

kušali kopirati u najvećim

laboratorijima, nastale su

samo loše kopije. Kopi-

rati Poli nije im uspjelo u

Sloveniji. Ni u Hrvatskoj,

ni u Bosni i Hercegovini ni

u Srbiji. I nigdje im neće

uspjeti jer je Poli jedin-

stvena. Samo jedna koba-

sica može biti broj 1. A Poli

je to već više od 35 godina.

Proizvedena je od visoko

kvalitetnog pilećeg mesa

s visokom vrijednošću

bjelančevina i niskom vri-

jednošću zasićenih masti

i soli. Tako će i ostati.

među pilećim kobasicama u Europi!

www.poli.com.hr

zaludi


SavjetiBIOTERAPIJA

SOS TELEFON - 040/395-555

- radnim danom od 17 do 19 sa�

- psihološka podrška

Piše mr. Jelena Klin�evi�, spec. klini�ki psihologPiše dr. med. Alija Mujezinovi�, spec. neurolog, psihijatar

Piše Katarina FlajpanNeurološka ordinacijaEEG-laboratorijMogućnost brzog obavljanja pretrage

Dr. med. Alija Mujezinović

specijalista neurolog,

psihijatar, sudski vještak

Čakovec (jug), Antuna Augustinčića 12tel./fax (040)364-122 i 091/507-6955e-mail: [email protected]

PSIHOLOGIJSKI CENTAR

Matice hrvatske bb, 40000 Čakovec, tel: 040 312-330

PSIHOLOŠKE RADIONICE ZA DJECU I ODRASLE

TE�AJ KVALITETNOG RODITELJSTVA

mr. Jelena Klinčević, spec. klinički psiholog psihodijagnostika

savjetovanje

psihoterapija

edukacija

istraživanje

ZAPO�ELI SU DVOD-NEVNI TE�AJEVI BIOTE-R APIJE I BIOENERGIJE PO VRLO PRISTUPA�NOJ CIJENI. ZA ZAPOSLENE JE MOGUE DOGOVORI-TI TERMINE SUBOTOM I NEDJELJOM. BILO BI OD ZNA�AJNE KORISTI DA SE EDUCIRATE NA JEDNOM

OD TE�AJEVA I POMO-GNETE SVOJIM BLIŽNJIMA ILI POZNANICIMA, DA IM UKLONITE ZDRAVSTVENE PROBLEME, A MOGUE JE I DA POPRAVITE KUNI BU-�ET. BROJ TELEFONA JE 098/1347-031. MOLIM VAS DA NE ŠALJETE SMS. ŽELIM VAM PUNO ZDRAVLJA

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVIŽELJEZNI�KI KOLODVOR �AKOVEC tel. 384-333AUTOBUSNI KOLODVOR �AKOVEC tel. 313-947LJEKARNA �AKOVEC, V. Morandinija 1 tel. 310-651POLICIJSKA UPRAVA MEIMURSKA tel. 373-111ŽUPANIJSKA BOLNICA �AKOVEC, I.G. Kova�i�a 1e tel. 375-444DOM ZDRAVLJA �AKOVEC, I.G. Kova�i�a 1e tel. 372-300ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO, I.G. Kova�i�a 1e tel. 311-790HRV. ZAVOD ZA MIROVINSKO OSIGURANJE tel. 311-755HRV. ZAVOD ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE �AKOVEC tel. 372-900HRV. ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE �AKOVEC, Bana J. Jela�i�a 1 tel. 396-800MEIMURSKA BANKA �AKOVEC tel. 340-000MEIMURJE PLIN, Obrtni�ka 4 tel. 395-199MEIMURSKE VODE, M. hrvatske 10 tel. 373-700ELEKTRA �AKOVEC, Ž. fašizma 2 tel. 371-700- prijava kvara tel. 371-600GKP �AKOM, Mihovljanska 74 tel. 372-466AMBULANTA ZA KU�NE LJUBIMCE �AKOVEC, R. Steinera 7 tel. 390-859MATICA HRVATSKA �AKOVEC, Park R. Kropeka 1 tel. 314-080ŽUPANIJSKA UPRAVA ZA CESTE, Mihovljanska 70 tel. 396-294

REDEA – Regionalna razvojna agencija Bana Josipa Jela�i�a 22 (bivša vojarna) tel. 395-560MEIMURSKA ŽUPANIJA �AKOVEC tel. 374-111HRVATSKE POŠTE – CENTAR POŠTA �AKOVEC, T. Masaryka bb tel. 804-000HRVATSKI TELEKOM – Trg Republike 1 tel. 0800-9000MUZEJ MEIMURJA �AKOVEC, Trg Republike 5 tel. 313-499SAVEZ SAMOSTALNIH SINDIKATA HRVATSKE-SSSH �akovec, Trg Republike 1 tel. 312-331ZAJEDNICA ŠPORTSKIH UDRUGA, V. Nazora 16 tel. 390-977MINISTARSTVO OBRANE, J. Gotovca 5 tel. 313-114HRV. GOSPODARSKA KOMORA �AKOVEC, I.G. Kova�i�a 2 tel. 311-160OBRTNI�KA KOMORA ME. ŽUPANIJE, Park R. Kropeka 1 tel. 313-971FINA �AKOVEC, O. Keršovanija bb tel. 371-000CENTAR ZA SOCIJALNU SKRB, �AKOVEC, J. Gotovca 9 tel. 391-920HVIDR-a, Strossmayerova 9 tel. 314-644ŽUPANIJSKI ODBOR ZA ZAŠTITU I PROMICANJE LJUDSKIH PRAVA,Ru�era Boškovi�a 2, �akovec

INSPEKCIJESANITARNA INSPEKCIJA, R. Boškovi�a 2 (zgrada županije) tel. 374-229;

374-121; 374-106

DRŽAVNI INSPEKTORAT - Ispostava �akovec, Zrinsko-frankopanska 9 tel. 391-970

POREZNA UPRAVAIspostava �AKOVEC, O. Keršovanija 11 tel. 371-200Ispostava PRELOG tel. 379-730Ispostava MURSKO SREDIŠ�E tel. 370-790

URED DRŽAVNE UPRAVE tel 374-111- predstojnik tel. 374-212- Služba za gospodarstvo tel. 374-102- Služba za društvene djelatnos� tel. 374-112- Služba za op�u upravu tel. 374-190- Ma� �ni ured �AKOVEC tel. 374-176- Ma� �ni ured PRELOG tel. 374-055- Ma� �ni ured M. SREDIŠ�E tel. 374-057- Ma� �ni ured M. SUBOTICA tel. 374-054- Ma� �ni ured NEDELIŠ�E tel. 374-059- Ma� �ni ured ŠTRIGOVA tel. 374-058- Ma� �ni ured KOTORIBA tel. 374-056- Ma� �ni ured DEKANOVEC tel. 374-060- Ispostava PRELOG tel. 374-022

tel.374-254

Somatizacija Znate li primiti kritiku?

ZADAR, Dr. Fr. Tuđmana 17, tel/fax. 023/311-535

Podružnica br.1 – "Aton" d.o.o. NACIONALNI GIMNASTIČKI CENTAR

J. Marčeca bb, Nedelišće, tel. 040/373-449, mob. 098/242-162

Kako je s dolaskom ljeta došlo do potrebe za laganom, prozra�nom i što minimal-nijom odje�om otkrivaju se i sve negativnosti našeg izgle-da pa tako i pani�na potreba za brzim mršavljenjem. Pri tome se preska�u obroci, smanjuje koli�ina hrane, �ak se i pojedinci izgladnjuju do potpune iscrpljenosti, piju se najrazli�itiji neprovjereni “�udotvorni lijekovi” koji de-finitivno nemaju nikakvog u�inka. Sve se svodi na ljetnu avanturu koja ozbiljno naru-šava vaše zdravlje. Nemojte vjerovati dijetama jer su vas po stoti puta uvjerile kako iza njih opasno vreba yo-yo e�ekt. To zna�i da �ete vje-rojatno smršaviti do pet ki-lograma uz teška odricanja, ali iza toga vrlo brzo nakupiti sedam ili više nepoželjnih ki-lograma ili nepoželjnog sala.

Može li se ipak skinuti vi-šak kilograma na najzdraviji na�in da nikada ne narušite svoje zdravlje. Može, na-ravno da može! Prije svega napominjem da je potrebna �vrsta volja, po mogu�nosti život bez stresa, fizi�ka ak-tivnost, dovoljno sna, i što je najvažnije promjena životnih navika i temeljita promje-na prehrambenih navika. Nikada si nemojte zadavati rokove kada �ete krenuti na režim prehrane za koji ste se odlu�ili. U�inite to ve� danas. Nemojte varati sebe jer je to najsigurniji na�in da ne uspi-jete u svom naum, što �e vam donijeti mnoga razo�arenja. Pustit vagu izvan dosega vaših o�iju. Ona nije mjero-davna, zbog toga jer �e se na preporu�ljiv na�in najprije rasporediti kilogrami tamo gdje vam je to potrebno. Ho-

�u re�i da �e se najprije ko-rigirati vaš stas. Prihvatite �injenicu da put do zdravog mršavljenja nije jednosta-van, brz i lagan, ali je sigurno najdjelotvorniji i najzdraviji. Kao prvo, priviknite se na to dnevno popijete barem dvo-struku koli�inu vode nego što ste pili do sada.

Poznato je i lije�enje vo-dom, ali o tome nekom dru-gom prilikom. Prihvatite �i-njenicu da samo deficit une-šenih kalorija tijekom dana može smanjiti vašu težinu. Obavezno jedite pet obroka dnevno – minimum.- ali zato se više kre�ite. Najidealnija fizi�ka aktivnost je šetnja po svježem zraku.

Zamislite sebe u odje�i koja je manja za dva kon-�ekcijska broja i vaša �e vas odluka oduševiti.

Izbjegavajte alkoholna pi�a, suhomesnate nareske, �varke, slatkiše, kola�e, �oko-lade ili pizze u širokom luku. Kako? Vrlo jednostavno. U tijeku je održavanje progra-ma zdravog mršavljenja ali na na�in da vam se kilogrami nikada ne vrate, odnosno da više nikad ne poželite hranu koja vam održava zdravlje. Ne zaboravite da je u svije-tu prihva�ena �injenica da je pretilost bolest koja vam ugrožava život, uzrokuje koronarne bolesti pa �ak i karcinom. Dobro razmislite i uzmite u obzir da su vitki ljudi poželjnji, lakše se za-pošljavaju, jednostavnije se sklapaju poznanstva, zado-voljniji su i sretniji. Žive i do 15 godina dulje od pretilih. Dobar razlog da me nazove-te bez SMS-a na broj tele�ona 098/1347-031 i nikada ne�e-te požaliti.

Imam 26 go-dina. Ve� u puber-tetu sam osje�ala bolove po raznim dijelovima tijela. Tada su sve pre-trage bile uredne. Lije�nik mi je ordi-nirao Oksazepam i to sam nekoliko mjeseci uzimala i stanje se popravi-lo pa sam mislila da �e sve biti u redu. Unatrag par godina sve se vratilo. Prvo sam imala glavobolje uz koje su se javljali strahovi, nervoza i preosjetljivost. Takvo stanje po-trajalo je neko vrijeme i nakon par mjeseci pojavili su se bolovi, ovaj put u trbuhu, uz mu�nine, nadutost i povra�anje. Ponovno sam obavila pretrage koje su bile uredne.

Zanima me radi �ega mi se javljaju bolovi po raznim di-jelovima tijela, je li to nekakav organski poreme�aj premda su nalazi uredni ili se radi o neka-kvom psihi�kom poreme�aju?

Na temelju podataka koje ste mi dali kod vas se najvjerojatnije radi o tzv. somato�ormnom pore-me�aju kojega nazivamo somati-zacija.

Bitno obilježje somatizacije su tjelesne smetnje bez nekog vidlji-vog organskog nalaza koji bi mo-gao objasniti te smetnje. Somatske smetnje obi�no nisu ograni�ene sa-mo na jedan organski sustav nego

na više njih, pa tako bolovi se mogu poja-viti u predjelu glave, trbuha, le�a, zglobo-va, prsa, udova.

Somatizacija �eš�e poga�a žene i obi�no po�inje u ado-lescentnoj dobi ili ra-nijoj odrasloj dobi.

Uzrok pojave simptoma može se objasniti suzbija-

njem i potiskivanjem srdžbe usmje-rene prema drugima, usmjeravanje srdžbe prema sebi ili kao posljeidi-ca identifikacije s roditeljem koji je imao ulogu bolesnika.

Zapravo psihodinamski gleda-no to je potiskivanje želja ili poriva koji se o�ituju kroz tjelesne simp-tome tako da se anksioznost tran-s�ormira u specifi�an simptom.

Somatizacija ima kroni�an ti-jek s nekoliko remisija a ponekad se zna javiti i depresija. Što se ti�e terapije treba izbjegavati psihotro-pna sredstva, osim u slu�ajevima akutne anksioznosti ili depresije. Uglavnom se u lije�enju primjenjuje dugotrajna psihoterapija okrenuta prema osobi i suportivna psihoter-pija koja je potrebna da bi se omo-gu�ilo razhumijevanje dinamike i podrške tijekom stresnih životnih doga�aja.

Isto tako važno je pratiti paci-jenta da bi se sprije�ila zloporaba (psihoaktivnih) sredstava, mijenja-nje lije�nika, nepotrebni postupci ili dijagnosti�ki testovi.

D r u g i n a s ljudi s ve�im ili manjim pravom procjenjuju i kriti-ziraju u razli�itim situacijama. Nije lako prihvatit i kritiku na otvo-ren i jednostavan na�in, kao poruku o svom ponašanju koja može, a i ne mora biti to�na. Kritiku treba iskoristiti, loše je i nepotrebno, a i nemogu�e, braniti se od nje. Može nam pomo�i da uo�imo kako naše ponašanje izgleda drugim ljudima i kako utje�e na njih, a to je važno. Mi živimo sa drugim ljudima i držimo do njih, pa nam može biti korisno odlu�iti se na neke promjene u svom ponašanju ako �e to biti dobro i za nas i za druge. Mada nam se kritike ne svi�aju omo-gu�avaju nam da se okrenemo oko sebe i nau�imo nešto o ljudskom ponašanju. Zato sva-ku kritiku koju primamo treba pažljivo saslušati, nastoje�i se smirivati razumnim unutar-njim dijalogom (Pogriješila sam, ali to se može riješiti. Svi ponekad griješe, ni ja nisam izuzetak. ..). Ne treba kriti�ara prekidati i onemogu�avati da izloži svoje vi�enje, bez obzira da li je u pravu ili ne. Dopustite da se razjasni na što se kriti-ka odnosi i zašto ste ju dobili, nemojte se odmah uvrijediti ili razljutiti, pa ni kad je posve neopravdana. Najprije mora biti jasno što to drugoj strani smeta, a onda �ete utvrditi je-su li njena zapažanja i procje-ne to�ne ili neto�ne. Znam da je ovo pojednostavljena ver-zija stvari, u kojoj polazim od pretpostavke da vas ljudi ne gnjave i ne kritiziraju bez ve-ze i da ste vi dovoljno strpljivi da ih slušate, iako u stvarnom životu ima onih koji drugo i ne rade nego gun�aju i kritizira-ju, kao što ima i onih kojima se stvarno s pravom može puno prigovoriti, ali oni ništa ne �u-

ju i tjeraju svoje. Recimo da ste vi razumna i dobro-namjerna osoba, da niste ne bi ni �itali ove �lanke. Zato, ako vas kri-tiziraju i to�no je to što kažu, u redu je priznati istinu (Da, zaista sam ostavila ne-

red.), dati na znanje kako se osje�ate (Neugodno mi je zbog toga) i pokazati da razumijete drugu osobu (Shva�am da te to naljutilo), a zatim ponudi-ti rješenje (Odmah ujutro �u pospremiti sobu) ili tek smiriti situaciju (Pokušat �u biti ured-nija kad ti to toliko zna�i.) Ako je vaš kriti�ar tek djelomi�no u pravu složite se s onim dije-lom koji je to�an, jasno recite da ostalo nije to�no i u vezi s tim kako se osje�ate. Ponekad nas ljudi pretjerano kritizira-ju, pa im to ne treba dopustiti, ali moramo biti samokriti�ni i spremni za promjene u onom dijelu gdje su drugi u pravu. Ako se dogodi da nas drugi posve neopravdano kritizi-raju jer o�ito nemaju to�ne in-�ormacije, posve mirno treba odbaciti kritiku, govorom u prvom licu (Ne prihva�am od-govornost za to. Predala sam izvještaj na vrijeme) i dodajte pozitivne misli (To�nost mi je jako bitna), a zatim tražite objašnjenje (Možete li mi re�i zašto mislite da ga nisam pre-dala na vrijeme?) i pokušajte utvrditi gdje je stvarno došlo do problema, nije li netko tre�i zaribao, pa se preko vaših le�a pokušava izvu�i... Ah, teško je s ljudima.

Izbjegnite yo-yo u�inak


estetikheretik STUDIO ZA UŽ IVAOCE PROSTORA

estetikheretik.com brunokontrec.com dizajn-interijera.com - - - [email protected] - - - mail

091 727 10 76 - - - tel

ure�uje: Bruno Kontrec, dipl. ing.

�itateljima Me�imurskih novina darujemo popust 10%

Pokazna soba i restoran Pokazna soba i restoran hotela Kyoto Kokusaihotela Kyoto Kokusai

Restoran AlaraRestoran Alara

Trebate li besplatan savjet, javite se! Ako sanjate o svom prekrasno ure�enom domu, uskla�enih boja i

stilova, možda vam mi možemo pomo�i. Javite nam se i “Estetikheretik studio” �e pokušati odgovoriti na vaša pitanja, riješiti vaše dvojbe i dati vam koji savjet o ure�enju. Zato ve� ovaj tjedan pošaljite tlocrt ili kon-kretan opis (ili crtež) svog stana, ku�e ili neke prostorije u svom domu. Ono što je bitno, ozna�ite strane svijeta, sve prozore i vrata te nosive zidove. Važno je da napišete i dimenzije (duljine i visinu) prostora.

Tlocrte ili skice zajedno sa svojim podacima (koje ne�emo objaviti) šaljite na adresu Me�imurskih novina – Ivana Mažurani�a 2, 40 000 �a-kovec ili ih jednostavno skenirajte ili fotogra�irajte i pošaljite na e-mail: [email protected] ili [email protected].

Rezidencija RERezidencija RE

Arhitektonski tim Kengo Kume osmislio je interijere za dva prostora hotela Kyoto Kokusai u Japanu. Radi se o sobi za goste površine 60,00 m2 i restorana (steak house) koji se proteže na površini od 397,00 m2. Oba interijera su izvedena u japanskom stilu, jednostavnih i �istih linija, sa pastelnim nijansama boja (za razliku od ve�ine japanskih interijera koje sam obra�ivao). Vizualno prostrani interijeri sa naglaskom na funkciju prostora, bez suvišnih detalja i nenatrpani volumeni elementi su koji krase oba interijera. Oblici i forme namještaja su ti koji tvore fokus i to na suptilan na�in, �i-me prostori ne djeluju dosadno. Baš napro-tiv, harmonija i ravno-teža u njima samima, ali i u njihovoj ulozi u smislu dijela interijera �ine ih zanimljivima i interesantnima. Kori-štenje prirodnih ma-terijala svojstveno je za japanske interijere što ni u ovom slu�aju nije iznimka. http://kkaa.co.jp/

Marcos Samaniego, glavni ar-hitekt iz studija MAS Arquitectu-ra na poluotoku Finisterre u Špa-njolskoj, predivnom i �arobnom djelu svijeta, uspio je ostvariti svoju ideju i koncept ujedinivši bar, restoran i gostionicu u zajed-ni�ku cjelinu. Zbog energije koja vlada tim mjestom ljudi pri�aju da gSvijet kakvog znamo tamo zavr-šava h, pa je ono genijalan izazov za predstaviti ideju. Restoran Alara nalazi se u adaptiranoj, ali autenti�noj ku�i u selu. Interijer je kombinacija modernog dizajna i tradicijskih motiva od kojih arhitekti nisu že-ljeli, a nisu ni mogli po-bje�i. Svaka je prostori-ja pažljivo dizajnirana kako bi stvarala uni-katnu atmosferu. Kako to mjesto ima ribarsku tradiciju, na zidovima se nalaze fotogra�ije tih motiva. Jedan od

najvažnijih elemenata interijera restorana Alara jest rasvjeta.

Ona je individualizirana pre-ma funkcionalnim zonama, ali i prema karakterima istih funkci-onalnih zona. Tako se može birati izme�u vrlo svijetlih zona za dru-ženje i ve�eru, ali i onih intimnijih, zagasitijih. Na terasi su postav-ljene klupe kako bi se poja�ala prisnost ili komunikacija gostiju, a ideja je krenula iz �injenice da se sa tog mjesta stere prekrasan pogled na Atlanski ocean. http://www.mas.es/

Ovaj interijer stambene ku�e nalazi se u Hong Kongu i dobio je na-ziv RE. Porijeklo tog naziva dolazi od engleskih fraza Re-think (promisli ponovno), Re-con�igure (ponovno oblikovati), Re-design (ponovno dizajnirati), Re-cover (oporaviti se)... Drugim rije�ima, ideja iza ovog dizajna jest prihva�anje kine-skih �ilozofskih mudrosti vezanih uz stanovanje – osim funkcionalno-sti tu je i odnos prema stambenom prostoru. Sve one su pokušale na�i mjesto koriste�i moderne na�ine stano-vanja i elemenata interijera koji se koriste danas. Dizajneri iz tima Design Systems Ltd. kažu da se jednostavnost ne bi trebala iš�itavati kao elitni moment ve� da bi je trebalo prihvatiti u pogledu senzibiliteta i osje�ajnosti koji se ne mogu opisivati ri-je�ima, kao i da bi oni trebali biti u funkciji poboljšanja života. Tu tako�er postoji i ide-ja o jeziku dizajna koji svojom jednostav-noš�u daje podstrek za boljim odnosima izme�u �ovjeka, ambijenta i prirode koji ga okružuju. Elegancija izvedenog prostora RE ide u prilog onome što su i njegovi kre-atori htjeli – stvoriti interijer za život koji �e pojednostavljivati i smirivati, a ujedno i biti maksimalno funkcionalan i direktan.http://www.designsystems.com.hk/


regija koli�ina udio, %1 Zagreb 6649 35,91%2 Primorsko-

goranska1675 9,05%

3 Splitsko-dalma� nska

1634 8,82%

4 Osje�ko-baranjska

1041 5,62%

5 Istarska 941 5,08%6 Požeško-

slavonska698 3,77%

7 Varaždinska 632 3,41%8 Zadarska 621 3,35%9 Bjelovarsko-

bilogorska615 3,32%

10 Dubrova�ko-neretvanska

556 3,00%

11 Vukovarsko-srijemska

444 2,40%

12 Šibensko-kninska

408 2,20%

13 Me�imurska 395 2,13%14 Sisa�ko-

moslava�ka388 2,10%

15 Koprivn.-križeva�ka

385 2,08%

16 Brodsko-posavska

359 1,94%

17 Karlova�ka 343 1,85%18 Krapinsko-

zagorska335 1,81%

19 Virovi� �ko-podravska

280 1,51%

20 Li�ko-senjska 117 0,63%UKUPNO 18516 100%

www.autostil.infoUre�uje: Dalibor Flajpan

[email protected] novih automobila u RH po regijama 1.1. - 31.5.2011.

Izvor: Promocija Plus

AMC Me imurje��akovec, Športska 8,

tel. (040) , 328-750 328-751e-mail: [email protected]

VW Passat 2.0 TDI Comfortline

2011., smeđa, ESP, start-stop sustav, automatska klima, tempomat, parking senzori, alu felge

VW LT 46 2.8 TDI

2000., žuta, vučna služba, spuštanje platforme, hidraulično vitlo, signalizacija, tahograf, radio

Šavora d.o.o.Me�imurska županija - Hodošan, Glavna 17Koprivni�ko-križeva�ka županija - Koprivnica, Obrtni�ka 8

ovlašteni prodavatelj i serviser za Toyota vozila

Šavora d.o.o. oglašava prodaju rabljenih vozila. • Za Vas smo pripremili posebne pogodnosti za pla�anja u gotovini, te najpovoljnije uvjete financiranja. • U ponudi su vozila isklju�ivo sa doma�eeg tržišta• Sva vozila možete pogledati na www.savora.hr• Sve informacije možete dobiti na broj telefona: 040/679-679

POPIS VOZILA:

1. Toyota Prius, hybrid, Sol NAVI oprema, 2006. god., u PDV-u2. Toyota RAV4, diesel, Executive oprema, 2006. god., u PDV-u3. Toyota Hilux, diesel, City oprema, 2006. god.4. Renault Megane, benzin, karavan, 2004. god.

Hrvatska redakcija �asopisa Auto Motor i Sport u Volkswa-gen Passatu 1,6 TDI uspješno je završila projekt obaranja Guin-nessovog svjetskog rekorda u broju prije�enih kilometara s jednim spremnikom goriva. Na-kon izuzetno napornih vožnji kroz cijelu Hrvatsku u razdoblju od 27. do 30. lipnja, „hrvatski“ Volkswagen Passat 1,6 TDI napo-kon se zaustavio u �etvrtak, 30. lipnja u 1 sat i 16 minuta nakon pono�i u mjestu Krvavica pored Makarske. Odometar u automo-bilu pokazivao je nevjerojatnih 2.545,80 kilometara, dok je pre-ma o�itanju GPS-a rezultat bio još bolji – 2.559 kilometara. Ti-me je postoje�i rekord nadmašen za više od stotinu kilometara uz

ostvarenu prosje�nu potrošnju od fantasti�nih 3,0871 l/100 km. U pokušaj rušenja krenulo se sa serijskim Volkswagen Passatom nove generacije opremljenim 1,6 TDI motorom sa Bluemotion tehnologijom u koji je uo�i starta uto�eno 79 litara goriva. Sama ruta po�ela je kod Volkswagen partnera AC Jesenovi� u �akov-cu, 27. lipnja, zatim se krenulo hr-vatskim cestama uzduž i popri-jeko kroz sve krajeve Hrvatske i nakon toga završilo na samome jugu. Prvi dan vozilo se 895 ki-lometara uz prosje�nu brzinu od 58 km/h, drugi dan prešlo se 741 kilometar uz prosjek od 48 km/h, dok je završetak tre�eg dana, koji je polako ušao i u �e-tvrti, broj prije�enih kilometara

Vlasnici Mazdi su jedni od najzadovoljnijih u Europi. To je još jednom dokazano u dva J.D. Power istraživanja zadovoljstva kupaca u 2011. u Njema�koj i Ujedinjenom kraljevstvu. U oba klju�na automobilska tržišta, otprilike 17.000 vlasnika auto-

Za sre�u je potreban samo Renault 4

Renault Nissan Hrvatska poziva vas na proslavu 50. ro�endana modela Renault 4 na Facebook stranici www.facebook.com/RenaultHrvat-ska i nagra�uje Vašu vjernost. Renault 4, tre�i najprodavaniji automobil u povijesti automo-bilske industrije ove godine slavi 50. ro�endan.

Za što više nezaboravnih trenutaka Renault Nissan Hrvatska �e ovo ljeto oživje-ti i stilski preobraziti legen-darni Renault 4 te mladima i mladima u srcu omogu�iti da se provozaju ro�endanski oslikanom „�etvorkom“ i do-žive nezaboravne trenutke. „�etvorke“ �e biti dostupne za vožnju tijekom ljetnih mje-seci najbržima koji se prijave za testnu vožnju na Facebook stranici www.facebook.com/RenaultHrvatska. Kako bi ugo�aj ro�endanskog slavlja bio potpun, Renault Nissan Hrvatska pobrinuo se da u okviru nagradne igre svi zalju-bljenici u „�etvorku“ prijavom na Facebook stranici tijekom kolovoza osvoje i vrijedne na-grade. Dva vikenda za dvoje u Fužinama sredinom rujna bit �e rezervirane za dobitnike nagrada koji �e imati na ras-polaganju i dvije ro�endanski oslikane „�etvorke“ koje �e ih do�ekati na dolasku i koje �e koristiti za razgledavanje i vo-žnju prekrasnim krajolikom.

stao na 923 uz brzinski prosjek od 53 km/h. Ukupan broj pre-ma o�itanjima GPS-a tako se zaustavio na prije�enih 2.559 kilometara.

Sama pravila Guinnessa bila su izuzetno stroga pa su se cijelo vrijeme tijekom obaranja rekor-da u automobilu morali nalaziti isti ljudi koji su i zapo�eli vožnju. Tako je izbor pao na posadu Marko Tomac i Ivan Cvetkovi� koja je od po�etka do kraja sama odradila rutu. Tako�er, pravila su dozvoljavala isklju�ivo li-nearno kretanje što je do mak-simuma otežalo zadatak jer se željelo u obaranju rekorda koristiti isklju�ivo hrvatskim cestama. Pod linearnim kre-tanjem podrazumijevalo se da VW Passat ne�e dva puta pro-laziti istim cestama jer stroga pravila nisu dopuštala �ak niti vožnju u suprotnom smjeru po jednom iskorištenoj prometnici. Dakle, jednom korištena cesta do kraja obaranja rekorda više se nije smjela koristiti, pa su u jednosmjernu rutu morale biti uklju�ene i neke brdovite dio-nice što je dodatno pove�alo izazov.

Nakon prolaska svim kra-jevima Hrvatske i nakon što je putno ra�unalo još kod Dugo-polja po�elo pokazivati da je

doseg 0 km, rekord je napokon „pao“ pred Vrgorcem nakon iz-laska sa autoceste A1 u mjestu Rav�a. VW Passat se niti tada nije ugasio pa si je posada u opuštenom raspoloženju prvi puta dopustila korištenje klima i radio ure�aja. Sam kraj kada je VW Passat kona�no ostao bez goriva stigao je nakon više od stotinu kilometara u mjestu Krvavica pokraj Makarske. Broj prije�enih kilometara na odo-metru zaustavio se na 2.545,80, dok je prema o�itanju GPS-a re-zultat iznosio 2.559 kilometara. Bio je to znak da je projekt u pot-punosti uspio, a moderne tehno-logije Volkswagena i stru�nost doma�e redakcije Auto Motor i Sporta pokazali su se kao dobit-na kombinacija.

Hrvatski magazin Auto Motor i Sport postavio novi rekord s Volkswagen Passatom

Mazda2, Mazda3 i Mazda MX-5 najbolje u Mazda2, Mazda3 i Mazda MX-5 najbolje u klju�nim J.D. Power istraživanjima u Europiklju�nim J.D. Power istraživanjima u Europi

vrsnim rezultatima Mazda je zauzela tre�e mjesto u konku-renciji od 28 brandova, mjesto više nego prošle godine.

wU J.D. Power istraživanju u Ujedinjenom kraljevstvu, Mazda MX-5 ponovno je po-bjedila u segmentu sportskih automobila. No, napravila je i više nego samo pobjedila. Mazdin roadster osvojio je još više bodova nego prošle godi-ne i time je nadmo�no pobjedio Volkswagen Scirocco i luksu-zne sportske automobile po-put Audi TTa, Mercedes-Benz CLK i SLK. Ovaj rezultat došao je samo �etiri mjeseca nakon proizvodnje 900.000 Mazde MX-5, zbog �ega �e se u Guine-ssovu knjigu rekorda morati upisati novi rekord ovog naj-

prodavanijeg sportskog dvo-sjeda svih vremena. Iznimno popularan na svakom tržištu, MX-5 zadivio je automobilske entuzijaste diljem Europe svo-jim upravljanjem na MX-5 utrci

mobila zamoljeno je da ocijene svoj automobil prema voznoj dinamici, upravljanju, troško-vima održavanja, pouzdanosti i kvaliteti interijera.

U Njema�koj, Mazda3 nije samo pobjedila u segmentu kompaktnih automobila, nego

je i dobila više bodova od svih 117 modela te je odnijela zlato kao ukupni pobjednik, ispred Mercedesa A-klase i Honde Ci-vic. Dinami�na Mazda2 tako�er je imala razloga za slavlje jer je pobjedila u B-segmentu ispred Dacie Logan i Minija. Ovim iz-

na ledu u Švedskoj po�etkom ove godine. Ovaj uistinu kultni automobil ima obožavatelje, klubove i webstranice s fana-ti�nim entuzijastima na sva-kom kontinentu.


Ovlašteni servis zaOvlašteni servis za

MOGUĆNOST SERVISIRANJA I OSTALIH MARKI VOZILA

Ariel Atom Mugen Hon-da je jednostavan automobil konstruiran da voza�u pru-ži isklju�ivo užitak u vožnji. Ariel je konstruirao Atom u Somersetu 2000. godine i ta je izvedba doživjela veliki uspjeh. To je automobil bez

kompromisa i nemogu�e ga je uspore�ivati s bilo kojim dru-gim modelom automobila te je i to jedan od razloga zašto je upravo Honda ustupila za ugradnju Arielu svoj i-VTEC agregat. Honda simaptizira Ariel jer su kod modela Atom

primjenjena temeljna inže-njerska na�ela, inteligentan dizajn vozila koji je potpuno usredoto�en na dinamiku vo-žnje. Agregat ugra�en u Ariel Atom Mugen Hondu baziran je na agregatu Honde Civic Type R, sa preradama i kom-

ponentama Honde MUGEN, a sve kako bi se agregatu dra-sti�no pove�ala snaga. Ovaj dvosjed teži 550kg, a njegov 2-litarski i-VTEC agregat pro-izvodi 270 konjskih snaga pa nije �udno da Ariel Atom Mugen Honda od 0-100 km/h

ubrzava u svega 2,9 sekundi. Vozilo bez klasi�ne kontrolne table, vozilo na kojem je ovjes u potpunosti vidljiv, vozilo na kojem sa voza�evog i suvoza-�evog mjesta vidite kako se okre�u kota�i, vozilo brutal-nih obrzanja i nevjerojatnih

voznih karakteristika koje pruža nevjerojatnu koli�inu adrenalina �ak i ako niste u prilici provozati ga na stazi. Ariel Atom Mugen Honda vozilo je za istinske ljubitelje sportske vožnje i adrenalin freekove.

Audi AG je isporu�io preko 652.950 automobila kupcima di-ljem svijeta u prvih šest mjeseci ove godine, što je za 17,7% više ne-go za isto razdoblje 2010. Potražnja za premium SUV modelima ovog proizvo�a�a automobila zna�ajno je porasla, dok je prodaja modela Audi A1 i A8 donijela dodatni rast. U periodu od sije�nja do lipnja, ukupna prodaja u Europi porasla je za 13,5 na otprilike 382.850 automobila. Glavni razlog tog po-rasta su Audi A1 i A8, �iji se tržišni udio zna�ajno pove�ao od izlaska

na tržište po�etkom prošle godi-ne. Budu�i da je marka zna�ajno pove�ala svoju prisutnost u klasi luksuznih vozila s modelima Audi Q7, u Europi je prodaja velikih Au-di SUV modela porasla za 23,5% u odnosu na isto razdoblje protekle godine.

Audi Grupacija isporu�ila je oko 1.092.400 automobila mar-ke Audi svojim kupcima u 2010. godini. Tvrtka je u 2010. godini ostvarila prihod od 35,4 bilijuna eura i radnu dobit od 3,3 bilijuna eura. Audi proizvodi vozila u Ingol-

stadtu i Neckarsulmu (Njema�ka), Györu (Ma�arska), Changchunu (Kina) i Bruxsellesu (Belgija).

Audi trenutno zapošljava oko 60.000 ljudi diljem svijeta, uklju-�uju�i 46.600 u Njema�koj. Izme-�u 2011. i 2015. godine marka s logotipom s �etiri prstena planira investirati oko 11 bilijuna eura uglavnom u nove proizvode, a ka-ko bi se nastavilo tehnološko vod-stvo tvrtke utemeljeno na sloganu “Napredak kroz tehniku”. Do 2015. godine Audi planira pove�ati broj modela u svom portfelju na 42.

Ariel Atom Ariel Atom Mugen HondaMugen Honda

Audi - rekordna isporuka s preko 652.950 Audi - rekordna isporuka s preko 652.950 automobila u prvoj polovici godineautomobila u prvoj polovici godine


Slijede�i rally: Rally Finska, 28.-31. srpnja 2011.

F1 poredak nakon 9 od 18 utrka

WRC poredak nakon 7 od 13 Rally-a:

MotoGP poredak nakon 8 od 18 utrka

Poredak voza�a:

1. Sebas� en LOEB 146

2. Mikko HIRVONEN 129

3. Sebas� en OGIER 124

4. Jari - Ma LATVALA 76

5. Pe� er SOLBERG 73

6. Mads OSTBERG 48

7. Ma� hew WILSON 36

8. Kimi RAIKKONEN 24

9. Henning SOLBERG 20

10. Federico VILLAGRA 20

1. Sebas� en OGIER 28

2. Sebas� en LOEB 20

3. Mikko HIRVONEN 16

4. Pe� er SOLBERG 12

5. Henning SOLBERG 10

6. Ma� hew WILSON 8

7. Kimi RAIKKONEN 6

8. Juho HANNINEN 4

9. Jari - Ma LATVALA 2

10. Dennis KUIPERS 1

Poredak Teamova:

1. Citroen Total World Rally Team

250

2. Ford Abu Dhabi World Rally Team

195

3. M-Sport Stobart Ford Rally Team

87

4. Petter Solberg World Rally Team

61

5. Ice 1 Racing 34

6. Munchis Ford World Rally Team

32

MotoGP poredak za VN Italije, Mugello, 3. srpnja 2011.Mugello, 3. srpnja 2011.

1. Jorge LORENZO 25

2. Andrea DOVIZIOSO 20

3. Casey STONER 16

4. Ben SPIES 13

5. Marco SIMONCELLI 11

6. Valen� no ROSSI 10

7. Hector BARBERA 9

8. Dani PEDROSA 8

9. Colin EDWARDS 7

10. Nicky HAYDEN 6

11. Hiroshi AOYAMA 5

12. Karel ABRAHAM 4

jee, jje, e,

Poredak voza�a:

1. Casey STONER 152

2. Jorge LORENZO 133

3. Andrea DOVIZIOSO 119

4. Valen� no ROSSI 91

5. Nicky HAYDEN 77

6. Ben SPIES 74

7. Dani PEDROSA 69

8. Hiroshi AOYAMA 56

9. Colin EDWARDS 53

10. Marco SIMONCELLI 50

F1 poredak za VN Velike Britanije, Silverstone, 10. srpnja 2011.

1. Fernando ALONSO 25

2. Sebas� an VETTEL 18

3. Mark WEBBER 15

4. Lewis HAMILTON 12

5. Felipe MASSA 10

6. Nico ROSBERG 8

7. Sergio PEREZ 6

8. Nick HEIDFELD 4

9. Michael SCHUMACHER 2

10. Jaime ALGUERSUARI 1

lilikeke BriBritantanijeije,, ja ja 2012011.1.

Poredak proizvo�a�a:

1. Honda 185

2. Yamaha 164

3. Duca� 99

4. Suzuki 36

��a:a:

Poredak voza�a:

1. Sebas� an VETTEL 204

2. Mark WEBBER 124

3. Fernando ALONSO 112

4. Lewis HAMILTON 109

5. Jenson BUTTON 109

6. Felipe MASSA 52

7. Nico ROSBERG 40

8. Nick HEIDFELD 34

9. Vitaly PETROV 31

10. Michael SCHUMACHER 28

Poredak konstruktora:

1. RBR – Renault 328

2. McLaren – Mercedes 218

3. Ferrari 164

4. Mercedes 68

5. Renault 65

6. Sauber Ferrari 33

7. STR – Ferrari 17

8. Force India – Merce-des

12

ra:ra

Rezulta� Rally Gr�ka, Rezulta� Rally Gr�ka, 16.-19. lipnja 2011.16.-19. lipnja 2011.

Slijede�a utrka: VN Njema�ke, Sachsenring, 17. srpnja 2011.

Slijede�a utrka: VN Njema�ke, Nürburgring, 24. srpnja 2011.

3 GODINE JAMSTVA NA ORIGINALNE REZERVNE DIJELOVE UGRAĐENE U OVLAŠTENOM SERVISU

VRIJEDI DO

30.07.2011.NAJAVA ZA PREGLED

NA 040/365-302

Preloška 92 Čakovec

Tel: 040/365-300

www.alfacar.hr

040/328 930

040/328 626

040/328 766

040/328 767

AKCIJAP U T U J T E S I G U R N O

PREGLEDAJTE VAŠE VOZILO U SERVISU

PANDA D.O.O. ČAKOVEC ZA SAMO 100 KUNA I PUTUJTE NA ODMOR BEZBRIŽNI

AKCIJA SE ODNOSI NA SVE MARKE VOZILA*pregled ne uključuje kompjutersku dijagnostiku

PANDA D.O.O.

ZRINSKO-

FRANKOPANSKA

B.B. ČAKOVEC


SVIJET U MOJIM BOJAMA

Piše : Bojana Špani�ek [email protected]

Komentari

“Roditelji, rastavite se!”Piše: Stjepan Mesari�[email protected]

Piše: Bisera [email protected] na Bistricu �AKOVE�KI espresso by Bibi

Nagrada? Za što?

U�enici koji su završili osnovnu školu ovih su dana upisivali srednju školu koja �e obilježiti njihovo školo-vanje, koja �e ih voditi na maturalno putovanje, koja �e kroz daljnji život biti okosnica svih okupljanja godiš-njice mature.

Budu�i srednjoškolci opet su za-grizli za našu Gimnaziju �akovec koja prema neslužbenim rezultatima, ove godine po prvi puta nije uspjela upi-sati svu djecu sa 60 bodova. Što se ti�e tih bodova, radi se o ocjenama koje su ste�ene u 7. i 8. razredu i to iz klju�nih predmeta koje ta škola traži plus je-dan bod ako je vladanje bilo uzorno u

Zbog prirode mog posla i po-dru�ja koje pratim, ovih dana vrlo intenzivno proživljavam osobne drame naših maturanata – i onih „velikih“ sa državnom maturom i upisima na fakultete, ali i onih „ma-lih“ sa upisima u srednje škole.

Kad se danas sjetim razdoblja svog upisa na fakultet – ne znam, jako mi je teško biti objektivna i procijeniti koji je sistem upisa bolji – prijemni ispiti ili državna matura. Isto �e biti i pitate li me za akademski program, ne znam je li bolonjcima bolje nego je bilo nama “starima”.

No, postoji jedna stvar u koju sam, kad pogledam unatrag, sigur-na. Kad sam upisivala srednju školu, a upisala sam školu koja je za mene bila jedan jedini apsolutni ultima-tivni alfa omega izbor, moj socijalni status nije s time imao nikakve, ali nikakve veze.

Da danas upisujem srednju ško-lu, imala bih, prema mom prora�u-nu, nevjerojatnih 68 bodova. Od njih maksimalno 61! Uz moje bi ime na današnjoj rang listi, ne samo „moje“, ve� svih škola u državi, bili upisani dodatni bodovi uz „SM“ obrazlo-ženje. Prema stru�nom mišljenju, naime, i ja bih na konto “teško�a uvjetovanih odgojnim, socijalnim, ekonomskim, kulturnim i jezi�nim �imbenicima” bila nagra�ena (?!) dodatnim bodovima.

Ipak, odgovorno tvrdim da moja dvo�lana obitelj nije imala apsolutno nikakve veze s uspjehom koji u �etiri godine srednjoškolskog obrazovanja ostvarila. Niti sa predznanjem ste-�enim u osnovnoj školi, niti sa kam-panjskim bubetanjem kad vrišti 5 do 12, niti sa povremenim odlukama o marljivom u�enju organske kemije jer sam s anorganskom imala opakih problema. Svejedno bih prvi razred završila s vrlo dobrim, na kraju po-lagala maturu i svejedno bih se na drugom satu povijesti na po�etku

Zapo�ela su ovogodišnja ho-do�aš�a u Hrvatsko nacionalno svetište Marija Bistrica. Mi stariji znamo ili se sje�amo da se na Bistri-cu išlo uglavnom u kolovozu oko Velike meše (Velike Gospe), a sada neki župnici po�inju to prakticirati ranije, pak su minule nedjelje vjer-nici par me�imurskih župa bili na Bistrici.

Isto tako stariji znamo koliko je to bio važan doga�aj u životu svakoga od nas. I�i, odnosno biti na Bistrici zna�ilo je ispunjenje katoli�ke obveze; barem jednom u životu hodo�astiti u Mariju Bi-stricu. U vrijeme našeg djetinjstva i mladosti na Bistrici se tražio kum ili kuma, koji su i u kasnijem životu bili poštovani odmah iza krsnih i �irmanih kumova.

Osobi koju si želio ili su to više željeli roditelji, iznenadno si prikva�i(la)o iglicu i ona je znala što dalje treba �initi. Naravno, nešto kumi�u ili kumici kupiti, a onda i s roditeljima na gvirc ili gemišt. Pu-no je lijepoga vezano uz hodo�aš�a na Bistricu, premda se nekada išlo pobožnije i bogobojaznije nego je to danas, kada je postalo gotovo pak izlet. Doga�ale su se mnoge stvari, jer se dulje putovalo. Uglavnom se na Bistricu išlo s cugom ili pješice. Automobili su bili rijetkost. Znam mnogo pri�a i anegdota, a posebno mi je draga ona o kojoj mi je pri�ao prijatelj Grahovec iz Ma�kovca. Ka-že da su oni romari kod ku�e (kape-le) zaboravili križ što su primijetili kad su došli u �akovec na prvu po-staju u župni crkvu. Išlo se pješke i nikome se baš nije išlo natrag po križ, a i kasnilo bi se, pak su fratre zamolili da im posude križ, što su oni u�inili. Kad su došli u crvu na

te zadnje dvije godine osnovnoškolskog obrazovanja. Najve�i mogu�i broj bo-dova iz ocjena i vladanja tako iznosi 61 bod. No, osim škole boduju se, sasvim zasluženo i glazbena škola te sportski rezultati tako da neki u�enici dosižu maksimum od �ak 66 bodova. A takvi, naravno imaju mogu�nost birati što i kamo žele.

Ono što me bocnulo da otvorim ovu temu nisu ti puki bodovi i stresni trenu-ci koje su neka djeca doživjela prilikom iš�ekivanja rezultata liste za upis u že-ljenu školu. Nekad smo pisali prijemni ispit za srednju školu pa se na licu mjesta vagalo to osnovnoškolsko znanje. I isto

smo tako �ekali na rezultate k’o bubreg na dijalizu. Bocnulo me pismo objavljeno na internetu u kojem jedna majka opisu-je kako svoje odli�no ocijenjeno dijete umalo nisu uspjeli upisati u odabranu školu. Bilo je rangirano nekoliko mjesta ispod crte, no na kraju se sre�om crta pomaknula i dijete je ipak primljeno. Nije im bilo baš previše jasno kako to da je k�er njihove rastavljene poznanice na popisu bila više rangirana, a imala je slabije ocjene od njihove k�eri. No, ubrzo se doznao razlog pa sad s daškom ironije želi podijeliti savjet kako dobiti dodat-nih pet bodova za upis u srednju školu: „Roditelji, rastavite se!“

Kuda to ide ovaj svijet ako su djeca „kažnjena“ samo zato jer su im roditelji još uvijek u braku? Djeca rastavljenih roditelja imaju prednost kod domova, kod upisa...Što je previše – je previše!

I za kraj: Moj sin namjerava imati prosjek 5.0, no muž i ja se ne namjeravamo razvesti. Kako da upi-šemo dijete u željenu srednju školu? Lastane, pomozi!

Bistrici, zapjevali su hodo�asni�ku pjesmu.

- Majko Božja Bisti�ka moli se za nas, mi smo romari z Ma�ovca, a križ nam je z �akovca. - Svi su bili zadovoljni i romari i sveci i Marijika, kaže Grahovec. Pred nama su skoro tri ljetna mjeseca u kojima se hodo-�asti u Mariju Bistricu, pak krenimo da bude dio preko milijun ljudi koli-ko ih svake godine hodo�asti Majci Božjoj Bistri�koj, Kraljici Hrvata i Tješiteljici siromašnih duhom......

Sjetih se pri�e prijatelja Iveka, kojeg je žena silno nagovarala da idu na Bistricu, a njemu se baš onda nije išlo. Žena mu se predala svim nježnostima i kada je on bio u ele-mentu, žena ga zapita: Ivek, idemo onda zutra na Bistricu? - Ponoreo sam i za sve mi je volja minula, kaže Ivek, koji ujutro nije imao srca ne po�i s �ijolicom na Bistricu.

Stoga po�imo svi na Bistricu, pješice ili vozilima. Crna Gospa nas �eka i sigurno je da �e nam nakon hodo�aš�a sve biti ljepše. Još ako na�emo dobr(og)u kumu ili kuma. Kuma ili kumu se ima samo na pr-vom hodo�aš�u. Vidimo se!

�udila k’o picek glisti jer profesorica – ve� pita.

Tu, nazovimo je, „SM“ stigmu osjetila sam u srednjoj školi samo jednom – kad se mama s roditelj-skog vratila tužno-bijesna, jer je bilo re�eno da je u našem razredu, eto, samo dvoje u�enika samohranih roditelja, svi ostali su iz normalnih obitelji.

Nas smo dvije, tako strašno nenormalne, proživjele i preživjele srednju školu. Ne sasvim bezbolno i ne sasvim jednostavno, ali preživje-le smo, ne osje�aju�i se ni u jednom trenutku nešto posebno neobi�no ili, ako baš ho�ete, nenormalno.

I stravi�no mi je žao što je danas situacija obrnuta – što djeca iz tih, u nedostatku boljeg izraza, normalnih obitelji moraju baš zato biti zakinu-ta. Naravno, nisu ove „socijalne ka-tegorije“ jedini uzrok in�lacije ocjena s kojom se ne suo�avamo prvi puta ove godine. Ali pomo� „socijalnim kategorijama“ pruža se na druge na-�ine koji ipak nisu poklanjanje bodo-va za lakši upis u srednju školu.

Doista ne vidim kako �e se time djeci samohranih roditelja pomo-�i, osim što je ovim putem, eto, od samog starta uz njihovo ime jasno udaren pe�at nenormalnosti.

TOP LISTA DOMA�IH

TOP LISTA

1 EXAMPLE Changed The Way You Kissed Me

2 ADELE Set Fire To The Rain

3 SHAKIRA Rabiosa (Ft PITBULL)

4 JASON DERULO Don’t Wanna Go Home

5 KATTY PERRY Last Night Friday

6 LADY GAGA The Edge Of Glory

7 DJ FRESH Louder

8 ENRIQUE IGLESIAS Dirty Dancer

9 CALVIN HARRIS Bounce

10 LMFAO Champagne Showers (Ft NATALIA KILLS)

11 KATY B Easy Me Please Me

12 SWEDISH HOUSE MAFIA Save The World

FORMULA 13

POZNATI I SLAVNI

01. LOVE IS FOUND - SADE02. EVERY TEARDROP IS A WATERFALL - COLDPLAY03. BRIGHTER THAN THE SUN - COL-BIE CAILLAT04. MR. SAXOBEAT - ALEXANDRA STAN05. STAND - LENNY KRAVITZ06. BOUNCE - CALVIN HARRIS feat. KELIS07. 1+1 - BEYONCE08. IRIDESCENT - LINKIN PARK09. WALK - FOO FIGHTERS10. I GAVE YOU ALL - MUMFORD & SONS11. MILLIONAIRE BEADY EYE12. I’LL BE YOUR MAN - JAMES BLUNT

TJEDNI KALORIFER

Oliv

ier

Oliv

ier

Soph

iaSo

phia

Francuska alter-pop sku-pina Nouvelle Vague, poznata po bossa nova obradama punk i novovalnih klasika zadnji je inozmeni izvo�a� potvr�en za prvo izdanje Terraneo festiva-la. Pozornicu Terranea zauzet �e tre�eg dana festivala to�ni-je 11. kolovoza zajedno s The Fall, The Baseball Project, The Raveonettes, The Thermals, Over�low...

Festivalske (370 kuna) i dnevne (150 kuna) ulaznice nabavite na svim prodajim mjestima Eventima (u Zagrebu - glazbena knjižara Rockmark, Berislavi�eva 13 te na Muzi-ka.hr - kupovina ulaznica) i u Dallas Music Shopu Šibenik, i u zagreba�kom Dirty Old Shop i klubu Purgeraj.

Cijena petodnevne kamp ulaznice je 100 kuna i vrijedit

Nakon premijernog nastupa u klubu Pauk 2009., senzacionalni švedski indie-pop bend I’m from Barcelona vra�a se u Zagreb. Kon-cert �e se održati 30. rujna u Pogonu Jedinstvo.

Bend je osnovao Emanuel Lundgren u ljeto 2005., a idu�e godine objavili su prvijenac “Let Me Introduce My Friends” koji se sastojao od niza melodi�nih, optimisti�nih i veselih pjesama. 2008. godine kao potpuna suprotnost prvijencu uslijedio je mnogo mirniji i spo-kojniji “Who Killed Harry Houdini?”, a nakon njega i “27 Songs from

I’m from Barcelona ponovno u Zagrebu

Barcelona”, album koji �ini po jedna pjesma od svakog �lana benda.

Ovoga �e nam puta pred-staviti najnoviji studijski ura-dak “Forever Today”.

Bend koji nastupa s najma-nje 15 �lanova u postavi svirao je na najve�im svjetskim festi-valima (Coachella, Lollapaloo-za, Primavera Sound, Roskil-de...), a pjesme su im se pojavile i u raznim televizijskim serija-ma (“How I Met Your Mother”, “Grey’s Anatomy”...).

Ulaznice po promotivnoj cijeni od 80 kuna mo�i �ete kupiti u glazbenoj knjižari Rockmark i Dirty Old Shopu, a od 1. rujna cijena �e im biti 100 kuna. Na ulazu �e biti 120 kuna. To�an datum po�etka pretprodaje biti �e objavljen uskoro.

Nouvelle Vague zadnje potvr�ene zvijezde Terranea

�e uz predo�enje festivalske ula-znice.

Hrvatski prvak Dinamo predstavio je dresove i ostalu opremu u kojem �e se pokušati plasirati u Ligu prvaka. Modri su nakon Diadore sklopili ugo-vor s novim dobavlja�em opre-me – Pumom. Puma je izradila majice koje podsje�aju na one iz legendarne 1982. godine, a u Maksimiru vjeruju da �e im

biti sretan. Tako Dinamo u pot-puno novom ruhu ulazi u novu sezonu. Radovi na uljepšanju stadiona su pri kraju i trebali bi potpuno biti gotovi do nedjelje, a u klubu su navija�ima pred-stavili i nove Pumine dresove za koje se nadaju da �e im do-nijeti sre�u u pokušaju da u�u u najelitnije europsko klupsko

nogometno natjecanje. Dres je predstavljen u zagreba�kom Hypo centru, a osim manekena koji su glumili nogometaše u novim djevojkama, bile su tu i manekenke sa svojim adutima i Dinamovim šalom. Jedna od njih i najpoznatija me�imurska manekenka – Branka Prišli� iz Nedeliš�a.

I atraktivna Branka predstavila novog dobavlja�a opreme za Dinamo

LJETNE NO�I Gra-da Preloga

U petak koncert Crvene jabuke

Ovaj petak 15. srpnja u Prelogu u sklopu Ljetnih no�i Grada Preloga gostuje Crvena jabuka, kultni pop bend ovih prostora. Bend koji je osnovan daleke 1986. godine, nakon pogibije trojice �lanova iz originalne posta-ve, pod vodstvo Dražena Že-ri�a – Žere okupljen je nakon rata 1996. godine i zapo�eo s velikim povratkom na scenu. Crvena jabuka iza sebe ima brojne hitove, a ove godine izdali su novi album. Na al-bumu „Za tvoju ljubav“ pje-sme su snimljene u suradnji sa Željkom Bebekom i Sašom Loši�em Lošom, a posebnu pažnju sigurno �e privu�i i pjesma 'Gigi@migi', naprav-ljena u stilu ranijeg hita 'Jazz ba'. Na velikom koncertu u Prelogu izvesti �e naravno sve svoje najve�e hitove, uz poneku novu stvar. Koncert u Parku mladosti zapo�inje u 21 h.

3712. srpnja 2011. Dobro je znatiwww.mnovine.hr • [email protected] • 040 312 333

MALO SELO d.o.o., Vladimira Nazora 22, 40311 Lopatinec, tel/fax: 040 856 333OIB: 13486090993, Poslovni ra�un kod RBA: 2484008-1102276784

Restoran Me�imurski dvori

www.medjimurski-dvori.hr [email protected]

Lopatinec V. Nazora 22, Me�imurski dvoriTEL: 040 856 333 , 091-500-51-61

[email protected]

38 Dobro je znati 12. srpnja 2011.www.mnovine.hr • [email protected] • 040 312 333

21. srpnja 2009. ��

[email protected]

KONA�NA TABLICA1. TK OSIJEK 212. TK VARAŽDIN 1181 203. TK I TEAM 154. TK KARLOVAC 145. TK FRANJO PUN�EC 126. TK KOPRIVNICA 97. TK KVARNER 78. TK VINKOVCI 69. TK PE�INE 510. TK TENIS TEAM 0

TENIS

Protekli vikend bio je veoma uzbudljiv za hrvatske voza�e, posebno najboljeg juniora Dinu Kova�i�a. Tako je u subotu na-stupio u Ljubljani na finalu Eu-ropskog juniorskog prvenstva do 19 godina. Sa osvojenih 6

ZAVRŠILA II. hrvatska teniska liga

Peto mjesto za Pun�eca

U posljednjem kolu 2. Hrvatske teniske lige za seniore 1. mom�ad TK Franjo Pun�ec gostovala u Vinkovcima kod istoimene mom�adi. Iako je ve� u ranijim susretima osiguran plasman u sredini drugoligaške tablice i mom�ad je nastupila bez nekolicine ponajboljih igra�a, u Vinkovcima je zaiblježena mi-nimalna pobjeda 5:4 i nova dva boda. Pobjede za mom�ad Pun�eca postigli su Dejan Žli�ar, Tomislav Hublin, Bojan Jaklin i Petar Švenda u pojedina�nim susretima, te Bojan Jaklin i Tomislav Hublin u susretima parova.

NK ME�IMURJE krenulo u ponedjel-jak s pripremama

Za sad još uvijek puno nepoznanica

U ponedjeljak je s priprema-ma za novu sezonu krenulo NK Me�imurje, a lista onih igra�a koji su napustili našeg drugoliga-ša opet ima dosta imena.Andre je tako postao novim igra�em Lu�kog, Lima se pakira u Austri-ju, Vukin status je pod znakom upitnika, a Juki� se još nije ni ja-vio u Klub. Jambruši� pregovara sa Slaven Belupom: “Ukoliko mu ne uspije prelazak u Slaven, mi ga svakako želimo natrag”, rekao je Miljenko Dove�er, trener NK Me-�imurja, i dodao: “Zasmetao me na�in na kojeg je otišao Kokot, koji bi trebao potpisati za Karlo-vac. Jedno duže vrijeme nam je govorio da �e ostati, zahvalan na prilici, da bi onda samo napustio na�e redove.”

Garba, na sre�u, ostaje u Klubu, iako �e ga viroza sprije-�iti u tome da trenira s ekipom od po�etka, dok je osi� na tan-kom ledu: “On je Upravi postavio dosta velike zahtjeve, no možda se predomisli. Ipak, kod njega �e biti potrebna i korekcija pona-šanja”, kaže Dove�er. Od vratara na treningu su bili Bešeni�, Tizaj i Božak, ali i Prekupec iz �akov-ca.

Od novopridošlih igra�a tu su stoper Habuš (Mladost P), Mar�inkovi� (S. Belupo), lijevi bek Novko (škola Dinama), te Puši� (Varaždin). Na probi su Dodlek (Mladost P) i Puclin, a o�ekuje se i dolazak jednog kril-nog ili bek igra�a argentinskog državljanstva.

Uz to pripremama je pri-klju�en velik broj mladih igra�a: Petak, oba Bobi�anca, Barat, Ma-kar, Mar�ec, Mihalic, Antonovi�, Pintari�, Vadlja, Šegovi�, Jakši�, Šari� i Tomašek.

“Radit �emo s jako mladom ekipom, a još o�ekujemo i od-govor iz Varaždina, koji se prvo mora sam ekipirati pa �e nam kazati ima li kojeg igra�a za nas”, zaklju�io je Dove�er.

(Ivana Strahija)

Splitski Žnjan bio je doma�in turni-ra na kojem je odigrano prvih šest kola klupskog prvenstva I. Hrvatske lige u od-bojci na pijesku. Za KOP �akovec nastu-pili su Marijan Palinkaš, Alexei Makarov, Kole Mihailov, Alen Groševi� i Miroslav Vabec. KOP �akovec je svojim nastupi-ma u prvom dijelu prvenstva u kojem je osvojio pet bodova potvrdio svoju kvali-tetu koju je pokazao i na kup natjecanju. U prvom kolu protivnik im je bilo Vrap-�e, koji su par Palinkaš/Mihailov dobili sa 2:0 i osvojili prvi bod za �akov�ane. U drugom susretu Makarov/Groševi� nakon što su izgubili tijesno prvi set, nastavljaju igrati vrlo dobro, servisi Ma-karova su veliki problem za protivnika i �akov�ani izjedna�uju rezultat na 1:1. U odlu�uju�em tre�em setu Brlas/Boži� su koncetriraniji i nakon vodstva Makarova i Groševi�a od 4:1, preokre�u igru u svoju korist i sigurno dobivaju tre�i set.

U drugom susretu protiv zagreba�-kog Jaruna, prvi su igrali Palinkaš/Miha-ilov protiv Obradovi�a/�or�evi�a, a u drugom susretu Groševi�/Vabec protiv Mudrov�i�/Ravnjak i iako su �akov�ani u ovim susretima o�ekivali više, oba su izgubili sa 2:0. Tre�e kolo bilo je napo-kon uspješno za naše parove Palinkaš/Mihailov i Vabec/Makarov dobivaju oda susreta protiv Splita. U srazu sa zagre-ba�kom Mladosti ponovno Palinkaš/Mihailov i Groševi�/Vabec dobivaju oba susreta i time osvajaju sljede�a dva boda. U zadnjem susretu protivnik je doma�in KOP Žnjan, osvaja� ovogodišnjeg Kupa i uz Zagreb, hrvatski najkvalitetniji klub. Iako je našima ždrijeb išao na ruku, Pa-linkaš/Mihailov su igrali protiv mladih

DellOrco/Glaurdi�, a Groševi�/Makarov protiv ja�eg para Križanovi�/Skorin što im je dalo nade u osvajanju jednog boda. Ipak kvalitetniji doma�ini dobivaju oda susreta.

Moramo napomenuti da je KOP �akovec prije dvije godine odustao od natjecanja u prvoj ligi zbog skupog sistema natjecanja, a prošle godine odi-grao drugu ligu, taku da je KOP �akovec povratnik u prvu ligu nakon dvije sezo-ne. Tim više ukupnim nastupom naših možemo biti potpuno zadovoljni jer sa osvojenih 5 bodova KOP �akovec se na-lazi na �etvrtom mjestu i ako ponove do-bre igre na zagreba�kom turniru gdje se igra drugi dio prvenstva mogu zadržati dobar plasmana.

SPEEDWAYEUROPSKO PRVENSTVO za juniore voženo je u Ljubljani

Dino Kova�i� deseti Dino Kova�i� deseti mladi spidvejaš Europemladi spidvejaš Europe

bodova Kova�i� je u jakoj konku-renciji zauzeo 10. mjesto. Za bolji rezultat nedostajao je kontinu-itet dobro odvoženih utrka ove subote. Bilo je previše oscilacija. Ina�e, pobjedu za europski juni-orski naslov odnio je Poljak mla�i Pawlicki, Piotr, jedna od najve�ih nada poljskog speedwaya, uz sta-rijeg brata Przemyslawa. Utrka je ina�e protekla u dominacija polj-skih voza�a, jedini koji se uspio „ušuljati“ me�u njim bio je Rus Bielusow. Kako su Poljaci sve ja�i u mla�im kategorijama govori podatak da je �ak njih sedam vo-zilo u finalu.

Rezultati:1. Piotr Pawlicki (Poljska) - 14 (3,3,3,3,2) , 2. Mi-chael Jepsen Jensen (Danska) -

12+3 (2,3,3,3,1) , 3. Witalij Bieo-usow (Rusija) - 12+2 (3,1,2,3,3) , 4. Szymon Wo�niak (Poljska) - 12+1 (3,1,3,2,3) , 5. Tobiasz Mu-sielak (Poljska) - 9 (2,u,2,2,3), 6. Bartosz Zmarzlik (Poljska) - 9 (2,2,2,w,3), 7. Mikkel Bech Jensen (Danska) - 8 (0,2,3,3,0), 8. Jonas B. Andersen (Danska) - 8 (2,2,0,2,2), 9. Kai Huckenbeck (Njema�ka) - 7 (3,2,1,1,d) , 10. Dino Kovacic (Hr-vatska) - 6 (1,3,0,2,0) , 11. Vac-lav Milik (�eška) - 6 (1,1,1,1,2), 12. Mikoaj Curyo (Poljska) - 5 (1,0,3,1,0), 13. Andrzej Lebiediew (Latvija) - 4 (0,0,1,1,2), 14. Artur Czaja (Poljska) - 3 (0,1,2,u,w), 15. Danny Maassen (Njema�ka) - 3 (1,1,0,d,1) i 16. Matic Ivacic (Slo-venija) - 1 (0,0,0,0,1).

U nedjelju je hrvatska ekipa nastupila na ekipnom držav-nom prvenstvu u Slova�koj, gdje su izgubili od doma�ina rezultatom 59-29. Nažalost nije nastupio Dino Kova�i� jer je potpisao ugovor za poljski

prvoligaški klub Gniezno, te je nastupio u utrci protiv Dau-gapilsa. U prvom nastupu nije osvojio nijedan bod zbog jake konkurencije poput Scotta Ni-chollsa, Taia Wo�findena, Mak-simsa Bogdanowsa.

Vra�a se Pavlic

Slijede�i vikend u Lendavi naši voza�i voze državo poje-dina�no prvenstvo Hrvatske i Slovenije na kojem �e tako�er nastupiti Jurica Pavlic, nakon ozljede iz poljske lige. Utrka je u subotu s po�etkom u 19 sati!

Dino Kova�i� je Dino Kova�i� je solidno odvozio solidno odvozio

finale EP za juniorefinale EP za juniore

Kova�i� vozi za poljskog Extraligaša

ODBOJKA NA PIJESKU

I. HRVATSKA LIGAI. HRVATSKA LIGA Prvi turnir odigran je u Splitu Prvi turnir odigran je u Splitu

Uspješan nastup �akov�anaUspješan nastup �akov�ana�akov�anin �akov�anin Palinkaš u Palinkaš u jednoj od jednoj od napada�kih napada�kih akcijaakcija

Najbolja me�imurska teni-sa�ica Iva Mekovec zabilježila je još jedan izvrstan rezultat na jakom turnir AirBerlin German do 18 godina koji se odigrao u Berlinu. U konkurenciji 64 igra�ice bila je postavljena za 9. nositeljicu turnira i stigla do polufinala. Redom je dobivala: doma�u kvalifikanticu Bester impresivno bez izgubljenog ge-ma 60 60, Šve�anku Lister 62 64, Rumunjku Tig 63 75. Najvi-

še posla imala je u �etvrtfinalu, gdje je preokrenula me� Fabiko-voj 26 76 (5), 64. Na kraju nije ostalo „goriva“ za prvu nosite-ljicu Ruskinju Kan 26, 36 koja je na kraju i slavila na turnira svladavši još jednu veliku nadu hrvatskog tenisa – Donnu Veki�. Kad se pribroje rezultati i bo-dovi s ovog turnira, o�ekuje se novi napredak Ive Mekovec na ITF juniors listi, možda i me�u 50 najboljih (sada je 74.).

OP SAN SPIN DO 16 Uspjeh brata i sestre Babi�

Ena pobjednica, Bruno finalist

Rijetko se u tenisu doga�a da brat i sestra na istom turniru stignu do završnice. Uspjelo je to �lanovima TK Franjo Pun-�ec. Na San spin kupu za juni-ore i juniorke do 16 godina koji je održan u Zagrebu, uspješnija je bila Ena Babi� koja je osvojila turnir dok se Bruno plasirao u finale turnira.

Ena je pobijedila redom sve svoje protivnice. U prvom kolu bila je slobodna, u drugom je pobijedila Ruskinju Liliu Yaru-llinu 75 61, u �etvrtfinalu Lauru Me�ava (TK Ponikve) 64 61, u polufinalu Doru Džoli� (HATK Mladost) 61 63 i u finalnom su-sretu Polinu Ivanovu (TK Con-cordia) koja je nakon vodstva Ene 62 predala susret.

Bruno se pobjedama protiv Timona Kordi�a (TK Zagi) 62 64, Igora Gr�i�a (TK Split) 62 63, Marka Peri�a (TK Hrvoje) 60 62 i Davida Samardžije (TK Ponikve) 26 60 63 plasirao u fi-nale gdje je poražen od Leona Abramovi�a (TK Požega) rezul-tatom 62 64.

KUP BANA JOSIPA JELA�I�A DO 14

Brica do polufinala

Sebastijan Brica plasirao se u polufinale Kupa Bana Josipa Jela�i�a, turnira iz kalendara HTS za dje�ake i djevoj�ice do 14 godina koji je održan u Zapreši�u. U prvom kolu Sebastijan je bio bolji od Marina �erina iz Zapreši�a 60 60, u drugom od Dariana Boškovi�a (TK Špansko) 61 61 i u �etvrtfinalu od Roka Spahije (TK Ponikve) 63 60. U polufinalu je zaustavljen na-kon borbe u tri seta od Tajime Naokija iz Japana rezultatom 60 36 76.

Sebastijan je bio više nego uspješan i u konkurenciji pa-rova gdje je zajedno sa Misla-vom Robi�em iz Zagreba�kog I Teama osvojio turnir. Bruno i Ena Babi�

AIRBERLIN GERMAN DO 18

Opet izvrsna Iva Mekovec

12. srpnja 2011.��

Tradicionalni �etverome� juniorskih atletskIh repre-zentacija Hrvatske, Slovenije, Ma�arske i �eške, održava se svake godine u drugoj zemlji i okuplja po dvoje najboljih ju-niora iz ove �etiri nacije. Ove godine natjecanje je održano u Osijeku na plavoj stazi u grad-skom vrtu i bilo je odli�na pri-lika za odmjeravanja snaga u me�unarodnoj konkurenciji i provjera najboljim juniorima koji se pripremaju za europska i svjetska juniorska prvenstva. Hrvatsku reprezentaciju sa-�injavalo je po dvoje najboljih juniorki i juniora u pojedina�-nim nastupima te petero u štafetama, koji su svoje mje-sto u hrvatskoj vrsti izborili na �inalu KUP-a Hrvatske te pojedina�nom prvenstvu Hr-vatske za juniore. Me�imurski atletski klubovi Me�imurje i Nedeliš�e i ove su godine imali svoje predstavnike na �etve-rome�u i odigrali zapaženu ulogu. U Osijek je otputovalo �etvero �lanova iz AK Me�i-murje: Mateja Jambrovi�, Lea Obadi�, Martin Srša i Monico Pongrac te �lanica AK Nede-liš�a Alena Hrušoci, dok je

Ovog trenutka jedina istinska sportska vrijednost u Mursko Središ�u atleti�arka Melani Kralji�, priprema se na put u Turski gdje �e se krajem srpnja održavati Europska olimpijada mladih, na kojoj �e Melani nastupiti u dresu hrvatske atletske reprezen-tacije.

Dok s majkom Tatjanom sprema najpotrebnije za ovaj za nju daleki put i najve�i ispit svojih sportskih mogu�nosti, iskoristili smo trenutak od-mora na ljetnoj terasi njihove ku�e i nakratko porazgovarali o stvarima o kojima se do sa-da o njoj nije pisalo niti javno govorilo.

Prvo je pitamo koristi li kakve stimulanse u pri-premama za natjecanje i boji li se da ne strada poput Sandre Perkovi�, koja je ne znaju�i uzela nedozvoljene vitamine.

- Moji stimulansi su do-ma�i mamini mlinci i rezan-ci te sva jela koja ona spre-ma. To vam je nešto najbolje, najzdravije i najsigurnije. Nikakve kemijske sastojke i pripravke ne koristim, niti najobi�nije vitamine, pa �ak ne pijem niti Red Bul energy drink kojeg koriste ne samo sportaši nego i mnogi ljudi kao vitalizator tijela i uma, kaže Melani, dodaju�i da joj je žao Sandre Perkovi�, koja je za nju �asna i prava osoba.

Sedamnaest joj je godina tek..

Priznajemo da Melani izgleda zdravo ali i snažno, i pitamo koliko godina ima.

- Evo, za nekoliko dana �u imati “tek sedamnaest”, a to što izgledam snažno.... pa Bože sveti treba imati snage hitnuti kuglu ili disk što dalje.

A osim mamine kuhinje, tu je i odli�na kuhinja Doma za u�enike Svjetionik u �a-kovcu u kojem sam smještena tijekom školske godine, pojaš-njava Melani, koja je upravo uspješno završila drugi ra-zred Gospodarske škole �a-kovec za zvanje tehni�ar za logistiku i špediciju.

Baca�ica kugle i diska po-stala je a na preporuku Elvisa Šari�a, u�itelja tjelesne kultu-re u OŠ Mursko Središ�e i od 2008. godine stalno se druži s kuglom i diskom.

�ETVEROME� juniorskih atletskih reprezen-tacija Hrvatske, �eške, Ma�arske i Slovenije održan je u Osijeku

Dobar nastup me�imurskih atleti�ara u hrvatskoj atletskoj reprezentaciji

van konkurencije nastupila i �lanica Me�imurja Melani Kralji�. Najuspješniji nastup ostvarila je Mateja Jambrovi�, koja je u utrci na 100 m zauzela peto mjesto sa odli�nih 12,35 sek. i bila najbolji predstavnik hrvatske reprezentacije u sprintu. Nastupila je i u utrci štafeta na 4 x 100 m gdje je za-jedno sa Paulom Vu�kovi�, Do-rom Paska i Vlatkom Sekirnik osvojila �etvrto mjesto. Mate-ja još uvijek spada u kadetsku kategorijiu ali kako je ve� sa-da u vrhu hrvatske juniorske atletike na 100 m, ravnoprav-no je u me�unarodnoj kon-kurenciji zastupala hrvatsku reprezentaciju u sprinterskim disciplinama. Uspješna je bila i �lanica Nedeliš�a Alena Hru-šoci koja je nastupila u utrci na 400 m prepone i s rezultatom 1:06,65 zauzela 6. mjesto. U utrci na 3000 m sa zapreka-ma nastupio je Martin Srša koji je s rezultatom 10:30,57 zauzeo osmo mjesto.�lanovi Me�imurja Lea Obadi� i Mo-nico Pongrac bili su u sastavu reprezentacije kao rezerve. Dok je Lea imala mogu�nost nastupiti van konkurecije u baca�kim disciplinama gdje

je ostvarila rezultat 40,22 u bacanju kladiva te 38,50 u ba-canju diska, Monico je kao prva rezerva spreman i zagrijan za nastup u štafeti 4 x 100m bo-drio svoje kolege iz reprezen-tacije koji su na ovom natjeca-nju istr�ali i hrvatski juniorski rekord 41,18 sekundi. Našim reprezentativcima priklju�ila se i Melani Kralji� �lanica Me-�imurja, koja je imala jednu od posljednjih provjera za nastup u turskom Trabzonu gdje �e na-stupiti na Europskim olimpij-skim danima mladih. Melani je bacala kuglu težine 4 kg na re-kordnoj razini, prebacila 13,12 m i pritom ostvarila �etvrti rezultat natjecanja u kugli. U ekipnom poretku reprezenta-cija, Hrvatska je u obje konku-rencije zauzela tre�e mjesto, najbolji su �esi, slijede Ma�ari, Hrvatska je tre�a a Slovenija �e-tvrta. Ovaj poredak je i realan obzirom da su �eška i Ma�ar-ska daleko ispred Hrvatske u seniorskoj konkurenciji. Zbog toga su rezultati naših mladih atleti�ara koji ravnopravno pa-riraju u konkurenciji sa kole-gama iz ovih atletskih zemalja više nego odli�ni. Na tome im treba �estitati a pritom ne tre-ba zaboraviti ni njihove trenere Branka Todorovi�a i Aleksan-dra Žbullja iz AK Me�imurje te Željka Jageca i Aleksandra Puklavca iz AK Nedeliš�e, koji unato� vrlo lošoj �inancijskoj podršci uspijevaju izvu�i mak-simum i redovito ostvarivati zapažene atletske rezultate �ak i u me�unarodnoj konku-renciji.

Mamini mlinci i rezanci su

moji stimulansi

TALENT Melani Kralji�, središ�anska atleti�arka i rekorderka u bacanju kugle , pred put na Europsku olimpijadu mladih u Tursku

Središ�anski gradona-�elnik Josip Dobarni� i nje-gov zamjenik Dražen Srpak imali su prijam za Melaniju Kralji�, mladu središ�ansku atleti�arku, �lanicu Atlet-skog kluba Me�imurje iz �akovca.

Prijam je uprili�en po-vodom izvrsnih rezultata u kuglanju tijekom godine i posebice nedavnog u Za-grebu gdje je bacivši kuglu 13,22 metra ostvarila i nor-mu za Svjetsko prvenstvo. Dobrani� i Srpak su Kralji�e-

voj �estitali na rezultatima, zahvalili joj što promovira grad, poželjeli joj daljnje uspjehe te joj uru�ili pri-godni dar.

- Melani Kralji�, zahvalila je na potpori koju dobiva od grada, ustvrdila kako joj je žao što je norma za Svjetsko prvenstvo malo prekasno ispujena, te je rekla kako �e oti�i na Europske Sportske igre mladih u Tursku i tamo pokazati koliko vrijedi u svjetskim okvirima. Svojim je doma�inima poklonila sli-

ku koja �e krasiti zid Grad-ske vije�nice a uradak je njezine majke Tatjane, koja skupa s ocem Željkom skr-bi o Melani kao atleti�arki i srednjoškolki.

Pismo zahvale gradu je uputio i AK Me�imurje. Grad Mursko Središ�e Me-lani Kralji� svakog mjese-ca upla�uju 400 kuna kao potporu u školi i radu, a isto tako pomaže atleti�are du-goprugaše Martinu Bezek i Krešimira Leva�i�a.

(S. Mesari�)

U slobodno vrijeme sluša glazbu, pjeva, še�e i zabavlja se s društvom iz grada ili klu-ba u kojem joj je trener Branko Todorovi�, za kojeg kaže da je stru�njak i ljudina.

- Da je nešto više novca i rezultati bi bili bolji, jer bi mo-gla i�i na kvalitetnije pripreme i nabaviti kvalitetniju opremu, uvjerena je Melani, kojoj najvi-še novca daju roditelji Željko i Tatjana, a verbalna podrška joj je brat Maksim. Kvalitetan sponzor jako bi dobro došao da joj pomogne u ostvarenju cilja, a on je biti najbolja baca-�ica kugle u Hrvatskoj. Ovog trenutka u svojoj juniorskoj konkurenciji je 3 metra ispred svih. (Stjepan Mesari�)

Prijam kod gradona�elnika

Melani Kralji�, ponos grada s gradskim �elnicima

Melani i majka Tatjana, sponzor i kuhar broj 1

Melani Kralji�, baca kuglu Melani Kralji�, baca kuglu u sjajnoj formi ove sezoneu sjajnoj formi ove sezone

Alena Hrušoci bila je uspješna na 400 m s preponama

Martin Srša nastupio je na 3000 m sa zaprekama

Mateja Jambrovi� odli�no je istr�ala stotku

12. srpnja 2011. ��

I. Me�imurska liga1. CENTROMETAL2. GRANI�AR (Kotoriba)3. TRNAVA4. SPARTAK5. DUBRAV�AN6. �UKOVEC 777. SLOGA (�akovec)8. SLOBODA (Slakovec)9. DINAMO (Palovec)10. PUŠ�INE11. PODTUREN12. POLET (Sve� Mar� n na Muri)13. SOKOL14. MLADOST (Ivanovec)15. BSK16. OMLADINAC (Novo Selo Rok)

II. Me�imurska liga - Istok1. VIDOV�AN2. DINAMO (Domašinec)3. BORAC PMP (Tur�iš�e)4. GALEB5. MLADOST (Palinovec)6. MLADOST (Sveta Marija)7. DRAVA (Donji Mihaljevec)8. NAPRIJED9. CROATIA10. �SK11. BUDU�NOST (Podbrest)12. HODOŠAN13. DRAŠKOVEC14. GRANI�AR (Novakovec)15. DUBRAVA (Sivica)16. BRATSTVO (Savska Ves)

II. Me�imurska liga - Zapad1. JEDINSTVO (G. Mihaljevec)2. VENERA PMP3. MEIMUREC4. MLADOST (Selnica)5. MURA6. HAJDUK (Štrukovec)7. ZASADBREG8. BRATSTVO (Jurovec)9. ŠENKOVEC10. STRAHONINEC11. SLOBODA (Mihovljan)12. TRNOVEC13. JEDINSTVO (N. S. na Dravi)14. RUDAR15. PLAVI (Peklenica)16. DRAVA (Kuršanec)

III. Me�imurska liga - Zapad1. DINAMO (Žiškovec)

2. OMLADINAC (Ma�kovec)

3. HAJDUK (Brezje)

4. SLOGA (Štrigova)

5. POBJEDA

6. DONJI KONCOV�AK

7. BRATSTVO (Preseka)

8. KRIŠTANOVEC

9. PLAVI 1975

10. ZEBANEC

11. TORPEDO

12. PARAG

13. MALI MIHALJEVEC

III. Me�imurska liga - Istok1. RADNI�KI

2. KRALJEV�AN 38

3. BUDU�NOST (Miklavec)

4. MLADOST (Dekanovec)

5. BORAC (Donji Hraš�an)

6. JADRAN

7. EKO

8. ROMA (Kotoriba)

9. OTOK

1 0. TRNJE

11. OMLADINAC (Držimurec-Strelec)

12. ROMSKA VATRA

13. NAPREDAK

IO HNS-a je na posljednjoj sjednici nakon što je Komisi-ja za terene HNS-a pregledala sve terene i ostale uvjete kan-didata za ulazak u III. HNL-sjever odlu�ila da neki od klubova koji su imali plasman nemaju uvjete za taj stupanj natjecanja, pa su priliku za igranje u toj ligi dobila još dva me�imurska kluba: Polet Pri-bislavec i �akovec. �akove�ka Sloga odustala je od prijave. Ina�e, kvalifikacije županij-skih prvaka na kraju su ispale bespotrebne, jer nitko od klu-

bova nije zadovoljio kriterije za ulazak u III. HNL-sjever, a me�imurski predstavnik Po-let iz Svetog Martina na Muri koji bi bio legitimni kandidat, jer ima uvjete ispao je odmah u prvom krugu. Tako �e u III. HNL-sjever u sljede�oj sezo-ni igrati: Nedeliš�e, Mladost Prelog, �akovec i Polet Pri-bislavec (MNS), Koprivnica, Križevci, Podravac Virje (NS KC-KŽ), Ivan�ica, Podravina Ludbreg, Nedeljanec (NS VŽ), Mladost Ždralovi, Bjelovar (NS BJ), Suhopolje, Slatina,

Papuk Orahovica i Croatia G (NS VI).

Prijedlog me�imurskih

nogometnih liga usvaja IO MNS-aPredsjednik MNS Mato

Kljaji� za 19. srpnja sazvao je 4. sjednicu Izvršnog odbora MNS na kojoj �e se prihvatiti pro-pozicije natjecanja i utvrditi kona�ni sastavi Me�imurskih liga za predstoje�u sezonu. Po-znati je i prijedlog liga koji �e se vrlo vjerojatno i prihvatiti.

NOVI nogometni treneri

14 trenera dobilo diplome za trenera C

Ju�er je u prostorijama pizerije Proven-tus u Ivanovcu obavljena predaja diploma i indeksa za nogometne trenere – C – �iji te�aj u trajanju od 60 školskih sati provodi MNS. Tako su novim školovanim trenerima postali: Antonio Drvoderi� iz Novakovca, Tihomir Ko-lari� iz Dekanovca, Dejan Logožar i Trnovca, Darko Lon�ari� iz Male Subotice, Bruno Me-sari� iz Malog Mihaljevca, Franjo Mihalkovi� iz Pribislavca, Bojan Novak iz Gornje Dubrave, Jerko Petran iz Prekope, Dejan Podvezanec iz Pretetinca, Leonard Sanjkovi� iz Križovca, Tomislav Šari� iz Strahoninca, Damir Tomaši� iz Kuršanca, Dino Vrbanec iz �akovca i Vedran Vedriš iz Novigrada Podravskog. Diplome i indekse je ispred MNS uru�io tajnik Darko Jambrovi�. Nakon provedenog te�aja Zbor nogometnih trenera MNS ima ukupno 272 školovana trenera.

Na temelju odluke IO MNS NK Ho-došan je dobio organizaciju ve� tradici-onalnog turnira prvaka svih seniorskih me�imurskih liga. Na izvrsnom trav-njaku tamošnjeg stadiona pet prvaka igrati �e za naslov prvaka me�imurskih nogometnih liga. To je ujedno po�etak nove natjecateljske sezone u Me�imurju, a sedam dana kasnije starta kup natje-canje. Ujedno �e se svim prvacima prije njihovih utakmica uru�iti pehari za na-slov prvaka u prošloj nogometnoj sezo-ni. Nagrade �e primiti i najbolji strijelci liga: I. me�imurska liga (Dražen Horvat – Dubrav�an D. Dubrava 22 zgoditka), II. Me�imurska liga istok (Matija Kolar – Podturen, 28 zgoditaka), II. Me�imurska liga zapad (Slavko �or�evi�, Jedinstvo Novo Selo na Dravi 31 zgoditak), III. Me�imurska liga istok (Zoran Kolari�,

Jadran Šte�anec 36 zgoditaka), III. Me-�imurska liga zapad (Marko Pleh, Donji Koncov�ak, 24 zgoditaka).

Turnir �e se odigrati u tri dana. Pr-vog dana 22. srpnja 2011.(petak) s po-�etkom u 18 sati sastaju se u pretkolu prvaci III. me�imurskih liga doma�in Hodošan i Jedinstvo iz Gornjeg Miha-ljevca. Drugi dan 23 srpnja.2011.(su-bota) dvije polufinalne utakmice �iji su parovi odre�eni ždrijebom u ponedje-ljak u kancelariji MNS-a.. Prva u 16 sati (NK Podturen – NK Polet Sveti Martin na Muri), a druga u 18 sati (pobjednik pretkola – NK Puš�ine). Za nedjelju 24. srpnja 2011. s po�etkom u 18 sati zaka-zana je finalna utakmica. Na turniru �e se uru�iti prvacima pehari za osvojena prva mjesta i nagraditi najbolji strijelci pojedinih liga.

SASTAV III. HNL-sjever i me�imurskih nogometnih liga

NK �akovec i NK Polet Pribislavec hrvatski tre�eligaši, poznat prijedlog me�imurskih nogometnih liga

Odre�en je ždrijeb Kupa MNS-a za predstoje�u sezonu. Prvo kolo igra se u nedjelju 31. srpnja. Prva dva kola slobod-no je 16 nositelja. U natjecanje se opet s obzirom da je izgubi-lo status prvoligaša uklju�uje i Me�imurje. Drugo kolo kupa na rasporedu je u nedjelju 7. kolovoza s po�etkom u 17,30 sati.

Parovi 1. kola: Ma�kovec: OMLADINAC – POBJEDA, Gar-dinovec: RADNI�KI – SLO-BODA (Mihovljan), �ehovec: �SK – DRAŠKOVEC, Zebanec: ZEBANEC – STRAHONINEC, Jurovec: BRATSTVO – CROA-TIA, Prekopa-Bukovec: PLA-VI 1975 – RUDAR, Miklavec: BUDUNOST – DINAMO (Do-mašinec), Gornji Kraljevec: NAPREDAK – GALEB, Drži-murec-Strelec: OMLADINAC – JEDINSTVO (Gornji Miha-ljevec), Sveti Juraj u Trnju: TRNJE – VENERA PMP, Novo Selo na Dravi: JEDINSTVO – DRAVA (Donji Mihaljevec), Otok: OTOK – DUBRAVA,

Savska Ves: BRATSTVO – VIDOV�AN, Novo Selo Rok: OMLADINAC – ROMA (Koto-riba), Sveta Marija: MLADOST – BUDUNOST (Podbrest), Donji Koncov�ak: DONJI KONCOV�AK – MURA, Do-nji Kraljevec: KRALJEV�AN 38 – MLADOST (Selnica), Žiškovec: DINAMO – BORAC PMP (Tur�iš�e), Cirkovljan: NAPRIJED – TORPEDO, Pre-seka: BRATSTVO – PODTU-REN, Dekanovec: MLADOST – HAJDUK (Štrukovec), Vra-tišinec: SOKOL – ROMSKA VATRA (Piškorovec), Šte�a-nec: JADRAN – ZASADBREG, Brezje: HAJDUK – GRANI�AR (Novakovec), Donji Hraš�an: BORAC – ŠENKOVEC, Kri-štanovec: KRIŠTANOVEC – SLOGA (�akovec), Puš�ine: PUŠINE – SLOGA (Štrigova), Sveti Križ: EKO – POLET (Pri-bislavec), Kuršanec: DRAVA – PLAVI (Peklenica), Donja Dubrava: DUBRAV�AN – PA-RAG (Trnovec), Palinovec: MLADOST – HODOŠAN.

Ždrijeb Kupa MNS-a

TURNIR PRVAKA me�imurskih nogometnih liga

Igra se u Hodošanu od 21. do 23. srpnja

U centru interesa prošlog tjedna bila je III. HNL Sjever, nova liga u kojoj �e Me�imurje imati �etiri svoja predstavnika. “Mislim da smo kao županija i savez dobro prošli, dobili smo dva nova tre�eligaša”, ocijenio je za Me�imurske novine Mato Kljai�, predsjednik Me�imur-skog nogometnog saveza i �lan Komisije za natjecanje HNS-a.

“Da se gledalo samo po plasmanu, sigurno ne bismo imali sad �etiri tre�eligaša, ali u odnosu na uvjete, svakako su to zaslužili”, dodao je Klja-ji�. Do posljednjeg trenutka nije bilo poznato kakav �e biti sastav tre�eligaškog sjevera, a jedini koji je bio siguran bilo je Nedeliš�e. Sad su u 3. HNL i Polet P te �akovec, a Mladost je uspjela zadržati status, pa se može kazati da su Me�imurci prošli jako dobro. Naši su klu-bovi mahom zadovoljni, to mi je drago”, kaže predsjednik MNS-a.

Ipak, ponovno je bilo neza-dovoljnih, posebno s druge stra-ne Drave: “Prelog je nekima trn u oku, proziva se Mladost u no-vinama zbog toga, no mislim da je važno re�i da bi bilo nerealno, a niti u skladu kad je u pitanju status klubova, da Prelog ispad-ne dva ranga niže. Tako�er, Mla-dost ima najviše mladih koji su registrirani i natje�u se, prošle sezone su imali šest mladih eki-pa. To treba vrednovati, iako je seniorska mom�ad podbacila u rezultatu.”

Ukinute su, podsjetimo, �e-tvrte nogometne lige, a Kljai� je zadovoljan što to nije poremeti-lo županijske rangove natjeca-nja: “Uvijek ima nezadovoljnih time što smo ukinuli 4. HNL, no ve�ina je shvatila da to donosi smanjenje troškova i pove�anje broja gledatelja. Imat �emo u 1. ŽNL sada zbilja interesantnih utakmica, a liga �e biti izuzetno jaka. Mislim da je to pun pogo-dak. Tako�er, kako smo znali da se 4. HNL ukida, pove�ali smo sastav županijskih liga. Kalen-dar županijskog natjecanja, kao i sastav liga, donijet �e Izvršni odbor koji bi se trebao sastati 19. srpnja.

Sudjeluju�i u nogometnoj vladi Kljaji� iza sebe ve� ima velikih odluka: “Rad u Komisiji za natjecanje je izuzetno od-govorna �unkcija, donijeli smo nekoliko teških odluka. Pokuša-vam biti maksimalno korektan i stajati iza svojih odluka. Uvijek se može bolje, ali mislim da smo radili kvalitetno.”

Neki tre�eligaši izrazili su želju da se Druga HNL podijeli na dvije lige: “Ja bih da mi u bilo kojoj varijanti imamo svog pred-stavnika. Ne vidim smisao dviju drugih liga ili jedne glomazne, kako bi se u takvo loše natjeca-nje lakše moglo upasti. Mislim da trebamo razmišljati u smje-ru toga da poboljšamo vlastite kolektive a ne da prekrojimo ligu.”

Me�imurje ima 80 klubova, uz 11 malonogometnih klubo-va, što nije tako daleko od brojke 100 što bi donijelo još jednog de-legata u Skupštini HNS-a. Ima li razmišljanja u tom smjeru? “Još na po�etku svog mandata kao predsjednika MNS-a jasno sam kazao da se protivim umjetnom pumpanju broja klubova. Ne do-lazi u obzir takvo što, osima ko budemo zbilja imali 100 klubo-va koji budu aktivni”, odgovara Kljaji�.Igor Štimac kona�no je odustao od ganjanja ‘pravde’ i poništenja sjednice Skupštine 17. prosinca. No, suspendirani savezi, Varaždinski i Dubro-va�ko–neretvanski, najavili su nastavak borbe: “Teško je sada kazati što �e se doga�ati. Do sa-da je ta situacija bila dosta na-peta, �esto nekorektna, a ja sam se u par navrata i razo�arao. Nadam se da �e sada do�i bolja, kulturnija situacija. Moram ipak pohvaliti Štimca, koji je bio pravi �entlmen nakon Skupštine, kad je izgubio za jedan glas, a ipak je pružio Markovi�u ruku.”Postoji li mogu�nost da se dogodi još jedan pu�? “Markovi� ima sve ve�u potporu. Pitanje je samo u kojem �e smjeru i�i politika, ho-�e li on zbilja odraditi taj mandat ili �e biti na neki na�in po�asni predsjednik. No, sve u svemu, ne o�ekujem daljnjih problema”, kazao nam je Kljaji�.

(Ivana Strahija)

PREDSJEDNIK Me�imurskog nogometnog saveza

Mato Kljaji�: Me�imurski nogomet dobro je prošao

Mato Kljaji� smatra da su u burnim vremenima za HNS bili dobro zašti�eni interesi me�imurskog nogometa

12. srpnja 2011.��

Nogometni klub “Dinamo” Žiškovec organizira no�ni malno-gometni turnir na travi koji �e se održati 16. i 17. srpnja 2011. godi-ne na igralištu NK “Dinamo” Žiš-kovec. Kotizacija za sudjelovanje na turniru je 150 kuna.

Nagrade:1. mjesto - 30% od kotizacije, 2. mjesto - 20% od ko-

tizacije, 3. mjesto - 10% od kotiza-cije. Igra se 2 puta po 10 minuta, ekipa može imati 10 igra�a, a na terenu su 4+1.

Prijave i informacije: 099 732 2771 - Neven Rudni�ki, najkasnije do 15. srpnja 2011.

Po�etak turnira je u 18 sati, a za sve sudionike osiguran je grah.

U tri konkurencije za 31. izdanje preloškog malono-gometnog no�nog turnira prijavljeno je 35 ekipa. Lije-pa brojka kojom turnir opet opravdava epitet kvalitete i kvantitete, te tradicije Me-morijala inž. Vladimir Skok. Najviše ekipa prijavljeno je u seniorskoj konkurenciji - 20, u veteranskoj igra 8, a u pio-nirskoj konkurencij 7 ekipa. Turnir je zapo�eo protekli petak 8. srpnja. Svaki dan �e se u prvom dijelu turnira koji se igra po skupinama igrati po sedam utakmica, jedno

sljede�i petak 15. srpnja kada na Ljetnim no�ima go-stuje “Crvena jabuka” - pet. Prvi dio turnira igra se do 17. srpnja ako posluži vrije-me, a završnica zapo�inje u ponedjeljak 18. srpnja, dok je završni dan srijeda 20. srpnja.

Još uvijek traju prijave za turnir u odbojci na pijesku. Prijaviti se možete u Parku Mladosti u Prelogu ili na broj telefona 098 461 014. Izvla-�enje �e se održati u utorak nave�er, a turnir po�inje u srijedu.

Od 2000. godine MNK 75 iz Kotoribe organizira tradicionalni malonogo-metni turnir. Ove godine turnir je odigran u dva da-na, na igralištu kod staroga vrti�a. Za naslov najboljeg natjecalo se 9 ekipa. Nakon razigravanja po skupinama, završnicu turnira i plasman u polu�inale izborile su po dvije najbolje ekipe iz svake skupine. U prvom polu�ina-lu MNK 75 bio je uvjerljivo bolji od ekipe imena Bižu-terija 8:0, dok je u drugoj utakmici �inale izborila ekipa Pizerije Majo koja je s 4:0 pobijedila sastav imena

Druken bus. U utakmici za tre�e mjesto Bižuterija je nakon izvo�enja kaznenih udaraca bila bolja od Dru-ken busa s ukupnih 4:3. Po-bjednici turnira i osvaja�i nov�ane nagrade od tisu�u kuna postali su nogome-taši MNK-a 75 pobijedivši u �inalu Pizeriju Majo s vi-sokih 6:0. Sve utakmice je po iznimnoj vru�ini sudio Stjepan Geri�, a najboljim ekipama nov�ane nagrade uru�io je predsjednik kluba organizatora Siniša Seli�a-nec. U zabavnom programu nastupile su Mažoretkinje Kotoribe. (alf)

U Gori�anu je nastavljena tra-dicija malonogometnog turnira “Prijatelji 2011”. Odigran je kao i prijašnjih 17 godina, prvi vikend u mjesecu srpnju. Prijavljeno je bilo 15 ekipa, podijeljenih u 3 skupine

U samu završnicu plasirale su se ekipe Tuteki, Pizeria RO-SA – Pre-log, Bumbari & �rlenke i Hodošen-�eni. U prvom polu�inalu Bumbari su bili bolji od Pizerie RO-SA (4:1), koja je na kraju ipak osvojila 3. mje-sto. Tuteki su u drugom polu�inalu izgubili od Hodošen�ena (0:4).

U velikom �inalu Hodošen�e-ni su sa 2:0 nadigrali Bumbare & �rlenke i osvojili pe�eni odojak i dvije “gajbe”. Najboljim golmanom proglašen je Bašnec David (Bum-bari & �rlenke), sa 8 golova najboljeg strijelca dala je ekipa Kukuriku City, Gudlin Dejana, a najboljim igra�em proglašen je Goran Strahija iz po-bjedni�ke mom�adi Hodošen�eni.

U Gori�anu uskoro slijedi i tra-dicionalni veliki malonogometni turnir.

(Gori�an.hr)

KOTORIBA

Pobjednik turnira MNK 75

MNK 75 slavio je na turniru koji je i organizirao u Kotoribi

LIPANJ I SRPANJ u znaku malonogometnih turnira diljem Me�imurja

MEMORIJAL VLADIMIR SKOK u orga-nizaciji NK Mladost Prelog

Igra 35 ekipa u tri konkurencije

GORI�AN

Slavili Hodošen�eni

ŽIŠKOVEC

Turnir na travi za vikend

12. srpnja 2011.��

Na lokaciji Grabanice u Nedeli-š�u prošlu subotu je u organizacija Društva sportske rekreacije Gra-banice održan je turnir u odbojci na pijesku.

Turniru se odazvalo sedam ekipa i to: Udruga Grabanice Nede-liš�e, Udruga Hrastinka Dunjkovec - Pretetinec, MM (Mesari�ove ma-le) Nedeliš�e, Nadobudne, Lesko-vari �re�an, Nikud nikam �re�an i ekipa Dunjkovca.

Za peto mjesto ekipa žena Dunjkovca uvjerljivo je pobijedila

udrugu kluglaša Hrastinka Dunj-kovec – Pretetinec rezultatom 21:8, 21:14. Polufinale su igrale ekipe Udruga Grabanice i Nadobudne, a ekipa Grabanica pobijedila je re-zultatom 21:14, 21:4dok je ekipa Leskovari �re�an pobijedila MM 21:19, 21:3.

U finalu Leskovari �re�an tije-sno su pobijedili ekipu Grabanica i to 12:21, 21:12, 15:13.

Za vrijeme takmi�enja, osim u igri, ekipe su se družile uz dobru hra-nu u organizaciji doma�ina. (SZ)

U Nedeliš�u je u organiza- U Nedeliš�u je u organiza-ciji i pod pokroviteljstvom Op-ciji i pod pokroviteljstvom Op-�ine uspješno završen drugi od �ine uspješno završen drugi od 8 sportskih kampova projekta 8 sportskih kampova projekta „Sportsko ljeto u NGC-u Aton. Na „Sportsko ljeto u NGC-u Aton. Na košarkaškom kampu u organiza-košarkaškom kampu u organiza-ciji KK Nedeliš�e, prisustvovalo je ciji KK Nedeliš�e, prisustvovalo je 97 djece. Organizatori su ove go-97 djece. Organizatori su ove go-dine doveli kao posebnog gosta dine doveli kao posebnog gosta trenera Josipa Pulju, najeminen-trenera Josipa Pulju, najeminen-tnijeg trenera u radu sa mladim tnijeg trenera u radu sa mladim selekcijama na podru�ju države, selekcijama na podru�ju države, te osvaja�a mnogih medalja s eu-te osvaja�a mnogih medalja s eu-ropskih i svjetskih prvenstava. ropskih i svjetskih prvenstava. Posljednje tri sezone Pulja je vodi-Posljednje tri sezone Pulja je vodi-telj omladinskog pogona KK „Za-telj omladinskog pogona KK „Za-dar“ s kojim je postigao vrhunske dar“ s kojim je postigao vrhunske rezultate. Vodio je i neke senior-rezultate. Vodio je i neke senior-ske ekipe. U A-1 ligi, je bio trener ske ekipe. U A-1 ligi, je bio trener KK „Puntamika“ Zadar(danas KK „Puntamika“ Zadar(danas

KK“Borik“), KK „Zadra“, KK „Za-KK“Borik“), KK „Zadra“, KK „Za-greba“, KK „Kvarnera“ Rijeka, greba“, KK „Kvarnera“ Rijeka, uveo KK“Gradine“ iz Pule u A-1 uveo KK“Gradine“ iz Pule u A-1 ligu. Marko Popovi�, Zoran Plani-ligu. Marko Popovi�, Zoran Plani-ni�, Roko Uki�, Tomas Marko, Ba-ni�, Roko Uki�, Tomas Marko, Ba-ni� Marko, Krešimir Lon�ar samo ni� Marko, Krešimir Lon�ar samo su neka od imena Radio vrhun-su neka od imena Radio vrhun-skih igra�a u Hrvatskoj skojima skih igra�a u Hrvatskoj skojima je radio i koji su postizali odli�ne je radio i koji su postizali odli�ne rezultate sa reprezentacijom, ali i rezultate sa reprezentacijom, ali i sa klubovima u kojima igraju. sa klubovima u kojima igraju.

Voditelj ovogodišnjeg kampa Voditelj ovogodišnjeg kampa bio je njegov dugogodišnji surad-bio je njegov dugogodišnji surad-nik kroz reprezentativne progra-nik kroz reprezentativne progra-me, ali i programe kao što je ovaj, me, ali i programe kao što je ovaj, pro�. Bruno Kova�i�, zajedno sa pro�. Bruno Kova�i�, zajedno sa pro�. Mladenom Deši�em.pro�. Mladenom Deši�em.

Sportsko ljeto nastavlja se Sportsko ljeto nastavlja se atletskim kampom, koji �e potra-atletskim kampom, koji �e potra-jati sve do 15. srpnja.jati sve do 15. srpnja.

ŽOK Kaštel iz Pribislavca održao je krajem lipnja re-dovitu Izvještajnu godišnju skupštinu. Uz igra�ice, �lano-ve uprave i roditelje, mnogo-brojni gosti bili su upoznati sa odli�nim rezultatima kluba u minuloj sezoni. Kaštel je klub, re�eno je na skupštini, u ko-jem se stru�no kvalitetno radi sa seniorkama, ali i mla�im dobnom kategorijama. Osim uspješnih rezultata kluba u natjecateljskom dijelu, velika uspješnost je njegova posto-janost, jer ove �e godine ŽOK Kaštel proslaviti petnaestu godišnjicu djelovanja. Povije-sne rezultate klub je sa svojim seniorkama postigao prošle godine kad je �vrsto držao prvu poziciju u II. Hrvatskoj odbojkaškoj ligi – centar i na

taj na�in izravno sudjelovao u kvalifikacijama za I. A ligu. Spomenuto je da Kaštel, kao i ve�inu sportskih klubova, op-tere�uju financije. No, unato� tome u klubu i dalje sve kate-gorije kvalitetno rade i žele ljepotu odbojkaške igre i dalje prezentirati brojnim navija�i-ma. Tu su seniorke, spomenu-to je na skupštini, rezultatski u korak pratile i igra�ice u mla�oj dobnoj skupini, koje su tako�er uspješnu sezonu završile na drugom mjestu III. Regionalne lige.

Jedan od važnijih ovogo-dišnjih uspjeha u financijskoj slagalici, slažu se svi u klubu, su i dobivena sredstva na prijavljeni natje�aj HOO-a, za sportsku opremu i pomagala, u iznosu od 68.817 kuna.

SPORTSKO ljeto u Atonu

Završio košarkaški kampZavršio košarkaški kamp

Voditelj košarkaškog kampa, prof. Voditelj košarkaškog kampa, prof. Bruno Kova�i�, sa nekima od Bruno Kova�i�, sa nekima od

možda i budu�ih reprezentativaca možda i budu�ih reprezentativaca

ZAVRŠENA još jedna uspješna sezona odbojkašica Kaštela

Izvrsni rezultati seniorki, odli�an rad s mla�im kategorijama

Ženski odbojkaški klub Kaštel iz Pribislavca organi-zator je tradicionalne “Pješ�a-ne oluje” - turnira u odbojci na pijesku, u kategoriji žena i muškaraca. Ovo natjecanje je ve� tre�u godinu za redom otvorenog tipa, pa se o�ekuje dolazak velikog broja ekipa iz cijelog Me�imurja, ali i ši-re. Turnir po�inje u �etvrtak, 14. srpnja. Jednu ekipu �ine 3 igra�a/ice, a kotizacija po eki-pi je 100 kuna. Ekipe se mogu prijaviti od 11.- 13. srpnja.

U GRABANICAMA ODRŽAN TURNIR U OD-BOJCI NA PIJESKU

Leskovari najbolji

U finalu igrale su Udruga Grabanice i Leskovari �re�an

Finu ve�eru pripremala je obitelj Mesari�, udruge Grabanice

“Pješ�ana oluja” kre�e u �etvrtak

Utakmice �e se igrati s po�et-kom u 18 ili 19 sati, dok bi se posljednji susret trebao odi-grati najkasnije u 23 sata.


Prodajna mjesta: • �ARAPKO - Neumanova 2 (u krugu tvornice) • HULAHOOP - Ma�ce Hrvatske 10 • Prod. br. 2 - Trg Republike 6 (RK Me�imurka, 1. Kat) • LAMPY 9, Ma�ce hrvatske 28, �akovec • HULAHOOP, Vladimira Nazora 37, Prelog (u krugu tvornice)

mt�)

46 Informacije 12. srpnja 2011.www.mnovine.hr • [email protected] • 040 312 333

SLOBODNA RADNA MJESTA

Gajeva 35, 40000 Čakovec

[email protected]@fo@l@lovovacackiki d-dvo iri.cotel: 040/856-333

minf

G jj 35 40000 Č kGaGajejevaava 3 335,5,5 4 4400000000000 Č ČČakakakovovecectel: 040/856 333

1. BUJAN d.o.o. Prete� nec 205, traži 1 SA-MOSTALNOG GRA. LIMARA na odre�eno vrijeme uz mog. stalnog zaposlenja, radno iskustvo 5g, voza�ki ispit B kat., najava na tel. 040/829-565, dostavi� pismenu zamo-lbu na gornju adresu ili na e-mail: [email protected] do 15.07.2. Ljekarna Vjera Štefan mr.ph., �akovec, traži 1 MAGISTRA/ MAGISTRA FARMACIJE na neodre�eno vrijeme uz probni rad, vo-za�ki ispit B kat., najava na tel. 040-363-799 ili 091 508 1699 ili e-mail: [email protected] do 31.08.3. MIDA d.o.o. �akovec, K.Zrinski 2, traži 1 m/ž PRODAVA�A U KIOSKU/PEKARI na neodre�eno vrijeme uz probni rad, javiti se osobno na gornju adresu ili na mob. 091/5828-639, do 15.7.4. Ca� e bar FRKA �akovec, K. Zrinski 4, traži 1 KONOBARA/ICU na odre�eno vrijeme uz mog. stalnog radnog odnosa, javi� se na 091 505 2724, do 15.7.5. Kerami�arski obrt PINK, Palinovec traži 1 m/ž POLAGA�A KERAMI�KIH POLO�I-CA i RADNIKA NA FUGIRANJU PLO�ICA na odre�eno, radno iskustvo 2g., rad na terenu, javi� se na 091/557-8649 do 15.7.6. AUTOPRIJEVOZNIK Kristijan Furdi, Šenkovec, Prvomajska 31, traži 1 VOZA�A C kateg. za doma�i prijevoz na neodre�eno uz probni rad. Javi� se na 091/501-99-84 do 15.07.7. PRIJEVOZNIŠTVO I VU�NA SLUŽBA Pavlic Vlado, �akovec, V. Žganca 44, traži 1 KV VOZA�A C i E kateg. za me�unarodni promet – kamion s prikolicom na odre�eno vrijeme uz mog. stalnog zaposlenja, radno iskustvo 2g., poželjno znanje njema�kog. Javi� se na tel. 098/212-207 do 15.07.8. AUTOPRIJEVOZNIK MEGLI�, �akovec, Buzove�ka 41, traži 2 KV VOZA�A za me-�unarodni transport na odre�eno uz mog. stalnog zaposlenja, znanje stranih jezika, rad. iskustvo 3g., javi� se na 098/846-138 do 15.7.9. Zavod za kontrolu kvalitete d.o.o. �a-kovec, Park R. Kropeka 2, traži 10 BRAVARA na neodre�eno, samostalnost u radu, rad u Italiji, rad. iskustvo 3g. Javi� se osobno ili na tel. 311-170 do 10.7.10. MTK d.o.o. Nedeliš�e, Žarkovice 15, traži 5 DJELATNICA NA POSLOVIMA RU�NOG PAKIRANJA na odre�eno. Javi� se na 822-250, 098/303-517 do 15.711. MILENA GRADNJA d.o.o. Hlapi�ina 205, traži 1 KV VOZA�A C i E kateg. s ispitom za autodizalicu (HIAB) na neodre�eno. Tel: 091/502-39-33 do 15.7.12. PIRAMIDA d.o.o. Lopa� nec, V. Nazora 18a traži VIŠE ELEKTROTEHNI�ARA, ELEK-

TRI�ARA, AUTOMEHANI�ARA, MONTERA CENTR. GRIJANJA na neodre�eno uz probni rad. Javi� se osobno na gornju adresu ili na-java na tel. 856-060 do 15.07.13. Ugos� teljski obrt BAROK, �akovec traži 1 m/ž KUHARA - PIZZA PEKARA na neodre-�eno vrijeme, poželjno radno iskustvo, ali ni-je uvjet. Javi� se na 091/238-2175 do 16.0714. Ugost. obrt PIZZA CUT Ma�kovec traži 1 PIZZA PEKARA na neodre�eno, te 2 KO-NOBARA/ICE, 1 POM. KUHARA i 1 KUHARA – PIZZA PEKARA mjesto rada Vir, Zadarska županija, za sezonski posao. Javiti se na 099/2532-500 do 15.7.15. VS GUMISERVIS d.o.o. Oporovec, traži 1 KONOBARA/ICU na odre�eno uz mog. stalnog radnog odnosa. Javi� se na 099/643-5-811 do 15.7.16. K. MEGAPOLIS d.o.o., Gori�an, Dravska 68, traži 1 KV CVJE�ARA na neodre�eno vri-jeme, mjesto rada M. Središ�e, javi� se na mob. 098 920 3039 gosp. Kerovcu, do 15.7.17. KSM d.o.o. Palinovec, traži 1 VOZA�A/ICU KAMIONA S PRIKOLICOM za me�u-narodni prijevoz C i E kat. na neodre�eno vrijeme uz probni rad, radno iskustvo 2g., javi� se na 099 6655 331, do 20.7.18. INPIRIO d.o.o. �akovec, traži 1 VŠS, VSS ING. STROJARSTVA na odre�eno vrijeme uz mog. stalnog radnog odnosa,, voza�ki ispit B kat., ak� vno znanje engl. jezika, znanje rada na ra�unalu, dostavi� pismene zamolbe na e-mail: [email protected] do 15.7.19. M-KROJ �AKOVEC, A.Star�evi�a 39, traži 2 ŠIVA�ICE TEKSTILA na neodre�eno vrijeme, poželjno radno iskustvo, javi� se na 098 206 317, do 15.7.20. OMT d.o.o. Ivanovec, traži 1 CNC TOKA-RA s radnim iskustvom na neodre�eno vrije-me uz probni rad, radno iskustvo obavezno, javi� se na 040 338 120, do 25.07.21. Ca� e bar AXY, �akovec, traži 1 KONOBA-RA/ICU na neodre�eno vrijeme, javi� se na 091 510 6901, do 22.07.22. Frizerski salon RENI, SV. Marija, traži 1 m/ž FRIZERA na odre�eno vrijeme, pola radnog vremena, javi� se na 098 1804 882 do 27.07.23. Ca� e bar GLORIJA, D. Hraš�an, traži 1 KONOBARA/ICU na neodre�eno vrijeme, javiti se na 040 679 259, 098 778 855, do 27.07.24. Restoran Prepelica OTOK, traži 1 KV KONOBARA/ICU na odre�eno vrijeme za-mjena za godišnji, nazva� na mob. 098 393 001, do 27.07.25. MULTIMEDIA - Internet usluge, �akovec, traži 1 m/ž WEB PROGRAMERA na odre�e-no vrijeme uz mog. stalnog radnog odnosa,

znanje engl. jezika, ak� vno i prak� �no po-znavanje MySQL, ASP, PHP, (x)HTML, CSS, JavaScript, rad s korisni�kim so wareskim rješenjima, stru�na sprema nije uvjet, oba-vezna referenca, iskustva i rad u gra� �kom oblikovanju, poznavanje i ak� vno korištenje Al, Corel, Photoshop), iskustvo sa web stra-nicama, dizajn, programiranje, iskustvo sa kartografskim servisima i geo informa� �kim rješenjima, izrada i korištenje CMS skrip� , modi� kacija i prilagodba, web katalozi. Do-stavi� pismene zamolbe na e-mail adresu: [email protected] i obavezno naves� da se dostavlja zamolba. Natje�aj otvoren do 15.07.26. DOM ZDRAVLJA �AKOVEC, I.G.Kova�i�a 1e, traži 1 m/ž IZVRŠITELJA NA POSLOVIMA DOKTORA OP�E MEDICINE – uvje� : završen medicinski fakultet, položen stru�ni ispit, odobrenje za samostalan rad Hrvatske li-je�ni�ke komore, hrvatsko državljanstvo. Uz zamolbu za zapošljavanje prilaže se: diploma, dokaz o položenom stru�nom ispitu, licenca Hrvatske lije�ni�ke komore, domovnica, kra�i životopis. Postoji mogu�-nost davanja u najam stanova u vlasništvu Doma zdravlja �akovec za vrijeme obav-ljanja poslova doktora medicine. Molbe s dokazima o ispunjavanju uvjeta natje�aja dostavi� na gornju adresu s naznakom "za natje�aj-zapošljavanje doktora medicine", do 13.07.27. METAL DEKOR, Ivanovec, traži 2 ZAVARI-VA�A na odre�eno vrijeme uz mog. stalnog zaposlenja, radno iskustvo 1g., najava na tel. 338-070, do 15.07.28. Izrada umjetni�kih predmeta ŽABAC, Knezovec 112, traži 1 POM. RADNIKA NA IZRADI SUVENIRA na odre�eno vrijeme uz mog. stalnog radnog odnosa, javi� se na 098 242 383, do 15.07.29. PANA STOLARIJA d.o.o. �akovec, Zagre-ba�ka 42, traži 1 m/ž SSS KOMERCIJALISTU na odre�eno vrijeme, znanje engl. jezika, dostavi� pismene zamolbe na gornju adre-su, natje�aj otvoren do 15.07.30. MEIMURJE BETON d.d. �akovec, Zrinsko-frankopanska bb, traži VIŠE ZIDA-RA, TESARA, ARMIRA�A i POM. RADNIKA U GRAEVINARSTVU na odre�eno vrijeme, javi� se osobno na gornju adresu u vremenu od 7-8 sati gosp. Reif Božidaru ili Mlinari� Josipu, do 15.07.31. NARANA TRANSPORT, Hodošan, traži 1 VOZA�A TERETNOG VOZILA S PRIKOLI-COM uz obavezno radno iskustvo u me�u-narodnom prijevozu 3g., poželjno znanje stranog jezika, javi� se na tel. 679-458, 098 235 128, do 15.07.32. NET d.o.o. �akovec, Zrinsko-frankopan-ska bb, traži 20 DJELATNIKA ZA RAD U PRO-IZVODNJI SVIJE�A na odre�eno vrijeme, rad u dvije smjene, prednost kandida� ma iz okolice �akovca, prijave na tel. 314-682, do 22.07.33. COMPLE X d.o.o. Pr ib is lavec , A.Star�evi�a bb, traži 1 VODITELJA/ICU GRADILIŠTA s poznavanjem gra�evinske dokumentacije; 1 ING.STROJARSTVA/ DIPL.ING. STROJARSTVA na odre�eno vrijeme, radno iskustvo 2g., znanje rada na ra�unalu, znanje stranih jezika, voza�ka dozvola B kat., javi� se osobno od 7-16 sa� na mob. 098 210 166, do 15.07.34. URKIN d.o.o. �akovec, Bra�e Graner 1, traži 1 DIPL. ING. GRAEVINARSTVA/ ING. GRAEVINARSTVA – uvje� : položeni stru�ni ispit-nije uvjet, spremnost na � mski rad, napredno poznavanje rada na ra�unalu, voza�ka B kat., povremeni rad na terenu, ozbiljnost u realizaciji poslovnih procesa, dostavi� pismene zamolbe na gornju adre-su do 15.07.35. MIDI d.o.o. Ivanovec, Kalni�ki odvojak 7, traži 10 STROJOBRAVARA; 5 ZAVARIVA�A MIG/MAG i TIG postupak; 1 BORWERKISTA i 2 OPERATERA NA CNC savija�ici limova - na odre�eno vrijeme uz mog. stalnog radnog odnosa, životopis dostavi� na gornju adre-su radnim danom od 7-17 sa� , subotom od 7-14 sa� ili na e-mail: [email protected] ili na fax 040-337-848, do 15.07.36. KMK ZIB d.o.o. Sve� Križ, B.Radi� 25, traži 2 SSS VODE�A MONTERA SUHE GRADNJE s radnim iskustvom; 10 SSS MONTERA SUHE GRADNJE - radno iskustvo poželjno ali nije uvjet; 5 SSS SOBOSLIKARA – LI�ILACA s rad-nim iskustvom na neodre�eno vrijeme uz probni rad, rad na terenu, obavezno pisana zamolba, natje�aj otvoren do 30.07.37. VDG SERVIS, Strahoninec, P.Boraca 3, traži 1 ELEKTROMEHANI�ARA na odre�e-no vrijeme uz mog. stalnog radnog odnosa, radno iskustvo poželjno ali nije uvjet, javi� se na 098 919 4334, do 15.07.38. GRADI-K d.o.o. G. Zebanec 23B, traži 5 SOBOSLIKARA – FASADERA na odre�eno vrijeme uz mog. stalnog radnog odnosa,

javi� se na 098 464 668, do 30.07.39. Auto Roman d.o.o., Štrigova 45, traži 1 AUTOLAKIRERA na odre�eno vrijeme uz mog. stalnog radnog odnosa, radno isku-stvo 2g., mjesto rada �akovec, T.Bratkovi�a 1 (PANEX). Javiti se na 098 918 2092 ili na e-mail: [email protected] do 15.07.40. MAJOKO d.o.o. Dunjkovec, Glavna 9, traži 1 KUHARA/ICU s radnim iskustvom 3g., na neodre�eno vrijeme uz probni rad, javi� se na 098 802 273, do 29.07.41. RESTORAN HERMAN, Grani�ni prijelaz, traži 1 KUHARA/ICU na neodre�eno vrijeme uz probni rad, obavezno radno iskustvo, ja-vi� se na mob. 098/461-196 do 8.8.42. BETEX d.o.o. Belica, B. Radi�a 48, traži VIŠE ŠIVA�A TEKSTILA na odre�eno vrijeme uz mog. stalnog radnog odnosa, javi� osob-no, dostavi� pismenu zamolbu na gornju adresu ili e-mail: [email protected] do 30.7.43. PANA STOLARIJA d.o.o., �akovec, Zagre-ba�ka 42, traži 1 m/ž LAKIRERA na odre�eno vrijeme, dostavi� pismenu zamolbu na gor-nju adresu do 22.7.44. OP�INSKI SUD U �AKOVCU, R.Boškovi�a 18, traži 1 SSS SUDSKOG REFERENTA -ze-mljišno knjižnog III vrste (m/ž) na odre�eno vrijeme radi zamjene odsutnog službenika za vrijeme porodnog dopusta, uz obvezni probni rad od 2mj., uvje� : SSS upravne, eko-nomske ili geodetske struke, položen držav-ni stru�ni ispit, radno iskustvo u trajanju od najmanje godinu dana na poslovima odgo-varaju�e struke, u prijavi na oglas navede se osobni podaci podnositelja prijave (osobno ime, datum, i mjesto ro�enja, adresa sta-novanja, broj telefona te po mogu�nosti e-adresa) i naziv radnog mjesta uz prijavu se prilaže životopis, preslik domovnice, pre-slik svjedožbe o završenoj stru�noj spremi, preslik uvjerenja o položenom državnom stru�nom ispitu, preslik radne knjižice s dokazom o radnom iskustvu, uvjerenje nadležnog Suda da se pro� v podnositelja prijave ne vodi kazneni postupak, ne starije od 6mj. Rok za podnošenje prijava na oglas je 8 dana od objave na web stranici Ministar-stva uprave (www.uprava.hr) a prijave se podnose na adresu: Op�inski sud u �akovcu, Ured predsjednika suda, uz naznaku "prijava na oglas", Ru�era Boškovi�a 18, 40000 �a-kovec. Natje�aj otvoren do 15.7.45. KOMET d.o.o. Prelog, K. Mesari�a 26, traži 1 m/ž INŽ STROJARSTVA na neodre�e-

no vrijeme, javi� se osobno na gornju adresu ili na tel. 646-105, do 22.7. 46. ELLIT d.o.o. Hodošan, traži 1 KONO-BARA/ICU na odre�eno vrijeme uz mog. stalnog radnog odnosa, javi� se na 098 528 570, do 7.8.47. HERMAN GRADNJA d.o.o., �akovec, O.Price 26, traži 2 ZIDARA – SOBOSLIKARA na neodre�eno vrijeme, na poslovima stroj-nog žbukanja, termofasade, soboslikarski radovi, javi� se na 390-445, 099 6180 687, do 21.7.

IZVOR PODATAKA:HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE

PODRU�NA SLUŽBA �AKOVECISPOSTAVA �AKOVEC: 396-802ISPOSTAVA PRELOG: 646-740

ISPOSTAVA M. SREDIŠ�E: 543-200

Radna mjesta Varaždin:1. BOXMARK LEATHER d.o.o., Gospo-darska 12, Trnovec Bartolove�ki; traži 30 OSOBA ZA ŠIVANJE KOŽNIH NAVLAKA ZA AUTOMOBILE na odre�eno vrijeme, uvje-� : OŠ, PKV, KV ili osobe sa školom za šiva�a ili završen te�aj krojenja i šivanja ili osobe s radnim iskustvom na poslovima šivanja, pi-smene zamolbe osobno ili poštom na gornju adresu do 31.7.2. MORI d.o.o. Zagreb, mjesto rada Varaž-din, B. Radi� 113, traži 3 m/ž SSS PRODAJNA ZASTUPNIKA (osiguranje, imovinsko savje-tovanje) na neodre�eno vrijeme, radno iskustvo nije važno, osobno do�i na adresu, zamolba na adresu najava na tel. 042/260-225 (Andrej Mori) do 31.07.3. REMAX NEKRETNINE d.o.o. za poslova-nje nekretninama, trgovinu i usluge, I. Ku-kuljevi�a 23, Varaždin, traži 1 m/ž AGENTA ZA POSREDOVANJE U PROMETU NEKRET-NINAMA na odre�eno vrijeme, uvje� : SSS, VŠS, VSS, radno iskustvo nije važno, ali pred-nost imaju kandida� s iskustvom u prodaji, voza�ki B kat. uz mog. korištenja vlas� tog vozila, � eksibilno radno vrijeme, poznavanje njem. i engl. jezika, potrebno poznavanje osnove informa� ke word, excel, internet, položen stru�ni ispit, ali nije uvjet s obzirom da kandidati u roku 2mj. polažu ispit kod HGK, a nakon toga mogu samostalno otvo-ri� obrt ili tvrtku. Mjesto rada Varaždin, Ko-

privnica, �akovec, Krapina – prema mjestu stanovanja, mogu�nost rada od ku�e – 1 kandidat sa svakog podru�ja. Kontakt e-mail na [email protected] do 1.9.4. Ustanova za zdravstvenu njegu KANCI-JAN, Zagreba�ka 255, Varaždin, traži 2 SSS MEDICINSKE SESTRE/ MED. TEHNI�ARA na neodre�eno vrijeme, 1g. radnog iskustva, položen stru�ni ispit, licenca za rad, voza�ki B kat., mog. korištenja vl. vozila, prednost osobama s podru�ja Ludbrega. Najava na mob. 098/902-88-66 Dubravka Kancijan do 15.7.5. MULTI STAR d.o.o. Zrinski trg 7, 48000 Koprivnica, traži 1 BLAGAJNIKA/ICU U AU-TOMAT KLUBU na odre�eno, SSS bez obzira na zvanje. Podaci o poslodavcu dostupni su u Zavodu na broj 048/622-053, mjesto rada Varaždin, kontakt s poslodavcem na tel. 048/221-006 ili posla� zamolbu sa živo-topisom na mail: mul� [email protected] ili poštom na gornju adresu do 15.7.6. BRK d.o.o. Podev�evo 205c; traži 1 KO-NOBARA/ICU na neodre�eno vrijeme, rad u Bistro Brk, uvje� : OŠ, KV, SSS bilo koje struke; radno iskustvo nije važno, nema mogu�no-s� smještaja, najava na mob: 099 671 4158 (Josip Pala� nuš) i 1 m/ž KV FRIZERA na odre-�eno vrijeme, rad u Frizerskom salonu Biba, uvje� : radno iskustvo 6mj., samostalnost u radu, najava na mob 099 675 2315. Rok za prijave do 17.7.7. COM-ŠPED d.o.o. za proizvodnju i trgo-vinu ortopedskih pomagala, V. Novaka 50C , 42000 VARAŽDIN, mjesto rada Jalkovec, traži 1 m/ž �ISTA�A za �iš�enje i održavanje poslovnog prostora na odre�eno vrijeme uz mog. na neodre�eno, uvje� : KV, rad-no iskustvo 10g., voza�ka dozvola B kat. Pismena zamolba poštom na navedenu adresu, e-mailom: [email protected] ili najava na telefon 042 350 744, do 15.7.8. OPTIMARISK d.o.o. za posredovanje u osiguranju, Zagreba�ka 31, 42000 Varaž-din, traži VIŠE SSS PRIBAVITELJA OSIGURA-NJA m/ž na Ugovor o djelu – mogu�nost zaposlenja osobe sa invaliditetom, uvje� : potrebno poznavanje osnova informa� ke, radno iskustvo nije važno, voza�ki ispit B kat., mjesto rada - prema mjestu stanova-nja. Osobni dolazak ili pismena zamolba na gornju adresu, najava na tel: 042 204 115 ili e-mailom: tatjana.tepes@op� marisk.hr do 17.7.

4712. srpnja 2011. Informacijewww.mnovine.hr • [email protected] • 040 312 333

IZ MATI�NOG UREDA

RO�ENIELENA BALOG, k�i Vesne i Ru-dija; HANA MUŠKINJA, k�i Ka-roline i Borivoja; KARLO KRA-JA�I, sin Tomislave i Matije; MARKO NOVAK, sin Gabrijele i Damira; TIBOR HORVAT, sin Aleksandre i Ivana; MAGDALE-NA KIRI, k�i Katarine i Matije; DAVID LESAR, sin Inne i Darka; MILA GRGI, k�i Jasmine i Mar-ka; LUKA JEZERNIK, sin Gabri-jele i Denisa; TENA ZADRAVEC, k�i Mateje i Nikole; PATRIK OR-ŠOŠ, sin Tamare i Bojana; AME-LA IGNAC, k�i Snježane i Duša-na; IVANO OREHOVEC, sin Ma-rine i Zdravka; FILIP VURUŠI, sin Anastasie i Davora; EDVIN NOVAK, sin Izabele i Tomisla-va; NIVES HORVAT, k�i Štefice i Nedeljka; BOJANA IGNAC, k�i Snježane i Miroslava; MIŠEL ŠI-MUNKOVI, sin Dušanke i Iva-na; PETAR SOBO�AN, sin Dani-jele i Vladimira; NELA SKLEPI, k�i Dalije i Kristijana; DOMINIK KOLAR, sin Sandre i Damira; ANA ŠLEZAK, k�i Ivane i Hrvo-ja; ROKO VINKOVI, sin Emine i Karla; OLIVER MOHARI, sin Gordane i Roberta; ANJA HOR-VAT, k�i Suzane i Josipa; ZARA JAMBROŠI, k�i Evelin i Alena; DORIAN ŠKVORC, sin Nataše i Bojana (�akovec)

VJEN�ANIAnamarija Sklepi� i Benjamin Kati�, Martina Kursar i Danijel Novak (�akovec); Ivana Dodlek i Bojan Šarkanj (Dekanovec); Katarina Piknja� i Damir Kla-ri� (M. Subotica); Petra Špicar i Stjepan Vidovi� (Kotoriba); Maja Vaser i Marko Zadravec (M. Središ�e); Ivana Bašnec i Tomislav Kova�, Andrea Jur�ec i Dino Ruži� (Prelog)

UMRLIMirko Leich r. 1947., Vera Iva-nuša ro�. Vuruši� r. 1927., Josip Žvorc r. 1943., Maria Šolja ro�. Vrbanec r. 1921., Ivan Slavi�ek r. 1925., Stjepan Klobu�ari� r. 1921., Roza Horvat ro�. Križaj r. 1926., Zorica-Katica Horvat ro�. Metelko r. 1932., Šte�anija �urani� r. 1933., Terezija Hali� ro�. Klobu�ari� r. 1941., Stani-slav Hoblaj r. 1938., Julika Šardi ro�. Zlatarek r. 1931. (�akovec); Dragutin Herman r. 1952. (De-kanovec); Petar Stoj�evi� r. 1938. (M. Subotica); Rozalija Erdelji ro�. Jambreši� r. 1940. (Kotoriba); Viktorija Jalšovec ro�. Gunc r. 1922. (M. Središ�e); Marijan Turk r. 1950., Stanka Ben� ro�. �obal r. 1926. (Pre-log); Franjo Škorjanec r. 1942. (Štrigova)

poginulom hrvatskom branitelju

ZORANU ŠEGOVI�U13.7.1992. - 13.7.2011.

Udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata

Me�imurske županije

IN MEMORIAM

Na temelju �lanka 82. Zakona o prostornom ure�enju i gradnji (NN br. 76/07, 38/09 i 55/11) Jedinstveni upravni odjel Op�ine Strahoninec kao nositelj izrade planova obavještava javnost da je odlukama Vije�a od 20.06.2011. pokrenut postupak

izrade urbanisti�kih planova ure�enja

1. Urbanis� �ki plan ure�enja gospodarsko-poslovne zone sjeverno od obila-znice u Strahonincu 2. Urbanis� �ki plan ure�enja stambene zone „Podru�je izme�u Prvomajske ulice i Ulice Ma� je Gupca“ u Strahonincu

Informacije o � jeku izrade Urbanis� �kih planova ure�enja mogu se dobi� u Jedinstvenom upravnom odjelu Op�ine Strahoninec, Strahoninec, Dravska 1, 40000 �akovec ili upitom na 040/333-088.

Jedinstveni upravni odjelOp�ine Strahoninec

REPUBLIKA HRVATSKAME�IMURSKA ŽUPANIJAUpravni odjel za prostorno ure�enje i gradnjuKlasa: UP/I-350-05/11-01/31 Ur.broj: 2109/1-13/2-11-5�akovec, 8. srpnja 2011.

Upravni odjel za prostorno ure�enje i gradnju Me�imurske županije, na temelju odredbe �lanka 111. stavak 2. Zakona o prostornom ure�enju i gradnji (Narodne novine broj 76/07., 38/09. i 55/11)

POZIVAposjednike i nositelje drugih stvarnih prava na nekretninama koje nepo-sredno grani�e s predmetnim nekretninama na k.o. Gradiš�ak, za koje se po zahtjevu OP�INE SVETI MARTIN NA MURI vodi postupak izdavanja lokacijske dozvole za zahvat u prostoru:

izvedba vanjske rasvjete za golf vileda izvrše uvid u Idejni projekt radi izjašnjenja.

Uvid u Idejni projekt mogu izvrši� osobe s dokazom da su stranke u postupku (izvadak iz zemljišne knjige i/ili izvod iz posjedovnog lista, te osobna iskaznica) ili opunomo�enik stranke s dokazom da zastupa stranku,dana 20. srpnja 2011. godine u vremenu od 9,00 do 12,00 sa� ,u Upravnom odjelu za prostorno ure�enje i gradnju Me�imurske župa-nije, �akovec, Ru�era Boškovi�a br. 2, soba br. 12.

Osoba koja se odazove pozivu, a ne dokaže svojstvo stranke uskra� t �e se mogu�nost uvida u Idejni projekt.Lokacijska dozvola za traženi zahvat u prostoru može se izda� i ako se stranka ili njezin opunomo�enik ne odazove pozivu.

REPUBLIKA HRVATSKAME�IMURSKA ŽUPANIJAUpravni odjel za prostorno ure�enje i gradnjuKlasa: UP/I-350-05/11-01/40 Ur.broj: 2109/1-13/2-11-5�akovec, 8. srpnja 2011.


POZIVAposjednike i nositelje drugih stvarnih prava na nekretninama koje nepo-sredno grani�e s predmetnim nekretninama na k.o. Gradiš�ak, za koje se po zahtjevu OP�INE SVETI MARTIN NA MURI vodi postupak izdavanja lokacijske dozvole za zahvat u prostoru:

rekonstrukcija nerazvrstane ceste na kat.�est.br. 2796, 2799/1, 2757 k.o. Sve� Mar� n na Muri u Žabniku

da izvrše uvid u Idejni projekt radi izjašnjenja.

Uvid u Idejni projekt mogu izvrši� osobe s dokazom da su stranke u postupku (izvadak iz zemljišne knjige i/ili izvod iz posjedovnog lista, te osobna iskaznica) ili opunomo�enik stranke s dokazom da zastupa stranku,dana 20. srpnja 2011. godine u vremenu od 9,00 do 12,00 sa� ,u Upravnom odjelu za prostorno ure�enje i gradnju Me�imurske župa-nije, �akovec, Ru�era Boškovi�a br. 2, soba br. 12.

Osoba koja se odazove pozivu, a ne dokaže svojstvo stranke uskra� t �e se mogu�nost uvida u Idejni projekt.Lokacijska dozvola za traženi zahvat u prostoru može se izda� i ako se stranka ili njezin opunomo�enik ne odazove pozivu.

poginulom hrvatskom branitelju

DRAGUTINU KODBI15.7.1992. - 15.7.2011.

Udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata

Me�imurske županije

IN MEMORIAM

dragom suprugu, tati i djedu

MIRKO LEICH – CICIiz �akovca

Dragi naš,kora�aj polako po novim stazama

kockicu po kockicu,dok nam se putevi ponovo ne spoje!

Vole te tvoji:Ljubica, Taja, Duda, Mirkec, Davor, Davor, Ivek,

Matek, Klarica, Konri, Lucika i Luka

POSLJEDNJI POZDRAV�Ste�ajni�upravitelj�društva�Kruhek�d.�o.�o.�u�ste�aju,�Kolodvorska�4,�Kotoriba,�poslovni�broj:�V�St�54/10�temeljem�odluke�vjerovnika�te��l.�158..�Ste�ajnoga�zakona�objavljuje�

DESETU�USMENU�JAVNU�DRAŽBU�RADI�PRODAJE�POKRETNE�IMOVINE�STEAJNOG�

DUŽNIKA��

Naziv� Po�etna�cijena

PEKARSKA�OPREMA�I�INVENTAR��(PREMA�SPECIFIKACIJI):�

66.807,94�

Usmena�javna�dražba�održat��e�se�dana�20.�srpnja�2011.�godine�u�12:00�sati�u�uredu�odvjetnika�Damira�Bariši�a,�Basari�ekova�27,�Koprivnica�

��Pravo�sudjelovanja�imaju�sve�pravne�i�fizi�ke�osobe�koje�najkasnije�do�po�etka�održavanja�javne�dražbe�uplate�jam�evinu�u�visini�10%��po�etne�cijene�na�žiro�ra�un�Kruhek�d.�o.�o.�u�ste�aju,�Kotoriba�broj:�23400091190018033,�te�dokaz�o�upla�enoj�jam�evini�predo�e�prije�održavanja�javne�dražbe�ste�ajnom�upravitelju.��Pokretnine�se�na�ro�ištu�za�dražbu�ne�mogu��prodati�ispod�po�etne�prodajne�cijene.��Po�etna�prodajna�vrijednost�iskazana�je�bez�PDVa.��Prodaja�se�obavlja�prema�na�elu�"vi�eno�kupljeno".�Prodavatelj�ne�odgovara�za�eventualne�pravne�i�materijalne�nedostatke,�te�se�isklju�uje�svaka�materijalna�odgovornost�prodavatelja,�a�kupac�se�unaprijed�odri�e�bilo�kakvih�naknadnih�prigovora�u�svezi�s�predmetom�prodaje.��Kupac�nema�pravo�na�povrat�jam�evine�ako�odustane�od�kupnje�ili�iz�bilo�kojih�razloga�ne�uplati�kupoprodajnu�cijenu�u�predvi�enom�roku.��Kupcu�se�upla�ena�jam�evina�ura�unava�u�prodajnu�cijenu,�a�ostalim�ponuditeljima�se�vra�a�u�roku�od�8�dana�nakon�zaklju�enja�javne�dražbe.��Rok�pla�anja�kupoprodajne�cijene�iznosi�8�dana�od�održavanja�javne�dražbe.��Sve�porezne�i�pristojbene�obveze�vezane�uz�kupoprodaju�snosi�kupac.��Kupac�na�sebe�preuzima�troškove�demontaže�i�utovara�opreme.��Pokretnine�se�prodaju�isklju�ivo�kao�cjelina�i�nije�mogu�e�dražbovati�za�pojedina�ne�predmete��Detaljnije�obavijesti�o�predmetima�prodaje�na�http://sites.google.com/site/kruhekustecaju/�ili�kod�ste�ajnog�upravitelja�na�telefon�098/407�337,��048/621838.�Razgledavanje�predmeta�prodaje�mogu�e�je�uz�prethodan�dogovor.��

�

REPUBLIKA HRVATSKAME�IMURSKA ŽUPANIJAUpravni odjel za prostorno ure�enje i gradnjuKlasa: UP/I-350-05/11-01/51Ur.broj: 2109/1-13/2-11-5�akovec, 8. srpnja 2011.


POZIVAposjednike i nositelje drugih stvarnih prava na nekretninama koje neposredno grani�e s predmetnim nekretninama na k.o. Pribislavec, za koje se po zahtjevu OP�INE PRIBISLAVEC vodi postupak izdavanja lokacijske dozvole za zahvat u prostoru:

ure�enje ulica u gospodarsko-stambenoj zoni «C» u Pribislavcu

da izvrše uvid u Idejni projekt radi izjašnjenja.

Uvid u Idejni projekt mogu izvrši� osobe s dokazom da su stranke u postupku (izvadak iz zemljišne knjige i/ili izvod iz posjedovnog lista, te osobna iskaznica) ili opunomo�enik stranke s dokazom da zastupa stranku,dana 21. srpnja 2011. godine u vremenu od 9,00 do 12,00 sa� ,u Upravnom odjelu za prostorno ure�enje i gradnju Me�imurske županije, �akovec, Ru�era Boškovi�a br. 2, soba br. 12.

Osoba koja se odazove pozivu, a ne dokaže svojstvo stranke uskra� t �e se mo-gu�nost uvida u Idejni projekt.Lokacijska dozvola za traženi zahvat u prostoru može se izda� i ako se stranka ili njezin opunomo�enik ne odazove pozivu.

48 Oglasnik 12. srpnja 2011.www.mnovine.hr • [email protected] • 040 312 333

Naši proizvodi imaju CE-znak, ISO-9001 i sukladni su s normama EU

AVIS - MONT d.o.o.Prelogmob: 091/888-4418 099/685-4948fax: 040/655-569

ugradnja laminata, gotovih podova...

a EU

AKCIJACIJALAMEL PARKET HRAST II. klasaRAST II. klas

68 kn/m2

mob: 095/355-1313095/355-1414040/390-431

Čakovec, dr. I.Novaka 2*preko puta Čakovečkih mlinova*

MOTORNA VOZILA

BMW 316i compact 1999., reg. do 11/11., 165.500km, zeleno-siva metalik, veoma uš�uvan, mob. 098/327-316

DAEWO L ANOS 1.4 1999.g., samo 8.000km, prodajem ispod cijene za dijelove zbog neimanja papira, mob. 091/579-3977HYUNDAI SANTA FE 2.0 CRDi 16V 4x4, 2002.g., 1.vl. u Hr od 2006.g., sva opre-ma, crni metalik, reg do 3/12, besprije-koran, 8.600 eur, mob 099/5010-696SEAT IBIZA 1.4 16V coupe, 25tkm, crveni, 6 zvu�nika, ALU felge, autom. klima, mob. 091 420 0074AUDI 100 2.8 V6, novi model 92.g., 1.vl. u HR od 1997.g., 181tkm, serv. knj., au-tom. klima, odli�no stanje, 2.700 eur; mob. 099/5790-759TOYOTA AURIS D-4D Diesel Terra, 2008.g., 1.vl., serv. knj., 5vr., sva opre-ma, odli�no stanje, 10.500 eur, mob. 091/973-4237VOLVO 440 dizel 1996., reg. do 11/011., cijena 9.000 kn, mob. 091/510-1064VW BORA 1.9sdi 1999.g., reg. do 3/12., abs, k l ima, centralno. V Ž, 091/567-5561AUDI 80 B4 1994.g., reg. do 27.3.2011., abs, klima, alarm, maglenke, grija�i sje-dala, zra�ni jastuk, cijena po dogovoru, mob. 098/969-7291PRODAJEM BMW 318i 2006.g., garaži-ran, servisiran, za 14.700 eur i motor Gillera 300ie 2009.g., za 25.000 kn. Mob. 098/426-862FIAT BARCHETTA 1.8 16V 1996.g., pla-va perla, prodajem ili mijenjam za ve�i auto. Tel. 098/62-77-11SUZUKI BALENO 1.6 1999.g., reg. do 2/012., garažiran, serv. knjiga, el. paket, abs, 2 zra�na, + zimske gu-me, 180tkm, cijena na upit. mob. 098/925-9656FORD FOCUS 1.4 16V karavan 2000.g., mob. 099/402-1708REN. MEGANE 1.6i cabrio 1998.g., ful oprema osim klime i kože, registriran, cijena 3.600 eur (mog. zamjena). mob. 098/9367-083

AUTOUSLUGA D.O.O. STRAHONINEC: Ford Galaxy 2.3, 7 sjedala 1999.; Fiat Stilo 1.6 16V 2002., registriran; Fiat Punto 1.2 2003.g.; Ford Mondeo 2. TD-CI 2006.g., reg. do 4/10.; Peugeot 206 1.4 2006.g.; Ford Fiesta 1.4 2006.g.VOZILA SU S DOMA�EG TRŽIŠTA. GA-RANCIJA. KREDITI BEZ JAMACA, UE-Š�A I KASKO OSIGURANJA DO 7 GODI-NA. TEL. 040 333 033, 091 591 8889

BMW 523 1997/98.g., registriran, ful oprema, u odli�nom stanju, te no-ve autodijelove za opel asconu 1.6 1987.g., mob. 099/6830-979KOMBI PEUGEOT 2.5 dizel boxer povi-šeni 1998.g., u odli�nom stanju. mob. 098/811-456PRO DA J EM I L I M I J EN JA M B M W 325TDS 1994.g. za 3.500 eur ili mi-jenjam za novije dizel vozilo (bmw, audi, vw) uz moju nadoplatu. mob. 091/553-4381CITROEN 1.4A X 1992.g., srebrni, 5vr., reg. do 8.mj., povoljno. mob. 099/5940-359

POLJOPRIVREDA

KUPUJEM TRAKTORE IMT, Ursus i Zetor, može i neispravne, mob. 092/110-7110 ili 01/2067-370PRODAJEM vrtnu kosilicu, sadnice treš-nje i sadnice od trsa, cirkular i �eki�ar, tel. 333-253KUPUJEM TR AK TOR do 80 ks, mo-že neispravan ili u lošijem stanju. Tel: 091/140-2603IMT 560, ku�iste difrencijala, mjenja�, poklopac hidraulike i prednji most ili is� takav traktor neispravan kupujem. Tel: 092/205-1831 PRODAJEM PLASTENIKE za vrt, mob. 091 502 1276PRODAJE SE PREŠA za grož�e od 120 lit., potpuno nova, tel. 360-606PRODA JE SE: kukuružnjak žel jezni 8x3x90m, traktorska prikolica gumenjak + arnijevi krunja� za kukuruz s malim mo-torom, mob. 095/8024-355TRAKTOR Vladimirac T-25A 30KS 1994.g., 350 rs, registriran, grijana kabina, kao nov, 1-brazdni plug Olt 16cola te kawasaki ZX7R nin�a 122KS, 750cm3 1998.g., 44.000 km, sa�uvan, prodajem ili mijenjam za auto dizel ili terenac. mob. 098/190-3753PRODAJE SE JE�AM po cijeni od 2kn/kg, Novo Selo Rok, tel. 853-258PRODAJEM KUKURUŽNJAK malo korišten, metal, drvo, izrada, vel. 3x3x85cm, povolj-no. mob. 098/915-0043PRODAJEM MALU PRIKOLICU za razne na-mjene dim. 190x106x66, vino miješano 250lit. (šipon, rizling) i ba�vu od 350lit. elipsastog oblika. mob. 098/1868-111PRODAJE SE šrota�, el. bojler od 50lit., štednjak na kruta goriva, kotao za vodu od 60lit. i � blicu za mast (više kom). tel. 845-920PRODAJEM INOX BA�VU od 100 lit., novu, �akovec, mob. 095/511-7763

USLUGE

PRODA JEM GRAEVINSKU parcelu od 3000 m2, Mursko Središ�e. Tel: 543-614PRODAJEM GRADILIŠTE od 280�hv u Mihovljanu, I.G. Kova�i�a, cijena po do-govoru, mob. 098/260-955PRODAJEM DVOSOBNI STAN u centru �k od 46m2, visoko prizemlje, povoljno. mob. 091/572-4557FRIZERSKI SALON, novi, namješteni, �akovec, Lj. Gaja 6, prodajem, tel. 098/241-559STAN 2-SOBNI s garažom, novogradnja, ispod Šafrana, visoki roh-bau, kredit, prodajem. mob 098/241-559STAN 4-SOBNI (etaža), novo, s garažom, ispod Šafrana, visoki roh-bau, kredit, prodajem. mob 098/241-559KUPUJEM VIKEND KU�U na obali ili otoku od 30.000 eur. Ponude na 098/607-620 ili mail: [email protected] 3-SOBAN STAN od 76me u prizemlju katnice u centru �k, etažirano, parking, podrum, mob. 098/315-880PRODAJEM KU�U u �akovcu, livadu u Puš�inama Žirofku i drvo od ariša 4m – hitno. mob. 095/845-3568 ili 095/863-5487PRODAJEM KU�U visoku prizemnicu s oku�nicom i garažom u centru Vž, Info: 091/517-3243KU�A, VINOGRAD I ORANICA u Sv. Urba-nu 200, jako povoljno. tel. 042/260-561 ili 099/685-2142PRODAJEM DVOSOBNI STAN u centru grada, mob. 098/806-339DVA POSLOVNA PROSTORA u centru �k prodajem ili iznajmljujem. mob. 091/786-8534

AUTOTIHI d.o.o. prodaje: Audi A4 1.9 TDI, klimatronic alu, 1998 G., 4900€, Škoda Octavia 1.9 TDI TO-UR, karavan s klimom reg 1g srebr-na, 2005 G., 6900€, Opel Astra 1.6 N JOY 16V, 5 vr s klimom reg 1g., 2003G., 5400€, Mercedes 250 2.5 C, au-toma� c srebrna s klimatronic, 1995 G., 5400€, Opel Astra 2.0 DTH, Di-zel s klimom srebrna 5vr, 2002 G., 4900€, BMW 530 D TOURING, kara-van s klimom, kao nov reg 1g., 1999G., 7900€, Škoda Fabia 1.2, 9836km 1vl ko nova, 2008 G., 6900€

Prodaja putem kar� ca Master, Amex i AK. PBZ-a. Info: 095 601 1001 ili vi-dje� na www.auto� hi.com

Čakovec, Istarska 9,

tel. 395-722, 098/744-980

PREKRIVANJE I IZRADA

KROVIŠTA, ZIDARSKI RADOVI

Dugogodišnje iskustvo.

Brzo i kvalitetno!

Č k I t k 9

Povoljne cijene usluga i materijala.

ZAGREB- VODOVODNA - dvoipolsobni stan od 41m2, uredan, obnovljen, opre-mljen, blizu tramvaja, 5stanica do Trga, parking, idealan za studente, prodajemo ili iznajmljujemo. mob. 098/539-350PRODAJE SE RENOVIRANA KU�A od 103m2, oku�nica 2716m2, Ivanovec, 65.000 eur-a. Cijena nije � ksna. NEKRET-NINE MARAS, Uska bb, akovec (kod trž-nice), tel 040/390-770, 098/331-535.ZAGREB – ILICA - Mandali�ina: novo-ure�en stan od 50m2 blizina tramva-ja, nepuša�ima. 350 EUR + režije. Tel 091/365-3004 zva� iza 16h.PRODAJEM DVOSOBNI stan od 44m2 u �akovcu na Jugu, mob 098/846-044KUPUJEM DVOSOBNI STAN u Varaždinu na Banfici ili okolica 5. OŠ. ponude na mob. 098/913-6801PRODAJE SE 2-SOBNI STAN od 55m2, 2.kat, �akovec, dobra lokacija. info: 092/236-8946 ili 091/797-5405PRODAJEM GARAŽU od 20m2 u Vu-kovarskoj ulici (uz igralište SC-a) mob. 099/199-2845PRODAJEMO GRADILIŠTE u Nedeliš�u vel. 1030m2, hitno. Info; 091 5585 930PRODAJE SE GRAEVINSKO ZEMLJIŠTE u Vu�e� ncu (Lopa� ncu), 2000m2, idealno za obiteljsku ku�u, cijena 17.000 Eur, i poslovni prostor od 90m2, preko puta suda i županije, gl. ulaz sa uli�ne strane, 1450 e/m2, mob. 098/297-222 MACINEC, obiteljska ku�a 170m2, oku�-nica 1200m2, povoljno prodajem. mob. 099/3858-074PRODAJE SE GRADILIŠTE u Žiškovcu vel. 1600m2, uredno vlasništvo, u mirnom dijelu naselja, svi priklju�ci uz cestu, spuštena cijena, povoljno, mob. 098/652-292PRODAJEM POSLOVNI PROSTOR, radi-onu od 200 m2 + uredski prostor i sa-nitarije, na parceli od 1599 m2, u Gori-�anu, ind. zona. Tel 098 723 192 ili 040 311 129PRODAJE SE STARIJA USELJIVA KU�A (plin, voda, telefon), podrum, garaža, radiona, sa vrtom i oranicom 500 �hv, (mogu�nost gradnje), u centru Nedeli-š�a, (blizina groblja), �akove�ka 22, cije-na 40.000 EUR, Inf. 098-482-791GRADILIŠTE u Puš�inama, ul. P. Zrinskog. tel. 821-507PRODAJE SE KU�A u �akovcu, vojni vr-tovi, tel. 098/907-1581HITNO I POVOLJNO PRODAJE SE KU�A na Mihovljanu (Šafran), Sv. Mihovila 5, 144m2 stamb. prostora + 105m2 po-drum, voda, struja, gradska kanalizaci-ja, plin, oku�nica s manjim vo�njakom i vrtom, ku�a bez fasade, cijena snižena na 95.000 eur, uredni papiri, vlasnik 1/1. mob. 098/933-1645PRODAJE SE GRADILIŠTE u Nedeliš�u. Info: 328-131PRODAJE SE 1,5-STAN od 39m2 na 3.ka-tu u akovcu, odli�na lokacija, 41.000 eur-a. NEKRETNINE MARAS, Uska bb, akovec (kod tržnice), tel. 040/390-770, 098/331-535.PRODAJE SE OBITELJSKA KU�A visoka prizemnica u Maloj Subo� ci, glavna uli-ca, u neposrednoj blizini škole i željezni�-ke stanice, lokacija pogodna za gospo-darsku djelatnost. mob. 098/244-295�AKOVEC JUG: dvoetažni atrak� van stan s puno svjetla okrenut na južnu stranu, blizina škole, vr� �a, pošte, trgova�kog centra, donja etaža 36,05 m2, gornja etaža (potkrovlje) 25,40 m2. POVOLJNO! mob: 099-241-4596PRODAJE SE LIVADA Stara Ves od 500m2, mob. 099/7849-713

PRODAJEM HALU od 500m2 (sanitar-ni �vor, ured) s ogra�enim zemljištem cca 890 �hv za 150.000.00 EUR te iznaj-mljujem posl. prostor od 65 m2 u �k, I.Mažurani�a 2. Mob. 098/9211-929PRODAJEM KU�U u gornjem Me�imurju, cijena 10.000 eur, mob. 098/160-2228

IZNAJMLJIVANJE

IZNAJMLJUJE SE posl. prostor u prize-mlju starog pasaža u akovcu i jedan atraktivan posl. prostor od 120m2 u centru M. Središ�a (Promenada) na 1. katu iznad ljekarne, pogodno za zastupništvo ili ordinaciju. Tel. 098/426-187IZNAJMLJUJE SE GARSONIJERA za stu-den� ce, tel. 390-291IZNAJMLJUJE SE 2-sobni namješte-ni s tan na Jugu u � akovcu, mob. 098/241-583IZNAJMLJUJEM JEDNOSOBNI namje-šteni stan u Istarskoj ulici u k, mob. 099/325-4267IZNAJMLJUJEM NAMJEŠTENU 2-krevet-nu sobu s upotrebom kuhinje i kupaoni-ce, na Jugu �k. mob. 098/861-898IZNA JML JUJEM DVOSOBNI S TAN, 65m2, jug �akovca, naselje Travnik. Tel. 098/750-524ZAGREB – ZAPAD: odli�na lokacija, parking, blizina tramvaja, 5 stanica do Trga, blizu fakulteta, novoobnovljeni manji dvosobni stan u zgradi, uredan, potpuno opremljen, iznajmljujemo za 3 studenta (400 EUR), mob 098/539 350IZNAJMLJUJE SE KU�A u Nedeliš�u, svi priklju�ci, na dulje razdoblje. Tel: 040 822 213

SMS NEKRETNINEAgencija za promet nekretninama

akovec, R. Boškovi�a 21(preko puta suda)

tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230www.sms-nekretnine.hr

[email protected]

PRODAJEMO i POTRAŽUJEMO sve vrste nekretnina na podru�ju Va-raždinske i Me�imurske županije

ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJE-VI s posebnim strojem - stru�no i povoljno; te VODOINSTALATERSKI I KERAMIARSKI RADOVI. Tino, 098/931-7570

INSTRUKCIJE IZ MATEMATIKE. PO-VOLJNO. Tel. 098/909-1580

OVLAŠTENI SERVIS ELEKTRO ALATA ISKRA/MAKITA/BOSCH/AEG

FLEX/HILTI/HITACHI/B&DMETABO/REMS/FEIN/DEWALT..

ROTORI/MOTORI/STATORI/PREMATANJE

«RODIKOMM» d.o.o., K. Tomislava 37, AKOVEC

Tel. 040/395-180, 091/5005-128

INSTALATERSKI OBRT DOLENEC – CENTRALNO GRIJANJE, VODO-VOD, PLIN, RENOVIRANJE KUPAO-NICA. Mob. 091/55-49-323SERVIS ZA �IŠ�ENJE OBAVLJA USLU-GE �IŠ�ENJA stambenih i poslovnih prostora, mob. 098/955-6885DIMNJACI LIMENI-INOX za sve vrste goriva, kruto, teku�e, plin. mob 095/5381-992ISKUSNA DADILJA �uvala bi dijete vrti�ke dobi. tel. 091/327-0262KOSIM SJENOKOŠE, okolica Ma-cinca i Nedeliš�a. Mob. 091 888 3566PODUKE IZ MATEMATIKE, Ivano-vec, mob. 099/685-8066KOSIM TRAVU oku�nica, manjih vinograda, vo�njaka samohod-nom kosilicom ili trimerom, ši-šanje živice, cijena po dogovoru, mogu� odvoz materijala. mob. 091/782-9069

POSAO

TRAŽIM POSAO VOZA�A C i E kateg., dostava ili sl., doma�i prijevoz, mob. 098/242-466

POZNANSTVA

SLOBODAN DE�KO (35) traži žensku osobu isklju�ivo za ozbiljnu vezu - brak. Kontakt: 092/2696-213SIMPATI�AN DE�KO, sportski tip, želi upozna� djevojku od 33-42g. za ozbiljnu vezu. SMS na 091/555-2157

NEKRETNINE – PRODAJA

PRODA JU SE NOVI STANOVI u akovcu(kod teniskih igrališta i Merkatora), Zagrebu i Pore�u. PO-VOLJNO. Tel: 098 241 578

KU�ICA (Istarska, k) od 40m2 + veranda od 10m2, šupa i mali vrt. Prodaje se hitno i povoljno. mob. 099/316-2112

PRODAJE SE DVOSOBNI STAN u centru Šenkovca, 1. kat, novograd-nja, 42m2 s balkonom + podrum, osigurano parkirno mjesto, kom-pletno namješten, tel. 343-032 ili 098/408-049

STAN (pola ku�e) u centru, 82m2 + tavan + podrum od 30m2 + zidano spremište + dvorište. Može zamjena za ku�u u okolici k, hitno i povoljno. mob. 095/584-8570

PRODAJE SE STARA KU�A sa svim pri-klju�cima od cca 1.000 m2, na gl. ces� u M. Središ�u, M. Tita 47, cijena: 40.000 eur. Tel. 098/426-187POVOLJNO PRODAJEM KU�U U NIZU u �akovcu na Jugu, 180m2, parking, gara-ža, dvorište. mob. 098-393-170PRODAJEM GRAEVINSKO ZEML JI-Š T E u M u r s ko m S r e d i š � u , m o b. 098/954-9775PRODAJE SE KU�A katnica u Trnovcu, mob. 098/9422-821PRODAJEM KU�U u M. Središ�u, prize-mlje + kat, 2 stana od 80m2, 2 garaže, 2 podruma, oku�nica 2600 m2, sve komu-nalije, papiri uredni, cijena 65.000 eur (opcije otvorene). mob. 098/452-509PRODAJE SE održavani vo�njak-gradili-šte, sa lokacijskom dozvolom u Zasad-bregu, tel. 091/7636-571

4912. srpnja 2011. Oglasnikwww.mnovine.hr • [email protected] • 040 312 333

Udruga za zaštitu životinja PRIJATELJI

žiro-račun: 2392007-1100062749www.prijatelji-zivotinja.org

e-mail: [email protected]: 091 89 88 004

PRUŽITE NOVI DOM nekom psu ili maci uz simboli�nu naknadu troškova cijepljenja i kastriranja. Možete nas posje�� svaki dan izme�u 9-17 sa�, a nalazimo se iza carine (prije nadvožnjaka, kod �ateksa, skrenite LIJEVO.

MOLIMO DOBRE LJUDE DA NE BACAJU HRANU koja im ostane u ku�anstvu, od raznih proslava i vjen�anja, ili ako imate starih deka, plah�, ru�nika darujte ih �akove�kom skloništu za napuštene živo�nje.ZAHVALJUJEMO DOBRIM LJUDIMA, UDOMITELJIMA I SVIM DONATORIMA!!!

MOLIMO LJUDE KOJI IMAJU SLOBODNOG VREMENA DA DOĐU ŠETATI PSE!!!

PROGRAM KUMSTVAAko nemate uvjeta za udomljavanje psa ili ma�ke, postanite kuma ili kum nekom od š��enika �akove�kog skloništa za živo�nje Prijatelji i sudjelujte u podmirivanju troškova hrane ili lije�enja. Posje�te web stranice naše Udruge i odaberite svog virtualnog ljubimca. Sljede�i korak je DA izvršite uplatu od 99,00 kn na žiro ra�un udruge 2392007-1100062749, poziv na broj 02 999222, sa svrhom uplate: donacija. Nakon toga na naš mail pošaljite potvrdu uplate, svoje osobne podatke i ime odabranog ku�nog ljubimca. Hvala vam od srca!

IZNAJMLJUJE SE PERADARNIK za skla-dište, 500m2, adaptacija po želji. tel 829 062ZAGREB – VODOVODNA: manji dvo-ipolsobni stan, uredan, obnovljen i opremljen, parking, blizu tramvaja i fa-kulteta, ekonomi�an, idealan za 3 stu-denta, iznajmljujemo (400 EUR). mob. 098/706-112IZNAJMLJUJEM GARSONIJERU u centru �akovca, 30 m2, namještena, odvojena brojila, po želji internet, kabelska... par-king, najam 1.000 kn. tel 095/8080-116IZNAJMLJUJEM STAN od 42m2 u �k, Pu-tjane 35. mob. 098/935-6187IZNAJMLJUJE SE STAN od 40m2, blizina Pedagoške, dvjema studentima, vrlo povoljno, poseban ulaz, plin, struja, In-ternet. mob. 099/4180-109IZNAJMLJUJE SE 3-SOBNI stan od 110m2 u �k, namješten, poseban ulaz i sva bro-jila, mob. 091/933-8468NENAMJEŠTENI STAN od 47m2, nena-mještena garsonijera od 30m2, jedno-sobni stan namješteni i polunamještena garsonijera, daju se u najam na duže vri-jeme. tel. 098/545-526 i 384-515IZNA JML JUJEM S TAN od 50 m2 u Ri jec i , dvjema studentima, mob. 091/158-2803IZNAJMLJUJEM SOBE studenticama na Jugu �k u obiteljskoj ku�i, mob. 098/9320-214IZNAJMLJUJE SE STAN, blizina �K-juga, 65 m2, slobodno od 1.8., 1. kat, novo-gradnja, balkon, zajedni�ko dvorište, portafon, sva brojila zasebna. Zva� na 099 696 1336.

827

NAPOMENA: kuponi s malim oglasima predaju se DO PETKA DO 11 SATI

PRODAJEM SVINJE za klanje oko 110kg. Bre-zje 157, tel. 855-740PRODAJEM KVALITETNU ŠTENAD NJEM. OV-�ARA s rodovnicom, tetovirani i cijepljeni. tel. 099/246-5011 ili 040/295-547

RAZNO

PRODAJEM THUJE columne i sma-ragd, kvalitetan doma�i uzgoj, tel. 091/547-0069P R O D A J U S E r a d i j a t o r i d i m . 90x200cm, crni pisa�i stol, dje�ji pri-jenosni kreve� � 125x65cm i limena vrata. Tel. 858-424PRODAJEM BMX FIT ramu, cijena po-voljna. Tel. 829-230, 099/684-1-729, 098/944-3339PRODAJE SE ŠTEDNJAK na kruta gori-va Senko i kombinirani (4pl+2struja), te ormar i preša za v ino. mob. 098/970-1062SMRŠAVITE U VRLO KRATKOM ROKU i do 30kg jedinstvenom metodom u svijetu. GARANTIRANO! Molim zva� na tel. 099/5155-064 (NE sms)PRODAJEM frižider Kon�ar od 117lit., 60cm, o�uvan, star godinu i pol (750 kn), crni okrugli masivni stol + 4 stoli-ce, visoki naslon, crna eko koža, o�u-vano (950 kn). Tel. 098/390-692PROVEDITE NEZABORAVAN TJEDAN U APARTMANU NA TENERIFIMA – POTPUNO BESPLATNO!!! Mob. 099/5155-064PRODAJEM RADIO Tesla 1958.g. i ulje na platnu akademski slikari. mob. 098/907-1581VRLO POVOLJNO PRODAJEM KNJIGE ZA 8. RAZRED (po programu 2. OŠ AKOVEC) u kompletu ili pojedina�-no. mob. 098/390-404PRODAJE SE AUTOSJEDALICA, nova,

cijena 150 kn. tel. 360-606DAJEM U NAJAM gra�evinsku, fasad-nu, brzomontažnu skelu za sve vrste radova na ku�i ili ve�em objektu i prodajem ili mijenjam izo stakla razne dim., povoljno. mob. 091 559 4332PRODA JEM L APTOP Del l 50 0, 3 GB memorije, 120 GB SATA disk, 15.4”, multimedijske tipke, Wlan, BT, DvdRW, �ita� kar� ca, � rewire... u odli�nom stanju, za 1450 kn. Tel 091/520-5575PRODAJE SE ispravan TV Samsung SRT katodni TV 82 cm za 600 kn i dj. bicikl Hello Ki� y 20 sa �eli�nim okvi-rom, dobro uš�uvan, star 1g., cijena 800 kn. Tel 091/5635-772PRODAJE SE VINO BIJELO KVALITET-NO, rajnski rizling, muškat žu� , vrlo povoljno, Tel. 098/632-494INTEL PENTIUM 4, 1.6GHz, 40Gb HD, op� ka, ma� �na plo�a IBM Soc 478, s monitorom, � pkovnicom i mišem, prodajem za 750 kn ili mijenjam za drva, na tel: 091/5060-821PRODAJEM kompjuter Dell HD 149GB, win, monitor HP-19, + kamera Logi-tech na poklon; teniski reket marke Prince za 250 kn i 4 pl. zelena okrugla stola promjera 120, cijena 100kn/kom, mob: 091/541-8810PRODAJEM LAPTOP Acer TravelMate 2492 WLMiIntel Celeron M processor 420, cijena: prema dogovoru hitno i povoljno. kamera logitech na poklon, mob: 091/518-0591LCD Sony 82cm, KDL32BX400 FullHD, Usb, DivX, MPEG-4, MP3, novo, zapa-kirano, jamstvo 24mj., cijena 2.199 kn. Tel. 098/987-51-51PRODAJE SE KUHINJA, novija, malo korištena, vrlo o�uvana, sive boje, visoki sjaj, okvirne dimenzije: 3x1m (sa kutom), šankom i 2 stolice, te sa svim ugradbenim kuhinjskim apara-� ma Whirlpool - cijena 8.000 kn. Tel: 098/513-382.POVOLJNO PRODAJEM: dvije el.pe�i Alfa, el. kuh. bojler, proto�ni pl. kup. bojler, šiva�u mašinu, sobni stakleni stoli�, dvije uramljene reprodukcije “Romske djevojke”, “Akt”, stoje�u sobnu lampu, te komplet kamera, projektor, montažni stol, stol za op-� �ku izradu fotogra� ja (ne digitalnih). Tel 390-752PRODAJEM KNJIGE za 5.razr. po pro-gramu 3.OŠ, te kupujem udžbenik WI R3. mob. 095/910-2563PRODA JEM parket hr as t mas iv 250x50, 1. klasa, 17.5m2, sjede�u tuš kadu 90x80cm, pl. štednjak i umivao-nik sa stalkom. mob. 098/9200-938

KUPUJEM R ABL JENE BE TONSKE STUPOVE za ogradu (može i od vino-grada), te kupujem frezu s manjom prikolicom ili samo prikolicu. mob. 098/9566-220PRODAJEM: trosjed, dvosjed + fo-telja - garnitura za sjedenje (hrast), komodu s vitrinom (hrast), plo�a el. ugradbenog štednjaka (200kn), gume 175/65/14 (4 kom /400 kn) i 185/60/14 (4kom /1.000 kn) za opel vectru s felgama, klavijature Yama-ha DX-21 (1.500kn). tel. 328-106 ili 098/171-4456PRODAJEM UGOST. roštilj, fritezu, bajmari, sudoper, radni stol, toster, kiper, vagu, caffe aparat, mlinac, hladnjak, konvekcijsku pe�, gril za pili�e i štednjak. mob. 098/9211-929PRO DA J E S E K I N D ERB E T, m o b. 098/632-614P R O D A J E M G R A . S K E L U s a 6 elemenata vis. 2m, šir. 1m. mob. 098/1880-434PRODAJE SE HRASTOVA nova škrinja dim. 80x50cm. mob. 099/735-9920PRODAJEM CAFFE APARAT La Pavoni, 2 grupe, sa depuratorom, uš�uvan, te mlinac za kavu s broja�em, cijena 2.800 kn. mob. 098/935-2124

Ovdje je za samo

mogao biti Vaš oglasSve informacije na

Iskoristi akciju u srpnju

LJETOVANJE

IZNAJMLJUJEM 1-sobni i 2-sobni apar-tman u Privlaci kod Zadra, blizina mora 150m, povoljno. mob. 098/805-186POVOLJNO LJETOVANJE u Novom Vino-dolskom: apartman 4+1, apartman 6+1, blizina plaže, sve super opremljeno. tel. 098/139-7211

ŽIVOTINJE

PRODA JU SE MA�ARSKE VIŽLE (3m), rodi te l j i pr i sutni . mob. 098/723-170

PRODAJU SE MLADE TIGRICE, NIMFE, PJE-VAJU�E, PLAVE ROZELE, ROZENKOLISI. Tel. 098/944-3339, 829-230NJEMA�KI OV�ARI s rodovnicama, cijepljeni, tetovirani, nagra�ivanih roditelja, prodajem. Tel. 040/363-445 ili 098/465-490PRODAJEM DIVLJE PATKE te golubove raznih vrsta. Tel. 098/184-9728PRODAJE SE KVALITETNA HRANA K-9 i Brit za pse i ma�ke. Tel. 363-445PRODAJEM ZE�EVE male za tov, ze�ice za rasplod i ze�eve o�iš�ene, tel. 040/333-911 ili 091/906-6933PRODAJU SE ŠTENCI NJEM. OV�ARA s rodov-nicom, cijepljeni i tetovirani, garancija. tel. 040/821-395 ili 091/520-2949PRODAJEM MLADE KOZE stare 6mj., cijena 400 kn. tel. 040 343 810PRODAJEM PAPIGE � grice, nimfe, rozekolise, personate, plave i crvene rozele, aleksandre i penante, te pla� naste fazane. 040/641-187

,, ,,

DOSTAVADOSTAVADOSTAVA

JEDNODNEVNI BIJELI

RASTI PILII GGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAHO IĆĆIĆIGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGG HORI RRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAHORRRRRRRRRR ĆĆIIIIIIIIL Ć

JEDNODNEVNI BIJELI

I GRAHORASTI PILIĆI

PIPOje danima lutao u �ako-ve�koj industrijskoj zoni. Hranili su ga djelatnici jedne tvornice dok ga ni-smo uspjeli uzeti u azil. Pi-po je mješanac labradora i visok je rastom. Pipo je vrlo dobar pas, poslušan, zaigran, slaže se s drugim psima i voli djecu. Pipo je ro�en 17.3.2010.

ASPIRAje izuzetno lijepa i umilja-ta kujica, vjerojatno mje-šanka labradora. Ro�ena je 24.3.2010. godine, vrlo je mirne naravi, povu�e-na i dobra. Nadamo se da �e brzo dobiti novi dom. Cijepljena, �ipirana i ste-rilizirana.

LUKAje preslatki veseljak ne-obi�ne kombinacije crno bijele boje. U sebi ima nešto lova�kog no po karakteru je izuzetno dobar, poslušan i dobre naravi. �ipiran, ka-striran i cijepljen i idealan i za obitelj s djecom zbog svoje dobre naravi. Ro�en je 16.4.2010.

TV pregled

FILMOVI - PREPORU�UJEMO

SPORT - IZDVAJAMO

ZVJEZDANI KUTAKZZZZZZ (bivša �akove�ka televizija)

od 12.7.2011. do 18.7.2011.

Charliejevi an�eli 2 UTORAK, NOVA TV, 22:25Natalie, Dylan i Alex su trojac glamuroznih, vješ� h istražiteljica koje rade za detek� vsku agenciju Charlesa Townsenda. Trojac je prerušen poslan na vrlo zahtjevnu misiju u kojoj moraju do�i do dva ukradena dragulja. Tu nije rije� o obi�nim prstenovima ve� o objek� ma koji sadrže informacije o svakoj osobi u programu zaš� te svjedoka u bogatoj FBI-evoj bazi podataka.

FILM

FILM

Sedam �ETVRTAK, RTL 2, 22:00Serija nevjerojatno brutalnih ubojstava potresla je javnost, a detek� vi Sommerset (Morgan Freeman) i Mills (Brad Pi� ) se, izgleda, nalaze pred nerješivom zagonetkom. Model po kojem nepozna� zlo�inac bira i ubija svoje žrtve preuzet je iz biblijske predaje; jedan po jedan, stradavaju ljudi koje se može okrivi� za jedan od sedam smrtnih grijeha, okrutnim na�inima koji ne ostavljaju dvojbe u mo� ve manijakalnog ubojice.

FILM

FILM

SPORT

FILM

Top gun NEDJELJA, RTL, 20:00Maverick (Tom Cruise), samouvjereni ambiciozni pilot, i njegov kolega Goose (Anthony Edwar-ds) u F-14 Tomcat zrakoplovu iznad Perzijskog zaljeva odmjeravaju snage s ruskim MiG-28. F-14 je na rezervi s gorivom, Goose gubi kontrolu i uspani�ari se, ali Maverick je sabran te uspije navigira� zrakoplov prema nosa�u aviona. Maverick je pohvaljen i dobiva mjesto u Top Gun Naval Flying školi, koju poha�aju najbolji ameri�ki pilo� kako bi se dodatno usavršili...

FILM

Vaterpolo - EP u Hrvatskoj 2010: Hrvatska - Italija, finale, snimka

Subota 16.7., HRT2, 17.55SPORT

UTORAK 12. srpnja 2011.

07:58 Danas pogledajte08:00 Dje�ji program09:00 Hrana i vino09:30 U dobroj formi10:00 24 SATA (uživo), informa� vna emisija

istoimenog TV kanala10:10 VIDEOSTRANICE15:58 Danas pogledajte16:00 Yoga&Pilates16:20 Hrana i vino16:50 VIJESTI 17:00 DJEJI PROGRAM18:00 24 SATA (uživo), informa� vna emisija

istoimenog TV kanala18:30 TV Jukebox19:00 VIJESTI DANA 19:25 VOA19:35 Hrana i vino20:00 Europski dnevnik (produkcija Deutche

welle)20:30 Put oko svijeta, serijal Željana Rakele21:00 Gledaj dalje, talk show Mladenke

Šari�22:00 VIJESTI DANA22:30 TV Jukebox23:00 Zapisano u zvijezdama00:15 Erotski program01:15 VIDEOSTRANICE

08:43 NAJAVA PROGRAMA08:45 TV PRODAJA09:00 VEKERICA jutarnji program VTV-a11:00 TV PRODAJA - MARION12:00 24 SATA VIJESTI informa� vni program12:30 VELIKE TAJNE MALOG VRTA kontakt

emisija13:00 KUŠ ILITI KULTURA U ŠPIGLU iz arhive

VTV-a13:45 TV PRODAJA - MARION14:00 DOM 2 emisija o ure�enju doma 14:45 TV PRODAJA15:00 VEKERICA jutarnji program VTV-a 17:00 VIJESTI VTV-A informa� vna emisija17:05 MALI OGLASI17:15 TV PRODAJA17:30 VELIKE TAJNE MALOG VRTA kontakt

emisija 18:00 ZASTUPNIKI KLUB18:15 TV PRODAJA - MARION18:35 IZ PROŠLOSTI TV kalendar18:40 VIJESTI VTV-A18:55 VREMENSKA PROGNOZA19:00 24 SATA VIJESTI informa� vni program19:35 NEWSFLASH - GLASA AMERIKE19:45 MALI OGLASI20:00 VIJESTI VTV-A informa� vna emisija20:05 VIP INTERVIEW iz arhive VTV-a21:00 DOKUMENTARNI PROGRAM 22:00 ZLATNA DOLINA emisija o

poljoprivredi 22:30 ZASTUPNIKI KLUB 23:00 NEWSFLASH - GLASA AMERIKE 23:10 VIJESTI VTV-A . . . IZ PROŠLOSTI TV kalendar23:35 ŠKOLA ŠAHA . . . ODJAVA PROGRAMA . . . VIDEOSTRANICE

Opasna igraSERIJA NOVA TV 03:00

Uvod u anatomiju

Raymond

SERIJA RTL 21.25

HUM.SERIJA RTL 2 21.15

Subota, NOVA TV, 20:00 satiClint Eastwood

05:55 Najava programa06:00 Tre�a dob: Izmjene Zakona o

mirovinskom osiguranju, emisija za umirovljenike (R)

06:45 TV kalendar07:00 Dobro jutro, Hrvatska07:05 Vijes� 07:10 Dobro jutro, Hrvatska07:35 Vijes� 07:40 Dobro jutro, Hrvatska08:35 Vijes� 08:40 Dobro jutro, Hrvatska09:05 Hotel dvorac Orth 5, serija (20/20)

(kod. na sat.)09:50 Vijes� iz kulture (R)10:00 Vijes� 10:09 Vrijeme danas10:10 Veliki prirodni doga�aji: Velika

poplava,dokumentarna serija (5/6) (kod. na sat.)

11:00 Kod ku�e je najljepše (R)11:10 Oprah show (1297.) (kod. na sat.)12:00 Dnevnik12:11 Sport12:13 Vrijeme12:15 TV kalendar12:32 Gospodarica tvoga srca, telenovela

(91/142) (kod. na sat.)13:20 Capri 1 serija (3/24) (R) (kod. na sat.)14:10 Vijes� uz hrvatski znakovni jezik14:19 Vrijeme sutra14:20 Pustolovina u Hrvatskoj: Falkušom do

Palagruže (2), dokumentarna serija (14/24)

14:50 Hebrang, dokumentarna serija (52’17”) (2/4) (R)

15:45 Kulturna baš� na: e� ri crkve u Istri (R)16:00 ZABA - 90 sekundi, emisija pod

pokroviteljstvom (R)16:05 Alisa, slušaj svoje srce - telenovela

(16/240) (kod. na sat.)16:50 Vijes� 17:00 Hrvatska uživo17:44 HAK - Promet info17:45 Sve �e bi� dobro, TV serija (17/180)

(kod. na sat.)18:33 Dnevnik plavuše: Je li on onaj pravi?,

emisija pod pokroviteljstvom18:40 Ljetna slagalica: Nasilje me�u mladima19:30 Dnevnik19:56 Sport20:01 Vrijeme20:04 ZABA - 90 sekundi, emisija pod

pokroviteljstvom20:10 Capri 1, serija (4/24) (kod. na sat.)21:05 Ciklus komedija: Turner i Hooch,

ameri�ki � lm (96’) (R) (kod. na sat.)22:45 Dnevnik 323:10 Sport23:13 Vrijeme23:15 Vijes� iz kulture23:25 Kratki susre� 23:50 Nicolaus Harnoncourt - putovanje u

vlas� tu nutrinu, dokumentarni � lm (58’17”) (R) (kod. na sat.)

00:50 Kockar iz Natcheza, ameri�ki � lm (R) (kod. na sat.)

02:15 Završni udarac 4 (12), serija (7/15) (R) (kod. na sat.)

02:55 Bostonsko pravo 4, serija (14/20) (R) (kod. na sat.)

03:35 Skica za portret03:55 Pustolovina u Hrvatskoj - Falkušom

do Palagruže (2), dokumentarna serija (14/24)

04:25 Hotel dvorac Orth 5, serija (20/20) (R)

(kod. na sat.)05:10 Ljetna slagalica

07:15 Najava programa (kod. na sat.)07:20 Gospodarica tvoga srca, telenovela

(90/142) (R) (kod. na sat.)08:05 Moji prijatelji Tigar i Pooh, crtana serija

(9/65) (R) (kod. na sat.)08:30 Žutokljunac: Dimnja�ar (kod. na sat.)08:55 Connor na tajnom zadatku 1, serija za

djecu (13/13) (kod. na sat.)09:15 Navrh jezika: Da i ne (kod. na sat.)09:25 U zdravom � jelu zdrav duh (kod. na

sat.)09:40 Obi�na klinka, serija za djecu (7/52)

(kod. na sat.)10:05 Alisa, slušaj svoje srce - telenovela

(15/240) (R) (kod. na sat.)10:45 Tvoja sam sudbina, telenovela

(104/106) (kod. na sat.)11:25 Veronica Mars, serija (10/22) (R) (kod.

na sat.)12:05 Šaolinski paževi, crtana serija (11/26)

(kod. na sat.)12:30 Žutokljunac: Dimnja�ar (kod. na sat.)13:00 Lagodni život Zacka i Codyja 2, serija za

mlade (10/39) (kod. na sat.)13:25 EP u plivanju za osobe s invaliditetom,

reportaža (kod. na sat.)13:45 Kockar iz Natcheza, ameri�ki � lm (85’)

(R) (kod. na sat.)15:15 Ružna Be� y 3, serija (9/24) (kod.

na sat.)16:00 4 zida (R) (kod. na sat.)16:40 Direkt: Zabavlja�i (R) (kod. na sat.)17:05 Bostonsko pravo 4, serija (14/20) (kod.

na sat.)17:50 Šapta� psima 3 (14/21) (R) (kod. na sat.)18:40 Kazalište u ku�i, TV serija (15/28) (kod.

na sat.)19:15 Kod ku�e je najljepše (kod. na sat.)19:25 Garaža: Onli Tu/Zbunjeni (R) (kod.

na sat.)19:55 Ve�eras (kod. na sat.)19:56 PP (kod. na sat.)20:00 Bra�a i sestre 4, serija (4/24) (kod.

na sat.)20:45 PP (kod. na sat.)20:50 ovjekov planet, dokumentarna serija

(1/8) (kod. na sat.)21:45 Završni udarac 4, serija (12) (7/15) (kod.

na sat.)22:30 PP (kod. na sat.)22:35 Dr. House 5, serija (12) (12/24) (kod.

na sat.)23:20 Dnevnik plavuše: Je li on onaj pravi?,

emisija pod pokroviteljstvom (R) (kod. na sat.)

23:27 PP (kod. na sat.)23:30 Holivudska škvadra 2, humoris� �na

serija (9/14) (kod. na sat.)23:55 Retrovizor: Šapta�ica duhovima 4, serija

(12) (13/23) (kod. na sat.)00:40 Retrovizor: Prijatelji 9, humoris� �na

serija (7/24) (kod. na sat.)01:05 Retrovizor: Sledge Hammer 1,

humoris� �na serija (4/22) (kod. na sat.)

01:30 Retrovizor: Kraljevi, serija (4/12) (R) (kod. na sat.)

02:15 No�ni glazbeni program (kod. na sat.)04:50 No�ni glazbeni program (kod. na sat.)

05.35 Astro show, emisija uživo (18)06.20 RTL Danas, informa� vna emisija (R)06.55 Aurora, telenovela (R)07.50 Dragon Ball Z, animirani � lm (R)08.10 Exkluziv Tabloid, magazin (R) 08.55 Ve�era za 5, lifestyle emisije (R)10.00 Aurora, telenovela10.55 Nasljednici, telenovela 11.50 Vrata raja, telenovela12.40 Cobra 11, akcijska serija (dvije

epizode)14.30 Staklen dom, obiteljska dramska

serija (dvije epizode) (R)15.45 1001 no�, dramska serija (dvije

epizode) (R)17.05 Ne daj se, Nina!, humorna drama18.00 Exkluziv Tabloid, magazin18.30 RTL Danas, informa� vna emisija 19.05 Ve�era za 5, lifestyle emisije 20.00 Staklen dom, obiteljska dramska

serija (dvije epizode)21.25 Mentalist, kriminalis� �ka serija

22.15 Uvod u anatomiju, dramska serija (dvije epizode)

23.55 CSI: NY, kriminalis� �ka serija (12)00.45 RTL Vijes� , informa� vna emisija01.00 Na licu mjesta, akcijska dramska

serija (R)01.50 Astro show, emisija uživo (18)02.50 Na licu mjesta, akcijska dramska

serija (R)03.35 RTL Danas, informa� vna emisija (R)

06:45 Naši najbolji dani, serija 07:35 Neustrašivi Scooby doo, crtana serija08:00 Bumba, crtana serija 08:50 Pobjeda ljubavi, serija R 10:40 uvar pravde, serija 11:40 Zauvijek susjedi, serija R 12:30 IN magazin R 13:20 Pobjeda ljubavi, serija 15:20 Kad liš�e pada, serija R 16:20 Zauvijek susjedi, serija 17:00 Vijes� Nove TV 17:25 Bijeg, serija R 18:20 IN magazin 19:15 Dnevnik Nove TV 20:05 Kad liš�e pada, serija 21:00 Bijeg, serija 22:05 Ve�ernje vijes� 22:25 Cahrliejevi an�eli 2: Punom brzinom,

igrani � lm 00:20 Bolji na�in za smrt, igrani � lm (12)* R02:05 Tudori, serija (12)* 4/1003:00 Opasna igra, serija (12)* 03:50 Ezo TV, tarot show (18)* 04:50 Medij, serija (12)* 16/1905:40 Bra�ne vode, serija 06:05 Bra�ne vode, serija 06:30 Kraj programa

07.30 Divlji boravak, zabavni (R)08.15 Studio 45, talk show (R)08.45 Ve�era za 5, lifestyle emisija (R)09.15 Najljepši urok, telenovela (R)10.00 Zabranjena ljubav, sapunica (dvije

epizode) (R)10.45 Vatrogasac Vjeko, crtani � lm (R)11.50 Divlji boravak, zabavni (R) 12.35 Punom parom, kulinarski izazov

(dvije epizode) (R)13.25 Studio 45, talk show (R)14.00 Najljepši urok, telenovela14.50 Zabranjena ljubav, sapunica (dvije

epizode)15.45 Ve�era za 5, lifestyle emisija16.15 Veseli mladunci, zabavni (R) 17.05 Studio 45, talk show (R)17.45 Kralj Queensa, humoris� �na serija

(dvije epizode) (R)18.35 Punom parom, kulinarski izazov

(dvije epizode)19.35 Princ iz Bel Aira, humoris� �na serija

(dvije epizode)20.25 Kralj Queensa, humoris� �na serija

(dvije epizode)21.15 Raymond, humoris� �na serija (dvije

epizode)22.00 No�ne p� ce, igrani � lm, akcijski triler

(12)23.40 Raymond, humoris� �na serija (dvije

epizode) (R)00.25 Princ iz Bel Aira, humoris� �na serija

(dvije epizode) (R)01.05 Biloxi Blues, igrani � lm, komedija

(12) (R)

07:20 Odavde do vje�nos� , serija R 08:10 Mali an�eli, serija 09:00 Flash vijes� 09:01 Ana, serija 09:25 Rebelde 2, serija 10:15 Ukleta Mariana, serija R 11:55 Zamka, serija R 13:45 Odavde do vje�nos� , serija 14:00 Flash vijes� 14:01 Odavde do vje�nos� - nastavak 14:40 Moja majka, serija R 15:40 Valeria, serija17:25 Ukleta Mariana, serija 19:00 Moja majka, serija 20:00 Zakon ljubavi, serija 21:00 Hitna Miami, serija 21:45 Prijatelji, serija 22:40 Seks i grad, serija23:10 Hitna Miami, serija R 00:00 Prijatelji, serija R 00:55 Seks i grad, serija R 01:25 Zakon ljubavi, serija R 02:15 Pobjeda ljubavi, serija R 03:50 Kraj programa

Macho ikona Clint Eastwood proživio je pravu show-biz borbu. Sin obi�nog radnika, izba�en s koledža, imao je sre�u da se na�e na pravom mjestu u pravo vrijeme. Prolaze�i pravu kalvariju, �iste�i bazene, obilaze�i audicije i traže�i svoju priliku, jedan dan je došao po frenda na CBS i nabasao na �ovjeka koji je tražio baš takvog kauboja za sporednu ulogu u seriji westerna ‘Rawhide’ (1959) koju je ku�a baš namjeravala producira� . Ta godina zna�ila je velik preokret od malih i rijetkih uloga do zvijezde kakvu danas vidimo. Dalje slijedi ‘Per un pugno di dollari’ (1964), ‘Per qualche dollaro in più’ (1965) i tre�i nastavak trilogije ‘Buono, il bru� o, il ca vo’ (1966). Filmovi su postali hit, a Clint internacionalna zvijezda. Uspio je uvjeri� javnost da je pravi kauboj jer mu ta uloga tako dobro stoji, iako je sam to poricao. Odigrao je sjajne uloge u ‘Where Eagles Dare’ (1968), ‘Coogan’s Blu� ’ (1968) i ‘Paint Your Wagon’ (1969), a 1971. mu je bila jedna od najboljih godina. Glumio je u � lmovima: ‘Play Misty for Me’ i ‘The Beguiled’. Osim kao kauboj, prepoznatljiv je i po ulozi policijskog inspektora u � lmu ‘Dirty Harry’ (1971) koja je služila kao uzor sli�nim ostvarenjima. Odli�no se snalazio u toj ulozi jer je dobro razumio radni�ku klasu, njihove vrline, frustracije i oblike ponašanja, a to je bila i okosnica ‘Dirty Harrya’. I ostali policajci koje je glumio, gubitnika i pijanicu u ‘The Gauntlet’ (1977) ili seksualno zbunjenog policajca u ‘Tightrope’ (1984), imali su sli�ne karakteris� ke koje je publika jednostavno obožavala. Pozna� � lmovi iz 80-ih su: ‘The Rookie’ (1990) i ‘Pink Cadillac’ (1989). Tada po�inje i s vlas� � m projek� ma kao što su: režiranje � lma ‘Bird’ (1988) te gluma i režija � lma: ‘White Hunter, Black Heart’ (1990). 1992. dobio je Oscara za režiju vesterna ‘Unforgiven’ (1992) i nominiran je za najboljeg glumca u istom � lmu. Filmski projek� u 90-ima: ‘In the Line of Fire’ (1993), ‘A Perfect World’ (1993), ‘The Bridges of Madison County’ (1995), ‘True Crime’ (1999), ‘Blood Work’ (2002) i ‘Space Cowboys’ (2000) nisu doživjeli takav uspjeh kod kri� ke, ali su bili dobro prihva�eni kod publike. Ponovni uspjeh je doživio kao redatelj � lma ‘Midnight in the Garden of Good and Evil’ (1997). ‘Mys� c River’ s odli�nim glumcima (Sean Penn, Kevin Bacon, Tim Robins) pobrao je pohvale i kod publike i kod kri� ke, ali i kod Akademijinih glasa�a, drama o djevojci boksa�ici, ‘Million Dollar Baby’, na dodjeli Oscara 2005. proglašena je najboljim � lmom u konkurenciji s još �e� ri drame i to �e� ri biografske, Hillary Swank dobila je drugog Oscara za najbolju glavnu glumicu, Morgan Freeman za najboljeg sporednog glumca, a Eastwood još jednog za redateljsko umije�e �ime je postao najstariji dobitnik Oscara u toj kategoriji. Eastwood ima sedmero djece, bio je dva puta oženjen i u dugoj ljubavnoj vezi sa Sondrom Locke. K�i Alison Eastwood je u gluma�kim, a sin Kyle u glazbenim vodama (vrlo cijenjeni jazz glazbenik).

SERIJA NOVA TV

SERIJA DOMA TV

Medij

Prijatelji

Uslijed uspješne, ali smrtonosne tužbe pro-tiv Arthura Frobishera, Ellen Parsons ide na terapiju da bi se nosila s ubojstvom svoga zaru�nika i sura�uje u saveznoj istrazi pro� v Patty Hewes. Patty uzima stanku od prava i posve�uje se velikoj dobrotvornoj zakladi koju osniva zajedno s milijarderom Samuelom Ar-senaultom. Kada dozna da je Frobisher samo nastrijeljen, Ellen angažira privatnog istražitelja da ga prona�e. Dok se Frobisher skriva, Pa� y od bivšeg vještaka Daniela Purcella dobiva na �uvanje ku� ju s dokumen� ma...

Prljavi Harry SUBOTA, NOVA TV, 20:00Prvi iz iznimno uspješnog serijala � lmova o inspektoru Callahanu, legendarnom Prljavom Harryju, redatelja Dona Siegela bio je prava revolucija u Hollywoodu davne 1971. godine, infuzija svježe krvi akcijskih B � lmova u pomalo posustalo holivudsko vi�enje policijskih pri�a. Nakon što se proslavio ulogama šutljivih jaha�a u � lmovima Sergia Leonea, legendarni se Clint Eastwood ovim � lmom i njegovim nastavcima do kraja zacemen� rao u svijest i srca svih ljubitelja kinematogra� je...

Potpuna tišina SRIJEDA, NOVA TV, 22:25Dvije djevojke, jedna gluhonijema i zatvorena u vlas� tom svijetu a druga popularna navija�ica, suo�avaju se s strašnim tajnama koje krije njihova obitelj. Iako se može pohvali� s dvije popularne mlade glumice, Elishom Cuthbert (24) i Cammile Belle (10,000 B.C.), � lm je dobio uglavnom nega-� vne kri� ke.

No� poslije sutra PETAK, RTL, 20:00Ei� elov toranj pod ledenim je prekriva�em, Berlin je nestao pod snijegom, a jedino mjesto prih-vatljivo za život južno je od ekvatora. Dobro došli u post-apokalip� �ni svijet “Apokalipsa sutra”. Nakon udarca meteora u našu planetu, sjeverna Zemljina polutka prekrivena je prašinom, a Europa i Rusija potpuno su zale�ene.Za Toma Parkera (Dean Cain), nekadašnjeg djelatnika ameri�ke sigurnosne službe u Berlinu, svaki dan novo je bolno prisje�anje na obitelj koju je bio prisiljen ostavi� ...

Nogomet - 2. pretkolo lige prvaka: Dinamo - Neftci, prijenos

�etvrtak 13.7., HRT 2, 19.55

04.50

21.45

(bivša �akove�ka televizija) (bivša �akove�ka televizija)

08:43 NAJAVA PROGRAMA08:45 TV PRODAJA09:00 VEKERICA prijepodnevni program

VTV-a11:00 TV PRODAJA - MARION12:00 24 SATA VIJESTI informa� vni program12:30 MALI OGLASI12:40 VIP INTERVIEW iz arhive VTV-a13:40 EMISIJA VTV-A 13:45 TV PRODAJA - MARION14:45 TV PRODAJA15:00 VEKERICA jutarnji program VTV-a 17:00 VIJESTI VTV-A informa� vna emisija17:05 MALI OGLASI17:15 TV PRODAJA17:30 DOKUMENTARNI PROGRAM18:15 TV PRODAJA - MARION18:35 IZ PROŠLOSTI TV kalendar18:40 VIJESTI VTV-A18:55 VREMENSKA PROGNOZA19:00 24 SATA VIJESTI informa� vni program19:35 NEWSFLASH - GLASA AMERIKE19:45 MALI OGLASI20:00 VIJESTI VTV-A informa� vna emisija20:05 VU SRCU TE NOSIM emisija o

narodnim obi�ajima21:00 DOKUMENTARNI PROGRAM22:00 DOM 2 emisija o ure�enju doma22:30 DOKUMENTARNI PROGRAM23:00 NEWSFLASH - GLASA AMERIKE 23:10 VIJESTI VTV-A . . . IZ PROŠLOSTI TV kalendar23:35 ŠKOLA ŠAHA . . . ODJAVA PROGRAMA . . . VIDEOSTRANICE

EMISIJA HRT 1 EMISIJA HRT 1

SRIJEDA 13. srpnja 2011. �ETVRTAK 14. srpnja 2011.

07:58 Danas pogledajte08:00 Dje�ji program09:00 Hrana i vino09:30 Neispri�ana pri�a10:00 24 SATA,vijes� 10:10 VIDEOSTRANICE15:58 Danas pogledajte16:00 Yoga&Pilates16:20 Hrana i vino16:50 VIJESTI 17:00 Dje�ji program18:00 24 SATA (uživo), informa� vna emisija

istoimenog TV kanala18:30 TV Jukebox19:00 VIJESTI DANA 19:25 VOA19:30 Hrana i vino20:00 Neppznato o pozna� ma21:00 Igrani � lm22:30 VIJESTI DANA23:00 TV Jukebox23:30 Erotski program00:30 VIDEOSTRANICE

07:58 Danas pogledajte08:00 Dje�ji program09:00 Hrana i vino09:30 Vinoteka10:00 24 SATA, vijes� 10:10 VIDEOSTRANICE15:58 Danas pogledajte16:00 Yoga&Pilates16:30 Hrana i vino16:50 VIJESTI 17:00 Dje�ji program18:00 24 SATA (uživo), informa� vna emisija

istoimenog TV kanala18:30 TV Jukebox19:00 VIJESTI 19:25 VOA19:34 Hrana i vino20:00 Pri�e iz života21:00 Okolo k(r)ole 21:30 Vinoteka22:00 VIJESTI DANA22:30 TV Jukebox23:00 Zapisano u zvijezdama00:15 Erotski program01:15 VIDEOSTRANICE


VTV-a11:00 TV PRODAJA - MARION12:00 24 SATA VIJESTI informa� vni

program12:30 MALI OGLASI12:40 VU SRCU TE NOSIM emisija o

narodnim obi�ajima13:40 ZOV PRIRODE emisija o lovu i

ribolovu13:45 TV PRODAJA - MARION14:15 DOM 2 emisija o ure�enju doma14:45 TV PRODAJA15:00 VEKERICA jutarnji program VTV-a 17:00 VIJESTI VTV-A informa� vna emisija17:05 MALI OGLASI17:15 TV PRODAJA17:30 EMISIJA VTV-A18:35 IZ PROŠLOSTI TV kalendar18:40 VIJESTI VTV-A18:55 VREMENSKA PROGNOZA19:00 24 SATA VIJESTI informa� vni

program19:30 TV PRODAJA - MARION19:45 MALI OGLASI20:00 VIJESTI VTV-A informa� vna emisija20:05 VIP INTERVIEW iz arhive VTV-a21:00 OKOLO K(R)OLE mozai�na emisija22:00 20 U 20 talk show23:00 NEWSFLASH - GLASA AMERIKE 23:10 VIJESTI VTV-A . . . IZ PROŠLOSTI TV kalendar23:35 ŠKOLA ŠAHA . . . ODJAVA PROGRAMA . . . VIDEOSTRANICE

SERIJA RTL 2 SERIJA RTL

Kralj Queensa Kos�

SERIJA RTL SERIJA RTL

SERIJA DOMA TV SERIJA DOMA TV

Staklen dom Nasljednici

Seks i grad Ukleta Mariana

20.20 00.55

20.00 10.40

Smrt Thomasa Morea i kardinala Fishera nag-nala je papu Pavla III. da here� kom proglasi Hen-rika �iji raskid s katoli�anstvom dovodi situaciju u kojoj mnogi pogubljenja smatraju obi�nim ubojstvom do usijanja. Henrika njegova naiz-gled neobuzdana požuda nagoni da drži harem žena i Brereton kaže Chapuysu da je kralja za-vela vješ� ca Anne koju moraju ubi� . Nakon što George Boleyn i Jane Parker najave vjen�anje, Cromwell otkriva da je njegova istraga crkvenih redova otkrila neobuzdanu korupciju.

Tudori

06:00 Najava programa06:05 Me�u nama: Svjetlosno one�iš�enje

(R)06:45 TV kalendar07:00 Dobro jutro, Hrvatska07:05 Vijes� 07:10 Dobro jutro, Hrvatska07:35 Vijes� 07:40 Dobro jutro, Hrvatska08:35 Vijes� 08:40 Dobro jutro, Hrvatska09:05 Hotel dvorac Orth 6, serija (1/20)

(kod. na sat.)09:50 Vijes� iz kulture (R)10:00 Vijes� 10:09 Vrijeme danas10:10 Veliki prirodni doga�aji: Velika

gozba,dokumentarna serija (6/6) (kod. na sat.)

11:00 Kod ku�e je najljepše (R)11:10 Oprah show (1298.) (R) (kod. na

sat.)12:00 Dnevnik12:11 Sport12:13 Vrijeme12:15 TV kalendar12:32 Gospodarica tvoga srca, telenovela

(92/142) (kod. na sat.)13:18 Capri 1, serija (4/24) (R) (kod. na

sat.)14:10 Vijes� uz hrvatski znakovni jezik14:19 Vrijeme sutra14:20 Pustolovina u Hrvatskoj: S psima

pod skijama (1), dokumentarna serija (15/24)

14:50 Hebrang, dokumentarna serija (51‘08“) (3/4) (R)

15:40 Kulturna baš� na: Baranjske šetnje - Banska kosa (R)

15:55 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom (R)

16:00 Alisa, slušaj svoje srce - telenovela (17/240) (kod. na sat.)

16:50 Vijes� 17:00 Hrvatska uživo17:44 HAK - Promet info17:45 Sve �e bi� dobro, TV serija (18/180)

(kod. na sat.)18:33 Dnevnik plavuše: Je li on

onaj pravi?, emisija pod pokroviteljstvom

18:40 Ljetna slagalica: Što nas u�e mediji19:15 LOTO 7/3919:30 Dnevnik19:56 Sport20:01 Vrijeme20:04 ZABA - 90 sekundi, emisija pod

pokroviteljstvom20:10 Capri 1, serija (5/24) (kod. na sat.)21:05 Miris kiše na Balkanu, TV serija

(2/14) (kod. na sat.)21:55 Smrt u zoru - Posljednji carski bojni

brod, dokumentarni � lm (54‘) (kod. na sat.)

22:55 Dnevnik 323:20 Sport23:23 Vrijeme23:25 Vijes� iz kulture23:35 Ciklus europskog � lma: Brakovi!,

francuski � lm (12) (97‘) (R) (kod. na sat.)

01:10 Nestajanje, ameri�ki � lm (15) (106‘) (R) (kod. na sat.)

02:55 Prekid programa radi redovnog održavanja ure�aja

05:15 Ljetna slagalica


(91/142) (R) (kod. na sat.)07:50 Moji prijatelji Tigar i Pooh, crtana

serija (10/65) (R) (kod. na sat.)08:15 Žutokljunac: Inke (kod. na sat.)08:40 Connor na tajnom zadatku 2, serija

za djecu (1/13) (kod. na sat.)09:05 Platno, boje, kist: Tempera (kod.

na sat.)09:15 Izazovi: Igor, poljski dokumentarni

� lm za djecu (kod. na sat.)09:30 Obi�na klinka, serija za djecu (8/52)

(kod. na sat.)10:00 Prijenos sjednice Hrvatskog sabora

(kod. na sat.)13:25 Šaolinski paževi, crtana serija

(12/26) (kod. na sat.)13:50 Žutokljunac: Inke (kod. na sat.)14:15 Lagodni život Zacka i Codyja 2, serija

za mlade (11/39) (kod. na sat.)14:40 Sterling: Tajna izgubljenog

medaljona, ameri�ki � lm (82’) (kod. na sat.)

16:05 Danny na moru 1, dokumentarna serija (1/10) (R) (kod. na sat.)

16:30 Dobro je zna� , znanstveno-obrazovna emisija (R) (kod. na sat.)

17:00 Bostonsko pravo 4, serija (15/20) (kod. na sat.)

17:45 Šapta� psima 3 (15/21) (R) (kod. na sat.)

18:35 Kazalište u ku�i, TV serija (16/28) (kod. na sat.)

19:10 Kod ku�e je najljepše (kod. na sat.)19:20 Garaža: S.o.M./Kom3dija (R) (kod.

na sat.)19:50 Ve�eras (kod. na sat.)19:55 Nogomet, LP - 2. pretkolo: Dinamo -

Ne� ci, prijenos (kod. na sat.)22:00 Dr. House 5, serija (12) (13/24) (kod.

na sat.)22:45 Dnevnik plavuše: Je li on

onaj pravi?, emisija pod pokroviteljstvom (R) (kod. na sat.)

22:52 PP (kod. na sat.)22:55 Holivudska škvadra 2, humoris� �na

serija (10/14) (kod. na sat.)23:20 Retrovizor: Šapta�ica duhovima 4,

serija (12) (14/23) (kod. na sat.)00:05 Retrovizor: Prijatelji 9, humoris� �na

serija (8/24) (kod. na sat.)00:30 Retrovizor: Sledge Hammer 1,

humoris� �na serija (5/22) (kod. na sat.)


01:40 No�ni glazbeni program (kod. na sat.)


05.30 Astro show, emisija uživo (18)06.15 RTL Danas, informa� vna emisija

(R)06.50 Aurora, telenovela (R)07.45 Dragon Ball Z, animirani � lm (R)08.05 Exkluziv Tabloid, magazin (R) 08.50 Ve�era za 5, lifestyle emisije (R)09.55 Aurora, telenovela10.50 Nasljednici, telenovela 11.40 Vrata raja, telenovela12.30 Cobra 11, akcijska serija (dvije




serija (dvije epizode)21.20 Mentalist, kriminalis� �ka serija22.10 Kos� , kriminalis� �ka serija (dvije

epizode) (12)23.50 CSI: NY, kriminalis� �ka serija (12) 00.45 RTL Vijes� , informa� vna emisija01.00 Mentalist, kriminalis� �ka serija01.45 Astro show, emisija uživo (18)02.45 CSI: NY, kriminalis� �ka serija (12)03.25 RTL Danas, informa� vna emisija

(R)

06:45 Naši najbolji dani, serija 07:35 Neustrašivi Scooby doo, crtana

serija 08:00 Bumba, crtana serija 08:50 Pobjeda ljubavi, serija R 10:40 uvar pravde, serija 11:40 Zauvijek susjedi, serija R 12:30 IN magazin R 13:20 Pobjeda ljubavi, serija 15:20 Kad liš�e pada, serija R 16:20 Zauvijek susjedi, serija 17:00 Vijes� Nove TV 17:25 Bijeg, serija R 18:20 IN magazin 19:15 Dnevnik Nove TV 20:05 Kad liš�e pada, serija 21:00 Bijeg, serija 22:05 Ve�ernje vijes� 22:25 Potpuna � šina, igrani � lm (12)* 00:10 Cahrliejevi an�eli 2: Punom

brzinom, igrani � lm R 02:00 Tudori, serija (12)* 02:55 Opasna igra, serija (12)* 03:45 Ezo TV, tarot show (18)* 04:45 Otok smr� , serija (12)* 05:35 Bra�ne vode, serija 06:25 IN magazin R 06:45 Kraj programa

06.55 Veseli mladunci, zabavni (R)07.35 Studio 45, talk show (R)08.15 Ve�era za 5, lifestyle emisija (R)08.55 Najljepši urok, telenovela (R)09.40 Zabranjena ljubav, sapunica (dvije

epizode) (R)10.30 Vatrogasac Vjeko, crtani � lm (R)11.15 Veseli mladunci, zabavni (R)12.00 Punom parom, kulinarski izazov

(dvije epizode) (R)13.10 Studio 45, talk show (R)13.45 Najljepši urok, telenovela14.30 Zabranjena ljubav, sapunica15.40 Ve�era za 5, lifestyle emisija16.10 Divlji boravak, zabavni (R)16.50 Studio 45, talk show (R)17.30 Kralj Queensa, humoris� �na serija


(dvije epizode)19.30 Princ iz Bel Aira, humoris� �na

serija (dvije epizode)20.20 Kralj Queensa, humoris� �na serija

(dvije epizode)21.15 Raymond, humoris� �na serija

(dvije epizode)22.00 Gotcha!, igrani � lm, akcijska

komedija23.45 Raymond, humoris� �na serija

(dvije epizode) (R)00.30 Princ iz Bel Aira, humoris� �na

serija (dvije epizode) (R)01.15 No�ne p� ce, igrani � lm, akcijski

triler (12) (R)

07:20 Odavde do vje�nos� , serija R 08:10 Mali an�eli, serija 09:00 Flash vijes� 09:01 Ana, serija 09:25 Rebelde 2, serija 10:15 Ukleta Mariana, serija R 11:55 Valeria, serija R 13:45 Odavde do vje�nos� , serija 14:00 Flash vijes� 14:01 Odavde do vje�nos� - nastavak 14:40 Moja majka, serija R 15:40 Valeria, serija 17:25 Ukleta Mariana, serija 19:00 Moja majka, serija 20:00 Zakon ljubavi, serija 21:00 Hitna Miami, serija 21:45 Prijatelji, serija 22:40 Seks i grad, serija 23:10 Hitna Miami, serija R 00:00 Prijatelji, serija R 00:55 Seks i grad, serija R 01:25 Zakon ljubavi, serija R 02:15 Pobjeda ljubavi, serija R 03:50 Kraj programa

SERIJA RTL 17.05

David je prisiljen odgodi� sastanak Upravnog odbora H-mode na nekoliko sati jer izvješ�e nije spremno. Svi su nezadovoljni i nervozni te optužuju Ninu daje nesposobna, no David je brani obrazlažu�i da je Ninin kompjuter blokiran i da nije trenuta�no mogu�e do�i do dokumenta. Ani�, koji radi u IT odjelu, popravlja Ninin PC i traži Ninu šifre kako bi mogao u�i u kompjuter. Petar i Juri� sretnu se na hodniku � rme i Juri� govori Petru da nije uspio do�i do Nininih dokumenata jer ih je ona šifrirala, no Ani� „popravlja“ kompjuter pa ne postoji mogu�nost da �e izvješ�e bi� dostupno u skorije vrijeme.

Ne daj se nina

Bijeg Princ iz Bel Aira21.50

22.40

19.30

17.25

SERIJA NOVA TV SERIJA RTL 2

06:00 Najava programa06:05 Rije� i život: Narodno blago u okrilju

Crkve, religijski program (40’19”) (R)06:45 TV kalendar07:00 Dobro jutro, Hrvatska07:05 Vijes� 07:10 Dobro jutro, Hrvatska07:35 Vijes� 07:40 Dobro jutro, Hrvatska08:35 Vijes� 08:40 Dobro jutro, Hrvatska09:05 Hotel dvorac Orth 6, serija (2/20) (kod.

na sat.)09:50 Vijes� iz kulture (R)10:00 Vijes� 10:09 Vrijeme danas10:10 Tajni život slonova, dokumentarna serija

(1/3) (R) (kod. na sat.)11:00 Kod ku�e je najljepše (R)11:10 Oprah show (1299.) (kod. na sat.)12:00 Dnevnik12:11 Sport12:13 Vrijeme12:15 TV kalendar12:32 Gospodarica tvoga srca, telenovela

(93/142) (kod. na sat.)13:20 Capri 1, serija (5/24) (R) (kod. na sat.)14:10 Vijes� uz hrvatski znakovni jezik14:19 Vrijeme sutra14:20 Pustolovina u Hrvatskoj: S psima pod

skijama (2), dokumentarna serija (16/24)

14:50 Hebrang, dokumentarna serija (53’20”) (4/4) (R)

15:45 Kulturna baš� na: Arboretum Trsteno (R)16:00 ZABA - 90 sekundi, emisija pod



(kod. na sat.)18:33 Dnevnik plavuše: Je li on onaj pravi?,

emisija pod pokroviteljstvom18:40 Ljetna slagalica: Vikendica19:30 Dnevnik19:56 Sport20:01 Vrijeme20:04 ZABA - 90 sekundi, emisija pod

pokroviteljstvom20:10 Capri 1, serija 57’ (6/24) (kod. na sat.)21:15 Boje turizma22:05 Razred 2011. (kod. na sat.)22:40 Dnevnik 323:05 Sport23:08 Vrijeme23:10 Vijes� iz kulture23:20 Dokumentarni � lm00:20 Cmok-cmok, bang-bang, ameri�ki � lm

(12) (99’) (R) (kod. na sat.)02:00 Bostonsko pravo 4, serija (16/20) (R)

(kod. na sat.)02:45 Skica za portret03:25 City Folk 2011.: Gr�ka (R)03:50 Kulturna baš� na: Arboretum Trsteno04:05 Pustolovina u Hrvatskoj - S psima pod

skijama(2), dokumentarna serija04:35 Hotel dvorac Orth 6, serija (2/20) (R)

(kod. na sat.)

05:20 Ljetna slagalica (R)


(92/142) (R) (kod. na sat.)07:50 Moji prijatelji Tigar i Pooh, crtana serija

(11/65) (R) (kod. na sat.)08:15 Žutokljunac: Žu�o da Vinci (kod. na sat.)08:45 Connor na tajnom zadatku 2, serija za

djecu (2/13) (kod. na sat.)09:10 Iznad crte: Ja u zrcalu (kod. na sat.)09:20 Kokice (R) (kod. na sat.)09:35 Obi�na klinka, serija za djecu (9/52)

(kod. na sat.)10:00 Prijenos sjednice Hrvatskog sabora (kod.


(kod. na sat.)13:55 Žutokljunac: Žu�o da Vinci (kod. na sat.)14:25 Lagodni život Zacka i Codyja 2, serija za

mlade (12/39) (kod. na sat.)14:50 Yaova godina, ameri�ki � lm (84’) (R)

(kod. na sat.)16:15 Danny na moru 1, dokumentarna serija

(2/10) (R) (kod. na sat.)16:40 City Folk 2011: Gr�ka (kod. na sat.)17:05 Bostonsko pravo 4, serija (16/20) (kod.

na sat.)17:50 Šapta� psima 3 (16/21) (R) (kod. na sat.)18:40 Kazalište u ku�i, TV serija (17/28) (kod.

na sat.)19:20 Kod ku�e je najljepše (kod. na sat.)19:30 Garaža: s3NGS (R) (kod. na sat.)20:00 Ve�eras (kod. na sat.)20:05 Bra�a i sestre 4, serija (5/24) (kod.

na sat.)21:00 Otvorenje 57. splitskog ljeta: La

Gioconda, prijenos otvorenja i 1. �ina (kod. na sat.)

22:25 Splitsko ljeto - dokumentarni � lm 20’ (kod. na sat.)

22:50 Otvorenje 57. splitskog ljeta: La Gioconda, prijenos 2. �ina (kod. na sat.)

23:30 Kulturna baš� na: Prva dalma� nska umjetni�ka izložba (kod. na sat.)

23:55 Otvorenje 57. splitskog ljeta: La Gioconda, prijenos 3. i 4. �ina (kod. na sat.)

01:05 Dnevnik plavuše: Je li on onaj pravi?, emisija pod pokroviteljstvom (R) (kod. na sat.)

01:15 Retrovizor: Prijatelji 9, humoris� �na serija (9/24) (kod. na sat.)

01:40 Retrovizor: Sledge Hammer 1, humoris� �na serija (6/22) (kod. na sat.)



05.20 Astro show, emisija uživo (18)06.05 RTL Danas, informa� vna emisija (R)06.40 Aurora, telenovela (R)07.40 Dragon Ball Z, animirani � lm (R)08.00 Exkluziv Tabloid, magazin (R) 08.40 Ve�era za 5, lifestyle emisije (R)09.50 Aurora, telenovela10.40 Nasljednici, telenovela 11.35 Vrata raja, telenovela12.25 Cobra 11, akcijska serija (dvije




serija (dvije epizode) 21.20 Mentalist, kriminalis� �ka serija22.10 CSI: Loši de�ki, kriminalis� �ka serija

(dvije epizode) (12)23.50 CSI: NY, kriminalis� �ka serija (12)00.40 RTL Vijes� , informa� vna emisija

00.55 Kos� , kriminalis� �ka serija (12)01.45 Astro show, emisija uživo (18)02.45 Kos� , kriminalis� �ka serija (12)03.30 RTL Danas, informa� vna emisija

(R)

06:45 Naši najbolji dani, serija07:35 Neustrašivi Scooby doo, crtana

serija08:00 Bumba, crtana serija08:50 Pobjeda ljubavi, serija R10:40 uvar pravde, serija 11:40 Zauvijek susjedi, serija R12:30 IN magazin R 13:20 Pobjeda ljubavi, serija 15:20 Kad liš�e pada, serija R16:20 Zauvijek susjedi, serija17:00 Vijes� Nove TV 17:25 Bijeg, serija R 18:20 IN magazin 19:15 Dnevnik Nove TV 20:05 Kad liš�e pada, serija21:00 Bijeg, serija 22:00 Provjereno, informa� vni magazin23:05 Ve�ernje vijes� 23:25 Jesse Stone: Promjena, igrani � lm

(12)*01:05 Potpuna � šina, igrani � lm (12)* R02:40 Tudori, serija (12)* 6/1003:30 Opasna igra, serija (12)*04:20 Ezo TV, tarot show (18)*05:20 Otok smr� , serija (12)*06:05 IN magazin R 06:40 Kraj programa

07.10 Divlji boravak, zabavni (R)07.55 Studio 45, talk show (R)08.30 Ve�era za 5, lifestyle emisija (R)08.55 Najljepši urok, telenovela (R)09.40 Zabranjena ljubav, sapunica (dvije

epizode) (R)10.50 Vatrogasac Vjeko, crtani � lm (R)11.35 Divlji boravak, zabavni (R)12.15 Punom parom, kulinarski izazov


epizode)15.45 Ve�era za 5, lifestyle emisija16.15 Veseli mladunci, zabavni (R)17.00 Studio 45, talk show (R)17.40 Kralj Queensa, humoris� �na serija




(dvije epizode) 21.10 Raymond,humoris� �na serija

(dvije epizode) 22.00 Sedam, igrani � lm, triler (15)00.10 Raymond, humoris� �na serija


serija (dvije epizode) (R)01.35 Gotcha!, igrani � lm, akcijska

komedija (R)

07:20 Odavde do vje�nos� , serija R08:10 Mali an�eli, serija 09:00 Flash vijes� 09:01 Ana, serija 09:25 Rebelde 2, serija 10:15 Ukleta Mariana, serija R11:55 Valeria, serija R 13:45 Odavde do vje�nos� , serija14:00 Flash vijes� 14:01 Odavde do vje�nos� , serija -

nastavak 14:40 Moja majka, serija R15:40 Valeria, serija17:25 Ukleta Mariana, serija19:00 Moja majka, serija20:00 Zakon ljubavi, serija21:00 Hitna Miami, serija 21:45 Prijatelji, serija22:40 Seks i grad, serija23:10 Hitna Miami, serija R00:00 Prijatelji, serija R 00:55 Seks i grad, serija R 01:25 Zakon ljubavi, serija R02:15 Pobjeda ljubavi, serija R03:50 Kraj programa

SERIJA NOVA TV 02.40


PETAK 15. srpnja 2011.


VTV-a11:00 TV PRODAJA - MARION12:00 24 SATA VIJESTI informa� vni

program12:30 MALI OGLASI12:40 VIP INTERVIEW iz arhive VTV-a13:45 TV PRODAJA - MARION14:00 OKOLO K(R)OLE mozai�na emisija14:45 TV PRODAJA15:00 VEKERICA jutarnji program VTV-a 17:00 VIJESTI VTV-A informa� vna emisija17:05 MALI OGLASI17:15 TV PRODAJA17:30 PUTEM EUROPSKIH FONDOVA

informa� vno-eduka� vna emisija18:35 IZ PROŠLOSTI TV kalendar18:40 VIJESTI VTV-A18:55 VREMENSKA PROGNOZA19:00 24 SATA VIJESTI informa� vni

program19:30 TV PRODAJA - MARION19:45 MALI OGLASI20:00 VIJESTI VTV-A20:05 POPEVKE I ŠTIKLECI zabavna emisija21:15 ZAGORSKI MAGAZIN dokumentarna

emisija22:00 MOJA ISTRA dokumentarna emisija22:30 FLASH NEWS - GLASA AMERIKE 23:40 VIJESTI VTV-A . . . IZ PROŠLOSTI TV kalendar23:05 ŠKOLA ŠAHA . . . ODJAVA PROGRAMA . . . VIDEOSTRANICE

TV ku�e imaju pravo promjene programa

SUBOTA 16. srpnja 2011.

FILM RTL 22.15

Dežurni otac

07:58 Danas na programu08:00 Dje�ja TV12:00 Mala školska liga12:30 Ritam tjedna13:30 Put oko svijeta14:00 Stolje�e hrva� skog nogometa15:00 Euro max15:30 Neispri�ana pri�a16:00 Zagrljaj ljepote16:50 VIJESTI 17:05 Nepoznato o pozna� ma18:00 24 SATA (uživo), informa� vna

emisija istoimenog TV kanala18:30 Pod pove�alom19:00 VIJESTI DANA 19:30 Hrana i vino20:00 Planet Croa� a20:30 Vinoteka21:00 Igrani � lm22:30 VIJESTI DANA22:30 TV Jukebox23:00 Zapisano u zvijezdama00:15 Erotski program01:15 VIDEOSTRANICE

07:58 Danas pogledajte08:00 Dje�ji program09:00 Hrana i vino09:30 Planet Croa� a10:00 24 SATA, vijes� 10:10 VIDEOSTRANICE15:58 Danas pogledajte16:00 Yoga&Pilates16:30 Hrana i vino16:50 VIJESTI 17:00 Dje�ji program18:00 24 SATA (uživo), informa� vna emisija

istoimenog TV kanala18:30 TV Jukebox19:00 VIJESTI DANA 19:25 VOA19:30 Hrana i vino 20:00 Ritam tjedna 21:00 Veliko platno, emisija o � lmu 21:30 Euro max22:00 VIJESTI DANA22:30 TV Jukebox23:00 Igrani � lm00:30 Erotski program01:00 VIDEOSTRANICE

09:43 NAJAVA PROGRAMA09:45 TV PRODAJA10:00 POPEVKE I ŠTIKLECI zabavna emisija 11:00 TV PRODAJA - MARION11:15 POD POVE�ALOM12:00 24 SATA VIJESTI informa� vni

program12:30 OKOLO K(R)OLE mozai�na emisija13:00 TV PRODAJA13:15 PRVA HNL JUNIORI snimka utakmice14:45 ŠTO UZROKUJE BOLEST?

dokumentarna emisija 15:05 TV PRODAJA - MARION15:25 MALI OGLASI15:45 TV PRODAJA20:05 HRVATSKO SRCE VTV TELEVIZIJE

putopisni serijal17:00 EMISIJA VTV-A18:00 TV PRODAJA - MARION18:15 VJERA I NADA vjerski program18:35 IZ PROŠLOSTI TV kalendar18:40 VIJESTI VTV-A19:00 24 SATA VIJESTI informa� vni

program19:30 MOJA ISTRA dokumentarna emisija20:00 HRVATSKO SRCE VTV TELEVIZIJE

putopisni serijal21:00 DOKUMENTARNI PROGRAM21:40 VIJESTI VTV-A . . . IZ PROŠLOSTI TV kalendar22:00 CELEBRITY CITY zabavna emisija23:05 PUTEM EUROPSKIH FONDOVA

informa� vno-eduka� vna emisija . . . ODJAVA PROGRAMA . . . VIDEOSTRANICE

04:45 Jelovnici izgubljenog vremena (R)

05:05 Rijeke Hrvatske: Krka, dokumentarna serija

07:00 Panorame turis� �kih središta Hrvatske (kod. na sat.)

07:20 Najava programa (kod. na sat.)

07:25 Na kraju ulice: Vrijeme (kod. na sat.)

07:55 Žutokljunac: Prijestupna godina (kod. na sat.)

08:25 Pinocchijeve pustolovine, serija za djecu (4/6) (kod. na sat.)

09:20 Majstori svira�i: Koncert u Bjelovaru (2. dio) (kod. na sat.)

09:50 Sportske igre mladih (kod. na sat.)

10:05 ni DA ni NE: Alkohol i mladi (R) (kod. na sat.)

11:00 Abel i �udesno dizalo, nizozemski � lm za djecu (103’) (R) (kod. na sat.)

12:45 Zdravo maleni - Kronika 51. MDF Šibenik (kod. na sat.)

13:15 Alka i prijatelji: Umagu s ljubavlju, snimka koncerta (2.dio) (kod. na sat.)

14:20 KS automagazin (kod. na sat.)14:50 Tvoja sam sudbina,

telenovela (103/106) (R) (kod. na sat.)

15:30 Tvoja sam sudbina, telenovela (104/106) (R) (kod. na sat.)

16:10 4 zida (kod. na sat.)16:45 Vjenceslav Novak: Posljednji

S� pan�i�i (68’) (kod. na sat.)17:55 Zagreb: Vaterpolo, EP 2010.:

Hrvatska - Italija, snimka 89’ (kod. na sat.)

19:25 Garaža: Marko Ramljak & The band/Sinteza (R) (kod. na sat.)

19:55 Ve�eras (kod. na sat.)20:00 Lov u Bosni,

ameri�ko-hrvatsko-bosanskohercegova�ki � lm (96’) (kod. na sat.)

21:35 PP (kod. na sat.)21:40 Mamu� ca 2, serija (12)

(7/20) (kod. na sat.)22:30 Mamu� ca 2, serija (12)

(8/20) (kod. na sat.)23:25 Vrijeme je za jazz: Jacky

Terrasson Trio (2. dio) (kod. na sat.)



07.55 RTL Danas, informa� vna emisija (R)

08.30 Dragon Ball Z, animirani � lm (tri epizode)

09.45 Vrata raja, telenovela (R)10.15 Daleko od ku�e, igrani � lm,

obiteljski12.25 I.Q., igrani � lm, roman� �na

komedija14.05 Veliki napad u North� eldu,

igrani � lm, vestern15.50 Milly, igrani � lm, drama17.30 Zvijezde Ekstra: Patrick

Swayze, zabavna emisija18.30 RTL Danas, informa� vna

emisija19.05 Bibin svijet, humoris� �na

serija (dvije epizode)20.00 Terminal, igrani � lm, drama22.15 Dežurni otac, igrani � lm,

komedija23.55 XXL djevojke, igrani � lm,

roman� �na komedija01.35 Astro show, emisija uživo

(18)02.35 RTL Danas, informa� vna

emisija (R)03.10 uvar zakona, igrani � lm,

akcijski (12)

06:30 TV izlog 06:45 Grill Boss, kulinarski show R07:15 Neustrašivi Scooby doo,

crtana serija R 07:40 Bumba, crtana serija R 07:55 Timmy Time, crtana serija08:10 Bakugan II - New Vestroia,

crtana serija 08:35 Chuggington, crtana serija08:50 Beyblade metal fusion,

crtana serija 09:15 Winx, crtana serija 09:40 Bra�ne vode, serija 10:40 Frikovi, serija 11:40 Smallville, serija 12:40 Izgubljeni u Europi, igrani

� lm R 14:30 Grill Boss, kulinarski show15:00 Evolucija, igrani � lm R 17:00 Vijes� Nove TV 17:10 Provjereno, informa� vni

magazin R 18:05 Nad lipom 35, humoris� �no-

glazbeni show R 19:15 Dnevnik Nove TV 20:00 Prljavi Harry, igrani � lm 22:00 Urota, igrani � lm 00:25 Ubojstvo po brojevima,

igrani � lm (12)*02:35 Ezo TV, tarot show (18)* 04:05 Napad sabljozubog � gra,

igrani � lm (18)* R 05:35 Prljavi Harry, igrani � lm R07:15 Kraj programa

07.35 Divlji boravak, zabavni (R)08.15 Studio 45, talk show (R)08.50 Najljepši urok, telenovela (R)09.35 Ve�era za 5, lifestyle emisija

(pet epizoda) (R)12.05 Punom parom, kulinarski

izazov (pet epizoda) (R)14.00 Divlji boravak, zabavni (R)15.00 Veseli mladunci, zabavni (R)15.50 Divlji boravak, zabavni (R)16.45 Veseli mladunci, zabavni (R)17.30 Divlji boravak, zabavni (R)18.20 Izvanredni psi, dokumentarni

(R)18.55 Mijau, vau, zabavni (dvije

epizode) (R)20.00 Kako sam upoznao vašu

majku, humoris� �na serija (dvije epizode)

21.00 Teroija velikog praska, humoris� �na serija

21.25 Teroija velikog praska, humoris� �na serija (R)

21.50 Fes� valac: Casablanca Driver, igrani � lm, sportska komedija (R) (12)

23.20 Carlitov na�in: Uspon do mo�i, igrani � lm, akcijski (15) (R)

05:30 Mali an�eli, serija R 07:10 Ana, serija R 08:00 Rebelde 2, serija R 10:30 Ukleta Mariana, serija R 12:10 Dom iz snova, serija13:00 Dan u New Yorku, igrani � lm14:30 Moja majka, serija R 15:55 Ukleta Mariana, serija 17:35 Doma IN, emisija 18:05 Dom iz snova, serija 33/3819:00 Moja majka, serija 83/10920:20 Znate li plesa� ?, reality

show21:10 Dan u New Yorku, igrani � lm

R 22:40 Dom iz snova, serija R 23:30 Dom iz snova, serija R 00:20 Znate li plesa� ?, reality

show R 01:05 Kraj programa

06:35 Najava programa06:40 S Me�unarodne smotre

folklora: Meksiko, SAD, Rusija (30’42”)

07:10 Drugo mišljenje: Zdravstveni turizam (R)

07:48 TV kalendar08:00 Hrvatska kronika BiH08:15 Kinoteka - ciklus klasi�nog

vesterna: Bu� alo Bill, ameri�ki � lm (87’) (R) (kod. na sat.)

09:50 Vijes� iz kulture (R)10:00 Vijes� 10:08 Vrijeme danas10:09 HAK - Promet info10:10 Ku�ni ljubimci10:45 Rijeke Hrvatske: Krka,

dokumentarna serija11:15 Normalan život, emisija o

obitelji12:00 Dnevnik12:11 Sport12:13 Vrijeme12:15 TV kalendar12:30 Prizma, mul� nacionalni

magazin13:20 Capri 1, serija (7/24) (R)

(kod. na sat.)14:05 Duhovni izazovi,

me�ureligijski magazin14:35 Branitelji domovine,

informa� vno-eduka� vni spot (R)

14:40 Jelovnici izgubljenog vremena

15:05 Zlatna kinoteka: Zabava, ameri�ki � lm (95’) (kod. na sat.)

16:45 Vijes� 16:50 Vrijeme sutra16:51 HAK - Promet info16:55 Znanstvene vijes� 17:00 Euromagazin17:35 Umorstva u Midsomeru 12

B, mini-serija (3/7) (R) (kod. na sat.)

19:15 LOTO 7/3919:30 Dnevnik19:56 Sport20:01 Vrijeme20:10 Capri 1, serija (8/24) (kod.

na sat.)21:10 Predkronika Pulskog fes� vala

(kod. na sat.)21:30 Otvorenje Pulskog � lmskog

fes� vala, prijenos22:15 Vijes� 22:30 Vijes� iz kulture22:40 Potkupljiva�, ameri�ki � lm

(15) (106’) (R) (kod. na sat.)00:25 Filmski maraton: Visoka

napetost, ameri�ki � lm (91’) (R) (kod. na sat.)

01:55 Filmski maraton: Bu� alo Bill, ameri�ki � lm (87’) (R) (kod. na sat.)

03:25 Prizma, mul� nacionalni magazin (R) (kod. na sat.)

04:10 Skica za portret

06:05 Najava programa06:10 Trenutak spoznaje (R)06:45 TV kalendar07:00 Dobro jutro, Hrvatska07:05 Vijes� 07:10 Dobro jutro, Hrvatska07:35 Vijes� 07:40 Dobro jutro, Hrvatska08:35 Vijes� 08:40 Dobro jutro, Hrvatska09:05 Hotel dvorac Orth 6, serija (3/20)

(kod. na sat.)09:50 Vijes� iz kulture (R)10:00 Vijes� 10:09 Vrijeme danas10:10 Tajni život slonova, dokumentarna

serija (2/3) (R) (kod. na sat.)11:00 Kod ku�e je najljepše (R)11:10 Oprah show (1300.) (kod. na sat.)12:00 Dnevnik12:11 Sport12:13 Vrijeme12:15 TV kalendar12:27 Gospodarica tvoga srca, telenovela

(94/142) (kod. na sat.)13:13 Capri 1, serija 57’ (6/24) (R) (kod.

na sat.)14:10 Vijes� uz hrvatski znakovni jezik14:19 Vrijeme sutra14:20 Branitelji domovine, informa� vno-

eduka� vni spot14:25 S Me�unarodne smotre folklora:

Meksiko, SAD, Rusija (30’42”)14:55 Ognjevi s neba, dokumentarna

serija (29’54”) (1/6) (R)15:25 Kulturna baš� na (R)15:50 ZABA - 90 sekundi, emisija pod



(kod. na sat.)18:33 Dnevnik plavuše: Je li on

onaj pravi?, emisija pod pokroviteljstvom

18:40 Ljetna slagalica: Bižuterija u svakodnevnom životu

19:30 Dnevnik19:56 Sport20:01 Vrijeme20:04 ZABA - 90 sekundi, emisija pod

pokroviteljstvom20:10 Capri 1, serija (7/24) (kod. na sat.)21:00 Hrvatska i Italija zajedno u Europi,

prijenos koncerta iz pulske Arene22:40 Dnevnik 323:05 Sport23:08 Vrijeme23:10 Vijes� iz kulture23:20 Filmski maraton - ciklus Clinta

Eastwooda: Mostovi okruga Madison, ameri�ki � lm (129’) (R) (kod. na sat.)

01:30 Filmski maraton: Snježna torta, britansko-kanadski � lm (12) (108’) (R) (kod. na sat.)

03:20 Bostonsko pravo 4, serija (17/20) (R) (kod. na sat.)

04:05 Skica za portret04:30 Ognjevi s neba, dokumentarna

serija (1/6) (R)

FILM NOVA TV 22.00

U televizijskom kvizu obitelj Griswold slu�ajno osvoji putovanje u Europu, pobijedivši dotad neporaženu obitelj. Baš prije puta Clark snimi iza-zovni � lm s Ellen, obe�avši da �e ga poslije izbrisa� . Clarku se svi�a plan puta po Europi, ali Ellen i djeca ne slažu se s njim. Putovanje zapo�inju u Londonu u Engleskoj gdje odsjednu u zapuštenom hotelu. U Engleskoj Griswoldi odlu�e vidjeti Big Ben i Buckinghamsku pala�u. Tada se putovanje seli iz Londona u Pariz u Francuskoj gdje Clark zamoli Francuza da snimi obitelj u blizini vodene fontane, no Francuz ukrade kameru sa snimkom u njoj.

Franklin Lazlo (Tom Arnold) o�ajan je �ovjek u velikim nov�anim problemima. Kada se odlu�i za plja�ku, kao taoce uzme tatu, nje-gove klince i još nekolicinu djece njegovih susjeda koje je poveo u školu. U �itavom kaosu koji zavlada u kombiju tata Daniel Miller (David Paymer) shva� da djeca više poštuju plja�kaša nego njega, dok su im za petama profesionalni plja�kaši i policija. Uloge: Tom Arnold, David Payer, Rhea Perlman, Rod Steiger, Kim Coates, Rachael Leigh Cook

Izgubljeni u Europi

05:05 Hotel dvorac Orth 6, serija (3/20) (R) (kod. na sat.)

05:50 Ljetna slagalica


(93/142) (R) (kod. na sat.)07:45 Moji prijatelji Tigar i Pooh, crtana

serija (12/65) (R) (kod. na sat.)08:10 Žutokljunac: Nezvani gost (kod.

na sat.)08:40 Connor na tajnom zadatku 2, serija

za djecu (3/13) (kod. na sat.)09:05 Ljubitelji dje�jeg svijeta (kod. na

sat.)09:15 Pokusi koji su promijenili svijet

(kod. na sat.)09:30 Obi�na klinka, serija za djecu

(10/52) (kod. na sat.)10:00 Prijenos sjednice Hrvatskog sabora

(kod. na sat.)13:20 Šaolinski paževi, crtana serija

(14/26) (kod. na sat.)13:45 Žutokljunac: Nezvani gost (kod.

na sat.)14:05 Lagodni život Zacka i Codyja 2,

serija za mlade (13/39) (kod. na sat.)

14:30 Netko poput tebe, ameri�ki � lm (94’) (R) (kod. na sat.)

16:05 Danny na moru 1, dokumentarna serija (3/10) (R) (kod. na sat.)

16:30 Briljanteen (R) (kod. na sat.)17:10 Bostonsko pravo 4, serija (17/20)

(kod. na sat.)17:55 Šapta� psima 3 (17/21) (R) (kod.

na sat.)18:45 Kod ku�e je najljepše (kod. na sat.)18:55 Melbourne: Vaterpolo, SP 2007.:

Hrvatska - Ma�arska, snimka 57’ (kod. na sat.)

19:55 Ve�eras (kod. na sat.)20:00 Bra�a i sestre 4, serija (6/24) (kod.

na sat.)20:45 Bitange i princeze 4, humoris� �na

serija (13/24) (kod. na sat.)21:20 PP (kod. na sat.)21:25 Inspektorica Irene Huss, mini-serija

(12) (4/6) (kod. na sat.)23:00 Dr. House 5, serija (12) (14/24) (kod.

na sat.)23:45 Dnevnik plavuše: Je li on

onaj pravi?, emisija pod pokroviteljstvom (R) (kod. na sat.)

23:55 Holivudska škvadra 2, humoris� �na serija (11/14) (kod. na sat.)

00:20 Retrovizor: Šapta�ica duhovima 4, serija (12) (15/23) (kod. na sat.)






05.35 Astro show, emisija uživo (18)06.20 RTL Danas, informa� vna emisija

(R)06.55 Aurora, telenovela (R)07.50 Dragon Ball Z, animirani � lm (R)08.10 Exkluziv Tabloid, magazin (R) 08.55 Ve�era za 5, lifestyle emisije (R)10.00 Aurora, telenovela10.55 Nasljednici, telenovela 11.45 Vrata raja, telenovela12.40 Cobra 11, akcijska serija (dvije



epizode) (R)17.05 Ne daj se, Nina!, humorna drama18.00 Exkluziv Tabloid, magazin18.30 RTL Danas, informa� vna emisija 19.05 Ve�era za 5, lifestyle emisije 20.00 No� poslije sutra, igrani � lm,

znanstveno-fantas� �ni/ akcijski21.45 uvar zakona, igrani � lm, akcijski

(12)23.25 Mirotvorac, igrani � lm, akcijski

(12)01.10 Astro show, emisija uživo (18)02.10 RTL Danas, informa� vna emisija

(R)02.45 No� poslije sutra, igrani � lm,

znanstveno-fantas� �ni/ akcijski


serija 08:00 Bumba, crtana serija 08:50 Pobjeda ljubavi, serija R 10:40 uvar pravde, serija 11:40 Zauvijek susjedi, serija R 12:30 IN magazin R 13:20 Pobjeda ljubavi, serija 15:20 Kad liš�e pada, serija R 16:20 Zauvijek susjedi, serija

1517:00 Vijes� Nove TV 17:25 Bijeg, serija R 18:20 IN magazin 19:15 Dnevnik Nove TV 20:05 Kad liš�e pada, serija 21:00 Bijeg, serija 22:00 Izgubljeni u Europi, igrani � lm 23:50 Evolucija, igrani � lm 01:40 Ezo TV, tarot show (18)* 03:10 Jesse Stone: Promjena, igrani � lm

(12)* R 04:35 Napad sabljozubog � gra, igrani

� lm (18)*06:00 Kraj programa

07.10 Veseli mladunci, zabavni (R)07.55 Studio 45, talk show (R)08.30 Ve�era za 5, lifestyle emisija (R))08.55 Najljepši urok, telenovela (R)09.40 Zabranjena ljubav, sapunica (dvije

epizode) (R)10.50 Vatrogasac Vjeko, crtani � lm (R)11.35 Veseli mladunci, zabavni (R)12.15 Punom parom, kulinarski izazov


epizode)15.45 Ve�era za 5, lifestyle emisija16.15 Divlji boravak, zabavni (R)17.00 Studio 45, talk show (R)17.40 Kralj Queensa, humoris� �na serija




(dvije epizode)21.25 Raymond, humoris� �na serija

(dvije epizode)22.00 Carlitov na�in: Uspon do mo�i,

igrani � lm, akcijski (15)23.40 Raymond, humoris� �na serija

(dvije epizode) (R)00.25 Kralj Queensa, humoris� �na serija


serija (dvije epizode) (R)01.50 Sedam, igrani � lm, triler (15) (R)

07:20 Odavde do vje�nos� , serija R 08:10 Mali an�eli, serija 09:00 Flash vijes� 09:01 Ana, serija 09:25 Rebelde 2, serija10:15 Ukleta Mariana, serija R 11:55 Valeria, serija R 13:45 Odavde do vje�nos� , serija 14:00 Flash vijes� 14:01 Odavde do vje�nos� , serija -

nastavak 14:40 Moja majka, serija R 15:40 Valeria 17:25 Ukleta Mariana, serija 19:00 Moja majka, serija 20:00 Zakon ljubavi, serija 21:00 Gilmorice, serija 21:45 Prijatelji, serija 22:40 Seks i grad, serija 23:10 Hitna Miami, serija R 00:00 Gilmorice, serija R 00:55 Seks i grad, serija R 01:25 Zakon ljubavi, serija R 02:15 Pobjeda ljubavi, serija R 03:50 Kraj programa

uvar zakona

Ve�era za 5

FILM RTL 21.450

EMISIJA RTL 19.05

SERIJA NOVA TV

SERIJA DOMA TV

Pobjeda ljubavi

Odavde do vje�nos�

13.20

13.45

Ubojstvo po brojevima

Teorija velikog praska

FILM NOVA TV 00.25

SERIJA RTL 2 21.00

FILM RTL

SERIJA DOMA TV

Milly

Moja majka

15.50

19.00


NEDJELJA 17. srpnja 2011. PONEDJELJAK 18. srpnja 2011.

07:58 Danas na programu08:00 Dje�ja TV12:00 Zagrljaj ljepote13:00 Tajne drevnih civilizacija13:30 Pod pove�alom14:00 Pri�e iz života15:00 Planet Croa� a15:30 Veliki platno16:00 Hrana i vino17:00 TJEDNA KRONIKA17:35 U dobroj formi (Deutche

welle)18:00 24 SATA (uživo), informa-

� vna emisija istoimenog TV kanala

18:25 Okolo k(r)ole19:00 TJEDNA KRONIKA19:30 TV Jukebox20:00 Fio show23:00 Zapisano u zvijezdama00:15 Erotski program01:15 Videostranice

11:43 NAJAVA PROGRAMA11:45 GLAZBENI PROGRAM 12:30 TV PRODAJA - MARION12:45 EMISIJA VTV-A13:45 TV PRODAJA14:00 TAJNE USPJEHA dokumentarni

serijal14:45 TV PRODAJA15:00 VJERA I NADA vjerski program15:30 MUŽIKAŠI I PAJDAŠI glazbena

emisija15:45 TV PRODAJA - MARION16:00 EMISIJA VTV-A17:00 POPEVKE I ŠTIKLECI zabavna

emisija 18:00 ZLATNA DOLINA emisija o

poljoprivredi18:40 TV PRODAJA - MARION18:55 IZ PROŠLOSTI TV kalendar19:00 24 SATA VIJESTI informa� vni

program19:30 VTV TJEDNIK20:05 KULTURNI MAGAZIN emisija o

kulturi20:45 PRESSICA talk show21:45 OKOLO K(R)OLE mozai�na

emisija22:45 IZ PROŠLOSTI TV kalendar22:50 DOKUMENTARNI PROGRAM . . . ODJAVA PROGRAMA . . . VIDEOSTRANICE

07:58 Danas pogledajte08:00 Dje�ji program09:05 Hrana i vino09:30 Lifestyle10:00 24 SATA (uživo), informa� vna emisija

istoimenog TV kanala10:10 VIDEOSTRANICE15:58 Danas pogledajte16:00 Yoga&Pilates16:30 Hrana i vino16:50 VIJESTI 17:00 Dje�ji program18:00 24 SATA (uživo), informa� vna emisija

istoimenog TV kanala18:30 TV Jukebox19:00 VIJESTI DANA 19:25 VOA19:34 Hrana i vino20:00 Stolje�e hrvaskog nogometa21:00 Auto moto nau� ca21:30 Lifestyle22:00 VIJESTI DANA22:30 Potraga za izgubljenim civilizacijaama23:00 TV Jukebox23:30 Erotski program00:30 VIDEOSTRANICE


VTV-a11:00 TV PRODAJA - MARION12:00 24 SATA VIJESTI informa� vni program12:30 MALI OGLASI12:40 MUŽIKAŠI I PAJDAŠI glazbena emisija13:00 VTV TJEDNIK uz komentar za slušno

ošte�ene osobe13:30 VJERA I NADA vjerski program uz

komentar za slušno ošte�ene osobe13:45 TV PRODAJA - MARION14:00 ZAGORSKI MAGAZIN dokumentarna

emisija14:45 TV PRODAJA15:00 VEKERICA jutarnji program VTV-a 17:00 VIJESTI VTV-A informa� vna emisija17:05 MALI OGLASI17:15 TV PRODAJA17:30 EMISIJA VTV-A18:35 IZ PROŠLOSTI TV kalendar18:40 VIJESTI VTV-A18:55 VREMENSKA PROGNOZA19:00 24 SATA VIJESTI informa� vni program19:30 TV PRODAJA - MARION19:45 MALI OGLASI20:00 VIJESTI VTV-A informa� vna emisija20:05 KOKTEL mozai�na emisija21:00 KUŠ ILITI KULTURA U ŠPIGLU iz arhive

VTV-a21:30 ZOV PRIRODE emisija o lovu i ribolovu22:00 EMISIJA VTV-A23:00 NEWSFLASH - GLASA AMERIKE 23:10 VIJESTI VTV-A . . . IZ PROŠLOSTI TV kalendar23:35 ŠKOLA ŠAHA . . . ODJAVA PROGRAMA . . . VIDEOSTRANICE

01:50 Planinski gorila, dokumentarna serija (2/3) (R) (kod. na sat.)

02:40 Reprizni program03:50 Lijepom našom: Subo� ca

(1/2) (R)04:50 Plodovi zemlje (R)

07:00 Najava programa (kod. na sat.)

07:05 Iz arhiva Osorskih glazbenih ve�eri: Trio Kubelik, snimka koncerta (kod. na sat.)

08:05 Zlatna kinoteka: Najve�a predstava na svijetu, ameri�ki � lm (147’) (R) (kod. na sat.)

10:40 Biblija (nije kod. na sat.)10:50 Portret crkve i mjesta: Gola

(nije kod. na sat.)11:00 Gola: Misa, prijenos (nije kod.

na sat.)12:05 Monk 7, serija (13/16) (kod.

na sat.)12:45 Monk 7, serija (14/16) (kod.

na sat.)13:25 PP (kod. na sat.)13:30 Kaštelanski �ir 2011. - Ve�er

pobjednika, snimka (kod. na sat.)

15:00 EP u plivanju za osobe s invaliditetom, reportaža (kod. na sat.)

17:10 Kandidat, ameri�ki � lm (87’) (kod. na sat.)

18:40 Jedrenje, SP - reportaža (8’) (kod. na sat.)

18:50 Dan prije SP u vaterpolu - emisija (kod. na sat.)

19:25 Garaža: No Limits/Steve Wolfman Band (kod. na sat.)

19:55 Ve�eras (kod. na sat.)20:00 Gradi� Peyton, ameri�ki � lm

(150’) (R) (kod. na sat.)22:35 Filmski bou� que - ljeto s

Alfredom Hitchcockom: Psiho, ameri�ki � lm (15) (104’) (kod. na sat.)



07.10 RTL Danas, informa� vna emisija (R)

07.40 Zvijezde Ekstra: Patrick Swayze, zabavna emisija

08.35 Dragon Ball Z, animirani � lm (�e� ri epizode)

10.15 I.Q., igrani � lm, roman� �na komedija

12.00 Daleko od ku�e, igrani � lm, obiteljski

13.25 Terminal, igrani � lm, drama15.45 Ljubav iz snova, igrani � lm,

roman� �na komedija17.35 Discovery: Preživje� divljinu -

Oregon, dokumentarna serija (R)

18.30 RTL Danas, informa� vna emisija

19.05 Jezikova juha, humoris� �na serija

20.00 Top Gun, igrani � lm, drama22.00 CSI: Miami, kriminalis� �ka

serija (12) (tri epizode)00.35 Astro show, emisija uživo (18)01.35 RTL Danas, informa� vna

emisija (R)02.10 Dežurni otac, igrani � lm,

komedija (R)

07:00 TV izlog07:15 Frikovi, serija R 08:00 Timmy Time, crtana serija R 08:15 Timmy Time, crtana serija 08:30 Bakugan II - New Vestroia,

crtana serija R 08:55 Bakugan II - New Vestroia,

crtana serija 09:20 Chuggington, crtana serija 09:35 Beyblade metal fusion,

crtana serija 36/5110:00 Winx, crtana serija 10:25 Automo� v, auto-moto

magazin 10:55 Bra�ne vode, serija 11:55 Brza blagajna, serija 12:25 Dodir s neba, serija 13:25 Ekipa iz snova, igrani � lm 14:55 La Bamba, igrani � lm 17:00 Vijes� Nove TV 17:10 Istjeriva�i duhova 2, igrani

� lm 19:05 INA Plave vijes� 19:15 Dnevnik Nove TV 20:00 Nad lipom 35, humoris� �no-

glazbeni show21:10 Spot, igrani � lm 23:00 Red carpet, showbiz magazin

(15)* 00:25 Urota, igrani � lm R 02:40 Ubojstvo po brojevima,

igrani � lm (12)* R 04:40 Dr. Hu� , serija (12)* 05:25 Red carpet, showbiz magazin

(15)* R 06:00 Kraj programa

07.00 Divlji boravak, zabavni (R)07.45 Zabranjena ljubav, sapunica

(deset epizoda) (R)12.15 Punom parom, kulinarski

izazov (pet epizoda) (R)13.45 Mijau, vau, zabavni (dvije

epizode) (R)14.55 Izvanredni psi, zabavni (R)15.40 Columbo: Vrabac u ruci,

kriminalis� �ka serija (R)17.20 Kako sam upoznao vašu

majku, humoris� �na serija (dvije epizode) (R)

18.15 Teorija velikog praska, humoris� �na serija (dvije epizode) (R)

19.00 Koledžicom po svijetu, zabavna emisija

20.00 Kraljevi leda, dokumentarni (dvije epizode) (R)

21.35 Trava, humorna dramska serija (12) (dvije epizode)

22.40 Pravi trenutak, igrani � lm, triler (12)

00.15 Fes� valac: Casablanca Driver, igrani � lm, sportska komedija (12) (R)

05:20 Mali an�eli, serija R07:45 Ana, serija R09:15 Rebelde 2, serija R10:55 Doma In, emisija R11:25 Ukleta Mariana, serija R13:05 Dom iz snova, serija 13:55 Tajanstvena žena: Dokaz na

� lmu, igrani � lm 15:30 Moja majka, serija R16:55 Ukleta Mariana, serija18:35 Grill Boss, kulinarski show18:05 Dom iz snova, serija 30/3819:00 Moja majka, serija 77/10920:20 Znate li plesa� ?, reality show 21:50 Tajanstvena žena: Dokaz na

� lmu, igrani � lm R23:25 Dom iz snova, serija R01:05 Znate li plesa� ?, reality show

R02:30 Kraj programa

05:35 Najava programa05:40 Duhovni izazovi,

me�ureligijski magazin (R)06:10 Euromagazin (R)06:40 TV kalendar06:55 Mala TV (R)07:50 49. Mali raspjevani

Dubrovnik08:50 Vrijeme je za Disneyja: Moji

prijatelji Tigar i Pooh (R) (kod. na sat.)

09:15 Vrijeme je za Disneyja: Einstein�i�i (R) (kod. na sat.)

09:40 TV kalendar09:52 Vijes� iz kulture (R)10:00 Vijes� 10:05 Vrijeme danas10:06 HAK - Promet info10:10 Filmska ma� neja: Agatha

Chris� e - Ubi� je lako, ameri�ki � lm (90’) (R) (kod. na sat.)

11:40 manjinski MOZAIK11:55 Pastel, emisija pod

pokroviteljstvom12:00 Dnevnik12:11 Sport12:13 Vrijeme12:15 Poljoprivredni

savjetnik, emisija pod pokroviteljstvom

12:25 Plodovi zemlje13:20 Rijeka: More14:00 Nedjeljom u dva15:05 Mir i dobro15:35 Branitelji domovine,

informa� vno-eduka� vni spot

15:40 Vijes� 15:45 Vrijeme sutra15:46 HAK - Promet info15:50 Dustbin Baby, mini-serija

(90’) (kod. na sat.)17:25 Planinski gorila,

dokumentarna serija (2/3) (kod. na sat.)

18:15 Lijepom našom: Subo� ca (1/2) (59’56”) (R)

19:15 LOTO 6/4519:30 Dnevnik19:56 Sport20:01 Vrijeme20:10 Velo misto, TV serija 73’37”

(3/14) (kod. na sat.)21:30 S� pe u gos� ma 3, TV serija

(3/20) (kod. na sat.)22:10 Vijes� 22:25 Vijes� iz kulture22:30 Kronika Pulskog � lmskog

fes� vala (1/7) (kod. na sat.)22:45 Coco Chanel, mini-serija

(2/2) (kod. na sat.)00:20 Monk 7, serija (13/16) (R)

(kod. na sat.)01:05 Monk 7, serija (14/16) (R)

(kod. na sat.)

(kod. na sat.)05:10 Ljetna slagalica (R)


(94/142) (R) (kod. na sat.)07:25 Vaterpolo, SP: Brazil - Hrvatska,

prijenos (kod. na sat.)08:35 Crtani � lm (kod. na sat.)08:45 Žutokljunac: Žu�o sam na svijetu (kod.

na sat.)09:05 Brlog (R) (kod. na sat.)09:20 Sportske igre mladih (R) (kod. na sat.)09:35 Obi�na klinka, serija za djecu (11/52)

(kod. na sat.)10:00 Alisa, slušaj svoje srce - telenovela

(19/240) (R) (kod. na sat.)10:40 Tvoja sam sudbina, telenovela

(105/106) (kod. na sat.)11:25 Veronica Mars, serija (11/22) (R) (kod.


(kod. na sat.)12:30 Žutokljunac: Žu�o sam na svijetu (kod.

na sat.)12:50 Johnny Bravo, crtana serija (23/52)

(kod. na sat.)13:10 Lagodni život Zacka i Codyja 2, serija za

mlade (14/39) (kod. na sat.)13:35 Dustbin Baby, mini-serija (R) (kod.

na sat.)15:10 Ružna Be� y 3, serija (10/24) (kod.

na sat.)15:55 KS automagazin (R) (kod. na sat.)16:30 Mijenjam svijet: Elektri�ni snovi (R)

(kod. na sat.)17:00 Bostonsko pravo 4, serija (18/20) (kod.

na sat.)17:45 Šapta� psima 3 (18/21) (R) (kod.

na sat.)18:35 Kod ku�e je najljepše (kod. na sat.)18:50 Vaterpolo, SP: Brazil - Hrvatska, snimka

(R) (kod. na sat.)19:55 Ve�eras (kod. na sat.)20:00 Glee, serija za mlade (22/22) (kod.

na sat.)20:50 Nešto posve osobno, ameri�ki � lm

(112’) (kod. na sat.)22:50 Dr. House 5, serija (12) (15/24) (kod.

na sat.)23:35 Dnevnik plavuše: Ho�eš li se

uda� za mene?, emisija pod pokroviteljstvom (R) (kod. na sat.)

23:45 Holivudska škvadra 2, humoris� �na serija (12/14) (kod. na sat.)

00:10 Retrovizor: Šapta�ica duhovima 4, serija (12) (16/23) (kod. na sat.)





05.10 RTL Danas, informa� vna emisija (R)05.45 Zvjezdano jutro, emisija uživo (18)06.30 Aurora, telenovela (R)07.25 Dragon Ball Z, animirani � lm (R)07.50 Exkluziv Tabloid, magazin (R)08.30 Ve�era za 5, lifestyle emisije (R)09.35 Aurora, telenovela10.45 Nasljednici, telenovela 11.40 Vrata raja, telenovela 12.30 Cobra 11, akcijska serija (dvije




serija (dvije epizode)21.15 Mentalist, kriminalis� �ka serija22.10 Na licu mjesta, akcijska dramska

serija (dvije epizode)23.50 CSI: NY, kriminalis� �ka serija (12)

00.40 RTL Vijes� , informa� vna emisija00.55 CSI: Miami, kriminalis� �ka serija (12)

(R)01.45 Astro show, emisija uživo (18)02.45 CSI: Miami, kriminalis� �ka serija (12)

(R)03.30 RTL Danas, informa� vna emisija (R)


serija 07:15 Bumba, crtana serija 07:25 TV izlog 07:40 Pobjeda ljubavi, serija R 09:40 uvar pravde, serija 10:40 Kad liš�e pada, serija R 11:40 Zauvijek susjedi, serija R 13:00 IN magazin R 13:40 Pobjeda ljubavi, serija 15:40 Zauvijek susjedi, serija 17:00 Vijes� Nove TV 17:25 IN magazin 18:05 Bijeg, serija R 19:15 Dnevnik Nove TV 20:05 Kad liš�e pada, serija 21:00 Bijeg, serija 22:05 Ve�ernje vijes� 22:25 Poštena igra, igrani � lm (12)* 00:10 Spot, igrani � lm R 01:55 Tudori, serija (12)*02:50 Opasna igra, serija (12)* 03:40 Ezo TV, tarot show (18)* 04:40 Medij, serija (12)*05:25 Bra�ne vode, serija05:50 Kraj programa

07.00 Ve�era za 5, lifestyle emisija (�e� ri epizode) (R)

08.45 Zabranjena ljubav, sapunica (�e� ri epizode) (R)

10.40 Punom parom, kulinarski izazov (dvije epizode) (R)

11.45 Vatrogasac Vjeko, crtani � lm (R)12.15 Zabranjena ljubav, sapunica

(dvije epizode13.10 Ve�era za 5, lifestyle emisija13.35 Kraljevi leda, dokumentarni

(dvije epizode) (R)15.05 Najljepši urok, telenovela15.50 Columbo: Vrabac u ruci,

kriminalis� �ka serija (R)17.00 Divlji boravak, zabavni (R)17.45 Studio 45, talk show (R)18.25 Punom parom, kulinarski izazov


serija (dvije epizode)20.15 Kralj Queensa, humoris� �na

serija (dvije epizode)21.10 Raymond, humoris� �na serija

(dvije epizode)22.00 Strip� z, igrani � lm, komi�na

drama (12)00.00 Trava, humorna drama (dvije

epizode) (12) (R)01.00 Raymond, humoris� �na serija


serija (dvije epizode) (R)02.25 Pravi trenutak, igrani � lm, triler

(12) (R)

07:20 Odavde do vje�nos� , serija R 08:10 Mali an�eli, serija 09:00 Flash Vijes� 09:01 Ana, serija 09:25 Rebelde 2, serija 10:15 Ukleta Mariana, serija R 11:55 Valeria, serija R 13:45 Odavde do vje�nos� , serija 14:00 Flash Vijes� 14:01 Odavde do vje�nos� - NASTAVAK14:40 Moja majka, serija R 15:40 Valeria, serija 17:25 Ukleta Mariana, serija 19:00 Moja majka, serija 85/109 20:00 Zakon ljubavi, serija 16/65 21:00 Gilmorice, serija 2/22 21:45 Prijatelji, serija 22-23/24 22:40 Seks i grad, serija 91/94 23:10 Gilmorice, serija R 00:00 Prijatelji, serija R 00:55 Seks i grad, serija R 01:25 Zakon ljubavi, serija R 02:15 Pobjeda ljubavi, serija R 03:50 Kraj programa

05:40 Najava programa05:45 Rijeka: More06:15 Mir i dobro06:45 TV kalendar07:00 Dobro jutro, Hrvatska07:05 Vijes� 07:10 Dobro jutro, Hrvatska07:35 Vijes� 07:40 Dobro jutro, Hrvatska08:35 Vijes� 08:40 Dobro jutro, Hrvatska09:05 Hotel dvorac Orth 6, serija (4/20)

(kod. na sat.)09:50 Vijes� iz kulture (R)10:00 Vijes� 10:09 Vrijeme danas10:10 Tajni život slonova, dokumentarna

serija (3/3) (R) (kod. na sat.)11:05 Kod ku�e je najljepše (R)11:15 Oprah show (1301.) (R) (kod. na sat.)12:00 Dnevnik12:11 Sport12:13 Vrijeme12:15 TV kalendar12:32 Gospodarica tvoga srca, telenovela

(95/142) (kod. na sat.)13:20 Capri 1, serija (8/24) (R) (kod. na sat.)14:05 Vijes� uz hrvatski znakovni jezik14:14 Vrijeme sutra14:20 Pustolovina u Hrvatskoj: Surfom od

Knina do Mljeta (1), dokumentarna serija (17/24)

14:50 Ognjevi s neba: Slavonija, dokumentarna serija (2/6) (R)

15:20 Kulturna baš� na (R)15:50 ZABA - 90 sekundi, emisija pod



(kod. na sat.)18:33 Dnevnik plavuše: Ho�eš li se

uda� za mene?, emisija pod pokroviteljstvom

18:40 Ljetna slagalica19:30 Dnevnik19:56 Sport20:01 Vrijeme20:04 ZABA - 90 sekundi, emisija pod

pokroviteljstvom20:10 TV Bingo20:35 Capri 1, serija (9/24) (kod. na sat.)21:25 U krupnom planu22:45 Dnevnik 323:10 Sport23:13 Vrijeme23:15 Vijes� iz kulture23:20 Kronika Pulskog � lmskog fes� vala

(2/7) (kod. na sat.)23:35 Opera pod zvijezdama (1/2)00:35 Nijemi svjedok 12, mini-serija (12)

(5/6) (R) (kod. na sat.)02:15 Bostonsko pravo 4, serija (18/20) (R)

(kod. na sat.)02:55 Pustolovina u Hrvatskoj: Surfom od

Knina do Mljeta (1), dokumentarna serija (17/24) (R)

03:25 Ognjevi s neba: Slavonija, dokumentarna serija (2/6) (R)

03:55 Skica za portret04:25 Hotel dvorac Orth 6, serija (4/20) (R)

SERIJA NOVA TV 06.00

Steve se probudi u Avinoj sobi ošamu�en i gol. Ava mu kaže da je razgovarala s njegovom ženom i Kayla se složila da Avi da dijete. To je kazna njemu zato što ju je ostavio pred oltarom. Steve se odijeva i tuma�i Avi da je doista bio zaljubljen u nju, ali to nije bila trajna ljubav. Moli je da zaboravi prošlost i da ih na-pokon ostavi na miru. Ali Ava ne može. Opsjednuta je. Godinama živi za to da vra� Stevea. Tada je Steve moli da bar pus� ostale. Ava mu još ne vjeruje. Ste-ve je uvjerava da ne treba Kaylino dijete. Oni mogu ima� svoje dijete. Ava traži da joj to dokaže. Steve je poljubi i Ava mu uzvra�a poljubac.

Na elitnoj akademiji Dartmoor ljetni semestar u punom je zamahu. Domino, Loaf, Lucy, Sonny i Witz, grupa maštovi� h sedmogodišnjaka, �eznu za malo uzbu�enja. Na izletu u vodeni park eki-pa pobjegne uštogljenom i drskom ravnatelju g. Brinwayu u potrazi za zanimacijom. Na�u je u Sla-ppyju, morskom lavu koji nije previše oduševljen životom u vodenom parku. Kad Boccoli, zloglasni kradljivac životinja, do�e na mjesto doga�aja s planom da otme Slappyja i proda ga bugarskom cirkusu, ekipa mora iskoris� � sve svoje smicalice i nadmudri� Boccolija, ravnatelja i roditelje.

Naši najbolji daniFILM NOVA TV 13.25

Ekipa iz snova

CSI: Miami Dnevnik Nove TV

Kraljevi leda Kralj Queensa

SERIJA RTL INFO NOVA TV22.00 19.15

SERIJA RTL 2 20.00 EMISIJA RTL 2 20.15

INFO RTL SERIJA HRT 2

EMISIJA DOMA TV SERIJA DOMA TV

RTL danas Dr. House

Dom iz snova Valeria

18.30 20.50

18.05 15.40

54 Razbibriga 12. srpnja 2011.www.mnovine.hr • [email protected] • 040 312 333

BIK (21.4.-20.5.)

BLIZANCI (21.5.-21.6.)

RAK (22.6.-22.7.)

HOROSKOP

OVAN (21.3.-20.4.)

DJEVICA (24.8.-23.9.)

LAV (23.7.-23.8.)

VAGA (24.9.-23.10.)

ŠKORPION (24.10.-22.11.)

STRIJELAC (23.11.-21.12.)

JARAC (22.12.-20.1.)

VODENJAK (21.1.-19.2.)

RIBE (20.2.-20.3.)

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

VIC tjedna

Verjem gda ste �uli, pak mora-li ste �uti i videti gda je naša

Me�imorka i to z �akovca, zrin-ske varoši, zebrana za nejvekšo tužibabo na sveto (�itaj: nejbolši tužitelj na sveto). Kaj nebode-mo mi prepovedali kak svet ne zna gde je Lejpa naša, gda svet ne zna gde je Me�imorje malo. Kuliko vidimo pratijo nas na vsakomo korako. Nebremo ko-raka stati, a kaj to Evropa i svet ne bi znali. No, pustimo mi sveta na miro i vrnimo se pomalem nazaj na Tamaro: to nagrado nejbolše i nejvekše tužibabe na sveto je našoj Tamari dalo Me-�unarodno udruženje tužitelja. Morem vam re�i gda je nagrada uvedena ovo leto i naša Tamara je prva dobitnica. Kuliko se vam ja razmem vu te svecke nagra-de, to nagrado so pravzaprav zmislili zbogradi Tamare, jerbo je naša Tamara bila tuliko bolša od vsih tužibaba na sveto gda so joj morali dati nekšo nagrado sam kaj bi, vsi vu sveto zazvedili kak toga posla tre delati. Nekaj sam mel za �uti gda bode Tama-

ra morala napisati knigo o temo kak dela svojega posla kaj bodo se po vsim fakultetima i drugim visokim školama vu�ili kak se tre boriti protiv kriminala i korupcije, Vseposod se pripo-veda gda smo te nevole, mito i korupcijo, mi zmislili, a ve pak je Tamara našla i leka za jiv i to nej-bolšega jerbo zbogradi zega je i dobila to svecko nagrado. Ona je prva dobila, a mi Me�imorci velimo gda je nej važno biti prvi, ali je zato jako važno dojti predi drugoga. Tamara je prva i nejbo-lša na sveto, ve je, na vse zadje, jempot i prinas pravica dojšla na svoje, pak ve Karla del Ponte nek vidi kak se tej posel dela, a nej ono kaj je ona fušala na Haš-komo sodo i kaj se zbr�kavala z našaj braniteljaj. I nej sam to kaj je Tamara nejbolša i nejvekša tu-žibaba, nek je i fajna, pak je zato i Polan�ec odustal od zahtjeva kaj jo zamenijo. Ima �ovek praf, mogel je dobiti moškoga. Pak je lepše gledati fajno tužiteljico nek kosmatoga moškoga. Tama-ra, vsaka ti �ast!

Kak smo zazvedili nas Me-�imorcov je isto tuliko kak

nas je bilo i pred deset let. Gda �ovek ne poverje gda smo nej ni-kaj skalerali vu zadjih deset let, a naši ljudi se tak malo igrajo ono nejstarešo igro na sveto (�ovje-�e, naj se srditi) posle štere se deca narodijo. Ipak sam najge-rek kak bode to dale išlo posle ovih peršeciji pederov i lezbijki, jerbo, kuliko se ja razmem vu tej posel, još je niti jeden moški nej rodil,a niti pak je štera žena me-la dete posle kak se parila sam z svojimi pajdašicami.

Nej znati kaj je to z našom Me�imorskom županijom,

pak i komarci so jo po�eli zbega-vati. Ve vidite kak se hudi glasi �letno i dalko širijo, kak po ze-mli tak i po zrako. I komarci so se, brz�as, splašili kaj tu prinas nebi meli od �ega preživeti.

Minuli tjeden je nejglavneši eSDePeovec, Zoranek Mi-

lanovi�, došel pogledati svoje me�imorske partijske pajdaše. Bil je jako vesel tu prinas tak kaj je našu županisko vlast pregla-

sil elitnom vu celoj Lepoj našoj. Nebrem to razmeti po �emo so elitni jerbo nam je županija brez penez i pred bankrotom. Bar tak se prepoveda vseposod i pre �a-koski vuri. Ve� so i miši po�eli bežati vum z županiske zgrade, a kuliko smo �uli komarci zbe-gavlejo našo županijo. Brz�as vu Zagreb pošiljamo samo one faj-neše stranice. Pak to je politika.

Naši �akoski i me�imorski Romi se žalijo kak jim ne

dopuš�amo kajbi skupljali ot-pada, o�em re�i, staro železo, bakra i druge metalne stvari štere nikom tobož ne treba-jo, a za jiv se more, na otpadu, dobiti nekša kunica za kruhek naš svagdašnji, a iza nešterno piviko pred štacunom. Nebrem razmeti zakaj župniki na cirkve i farofe me�ejo žlebe od otpad-noga bakra, a isto tak i gospon Veble me�e na svojo sindikalno hižo isto takše falš žlebe, pak jim unda naši sosedi Romi mo-rajo to posprajti kaj se nebodo nagr�ivale cirkve, faro�i, hiže, zgrade…

VE CELI SVET ZNA ZA NAŠO TAMARO!!!!

Iz vojske k doktoru

Tjedan pred vama donijet �e neka iskušenja u odnosu s vo-

ljenom osobom. Ona �e bi� osjetljiva i sklona vidjeti stvari gorim nego što zapravo jesu, pa �ete je treba� tješi� i uvjerava� da to nije tako. Ne dajte se tužnjikavim utjecajima. Radni sa� bit �e vam vrlo raznovrsni. S jedne strane ba-vit �ete se malim inventurama, s druge, kontak� ma koje �ete dobro razvija� , a s tre�e strane – tu su i kalkulacije oko novih ili mladih suradnika. Ne�e biti dosadno. Tjelesno ste dobro, a bit �e nešto prolazne sjete.

Zaista �ete se truditi istinski uživati u odnosu s osobom

do koje vam je stalo, no povremeno �e dolazi� do otežavaju�ih okolnos� koje nemaju veze ni s jednom, ni s drugom stranom. Uspjet �ete ih nadvladati snagom volje i humorom. Ulagat �ete konstruk� vne napore kako bi ostvarili ve�u zaradu, bit �ete dobro povezani sa suradnicima, a zamka je u temi savjeto-vanja. Ovih dana ne dajte ni ne primajte savjete jer trenuta�no nisu dobro po-stavljeni. Mogu�a je povremena dekon-centracija, a sve ostalo je u redu.

Na dnevnom redu na�i �e se pitanje sigurnos� vaše veze.

Poželjet �ete da je ona �vrš�a i u tom pravcu �ete djelova� , no svako vaše osi-guravanje onog što imate bit �e popra-�eno nekim blokadama i stresovima, pa �e vam to bi� malo naporno. Isplivat �ete iz nekih problema povezanih s � -nancijskim temama i bit �ete spremni radi� dugo i naporno. Ništa vam ne�e bi� teško, a kako �e se ve� najavljiva� neki vaši rezulta� , to �e vam poras� i mo� vacija za rad. Na�ite vremena za �eš�e stanke i opuštanja.

Venera u vašem znaku inspirirat �e vas za ljubav i �ini� privla�-

nijom osobom više nego što ste ina�e, no izazovni aspek� u kojim �e se zate�i donosit �e i neka ograni�enja iz okoline, tako da �ete mora� i balansira� . Bit �e dana kad �ete se osje�a� sputano i frustrirano jer �ete u sebi osje�a� talen-te i snagu za posao koji radite, a vanjske prilike ne�e dopušta� da se razmašete koliko biste mogli. Ipak, u nekim podru�-jima pokazat �ete što znate. Vodite ure-dan život i osje�at �ete se dobro.

Netipi�no za vas je da �ete ovih dana bi� skloni skrivanju

osje�aja. To bi kod partnera moglo iza-zva� zbunjenost, no ako imate potrebu da se malo povu�ete, pa �ak i osamite, objasnite o �emu se radi. Neki �e uroni� u male ljubavne inventure. Možda �ete o�ekiva� da drugi odrade nešto za vas, a za to nema razloga. Prihva� te se svog posla i radite najbolje što znate jer �e vam mjeri� pos� gnu�a i zasluge. Ne�e bi� protekcija, bar ne onakvih kakvim se vi nadate. Imat �ete upe�atljiv, ali uznemiruju�i san.

Svoje slobodno vrijeme najra-dije �ete dijeli� s prijateljima, a

u njihovo društvo �ete poves� i voljenu osobu. Bit �e tu svega – od veselica, tuga, povjeravanja o problemima, te pri�anja do kasno u no�. Bit �ete društveni.Pri� sak rokova, rezultata i nadre�enih ne�e biti ništa manji, a vi �ete na sve mora� s� za� . Ponekad �e vam bi� na-porno, no ako se dobro organizirate, uspjet �ete. Podrška uglednih ljudi je tu, ali �e ostvarenje iste zasad bi� blokirano zbog novca.Štedite se.

Pred vama je zahtjevan ljubav-ni tjedan u kom �ete bi� skloni

okreta� se prema onim pesimis� �nim opcijama u osobnim odnosima. Jako je važno da se potrudite bi� konstruk� vni i strpljivi, te da u pam�enju osvježavate sve lijepo i pozi� vno. Bit �e vam jasno da imate priliku unaprijedi� svoju poziciju u poslu, no cijena koja se traži za to ne�e vam se svidje� . Najbolje je što su vam dugoro�niji poslovi dobro postavljeni, pa se na njih i fokusirajte.Ne uzimajte stvari previše k srcu.

U ljubavnim pitanjima bit �e-te vješ� , spretni i pametnim

postupanjem dosko�it �ete svakoj si-tuaciji. Vaše iskustvo i talent za odnose s ljudima donijet �e vam nove pobje-de na koje �ete bi� ponosni. Pravi ste ljubavni strateg. Djelovat �ete na više podru�ja. Glavne poteze u dogovorima prepus� t �ete drugima i oni �e radi� za vas. U � nancijskim pitanjima vodit �ete se svojom intuicijom, a kontak� s inozemstvom bit �e najzahtjevniji. Tu �ete vješto balansira� .Osjetljivost mjehura i bubrega.

Dosadit �e vam stalne provo-kacije ili kritike druge strane,

pa �ete tu poželje� nešto promijeni� . Najvjerovatnije �ete se prvo povu�i i distancira� , a onda razmisli� o svemu. Neki �e se osami� i tako osje�a� bolje. Budite strpljivi. Za neka ulaganja koja su na vidiku još postoje prepreke koje traže vrijeme, odnosno �ekanje. Pre-govori i dogovori op�enito mogu bi� burni, no dugoro�no �e da� rezultate. Zato se vrijedi potrudi� oko njih.Nedostajat �e vam energije, pa se re-dovno odmarajte.

Pred vama je zahtjevniji ljubavni tjedan. Morat �ete dobro ba-

lansira� izme�u vlas� � h ljubavnih ne-raspoloženja, partnerove zbunjenos� , potrebe za dominiranjem u odnosu, kao i nepredvidivim okolnos� ma. Uz strplje-nje i samokontrolu sve �e to pro�i.Vjerojatno �ete bi� u manjem iskušenju da pomiješate osje�aje i posao, a emocije �e vam biti zbrkane. Usredoto�ite se na svoj pozna� profesionalizam i sve �ete obavi� baš onako kako i treba. Izdržljiviji ste od ostalih. Ne analizirajte osje�aje, bar ne zasad.

Moglo bi do�i do malih nad-mudrivanja s voljenom oso-

bom. Ove naizgled sitnice prolazno �e vas naživcira� , ali funkcionirat �ete uglavnom dobro i nekako nadilaziti spomenuta iskušenja. Vaša veza ra-zvijat �e se u ve�im društvima. Posla �e bi� dovoljno, ali �e vam bi� pomalo dosadan. Radit �e se o uobi�ajenim za-dacima, a vama �e nedostaja� izazova. Nastojat �ete se više poveza� s mladim osobama za koje vjerujete da donose potrebnu svježinu. Ako želite živjeti zdravo, potrudite se oko toga.

Imat �ete dosta prilika za izla-ske, zabave i zanimljiv društve-

ni život, no istovremeno �e postojati vanjske okolnosti koje �e svako malo donosi� manje prepreke ili izazove koji �e vas blago frustrira� . Odnosi �e stoga bi� površni. Posao vas ovih dana ne�e previše zanimati. Radit �ete pomalo zbrkano i rutinski, a kad bi mogli, ne biste ni o� šli na posao. O�ekivana su-radnja s novim ili mladim suradnicima malo �e se otegnu� za realizaciju.Umor i dekoncentracija. Relaksirajte se.

Došli Mujo i Haso iz vojske s bruhom.Upita ih lije�nik: - Oho, pa gdje ste to nabavili?A Mujo �e na to: - Poru�nik nam je rekao da digne-

mo tenk u zrak. I mi digli. Došli Mujo i Haso iz vojske s bruhom.Upita ih lije�nik: - Oho, pa gdje ste to nabavili?A Mujo �e na to: - Poru�nik nam je rekao da dignemo tenk u

zrak. I mi digli.

MJESTO KOD

ŠIBENIKA

POPIS IMENA

RUKOMETAŠ VLADO

BILJKA BRO� OPSEG

28. I 21. SLOVO

ABECEDE

ZAKLJU�NO RAZMIŠ-LJANJE

ŠAPA

MJESTO U ME�IMURJU

DJED (NJEM.)

EGIPATSKI BOG

UFO

IVAN PREBEG PJEVA�

NENO ŽLIJEB

BE�AR OSOBNA

ZAMJENICA ZASUŠENA RANA

ŽIŠKOVEC

NARODNI PLES

RIJEKA

KONJI

RADIO TELEVIZIJA

LUXEM-BURG

UGODAN MIRIS ŽENSKO IME BORIS

NOVKOVI� ZVJEZDO-

ZNANCI

UGRADNJA PRVI

LETA� ŠIPAK

SPREMNIK ZA

TEKU�INU SAN

SLOVO S CRTICOM NAJDUŽA

TRKA

KIP LAVA S �OVJE�JOM

GLAVOM

EUHA-RISTIJA

NAJVE�A KOPNENA ŽIVOTINJA

TONA

LEN-STVENIK

VRSTA NOJA

UTOVARI-

VANJE

BOJA IGRA�IH KARATA

PRIPADNIK MUSLIM.

PLEM. VIRGINIA DOMA�A

ŽIVOTINJA

MUŠKO

IME

ŽENSKO IME

POKAZNA ZAMJENICA

KORABLJA ŽITKO JELO

VRSTA CRNOGO-

RICE

HRVATSKI NOVAC (MN.)

ZVUK VANJSKA ODJE�A MUSLI-MANKE

STATUA

PROKOP

TVAR KOJA IZGARANJEM

GRIJE NAPAD 26. I 6. SL. ABECEDE

JEDNOZN. BROJ PODRU�JA

IZDVOJENA ZA LOV

TEMPO

RAJKOJAGAR

NAVALA MATERIJE

5512. srpnja 2011. Vremenska prognozawww.mnovine.hr • [email protected] • 040 312 333

PROGNOZA VREMENA za sljede�ih 7 danaFILATELIJA

Internet: www.mnovine.hr

e-mail adrese: [email protected]

[email protected]@mnovine.hr [email protected]

[email protected]@mnovine.hr

Direktor: BOJAN HRKA� (tel. 311 788), glavni urednik: DEJAN ZRNA (tel. 311 866), zamjenica glavnog urednika: BOŽENA MALEKOCI-OLETI, pomo�nik glavnog urednika: JOSIP ŠIMUNKO, novinari: (tel. 312 333) Stjepan Mesari�, Danijela Mihoci, Velimir Kelkedi, Helena Ze�ar, Bojana Špani�ek, Alen Fuš fotogra�ija: Zlatko Vrzan, tajništvo: Dijana Deban (tel. 312 333), gra�i�ki urednik: Dejan Horvat (tel. 312 335), gra�i�ka priprema: Blanša Blaževi�, Jurica Hoblaj direktor marketinga: (tel. 313 133) Snježana Zorkovi�, komercijala: (tel. 313 133) Nevenka Šardi, lektura: Monika Zor�ec

ŽIRORA�UN: 2392007-1100000800 kod Me�imurske banke d.d. PRETPLATA: godišnja 360 kn, polugodišnja 180 kn, tromjese�na 90 kn (s naznakom za pretplatu); za inozemstvo 1035 kn (pretplata + poštarina); avio pošiljke (1.935 kn (pretplata+ poštarina)DEVIZNI RA�UN: 2392007-1100000800 kod Me�imurske banke d.d. (S.W.I.F.T. COD: MBCKHR2X)Tisak: SLOBODNA DALMACIJA, 21204 Dugopolje, Dugopoljska 11

Rukopise, fotogra�ije i CD-e ne vra�amo.

HRVATSKI INFORMATIVNI TJEDNIK

IZDAVA�:ME�IMURSKE NOVINE d.o.o.

Ivana Mažurani�a 2, 40000 �akovec

TELEFAX:040 311 699

Uskoro ugodnije

stupnjeva najbolji savjet bio bi odlazak na more ili mirovanje u hladovini. Danas �emo ipak do-živjeti jedno manje osvježenje. Radi se o dolasku male koli�ine svježijeg zraka sa sjevera. Zapu-hao je umjeren sjeverni vjetar pa �emo bar malo lakše disati. Uto-rak �e biti ve�inom sun�an i vru�, ali bit �e to podnošljiva vru�ina. Temperatura ne�e oti�i u nebesa kao što je to bilo tijekom vikenda. Uz ve�inom slab sjeverni vjetar u poslijepodnevnim satima kretat �e se ve�inom oko 30 Celzijevih stupnjeva. Vru�e, ali ipak normal-nije nego 37°C.

Sredinom tjedna slijedi novi toplotni udar. U srijedu i �etvr-tak bit �e sun�ano i jako vru�e. Temperatura �e sve više rasti i približavati se vrijednosti od 35 Celzijevih stupnjeva, pa možda i preko. Sredinom dana treba pri-paziti na jako sunce pa se treba �uvati nepotrebnog izlaganja suncu izme�u 10 i 17 sati kad �e UV indeks biti visok. Osobito se trebaju �uvati osobe svjetlije pu-ti i mala djeca koja mogu dobiti opekline za manje od pola sata. Dnevne aktivnosti trebalo bi pri-lagoditi vru�ini, odnosno obavljati ih ujutro i nave�er. Pijte dovoljno teku�ine. Naglašavamo da bi tem-

peratura ve� u srijedu, a osobito u �etvrtak mogla dosti�i i presti�i 35 Celzijevih stupnjeva, a to je temperatura mjerena u hladu! Na suncu �e biti još toplije. Dakle, sr-panj �e još jednom pokazati svoju pravu ljetnu �ud. Ovakvo vru�e vrijeme ne�e odgovarati mete-oropatima, starijim osobama i kroni�nim bolesnicima, a najbolji na�in borbe protiv vru�ine možda bi bio odlazak na more. I tamo �e biti sun�ano i vru�e, ali puno lakše podnošljivo nego u kopnenom po-dru�ju. Savjetujemo i da ne pretje-rujete s hla�enjem ukoliko imate rashladne klima-ure�aje.

No, potkraj �etvrtka približit �e nam se nova fronta pa su do kra-ja dana mogu�i lokalni pljuskovi s grmljavinom. Nadajmo se da su-kob hladnijeg i vru�eg zraka ne�e dovesti do razvoja nevremena. Bilo bi dobro da nas osvježi i zalije kiša, ali bez štetnih posljedica.

Prema prognosti�kom mate-rijalu koji nam je dostupan u tre-nutku izrade ove prognoze, �ini se da nam vikend donosi olakšanje. U petak izmjena sunca i oblaka, a mjestimice može biti malo kiše ili kakav pljusak. Op�enito �e obori-na biti malo, ponegdje ni kapi kiše. Temperatura �e u petak vjerojatno pasti ispod 30 stupnjeva, a sjever-ni vjetar pridonijet �e ugodnijem osje�aju.

U subotu ve�inom suho i dje-lomi�no sun�ano, ali sasvim ugod-no, bez prevelike vru�ine. Jutarnja temperatura bila bi bila oko 17, a najviša dnevna oko 27 Celzijevih stupnjeva.

U nedjelju ponovno toplije uz tridesetak stupnjeva u zraku, no do kraja dana bi se mjestimice mo-gao pojaviti pljusak kao najava mo-gu�e nove promjene vremena na samom po�etku sljede�eg tjedna. S tom promjenom moglo bi još malo osvježiti. Treba dodati da se ove promjene vremena najviše osjete u sjevernim predjelima, dok na ju-gu Hrvatske ostaje uglavnom sun-�ano i vru�e pa ne morate brinuti ako se spremate na more.

Slu�ajno ili ne, ovaj val vru�ina otprilike se poklapa s dosad naj-ve�om vru�inom zabilježenom na ovom našem podru�ju. To se dogo-dilo u srpnju 1950. godine kad se temperatura u Varaždinu popela na 39, u Zagrebu na 40, a u Kar-lovcu na �ak 42 Celzijeva stupnja. Ovaj tjedan ipak ne�emo srušiti ove rekorde.

Za precizniju agrometeoro-lošku ili vremensku prognozu slo-bodno nas nazovite na telefonski broj 060-555-555 uz cijenu poziva od 3,43 KN/min.iz �iksnih te 4,70 KN/min. iz mobilnih mreža. Mo-žete poslati i SMS na broj 66306, na po�etku SMS poruke obavezno napišite PROGNOZA1, a zatim vaše pitanje. (prognozu izradila udruga Crometeo 11.7.)

IZ METEOROLOŠKE ŠKRINJICE

15. srpnja 1841. god. jaka tu�a u Bistri ozlijedila mnogo seljaka na polju

16. srpnja 1940. god. orkansko nevrijeme haralo Slavonijom

17. srpnja 1962. god. u poplavi na podru�ju Nove Gradiške utopilo se 5 ljudi

18. srpnja – prosje�no najtopliji dan u godini u Za-grebu

DOGA�AJI

Samuel Langhorn Clemens ro�en je 30. studenog 1835. go-dine u malom mjestu Florida u ameri�koj saveznoj državi Mon-tani, kao šesto od sedmero dje-ce. Sa 4 godine Samuel sa obitelj Clemens seli u mjesto Hannibal na obalama rijeke Mississippi. Osam godina kasnije Samuelu umire otac, a Samuel sa zapo-šljava kao tiskarski pripravnik u lokalnim novinama, kako bi obitelji pomogao „spojiti kraj s krajem“. Nekoliko godina kasnije ve� piše pri�e i �lanke za lokalne novine Hannibal Jo-urnal. U jednom od svojih ka-snijih slavnih književnih djela, „Život na Mississippiju“, piše o snovima svih mladi�a iz Hanni-bala: „kao dje�aku, postojala je samo jedna želja me�u mojim vršnjacima i prijateljima u selu na zapadnoj obali rijeke Missi-ssippi-postali mornarom na parobrodu“. Tijekom 1850-ih ta mu se želja ostvarila-radio je kao rije�ni brodarski vodi� (pilot). Nažalost, skori Gra�an-ski rat prekida komercijalni promet po rijeci Mississippi, pa ta karijera naprasno prestaje. Samuel postaje �lan konfede-ralne milicije, koja se, sre�om, nakon nekoliko tjedana raspu-šta. Uskoro Samuel otputuje na ameri�ki zapad, gdje zajedno sa starijim bratom Orionom u državi Nevadi traži srebro i zlato. U Virginija Cityju postaje �lanom lokalnih novina Terri-toral Enterprise. Kao dopisnik tih novina putuje u Californiju, a nakon toga posje�uje Hawai-je, Europu i Svetu Zemlju. Svoju prvu knjigu „Glasovita žaba skaka�ica iz Calaveras okruga“ (The Celebrated Jumping Frog of Calaveras County) objavljuje

1867. godine, no ne s prevelikim uspjehom. Dvije godine kasnije putopisi objavljivani u novina-ma San Francisca i New Yorka izdaju se kao knjiga (The Inno-cents Abroad) i knjiga postaje bestseler.

Znate li o kome je rije�?? Nije nepoznati pisac, ako mu je ameri�ka poštanska admini-stracija 1940. godine iskazala �ast objavivši marku s njego-vim likom u seriji Slavni ame-rikanci!

Njegova najpoznatija djela su: „Pustolovine Toma Sawye-ra“ objavljene 1876. , „Kralje-vi� i prosjak“ objavljeni 1882., „Život na Mississippiju“ objav-ljen 1883. i „Pustolovine Huc-kleberryja Finna“ objavljene 1884. godine. A Samuel Lang-horne Clemens je nitko drugi do MARK TWAIN!

Pseudonim Mark Twain po-tje�e iz 1850-ih godina, iz vre-mena života i pisanja u Virginia Cityju. Postoje dvije teorije o na-stanku tog pseudonima: jedna kaže da potje�e iz vremena ra-da na brodovima Mississippija-poziv „mark twain“ ozna�avao je prolaz pored druge oznake za ozna�avanje dubine rijeke i zna�io je dubinu od 12 stopa (ili dva fathoma).

Sve u svemu, Samuel Lang-horn Clemens alias Mark Twa-in, ovjekovje�en je na �etiri ameri�ke marke i jednoj cjelini, a posljednja ameri�ka marka izašla je upravo ovih dana, to�-nije 25. lipnja 2011. godine, pri-kazuju�i Marka Twaina upravo u njegovom elementu, na obali rijeke Mississippi, a obilježava-ju�i, s malim zakašnjenjem, 100. obljetnicu smrti.

(Željko Stefanovi�)

Samuel Langhorn Clemens (Mark Twain)

�itav vikend u paketu bio je sun�an i vru�. Zagrijalo je do 36 Celzijevih stupnjeva, ponegdje i više! Uz puno sunca i rast tem-perature na oko 35 Celzijevih

�AKOVEC – „Što donosi puno-pravno �lanstvo Hrvatske u EU“, te „Hrvatska 28. �lanica EU“, te-me su koje �e se, me�u ostalim, obra�ivati na tribini u petak, 15. srpnja 2011. u �akove�kom Domu sindikata, u organizaciji Županijskog odbora HDZ-a Me�i-murja. O tome �e govoriti državni tajnik za Europske integracije u Ministarstvu vanjskih poslova i europskih integracija, Andrej Plenkovi�, mr.sc. Obzirom da je tribina otvorenog tipa, pozivaju se svi zainteresirani gra�ani, udruge, poljoprivrednici, obrtni-ci i poduzetnici, da do�u u petak u 18,30 sati.

Mladež HSP-a Me�imur-ske županije i Grada �akovca, organizirala je komemoraciju na grobištu Ksajpa kod Šen-kovca, gdje su zapalili svije�e i pomolili se za žrtve komu-nisti�kog progona nakon II. svjetskog rata. Okupljenima se obratio Mario Marcijuš, predsjednik Podružnice HSP - a �akovca, koji je naglasio ka-ko su od strane jugo - komuni-sti�kog režima stradali seljaci, radnici, sve�enici i službenici, i to samo zato što su bili Hrvati i mislili druk�ije od komunista. U župnoj crkvi Svete Jelene u Šenkovcu služena je sveta misa zadušnica koju je pred-vodio vele�asni Vladimir Ko-lari�, doma�i župnik. (sm)

HDZ ME�IMURJA poziva na tribinu

O Europskoj uniji i punopravnom �lanstvu

Andrej Plenkovi� na tribini u �akovcu govoriti �e o Hrvatskoj

u EU

KOMEMORACIJA na Ksajpi

Sje�anje na žrtve progona komunisti�kog režima

KONA�NO POZNAT SASTAV NOGOMETNIH LIGA

�akovec i Pribislav�ani postali hrvatski tre�eligaši

ZAPO�ELE PRIPREME DRUGOLIGAŠA ME�IMURJE

Mnogo novih imena s obzirom na prošlu sezonu

INTERVJU S POVODOM: ATLETI�ARKA MELANI KRALJI�

Mamina kuhinja za mene je najbolji stimulans

Ovog su ljeta must have ko-madi koji �e svaka iole modno osviještena dama strpa� u svoj ormar traper šorc i odje�a cvjet-nog uzorka i šarenih dezena, a naše su špicerice ovoga tjedna pokazale da pomno prate mod-ne trendove. Moramo priznati da nam je traper u ovom forma-tu svakako najdraži, a lepršavi i lagani cvjetni uzorci svaku �e ženu u�initi još ženstvenijom. Sjedi, pet!

Uplovljavanjem u prirodnu lu�icu kod Dekanovca u nedjelju poslije podne završio je IX. spust murskih ladji, koji �e ostati zabi-lježen po svemu najve�i i najbroj-niji do sada.

Na spustu je sudjelovalo 30 drvenih ladji, 1 metalna ladja, 19 gumenih i plasti�nih �amaca, 5 kajak kanua, 1 morska ladja te još nekoliko plovila izvan kategorije u kojima se je Murom od austrij-skog Murecka do Dekanovca pre-vezlo oko tristo sudionika.

Najviše, �ak 140 bilo je iz Hr-vatske, 110 iz Slovenije, 30 austri-

RIJEKA MURA u istinskom turisti�kom ambijentu Deveti me�unarodni spust Murskih ladji

Još jednom potvr�en sjajan potencijal najo�uvanije me�imurske rijeke

Impresivna je bila slika u Žabniku gdje je na jarbolu bilo pet zastava, �etiri republika su-dionica i plava Europske unije. Svi stranci s kojima smo razgo-varali ( uz pomo� prevoditeljice Ivane Živ�ec) izrazili su radost što �e Hrvatska uskoro postati EU �lanica, jer kako kažu, ovi ljudi u Hrvatskoj to zaslužuju. Naime, impresivni, raznoliki i bogati ponudom bili su do�e-

ci u Svetom Martinu na Muri, Žabniku, Murskom Središ�u, Podturnu, kod Muraszemenyja i Dekanovca. Kad Hrvatska bu-de �lanica EU, jednostavnije �e biti organizirati spust jer ne�e trebati obaviti policijsko - gra-ni�ne formalnosti na ulazu u Hrvatsku i na samoj Muri, kod Hlapi�ine i Murskog Središ�a, gdje grani�na crta prelazi rije�-ni tijek. (sm)

je i 20 iz Ma�arske i time su sve do sadašnje brojke sudionika i plovila više za 30 - tak posto.

Impresivni do�eci na kraju dnevnih turaImpresivan je i broj ljudi koji

je došao pogledati priredbu u nje-zinim pristaništima. Posebice na kraju „tura“.

- U Žabniku je bilo oko 1500 ljudi, a u Dekanovcu ih je bilo još više. Sjajna atmosfera vladala je oba me�imurska dana za-dovoljno kaže Branko Polanec, koji je bio na �elu tima koji je uspješno apsolvirao cijelu ma-nifestaciju - Priredba je prote-kla u najboljem redu, bez ika-kvih ekscesa, ako izostavimo poneko (ne) poželjno kupanje u ovaj puta mirnoj i skoro pak to-ploj Muri, koja je za divno �udo, od Mureka odnosno slovenskih Apa� do Dekanovca bila mirna, skoro plaha, zadovoljno isti�e Polanec, kojem su u radu pomo-gli svi �lanovi Organizacijskog odbora kao i �elnici op�ina i

gradova u kojima su bila pri-staništa. Veseli �injenica da su mnogi ve� sada najavili dolazak na deseti jubilarni spust idu�e godine, a nadamo se da �e sko-ro rijeka Mura biti doslovce ona

koja spaja, nakon što se ukine schengenski režim granice i kona�no postane turisti�ki pri-hvatljiva svima onima koji žele proniknuti u njezine �ari. (Stje-pan Mesari�, Zlatko Vrzan)

Sve �e biti puno jednostavnije kad u�emo u EU

Trendi špicerice!

međimurske novine 827

Documents