meĐunarodna razmena
TRANSCRIPT
VISOKA POSLOVNA ŠKOLA STRUKOVNIH STUDIJA ČAČAK
SEMINARSKI RAD
Predmet: MEĐUNARODA EKONOMIJA I FINANSIJE
NASTANAK, OBIM I KORISTI OD MEĐUNARODNE RAZMENE
Mentor: Student:Prof. dr Milan S. Besalad Milosava RankovićProf. dr Todor Petković Br. Indeksa
Čačak, april 2010 godina.
1. UVOD
Tema rada je vezana za međunarodno trgovisnko poslovanje, glasi „Nastanak, obim i
koristi od međunarodne razmene“. Ova tema mi je privukla pažnju s obzirom da spoljna
trgovina jos davnina utiče na privredni razvoj jedne zemlje, što se direktno odražava na
ekonomski položaj te zemlje, standard njenog stanovništva, društveni bruto proizvod i
značajna za zemlje sa otvorenom privredom. To su privrede koje podrazumevaju razmenu
dobara i usluga sa inostranstvom, odnosno privreda koja ostvaruje uvoz i izvoz, ukoliko je
suprotno reč je o zatvorenoj privredi. Tema je jako interesantna s obzirom da se bavimo
analizom međunarodne trgovine od samog njenog nastanka, tako da možemo da sagledamo
različite teorije međunarodne trgovine, da vidimo koje su prednosti koje ona pruža, a jedan od
ciljeva je da pokažemo koliko je bitna njena uloga.
Jedna od bitnih prednosti koje pruža međunarodna razmena, odnosno zemlja sa
otvorenom privredom je da stanovništvo može da koristi proizvode i usluge koji se ne mogu
naći u zemlji, a takođe ukoliko je izvoz veći od uvoza, dolazi do punjenja državnog budžeta
što je proporcionalmno boljem životu stanovništva u globalu. Danas gotovo da nema zemalja
sa zatvorenom privredom, što je potpuno razumljivo imajući u vidu značaj međunarodne
razmene.
Međunarodna trgovina i međunarodni ekonomski odnosi su naročito dobili na značaju
u savremenim tržišnim uslovima u procesu globalizacije ekonomskog i političkog sistema.
Potrebe za međunarodnom trgovinom su uslovljene najrazličitijim faktorima kao što su različit
nivo prirodnih bogatstava u svetu, međunarodna podela rada na koju utiče nivo specijalizacije
i tehnologije koji je stečen u određenim zemljama, a jedna od osnovnih potreba za
međunarodnom trgovinom je što za finalni rezultat ima specijalizaciju i razvoj zemlje u celini,
ne samo njenih pojedinaca.
Ovo uvodno izlaganje je dovoljno da privuče pažnju svakog pojedinca, o da može da
se uoči koliki je značaj međunarodne razmene. Zato ćemo se truditi da do samog zaključka,
objasnimo pojam, nastanak i razvoj međunarodne razmene, i da ukažemo na sve vrednosti i
ulogu međunarodne razmene u privrednom sistemu jedne zemlje.
1
2. POJAM MEĐUNARODNE RAZMENE (TRGOVINE)
Pod trgovinom se podrazumeva razmena između pojedinaca, grupa ili privrednih
subjekata, direktnim putem ili putem nekog sredststva. Trgovina spada u red starih privrednih
delatnosti. Razvoj trgovine je uslovio i mnogobrojne probleme, kao što su kompletiranje
asortimana, modni trendovi, transport, konkurencija i oni su karakteristični za obe vrste
trgovine, pošto su u teoriji poznate dve vrste trgovine :
1. unutrašnja
2. međunarodna ili spoljna trgovina
Tema se bavi analizom spoljne trgovine (international trade), pod kojom se
podrazumeva trgovina robama i sulugama između različitih država i to od samog njenog
nastanka, preko razvoja do njenog značaja .2
U većini zemalja ona stvara značajan deo BDP-a. Iako se međunarodna trgovina
obavljala tokom dobrog dela istorije čovečanstva (vidi put svile), ona je tokom poslednjih
nekoliko vekova dobila na ekonomskom, društvenom i političkom značaju. Industrijalizacija
je unapredila prevoz, globalizacija, multinacionalne korporacije, i autsorsing takođe imaju
značajan uticaj. Rast obima međunarodne trgovine je osnov procesa
globalizacije.Međunarodna trgovina je takođe i grana ekonomije, i, zajedno sa međunarodnim
finansijama, čini širu disciplinu poznatu kao međunarodni ekonomski odnosi.
Međunarodna trgovina je jedna, ako ne i najznačajnija, od međunarodnih ekonomskih
aktivnosti u svetskoj privredi. Ona podrazumeva praksu razmene robe, usluga i proizvoda
intelektualne svojine preko granica jedne privrede. Nacionalna privreda (država) se javlja kao
glavni regulator ove aktivnosti, dok su preduzeća nosioci međunarodne trgovine. Tu aktivnost
proučava posebna naučna disciplina – međunarodna trgovina (Internetional Trade).
Međunarodna trgovina je primenjena ekonomska naučna disciplina koja istražuje
međunarodne trgovinske tokove, pojave i politike vezane za ovu praksu.
3. RAZVOJ MEĐUNARODNE RAZMENE
- XV v. (1492. god.) - dolazi do samog nastanka i početka međunarodne trgovine
- XI - XV veka – karakteriše period procvata međunarodne razmene feudalnog tipa
2 Prof. dr Milan S. Besalad , Prof. dr Todor Petković „Međunarodna ekonomija i finansije“, Čačak 2008
2
- XVI - XVIII veka - period pripreme kapitalističkih međunarodnih ekonomskih odnosa
karakteriše :
- preusmeravanje ekonomskih aktivnosti sa Mediterana i Hanze ka Atlantiku
- period trgovačkih ratova (zbog kolonija)
- dolazi do promene oblika međunarodne trgovine
Razvoj međunarodne razmene pratile su mnogobrojne teorije, od kojih ćemo obuhvatiti neke :
1. Merkantilizam
2. Teorija apsolutnih prednosti
3. Teorija komparativnih prednosti
4. Hakšer – Olin – Semjuelsonov model ( HOS model)
3.1. TEORIJE MEĐUNRODNE TRGOVINE
3.1.1. MERKANTILIZAM
Merkantilizam je bio vladajuća škola ekonomije tokom ranog modernog perioda (od
16. Do 18. veka). Vera u merkantilizam je počela da se gubi u ranom 18. veku kada su
pobedili argumenti Adama Smita i drugih klasičnih ekonomista. Danas merkantilizam odbijaju
svi ozbiljniji ekonomisti, iako se na neke elemente gleda sa podrškom. U ekonomski teoriju
prvi ga je uveo Marqiz de Mirabeau 1763. godine.Pojam merkantilizam potiče od latinske reči
„mercar” što znači „trgovati” i „merx, što znači „roba”.U početku su je samo koristili kritičari
kao što su Mirabo i Smit, ali su je brzo usvojili i istoričari.
Merkantilizam se u celini ne može smatrati jedinstvenom ekonomskom teorijom. Nije
postojao nijedan, merkantilistički pisac koj bi predstavio sveobuhvatnu šemu idealne
ekonomije, kao što će to uraditi kasnije Adam Smit za klasičnu ekonomiju. Neki naučnici su u
potpunosti odbili ideju merkantilizma, govoreći da je „pogrešno jedinstvo različitim
događajima“. U određenoj meri opšta ekonomska teorija je postala ne moguća zbog
merkantilističke doktrine. Merkantilisti su ekonomski sistem videli kao igru sa sumom nula,
dobitak jedne strane je gubitak druge.
Razlikujemo dva perioda u razvoju merkantilizma :
1. Rani merkanitilizam
2. Pozni merkantilizam
3
1. Rani merkantilizam, koji se razvio početkom 1500. godine, najviše je bio obeležen
bulionizmom.. Bulionisti, kao što su Jean Bodin, Thomas Gresham i John Hales, su smatrali
da se bogatstvo i moć države meri količinom srebrnih i zlatnih poluga koje poseduju i da
povećanje moći znači povećanje količine poluga na štetu drugih moći. Prosperitet države se
merio akumuliranim bogatstvom vlade, bez ikakvog koncepta nacionalnog dohotka.
Delimično, ovo fokusiranje na rezerve srebra i zlata je nalazilo svoj razlog u svojoj važnosti u
vremenima rata. Ako je država više izvozila nego uvozila, ova ne ravnoteža se morala ispraviti
priticajem novca
2.Pozni merkantilizam je vezan za kraj XVI i XVII vek.U XVII veku razvila se
kompleksnija verzija merkantilizma koja je odbijala jednostavni bulionizam. Ovi pisci, kao što
je Thomas Mun, smatrali su da je celokupno nacionalno bogatstvo primarni cilj i videli su
zlatne i srebrne poluge kao najvažniji znak bogatstva, ali ne i kao jedini, jer su dobra i usluge
takđe bili esencijalni..
Osnova merkantilističke teorije sadržana je u povećanju novčane mase i sprečavanju
odliva nacionalnog bogatstva, Na snažan razvoj merkantilizma uticala je država.
Merkantilizam je bio snažna ekonomska teorija cele Evrope sa centrom u Britaniji i
Francuskoj.I pored brojnih nedostataka merkantilističke teorije se ne može zaobići pozitivna
činjenica da je u vreme merkantilizma, došlo do razvoja medernih ekonomskih institucija kao
što su berze, bankarstvo, osiguranje ...
3.1.2. TEORIJA APSOLUTNIH PREDNOSTI2
U svom poznatom delu "Bogatstvo naroda" koje je objavljeno 1776. godine, Adam
Smith je u ekonomsku nauka uneo nove ideje. Te ideje se temelje na stanovištu prirodne
slobode pojedinaca
Adam Smit pretpostavlja da su interesi pojedinaca identični s interesima države.
Svrha ekonomske politike je povećanje bogatstva naroda. Povećanje bogatstva naroda najbolje
će da se ostvari ako se pojedinačnim preduzetnicima ostavi potpuna sloboda donošenja odluka
šta, koliko, kada, kako i za koga da proizvode. U nastojanju da maksimizira svoj profit,
preduzetnik ulaže svoj kapital tama gde će ostvariti najveću proizvodnju.
2 Adam Smith,” lstraživanje prirode i uzroka bogatstva naroda”, Zagreb 1952
4
Smitovo shvatanje teorije spoljne trgovine lepo ilustruje sledeći citat iz njegovog već
pomenutog glavnog dela:
"Načelo je svakog mudrog čoveka da nikada ne pravi kod kuće ono što je jeftinije u
prodavnici. Ono što je mudrost u upravljanju porodicom, teško može da bude ludost u
upravljanju velikim kraljevstvom. Ako neka strana zemlja može da nas snabde nekom robom
koja je jeftinija nego što bi bila da je mi sami proizvodimo, bolje je tu robu kupiti od strane
zemlje nego je samostalno proizvoditi..."
Apsolutna prednost je sposobnost zemlje da određeni proizvod proizvede sa manje
inputa (troškova rada) od bilo koje druge zemlje,odnosno sposobnost zemlje da pri proizvodnji
određenog proizvoda ima najniže oprtunitetne troškove. Pretpostavke modela teorije
apsolutnih prednosti:
1. postoje samo dve zemlje - domaća i strana - koje proizvode, primera radi samo dva
proizvoda, hranu i platno,
2. i u domaćoj i u stranoj zemlji rad je jedini faktor proizvodnje,
3. i u domaćoj i u stranoj zemlji ukusi potrošača su isti tako da je korišćeni rad u obe zemlje
ravnomerno raspoređen na oba proizvoda.
Domaća zemlja je dvostruko produktivnija u proizvodnji hrane, a to znači da ima prednost u
proizvodnji hrane, apsolutnu odnosno niže oportunitetne troškove u proizvodnji hrane od
oportunitetnih troškova u proizvodnji platna.
Strana zemlja je dvostruko produktivnija u proizvodnji platna, a to znači da ima apsolutnu
prednost u proizvodnji platna, odnosno niže oportunitetne troškove u proizvodnji platna od
oportunitetnih troškova u proizvodnji hrane.
Domaća i strana zemlja imaju dve mogućnosti:
a) Prva mogućnost je da svaka zemlja proizvodi oba proizvoda. Domaća zemlja proizvodi 6 tona hrane i 3 bale platna. Strana zemlja proizvodi 3 tone hrane i 6 bala platna.
b) Druga mogućnost je da se svaka zemlja specijalizuje u proizvodnji onih proizvoda pri čijoj proizvodnji ima apsolutne prednosti, odnosno najniže oportunitetne troškove i te proizvode razmenjuje za one proizvode u kojima nema apsolutne prednosti:
─ domaća zemlja proizvodi samo hranu u količini od 12 tona.
─ strana zemlja proizvodi samo platno i to ukupno 12 bala
5
3.1.3. TEORIJA KOMPARATIVNIH PREDNOSTI 3
Vredan doprinos kojim je otklonjen nedostatak Smithove teorije dao je David Rikardo
(1817). On je u analizu uveo koncept komparativnih prednosti.
Rikardova teorija komparativnih prednosti ukazuje na mogućnost da i zemlja koja
nema apsolutne prednosti i niže oportunitetne troškove proizvodnje, ima interes da trguje sa
zemljama koje imaju apsolutne prednosti i niže oportunitetne troškove proizvodnje.
Pretpostavke modela Rikardovog koncepta komparativnih prednosti:
1. postoje samo dve zemlje - domaća i strana
2. rad je kao u Smitovoj teoriji jedini faktor proizvodnje,
3. kvalitet svih radnika je isti, a njihova mobilnost između sektora potpuna, što obezbeđuje jednakost zarada
4. bilo kakve promene broja angažovanih radnika u određenoj proizvodnji ne menjaju troškove po jedinici proizvoda, što znači da se operiše u režimu konstantnih prinosa.
5. Ukusi potrošača u obe zemlje su isti, tako da na jedan kilogram hrane troše jedan metar platna.
6. Mogucnosti proizvodnje po radniku u odredenom vremenu su sledece:
7. I domaća i strana zemlja proizvode samo hranu i platno.
Tabela 1.3
Hrana Platno
Domaća zemlja 20 kg 8 m
Strana zemlja 8kg 2 m
3 Prof Kovačević Stevo , „Međunarodni ekonomski odnosi“, Beograd 2009.3
6
Mogućnosti proizvodnje hrane i platna koje imaju domaća i strana zemlja po jednom radniku i to u određenom – istom vremenskom razdoblju
8. I domaća i strana zemlja proizvode samo hranu i platno.
9. I domaća i strana zemlja imaju po 100.000 radnika.
Domaća zemlja ima apsolutne prednosti u proizvodnji oba proizvoda. Kod
proizvodnje hrane domaća zemlja je 2,5 puta produktivnija od strane zemlje (20:8=2,5), a kod
proizvodnje platna domaća zemlja je 4 puta produktivnija od strane zemlje (8:2=4).
Domaća zemlja je kod proizvodnje hrane 2,5 puta produktivnija od strane zemlje i 4 puta
produktivnija u proizvodnji platna (Tabela 1). Da bi zbog različite produktivnosti po jednom
radniku domaća i strana zemlja izjednačile ukupan obim proizvodnje hrane i platna (Tab.3.):
1)strana zemlja od ukupno 100.000 radnika, koliko ih ima, treba da angažuje 4 puta
više radnika za proizvodnju platna (80.000 radnika) nego za proizvodnju hrane (20.000
radnika), a
2)domaća zemlja od ukupno 100.000 radnika, koliko ih takođe ima, treba da angažuje
2,5 puta više radnika za proizvodnju platna (71.430 radnika) nego za proizvodnju hrane
(28.570 radnika), (Tabela 2)
Tabela 2.
Hrana Platno
Domaća zemlja 28570 71430
Strana zemlja 20000 80000
- Domaća zemlja (71.430+28.570=100.000 radnika, 71.430:28.570=2,5 puta veća
produktivnost)
- Strana zemlja (20.000+80.000=100.000 radnika, 80.000:20.000=4 puta veća
produktivnost)
Tabela 3.
Hrana Platno
Domaća zemlja 571.400 kg 571.400 m
Strana zemlja 160.000 kg 160.000 m
Ukupno 731.400 kg 731.400 m
7
a) hrana:
· Domaća zemlja: (28.570 radnika X 20 kg kolika je proizvodnja po jednom
radniku=571.400).
· Strana zemlja: (20.000 radnika X 8 kg kolika je proizvodnja po jednom
radniku=160.000)
b) platno:
· Domaća zemlja: (71.430 radnika X 8 m kolika je proizvodnja po jednom
radniku=571.400 ).
· Strana zemlja: (80.000 radnika X 2 m kolika je proizvodnja po jednom
radniku=160.000)
3.1.4. HEKŠER – OLIN – SEMJUELSONOV MODEL 4
Hekšer-Olin-Semjuelsonov model poznatiji kao HOS model, daje objašnjenje tokova
međunarodne trgovine, odnosno daje objašnjenje zašto zemlje međusobno trguju, koja je
korist od trgovine, kakva je struktura trgovine, itd. Osnovno polazište ove teorije je da će
zemlja koja obiluje kapitalom izvoziti kapital, odnosno intenzivna dobra, a zemlja koja obiluje
radom izvoziće radno- intenzivna dobra.U ovom modelu proizvodan prednost neke zemlje
proizilazi iz relativnog obilja proizvodnog faktora kojim raspolaže.
Da bismo objasnili HOS model polazimo od sledećih pretpostavki :
1. Trgovina se obavlja između dve zemlje
2. Razmenjuju se dava proizvoda od kojih je jedan radno intenzivan, a drugi kapitalno
intezivan
3. Razmatraju se dva faktora proizvodnje – rad i kapiral
4. Proizvodnja se obavlja u režimu konstantnih prinosa
5. Tehnologije u proizvodnji oba proizvoda u obe zemlje su iste
6. Tržište je u obe zemlje savršeno konkurentsko
7. Ne postoje transportni troškovi ,carine ili dr. prepreke za međunarodnu trgovinu
8. Svi resursi su potpuno uposleni u obe zemlje
9. Ukusi potrošača u obe zemlje su isti
4 Prof. dr Milan S. Besalad , Prof. dr Todor Petković „Međunarodna ekonomija i finansije“, Čačak 2008
8
10. Međunarodna trgovina između obe zemlje je uravnotežena
Prema ovoj teoriji svaka zemlja će se baviti proizvodnjom onog proizvoda za čiju
proizvodnju mereno svetskim standardima ima faktore proizvodnje u izobilju. Tako na primer
ona zemlja koja ima veću površinu zemlje u odnosu na red nego druga zemlja baviće se
proizvodnjom žita. Proizvodnja žita u takvoj zemlji prouzrokovaće nižu cenu žita zbog obilja
zemljišta.
4. GLOBALIZACIJA KAO PODSTICAJ ZA RAZVOJ MEĐUNARODNE
TRGOVINE
U ovom delu rada ćemo se ukratko upoznati sa pojmom globalizacije s obzirom
da su međunarodna trgovina i razmena svoj razvoj i započele baš usled ovog procesa. .
Globalizacija je proces koji u međunarodnoj trgovini daje novu dimenziju koja podstiče i
usavršava međunarodnu razmenu. Ona sprečava svaku autarhiju.
Globalizacija5 je pojam koji koristimo da bismo opisali promene u društvima,
kulturi i svetskoj ekonomiji koje dovode do dramatičnog porasta međunarodne razmene ( u
trgovini, kulturi, ljudima, idejama i sl. ) Globalizacija se često posmatra kao isključivo sa
gledišta ekonomije i tada se u prvi plan stavlja njen učinak na liberalizaciju trgovine odnosno
razvoj slobodne trgovine.
Između 1910. i 1950. god, serija političkih i ekonomskih lomova dramatično je
umanjila značaj međunarodnih trgovisnskih tokova. Tačnije početkom Prvog svetskog i sve do
kraja Drugog svetskog rata kada si osnovane međunarodne ekonomske institucije poput
Međunardong monetarnog fonda (MMF), globalizacijski trendovi su bili obrnuti. U posle
ratnom periodu uz podršku međunarodnih institucija trgovina se opet drastično razvila. Tokom
sedamdestetih godina XX veka počeli su da se osećaju kako pozitivni, tako i upozoravajući
efekti globalizacije.
6 Savremenu fazu globalizacije karakterišu neverovatna dostignuća na polju
elektronike, informatike, komunikacija, koja je na znatno višem nivou u donosu na ranu fazu
globalizacije. Pojavom i razvojem interneta izbrisana je granica domaćeg i međunarodnog
tržišta distanca od kupca do prodavca gotovo i da ne postoji, vreme trgovine je znatno
smanjeno.
5 Internet : www. vikipedija . rs/ 6 Prof. dr Milan S. Besalad , Prof. dr Todor Petković „Međunarodna ekonomija i finansije“, Čačak 2008
9
Uporedo sa procesom globalizacije teče i proces liberalizacije, odnosno, otvorenosti
spoljnotrgovinske razmene. Povećanju međunarodne razmene doprinela je i Svetska
Trgovinska organizacija smanjenjem carina i ukidanjem drugih ograničenja koja su
onemogućila dinamičan razvoj međunarodne razmene, zatim MMF, Međunarodna banka za
razvoj i dr. međunarodne i regionalne organizacije
5. RAZLOZI , KORISTI I ZNAČAJ MEĐUNARODNE RAZMENE
5.1. RAZLOZI RAZMENE 7
Unutrašnja i spoljna razmena funkcionišu u sklopu funkcionisanja privrede kao
celine. Da bi razmena mogla da se izvrši, moraju da postoje najmanje dva partnera i barem dva
dobra. To je nužan, ali ne i dovoljan uslov razmene.
Da bi do razmene stvarno došlo moraju svi partneri da očekuju korist od razmene. Nužan
uslov za počinjanje razmene je da partner A raspolaže sa određenim viškom dobra X, a
partner B sa odrđenim viškom dobra Y. Da bi se proces razmene ostvario treba jedinica dobra
Y koju proizvodi partner B da ima veću marginalnu korisnost za partnera A od jedinice dobra
X koju on proizvodi, i obrnuto, jedinica dobra X treba za partnera B da ima veću marginalnu
korisnost od jedinice dobra Y. Na taj način razmenom dobara koja proizvode, oba partnera će
da povećaju svoje marginalne korisnosti.
Razlozi zbog kojih zemlje učestvuju u međunarodnoj trgovini :
- Predmet izučavanja teorija međunarodne trgovine jesu razlozi zbog kojih zemlje učestvuju u
MT.
- Ove teorije polaze od faktora proizvodnje koj i utiču na međ.odnose subjekata u MT
- Različitost tih faktora kao i teritorijalni i ekonomski suverenitet i nezavisnost jesu razlozi
- Suština međunardne trgovine vezuje se za specijalizaciju u proizvodnji i MT dobara, kako bi
se povećao dohodak zemlje koja učestvuje u toj razmeni.
Na sledećoj slici ćemo videti kako se obavlja razmena između dva partnera A i B:
7 Internet : www.knowledge.com
10
Slika 1.7
Dobra X
Dobra Y
Partner A daje partneru B dobro X, određen iznos dobara X u zamenu za određenu količinu
dobara Y. Odnos količine dobra X i količine dobra Y zove se odnos razmene
5.2. KORISTI I ZNAČAJ MEĐUNARODNE RAZMENE8
Tri glavna cilja koji utiču na preduzeća da se bave međunarodnim poslovanjem:
1) da prošire svoju prodaju,
2) da pribave resurse i
3) da minimiziraju rizik
Međunarodna trgovina posreduje u procesu razmenu robe i neproizvodnih usluga kao
što su špedicija, transport robe i putnika,bankarske usluge, ugostiteljsko-turističke usluge,
usluge osiguranja, telekomunikacione usluge i drugo. Međunarodno poslovanje ne predstavlja
samo promet materijalnih dobara i neproizvodnih usluga, već u određenim slučajevima
predstavlja instrument ostvarivanja političko-ekonomskih interesa pojedinih država.
Međunarodno poslovanje danas karakteriše sve veći uticaj multinacionalnih i transnacionalnih
(TNC)kompanija.
Nacionalne privrede država u svetu bez obzira na stepen svog razvitka nisu u stanju da
se izoluju od tokova globalizacije i regionalizacije svetske privrede. Nacionalne granice
zemalja se zbog jačanja regionalnih integracija postepeno gube. Trgovinska delatnost postaje
spoljna i u okvirima međunarodnog poslovanja, tek kada pređe trgovinsko-političku granicu
određenog regiona ili zemlje. Za današnje međunarodno poslovanje, karakteristično je
7
8 Prof Đurić M. Dragana, „Međunarodana ekonomija“, Beograd 2002.
11
Partner A Partner B
udruživanje, spajanje (merdžeri - mergers) međunarodnih konkurenata, čiji je motiv u
ostvarivanju što većeg tržišnog učešća.
Međunarodna trgovina i međunarodni trgovinski odnosi naročito su dobili na značaju u
savremenim tržišnim uslovima u procesu globalizacije kako ekonomskog tako i političkog
sistema. Proširenje razmene između zemalja nužno dovodi do specijalizacije pojedinca,
preduzeća i na kraju zemalja. Nužnost razmene između zemalja uslovljena je velikim brojem
faktora, a kada se uzme u obzir početak globalizacije onda se može zaključiti da se u prirodna
bogatstva osnovni uzrok međunarodne razmene i specijalizacije . 9
Bitna karakteristika savremenih trgovinskih tokova je značajan porast broja regionalnih
integracija u vidu zona slobodne trgovine. Zona slobodne trgovine podrazumeva ugovorni
odnos dve ili više zemalja , na bilateralnoj ili multilateralnoj osnovi, kojim se ukidaju carine i
smanjuju necarisnke barijere. Svetska trgovina raste dva puta brže od od bruto društvenog
proizvoda što implicira da inostrani proizvodi i usluge postaju sve sve značajniji za životni
standard potrošača u sve većem broju zemalja u savremenom svetu.
Izvoz i spoljna trgovina su vrlo važni stubovi privrede svake zemlje. Ofanzivan pristup
promociji razmene sa inostranstvom predstavlja važnu osnovu za privredni rast, zaposlenost
i prosperitet. Rast globalizacije i promene u medjunarodnoj podeli rada i trgovini otvaraju
velike mogućnosti. Istovremeno, predstavljaju i ogroman izazov za domaću ekonomiju. Ovo
iziskuje potrebu kreiranja politike podrške spoljno-trgovinskoj razmeni i izvozu koja je
okrenuta ka budućnosti.
Da bi se jedna zemlja razvijala i napredovala , a pogotovo u savremenom poslovanju
kada je postignut visok nivo tehnike i tehnologije, nauke i komunikacija, potrebno je da
uspostavlja međunarodnu saradnju u svim segmentima privrede, a pogotovo kad je reč o
trgovinskoj razmeni. Samim ti se je poželjano da svaka zemlja ima međunarodnu ekonomiju i
da vodi međunarodnu politiku. U svetu dominiraju zemlje koje imaju otvorenu privredu, koja
kao što je već pomenuto podrazumeva razmenu dobra i usluga sa inostranstvom odnoso
privreda koja ostvaruje uvoz i izvoz. Otvorena privreda, odnosno međunarodna trgovina pruža
niz prednosti koje se ispoljavaju kroz veću mogućnost potrošnje koje je jednaka razlici uvoza
i izvoza i predstavlja preduslov za razvoj privrede. Dinamičan razvoj proizvodnje nametnuo je
potrebu razvoja međunarodne trgovine i ukidanje trgovinskih barijera. Zahvaljujući
9 Prof. dr Milan S. Besalad , Prof. dr Todor Petković „Međunarodna ekonomija i finansije“, Čačak 2008
12
međunarodnoj trgovini robama i uslugama, tokovima novca i kapitala, razvojem i
proširivanjem uloge međunarodnih, ekonomskih i dr. organizacija, razvojem informatičkih i
drugih telekomunikacionih tehnologija, ekspanzijom globalističkih i dr. procesa privrede sve
zemalje su toliko povezane da preduzimanje svih mera na samodovoljnosti i autarhičnosti
ostaju bez uspeha.
5.3. OBIMNOST MEĐUNARODNE RAZMENE
Nijedna nacionalna privreda u svetu, bez obzira na postojeći sistem društvenih odnosa
i stepen dostignuća privrednog razvitka i mnogih razloga, ne može da se izoluje od kretanja u
svetskoj privredi. Spoljnotrgovinska razmena je u pošlosti, ali i danas podsticana željom
čoveka i svim društvenim formacijama da poboljša svoj način života i životni standard upšte.
Međunarodana razmena predstavlja spoljnu tgovinu, koja je većeg obima od unutrašnje
trgovine, i kao što je već rečeno predstavlja razmenu dobra i usluga jedne zemlje sa
inostranistvom, što dalje iziskuje potrebe za odgovarajućojm međunarodnom politikom i
strategijom , jer nije bitno samo imati otvorenu privredu, već voditi uspešnu međunarodnu
trgovinu koja će doprineti razvoju privrede. Međunarodna razmena obuhvata pored razmene
internih dobara i obavljanje najrazličitijih proizvodnih i neproizvodnih usluga po nalogu i za
račun inostanih državljanja ( transport, špedicija, osiguranje, bankarske usluge,
turizam,izdavačka delatnost i propaganda itd...) Najveći značaj po obimu razmene ima uvoz i
izvoz, zatim dolaze usluge saobraćaja i turizma.
U međunarodnom poslovnju je od izuzetnog značaja zaštira domaće proizvodnje, kako
za nerazvijene tako i za razvijene zemlje. Postoji veliki rizik u poslovanju usled čega postoji
potreba poznavanja i najudaljenijih tržišta na svetu , njihovih deviznih, carinskih , valutnih
sistema.
Što se Srbije tiče međunarodna razmena se većim delom svodi nažalost na uvoz robe.
Srpska privreda je doživela velike ekonomske gubitke i kao posledica toga, i zastarele
tehnologije i tehnoloških procesa u velikom br. preduzeća došlo je do preusmeravanja sa
domaćih proizvoda ka uvoznim proizvodima.
13
6. ZAKLJUČAK
Pod pojmom međunarodnog poslovanja se podrazumevaju se svi oblici ekonomske
saradnje jedne zemlje sa inostranstvom. Od davnina se javljaju potrebe za međunarodnom
trgovinom, i sama međunarodna podela rada je za posledicu imala nužnost razmene dobara i
usluga između zemalja.
Prvo smo se u radu bavimo samim razvojem i nastankom međunarodne razmene kroz analizu
sledećih teorija koje su detaljno objašnjene :
1. Merkantilizam
2. Teorija apsolutnih prednosti
3. Teorija komparativnih prednosti
4. Hakšer – Olin – Semjuelsonov model ( HOS model)
Pored toga cilj rada je i da pokažemo koliki je značaj međunarodne razmene i njene
prednosti tj. da kolike su potrebe za njenim postojanjem.
Nijedna zemlja u svetu ne može da se izoluje i da kada je reč o trgovini ne uspostavi
međunarodnu saradnju. To je prouzrokovano između ostalog usled potreba stanovništva za
robom i uslugama koji se ne mogu proizvesti u zemlji ili ukoliko nema doboljno određenijh
sirovina, materijala, proizvoda pa postoje potrebe za uvoz iz drugih zemalja, a sa dr. strane
izvoz viška proizvoda omogućava razvoj trgovine, i nacionalne privrede u globalu. Znači
jedna od bitnih prednosti koje pruža međunarodna razmena, je da stanovništvo može da koristi
proizvode i usluge koji se ne mogu naći u zemlji, a takođe ukoliko je izvoz veći od uvoza,
dolazi do punjenja državnog budžeta što je proporcionalmno boljem životu stanovništva u
globalu.
Izvoz i spoljna trgovina su vrlo važni stubovi privrede svake zemlje.Otvorena privreda,
odnosno međunarodna trgovina pruža niz prednosti koje se ispoljavaju kroz veću mogućnost
potrošnje koje je jednaka razlici uvoza i izvoza i predstavlja preduslov za razvoj privrede.
Dinamičan razvoj proizvodnje nametnuo je potrebu razvoja međunarodne trgovine i ukidanje
trgovinskih barijera.
14
LITERATURA :
1. Prof. dr Milan S. Besalad , Prof. dr Todor Petković „Međunarodna ekonomija i
finansije“, Čačak 2008
2. Adam Smith,” lstraživanje prirode i uzroka bogatstva naroda”, Zagreb 1952
3. Prof Kovačević Stevo , „Međunarodni ekonomski odnosi“, Beograd 2009.
4. Internet : www. vikipedija . rs/
5. Internet : www.knowledge.com
6. Prof Đurić M. Dragana, „Međunarodana ekonomija“, Beograd 2002.
15