međunarodno indeksirani znanstveno-stručni časopis

IMPRESSUM Oeconomicus | Prosinac, 2018. | Broj 9 | III. godina izdavanja


IMPRESSUM | OGLAŠAVANJE, PRETPLATA, CIJENE

Znanstvena riječ d.o.o.

www.znanstvenarijec.hr

Ilica 376

10000 Zagreb

Hrvatska

Nadležni sud: Trgovački sud u Zagrebu

MBS: 080987102, OIB: 74610150076

Banka: RBA - Raiffeisen Bank, Zagreb

IBAN: HR6124840081107439424

Osoba ovlaštene za zastupanje:

Gabrijela Budimir Šoško

IZDAVAČ/THE PUBLISHER

dr.sc. Gabrijela Budimir Šoško, doc.

UREDNIČKI TIM

THE EDITORIAL BOARD

dr. sc. Gabrijela Budimir Šoško, doc. (Hrvatska)

dr. sc. Sanja Budimir (Belgija)

prof. dr. sc. Stanislav Nakić (Bosna i Hercegovina)

dr.sc. Renata Śliwa (Poljska)

dr.sc. Inga Kawka (Poljska)

Lea Jakob, MAPSYCH (Češka)

prof. dr. sc. Slavko Vukša (Bosna i Hercegovina)

GRAFIČKA PRIPREMA

GRAFIC DESIGN

Znanstvena riječ d.o.o.

E-mail:

[email protected]

Tel.: +385 (0)91 5907561

Adresa: Ilica 376, 10 000 Zagreb, Hrvatska

Banka: Raiffeisen BANK, Zagreb

IBAN: HR6124840081107439424

1 stranica: 4.500,00 kn

1/2 stranice: 2.500,00 kn

1/4 stranice: 1.350,00 kn

OGLAŠAVANJE

ADVERTISMENT FEES

Godišnja pretplata za:

- fizičke osobe: 699,00 kn

- pravne osobe: a) 1.900 kn

b) 3.200 kn

GLAVNA UREDNICA

THE CHIEF EDITOR

KONTAKT/CONTACT

PRETPLATA NA ČASOPIS

ANUAL SUBSCRIPTION FEE

BROJ IZLAZAKA GODIŠNJE

PUBLISHING FREQUENCY

Časopis Oeconomicus izlazi 3 puta godišnje.

Oeconomicus is published 3 times per year.

1849 - 9686

ISSN

Oeconomicus | Prosinac, 2018. | Broj 9 | III. godina izdavanja UVODNIK


Dear readers and colleagues,

We would like to welcome you to the December

issue of an internationally indexed science journal

for economics and other social sciences -

Oeconomicus.

At the beginning of this issue, there is a scientific

paper that explores very up to date, interesting and

often neglected area - psychopathogenic

characteristics of team leaders. Following there is a

quality paper from the field of tourism with a focus

on the positioning of a smaller Croatian city in

tourism, and paper from marketing with an

emphasis on market positioning based on segments.

In the end, there is an original scientific paper

which, among other things, provides a quality

analysis of the phenomenon of employees'

resistance to changes.

We would like to thank to our subscribers, users of

our marketing services and our associates for their

trust and high quality papers, which are well

complemented with the impartiality, quality and

high standards that we have been nurturing in the

Oeconomicus since the very beginning of the

journal's release.

We remind that Oeconomicus's indexing in one of

the three most popular academic databases of

EBSCO Publishing increases the availability of

marketing messages, as well as the recognisability

of the works of our authors to millions of readers all

over the world.

Merry Christmas and a Successful New Year 2019!

Chief Editor:

Gabrijela Budimir Šoško, PhD

and

Oeconomicus International Editorial

Board Members

Dragi čitatelji i suradnici,

Želimo vam dobrodošlicu u prosinačko izdanje

međunarodno indeksiranog znanstveno-stručnog

časopisa za ekonomiju i ostale društvene znanosti -

Oeconomicus.

Na početku ovog izdanja nalazi se znanstveni rad

koji istražuje vrlo aktualno, zanimljivo i često u

poslovnoj praksi zanemarivano područje –

psihopatogene karakteristike vođa timova. Slijedi

kvalitetan rad iz područja turizma s fokusom na

pozicioniranje manjeg hrvatskog grada u turizmu,

zatim rad iz marketinga s naglaskom na tržišno

pozicioniranje na temelju segmenata te izvorni

znanstveni rad koji između ostalog daje kvalitetnu

analizu fenomena otpora zaposlenika prema

promjenama.

Zahvaljujemo našim pretplatnicima, korisnicima

naših marketinških usluga te našim suradnicima na

ukazanom povjerenju i na kvalitetnim radovima,

koji se dobro nadopunjavaju s nepristranošću,

kvalitetom i visokim standardima koje u

Oeconomicusu njegujemo od samog početka

izlaženja časopisa.

Podsjećamo da indeksiranost Oeconomicusa u

jednoj od tri najposjećenije akademske baze

EBSCO Publishing-a povećava dostupnost

marketinških poruka, kao i prepoznatljivost radova

naših autora objavljenih u Oeconomicusu,

milijunima čitatelja u cijelom svijetu.

Sretan Božić i uspješnu Novu 2019. godinu

želi Vam

Glavna urednica:

dr.sc. Gabrijela Budimir Šoško, doc.

i

međunarodni urednički tim Oeconomicusa

UVODNIK

UVODNIK

EDITORIAL INTRODUCTION

Oeconomicus | Prosinac, 2018. | Broj 9 | III. godina izdavanja SADRŽAJ


SADRŽAJ

SADRŽAJ

Organizacijska psihologija prof.dr. sc. Azra Peterschik

PSIHOPATOGENI STILOVI U VOĐENJU TIMA

Turizam dr.sc. Marina Gregorić, Ivan Katalenić, struč. spec. oec.,

POZICIONIRANJE GRADA ČAZME U TURIZMU BJELOVARSKO- BILOGORSKE ŽUPANIJE

Marketing dr.sc. Draško Babić

TRŽIŠNO POZICIONIRANJE NA TEMELJU SEGMENATA NA PRIMJERU VJERSKOG

TURIZMA

Psihologija

prof.dr. sc. Azra Peterschik STAVOVI ZAPOSLENIH U UPRAVLJANJU ORGANIZACIJSKIM PROMJENAMA

CONTENT

Organizational Psychology prof.dr. sc. Azra Peterschik

PSIHOPATHOGENIC STYLES IN TEAM LEADERSHIP

Tourism dr.sc. Marina Gregorić, Ivan Katalenić, struč. spec. oec.,

POSITIONING OF THE CITY OF ČAZMA IN TOURISM OF BJELOVAR- BILOGORA COUNTY

Marketing dr.sc. Draško Babić

MARKET POSITIONING BASED ON ON THE SEGMENTATION BASIS ON EXAMPLE OF

RELIGIOUS TOURISM

Psychology prof.dr. sc. Azra Peterschik

EMPLOYEES ATTITUDES ABOUT MANAGEMENT OF ORGANIZATIONAL CHANGES

8

24

39

49

8

24

39

49

REKLAMA Oeconomicus Prosinac, 2018. | Broj 9 | III. godina izdavanja


Oeconomicus Prosinac, 2018. | Broj 9 | III. godina izdavanja UPUTE AUTORIMA


Oeconomicus je znanstveno-stručni časopis iz područja

ekonomije i povezanih društvenih znanosti.

Uredništvo prima isključivo neobjavljene rukopise na

hrvatskom ili engleskom jeziku.

Primljeni članci najprije prolaze prvu uredničku

kontrolu, a zatim se upućuju na postupak tzv. dvostruke

slijepe recenzije, što znači da identitet autora i

recenzenta ostaje neotkriven. Iz tog razloga, važno je da

autori iz radova te iz informacija o identitetu

elektroničkog dokumenta uklone sve informacije koje

mogu otkriti njihov identitet. Radove recenziraju ugledni

domaći i međunarodni znanstvenici i stručnjaci iz

pojedinih područja.

Dostavljanjem članaka, autori daju časopisu pravo prvog

objavljivanja rada.

Uredništvo pridržava pravo članak prilagoditi

standardima časopisa i pravopisu hrvatskog odnosno

engleskog jezika, a sve u skladu i sa standardima

EBSCO Publishing-a.

Dozvoljeno je besplatno korištenje objavljenih članaka u

obrazovne i ostale nekomercijalne svrhe, uz prikladno

isticanje izvora.

Radovi se dostavljaj u A4 formatu, na hrvatskom ili

engleskom jeziku

Radovi se dostavljaju u elektronskom obliku na email

adresu:

[email protected]

.

IV. TABLICE I SLIKE

Tablice i slike unositi na pripadajuće mjesto u članku.

Tablice i slike moraju biti u crno - bijeloj boji.

Tablice i slike ne smiju biti skenirane.

Sve slike dostaviti odvojeno od samog rada (najbolje u

pdf formatu), ali naznačiti u samom tekstu gdje im je

mjesto.

Navesti izvor ispod svake slike.

Sve slike i tablice izgledom ujednačiti.

U tablicama i slikama koristiti font Times New Roman

prikladne veličine.

V. CITATI, FUSNOTE I LITERATURA Citirane dijelove teksta navoditi u tekstu.

Citate stavljati u zagrade ili navodnike, a iste sadržavaju

prezime autora i godinu izdanja na primjer: (BOR,

2000), a u slučaju navođenja stranice: (BOR, 2000, 101).

Bilješke (fusnote) označiti arapskim brojkama u tekstu i

pozicionirati ih na istoj stranici na dnu teksta.

U popisu literature navesti sve korištene izvore, i to

abecednim redom prema prezimenima autora i

kronološkim redom za radove istog autora.

Ako su korišteni izvori istog autora s istom godinom

izdanja, treba ih razlikovati u zagradi (a, b, c i sl.), iza

godine izdanja.

Ukoliko se radi o koautorstvu, onda se navode prezimena

sa početnim slovom imena, abecednim redom.

Na primjer:

Za knjige:

Horvat, J., (2001), naziv knjige, izdavač.

Za časopise:

Novak I., Oeconomicus, 10 (1): 50-60. (10 označava

volumen/godište/ časopisa, (1) broj časopisa unutar

godišta, a 50-60 je broj stranica u korištenom tekstu).

VI. KLJUČNE RIJEČI Navesti najviše osam ključnih riječi na hrvatskom i

engleskom jeziku.

VII. SAŽETAK Sažetak sadržava do 100 riječi. U sažetku se navode

svrha i ciljevi rada, metode, rezultati i zaključak o

mogućoj primjeni rezultata.

Sažetak dolazi iza naslova, a mora biti jasan i pisan u

trećem licu na hrvatskom i engleskom jeziku.

I. PODATCI O AUTORU

Na početku rada navodi se titula, te ime i prezime autora

(npr.: dr. sc. Ime Prezime), sa osnovnim podatcima

autora u fusnoti.

U fusnoti na istoj stranici navodi se naziv i adresa

institucije u kojoj je autor zaposlen, te njegova e-mail

adresa.

STANDARDI

UPUTE AUTORIMA

mailto:[email protected]

Oeconomicus | Prosinac, 2018. | Broj 9 | III. godina izdavanja


TURIZAM

1 Međimursko Veleučilište u Čakovcu, Ulica J. Jelačića 22a, 40000 Čakovec, Hrvatska, e-mail: [email protected] 2 G. Dragičevci 51, 43240 Čazma, e-mail: [email protected]

SAŽETAK

Keywords: tourism, positioning, the city of Čazma, Bjelovar- bilogora county

The aim of this paper is to present the current state of tourism

in the city of Čazma, determine the future and to explore the

features that can contribute to the construction of the image of

Čazma as a tourist destination. The destination image is one of

the main aspects that potential tourists choose for their travels,

so the city of Čazma is developing its image to become a

county's center of tourism.. Also, the goals of the tourism

development project and city positioning should represent the

co-ordination of all stakeholders involved in the development

and raising the quality of tourism in the next ten years. This

paper presents the SWOT analysis and comparison with the

city of Bjelovar to see the advantages and disadvantages in the

development of tourism. The paper uses a historical method of

research, methods of analysis and synthesis, qualitative

research by means of interviews and a quantitative method by

distributing survey questionnaires to potential visitors and

those who have already visited Čazma. The aim of the work is

to establish the opportunities for further development of

tourism and the current position of the city, and to show the

shortcomings that are on the way to the city of Čazma to

become a center of tourism not only in the counties,

but also in the wider surroundings and ultimately

throughout continental Croatia. Keywords: tourism,

positioning, the city of Čazma, Bjelovar- bilogora county.

Cilj ovog rada prikazati je trenutno stanje turizma u gradu

Čazmi, utvrditi budućnost te istražiti obilježja koja mogu

doprinijeti izgradnji imidža Čazme kao turističke destinacije.

Imidž destinacije jedan je od glavnih aspekata pomoću

kojega potencijalni turisti odabiru mjesto svog putovanja, pa

tako i grad Čazma razvija svoj imidž kako bi postala

turističko središte županije. Također, ciljevi projekta razvoja

turizma i pozicioniranja grada trebali bi predstavljati

koordinaciju svih subjekata uključenih u razvoj i podizanje

kvalitete turizma u sljedećih desetak godina. U ovom

radu prikazana je SWOT analiza te usporedba s gradom

Bjelovarom kako bi se vidjele prednosti i nedostaci u

razvitku turizma. U radu se koriste povijesna metoda

istraživanja, metoda analize i sinteze, kvalitativno

istraživanje pomoću intervjua te kvantitativna metoda putem

distribucije anketnih upitnika potencijalnim posjetiteljima i

onima koji su već posjetili Čazmu. Cilj rada utvrditi je prilike

za dodatni razvoj turizma i trenutnu poziciju grada, a

prikazuje nedostatke koji stoje na putu gradu Čazmi kako bi

se pretvorio u središte turizma, ne samo županije već

i šire okolice te u konačnici cijele kontinentalne Hrvatske.

Ključne riječi: turizam, pozicioniranje, grad Čazma, Bjelovarsko-bilogorska županija

POSITIONING OF THE CITY OF ČAZMA IN TOURISM OF BJELOVAR-

BILOGORA COUNTY

ABSTRACT

POZICIONIRANJE GRADA ČAZME U TURIZMU BJELOVARSKO-

BILOGORSKE ŽUPANIJE

Turizam Tourism

dr.sc. Marina Gregorić1, Ivan Katalenić, struč.spec.oec,2

Prethodno priopćenje

Preliminary communication

Oeconomicus | Prosinac, 2018. | Broj 9 | III. godina izdavanja TURIZAM

POZICIONIRANJE GRADA ČAZME U TURIZMU BJELOVARSKO- BILOGORSKE ŽUPANIJE 25

1. UVOD

Pozicioniranje je proces kojim se posredstvom

marketinškog miksa utječe na percepciju potrošača

o brendu u odnosu prema drugim brendovima i

alternativama. Sukladno toj definiciji pozicioniranje

grada Čazme u turizmu Bjelovarsko-bilogorske

županije zapravo označava borbu za tržište u kojoj

se nastoji stvoriti konkurentska prednost koja će

nadmašiti ostale. Kako bi se ta prednost i ostvarila,

potrebno je osmisliti ponudu u turizmu koja odskače

od ostalih destinacija po univerzalnosti,

jedinstvenosti i ljepoti. Uz brojne poznate

čazmanske atrakcije koje godinama privlače turiste

postoji veliki potencijal koji se može iskoristiti za

unapređenje turizma. Da bi se postojeći potencijal

iskoristio, potrebno je nekoliko mladih i

entuzijastičnih ljudi koji bi svojom vizijom to i

ostvarili. Kao što turizam ima mnoge pozitivne

učinke na gospodarstvo grada, isto tako ima velik

utjecaj na politiku zapošljavanja, razvoj različitih

proizvodnih sektora i trgovine, osigurava prihod te

vrednuje resurse koji se inače teško mogu

procijeniti. Svi gore navedeni aspekti čine grad

Čazmu potencijalom za cjelokupni razvoj turističke

ponude. Jedan od glavnih ciljeva sustavno je

poticanje, razvijanje i koordiniranje inicijativa

razvoja grada. No nikako se ne može zanemariti

činjenica da je dugoročno planiranje u turizmu

povezano s reakcijama lokalnog stanovništva prema

turizmu, jer se turizam može razvijati i rasti samo

kada lokalno stanovništvo ima pozitivan stav prema

njemu i kada shvaća svoju ulogu u procesu njegova

razvoja. Rad je podijeljen na nekoliko dijelova koji

prikazom kroz vrijeme pokušavaju dočarati sve što

se dosad napravilo ili se radi na području turizma u

Čazmi.

Definiranje problema istraživanja

Problem istraživanja tržišta ispitati je postojeću

ponudu grada Čazme, njezino trenutno stanje u

turizmu Bjelovarsko-bilogorske županije te saznati

stavove turista o gradu. Također je potrebno ispitati

koliko Turistička zajednica doprinosi razvoju grada

te akcijskim planom turizma utvrditi najpoželjnije

aspekte potencijalnog razvoja.

Ciljevi rada Cilj ovog rada utvrditi je mišljenja građana i

posjetitelja o turističkoj ponudi grada Čazme.

Potrebno je dobiti uvid o kvaliteti ponude koju

Čazma pruža kako bi se prema njoj mogle odrediti

smjernice za unapređenje.

Struktura rada Uvodni dio rada sadržava definicije problema,

ciljeve, metode rada i njegovu strukturu. Obrađuju

se pojmovi turizma, turističke destinacije, turističke

ponude grada Čazme, kao i vrste istraživanja te

metode ispitivanja. Nadalje se rad bazira na teoriji,

SWOT analizi i usporedbi dvaju gradova (Bjelovar

i Čazma). Na temelju dobivenih rezultata daju se

određene smjernice za daljnji razvoj te osvrt na

trenutnu situaciju ponude. Na kraju rada naveden je

zaključak, literatura te popis slika i tablica.

Metode rada U radu se koristi povijesna metoda istraživanja,

metoda analize i sinteze, kvalitativno istraživanje

pomoću intervjua te kvantitativna metoda putem

distribucije anketnih upitnika čazmanskim

turistima, kako potencijalnim tako i onima koji su je

već posjetili.

Ciljevi:

Utvrditi način promoviranja grada Čazme

Istražiti trenutnu turističku ponudu

Utvrditi razloge dolaska turista u grad

Istražiti dosadašnje investicije i buduće planove

Utvrditi potrebu baziranja na cjelogodišnji turizam

2. TURIZAM

„Kada su Walter Hunziker i Kurt Krapf 1942.

godine dali definiciju turizma u svojem poznatom

d j e l u G r u n d r i s s d e r A l l g e m e i n e n

Fremdenverkehrslehre, a AIEST ju je na svojem

godišnjem okupljanju u Palermu 1954. potvrdio,

činilo se da je konačno završena znanstvena

rasprava o pojmu turizma. No, bio je to tek

završetak 'prvog kruga' znanstvenih promišljanja“

TOURISM Oeconomicus | December, 2018. | No. 9 | III. Year of Publishing

POSITIONING OF THE CITY OF ČAZMA IN TOURISM OF BJELOVAR- BILOGORA COUNTY 26

(Turizam, budućnost mnogih iluzija, Boris

Vukonić, 14) Velika većina autora željela je na neki

način dati svoj doprinos razvoju teorije turizma i

premda ta nastojanja često nisu bila utemeljena,

željeli su se na taj način dokazati na tom području.

Mnogo je definicija turizma koje su točne i

pridonose mu u današnjem obliku, a s obzirom na

to da definicija zapravo znači odrediti jedan pojam

po svim njegovim svojstvima da bude jasan i

razumljiv, samo se neke uzimaju u obzir. „Danas je

u većini zemalja prihvaćena opća koncepcijska

definicija turizma koju je predložio UNWTO i koja

se može ubrojiti u definicije s pozicije turističke

potražnje, a glasi: Turizam uključuje aktivnosti

proizašle iz putovanja i boravka osoba izvan njihove

uobičajene sredine ne dulje od jedne godine radi

odmora, poslovnog putovanja i drugih razloga

nevezanih uz aktivnosti za koje bi primili ikakvu

naknadu u mjestu koje posjećuju“ (Bartoluci i sur.,

2011). Takvom definicijom zaključuje se kako

turizma nema bez putovanja i kretanja ljudi izvan

svoje sredine, također se mora zasnivati na kružnom

putovanju, u određenom vremenu, no sve to trošeći

novac, a ne privređujući ga. „Razvoj turizma potiče

i razvoj cjelokupne infrastrukture destinacije, ali i

na ekonomski i kulturni razvoj. Turizam obuhvaća

sve odnose i pojave koje proizlaze iz putovanja i

boravka posjetitelja na nekoj destinaciji“

(https://repozitorij.efst.unist.hr/islandora/object/efs

t%3A126/datastream/PDF/viewv) Turizam se može

promatrati kroz vrste i specifične oblike. Vrste

turizma predstavljaju određeni kriterij poput

trajanja boravka (vikend-turizam, izletnički

turizam), dok su specifični oblici turizma određeni

motivom koji privlači posjetitelje u određene

destinacije (vjerski turizam, svemirski turizam…).

Turizam će u budućnosti najvjerojatnije i dalje rasti

i razvijati se, i to puno brže nego mnoge druge

djelatnosti, pa se sukladno tome ponuda treba

prilagoditi potražnji.

„Turistička destinacija u širem smislu može se

definirati kao svako odredište turističkog putovanja,

od samostalnog turističkog objekta, aerodroma ili

luke do turističkog mjesta, regije i turističke zemlje“

(Upravljanje razvojem turizma i poduzetništva,

Mato Bartoluci, 159) Turistička destinacija u svijetu

može biti zemlja, grad, provincija, odmorište,

ruralno područje i ostalo. Destinacije su uvjetovane

željama, interesima i potrebama turista, a svoje

prednosti iskazuju nepostojanjem čvrstih granica jer

one mogu biti bilo koje odredište. Kako bi pojedine

destinacije privukle turiste, moraju posjedovati

neke atrakcije, a turistička atrakcija definira se kao

„privlačan element u nekoj turističkoj destinaciji u

obliku kulturno-povijesne baštine, prirodne cjeline

ili događaja koji motivira turiste za dolazak te je

okosnica razvoja turizma u destinaciji“ (Bartoluci

M., 2013, prema Vukonić, Čavlek i dr., 2001)

Atraktivnost turističke destinacije utječe na

pojedinčevu odluku o izboru destinacije za

putovanje i odmor. Svaka destinacija ima svoje

elemente privlačnosti te isti elementi nisu jamstvo

da će različite destinacije biti isto konkurentne. Za

neke destinacije to mogu biti klima i prirodne

ljepote, dok za neke kulturna baština i cijene. Prema

tome možemo razlikovati komparativne i

konkurentske prednosti destinacije. Komparativne

prednosti su prirodna i naslijeđena dobra pojedine

destinacije, a konkurentske prednosti predstavljaju

nove sadržaje i inovacije. „Konkurentnost

destinacije je sposobnost destinacije da osmisli

dobra i usluge bolje od drugih destinacija u onim

područjima koja su ključna za postizanje

nezaboravnog turističkog iskustva. Da bi destinacija

bila konkurentna, poduzeća unutar nje moraju se

također ponašati konkurentno“ (Upravljanje

turističkom destinacijom, Lidija Petrić, 221) U

svemu tome destinacije bi trebale pripaziti na

iskorištenost kapaciteta i održivost okoliša kao

jednu od najvažnijih stvari budućnosti.

2.1 TURISTIČKA DESTINACIJA



„Bjelovarsko-bilogorska županija nalazi se u

istočnom dijelu skupine županija središnjega

područja Hrvatske. Na sjeveru graniči s

Koprivničko-križevačkom, na sjeveroistoku s

Virovitičko-podravskom, na jugu sa Sisačko-

moslavačkom i na zapadu sa Zagrebačkom

županijom“ (Ružić i sur., 2011) Zauzima površinu

od 2652 km2 što je 3,03% od ukupne površine

Hrvatske, a obuhvaća prostor četiri karakteristične

zemljopisne cjeline: Bilogoru, rubne masive

Papuka i Ravne gore, Moslavačku goru i dolinu

rijeke Česme i Ilove. U sastavu županije nalazi se

5 gradova i 18 općina, broj stanovnika iznosi 119

743, dok je prosječna gustoća naseljenosti 50

stanovnika/km2. Bjelovarsko-bilogorska županija

najjača je županija u gospodarskom smislu jer

obiluje značajnim izvorima nafte, plina, gline,

kvarcnog pijeska, termalnih voda i drugim

prirodnim bogatstvima koja se samo djelomično

koriste. Osmog lipnja svake godine slavi se Dan

Bjelovarsko-bilogorske županije jer je toga dana

1871. godine carskim reskriptom ukinuta

Varaždinska vojna granica.

3. BJELOVARSKO-BILOGORSKA ŽUPANIJA

3.1. GRAD ČAZMA KAO TURISTIČKA DESTINACIJA

Grad Čazma smješten je 60 kilometara jugoistočno

od Zagreba i 30 kilometara jugozapadno od

Bjelovara, na obroncima Moslavačke gore. Nalazi

se unutar Bjelovarsko-bilogorske županije, a u

svom sastavu ima 36 naselja. Prema popisu

stanovništva iz 2011. godine na području grada

živi 8077 stanovnika. Čazma se smatra naseljem

koje je u prošlosti imalo širok značaj jer su u njoj

svojevremeno rado boravili ljudi visokog položaja

kao što su hercezi, biskupi i banovi, a tu se nalazio

i Čazmanski kaptol. Na temeljima burne i sjajne

prošlosti Čazma se izgradila u regionalno središte

tog dijela Moslavine, s privrednim, kulturnim,

gospodarskim i turističkim potencijalima koje sve

bolje iskorištava. Čazma je danas poznata po

netaknutoj prirodi – raju za rekreativce, lovce i

ribolovce ili jednostavno ljubitelje prirodnih

ljepota; bogata je kulturnim naslijeđem i ljudima

koji njeguju stare običaje; nadaleko je poznata po

jednoj od najljepših crkvenih građevina u

Hrvatskoj, crkvi sv. Marije Magdalene koja je

jedna od rijetkih hrvatskih župnih crkvi s dva

tornja i zanimljivom poviješću nastanka.

3.1.1. Povijest

„Grad Čazma osnovan je 1226. g. kada je biskup

Stjepan II. Babonić osnovao župu, iako se Čazma

spominje kao posjed zagrebačkog biskupa u

Felicijanovoj ispravi o osnutku Zagrebačke

biskupije 1094. g. Zagrebački biskup Stjepan II.

(1227–1247) na mjestu današnje Čazme, na

Kolomanovoj cesti osniva novo naselje koje je

nazvao Nova Čazma. Biskup Stjepan II. vrlo je

brzo shvatio da je Čazma prirodni centar

Zagrebačke biskupije pa je stoga lakše upravljati

biskupijom iz Čazme negoli Zagreba. Radi uprave

biskupije i posjeda sagradio je u Novoj Čazmi

biskupski dvor, koji je kasnije postao tvrđava za

obranu od Turaka. Biskup Stjepan II. uredio

je 1232. u Novoj Čazmi zborni kaptol. Dokaz

o osnutku zbornog kaptola u Čazmi je povelja

biskupa Stjepana II., koja je postala statut ili zakon

za život i djelovanje Čazmanskog kaptola. Kaptol

je opstao do 1537. godine, a sasvim ga uništava

Malkoč-beg, sedam godina nakon što su Turci

zauzeli Čazmu. Čazma pada pod tursku vlast 1552.

godine kada postaje središtem istoimenog

sandžaka. Turska je vlast potrajala do 1606., a

nakon oslobođenja hrvatski plemenitaš Toma

Erdödy obnovio je biskupski kaštel u Čazmi.

Stoljećima je Čazma, zahvaljujući postojanju

Kaptola te djelovanju redovničkih zajednica, bila

sjedište pismenosti i kulture središnje Hrvatske.

Osim toga je bila i vrlo lijepo izgrađen grad s

najsjajnije izgrađenom biskupovom palačom te

drugim sakralnim i svjetovnim građevinama“

(https://www.cazma.hr/povijest/).



Na temelju postojeće resursno-atrakcijske ponude

područja grada Čazme turistički promet trebao bi

se bazirati na temelju 9 mikrolokaliteta:

1. Interpretacijsko-rekreativni centar Čazma Natura

– cjelina s atrakcijama: multimedijalni centar,

bio-bazen, ekološko jezero, tematski park, škola

u prirodi, arboretum, tržnica lokalnih proizvoda,

vinoteka itd.

Izvor: https://superportal.hr/vijesti/projekt-grada-

cazme-cazma-natura-uspjesno-prosla-1-fazu-

provjere/

2. Selo Siščani s pripadajućim ribnjacima – riječ je

o lokalitetu koji je izuzetno pogodan za

privlačenje ekološki osviještenih turista i/ili

jednodnevnih posjetitelja.

3. Obiteljsko imanje Salaj (Grabovnica) – riječ je o

lokalitetu koji je zbog Božićne priče obitelji Salaj

postao prepoznatljiv na nacionalnoj razini.

Neovisno o tome, cijelo je imanje izuzetno

pogodno za organiziranje i drugih događanja

tradicijskog karaktera te bi ga u tom smjeru

valjalo dalje profilirati u budućnosti.

4. Obiteljsko imanje Pirak (Grabovnica) – riječ je o

potpuno infrastrukturno i suprastrukturno

opremljenom izdvojenom lokalitetu u

prekrasnom vinorodnom okružju.

5. Lokalitet Vustje (uključujući i područje stare

ciglane u neposrednoj blizini) – radi se o

najperspektivnijem izletničkom lokalitetu na

području grada Čazme.

6. Lokalitet Antoljak (Pobjenik) – riječ je o

lokalitetu veličine oko 10 ha na kojem je već

započela izgradnja manjeg etno sela s

pripadajućim ugostiteljskim sadržajima.

7. Lokalitet Matešin (Bojana) – radi se o mirnom i

hortikulturno vrlo dobro uređenom lokalitetu u

privatnom vlasništvu, idealnom za organizaciju

ne samo različitih kreativnih radionica za djecu i

odrasle već i za tzv. školu u prirodi, aktivnosti

team buildinga za poduzeća koja djeluju na

području Bjelovarsko-bilogorske županije,

odnosno za održavanje većeg broja (ljetnih)

kulturno-zabavnih manifestacija lokalnog, ali i

regionalnog karaktera.

Grad Čazma nudi vrijednu materijalnu i

nematerijalnu baštinu, mir, tišinu, čist okoliš te

mogućnost raznih vrsta aktivnog odmora daleko od

gradske buke i užurbanosti. Grad odlikuje odlična

infrastruktura, pojednostavljenje buduće izgradnje

turističke ponude, a u konačnici nalazi se u

neposrednoj blizini grada Zagreba, centra emitivne

turističke potražnje Republike Hrvatske. Ako se

govori o geološkim značajkama ovog prostora,

Moslavačka gora te dolina rijeke Česme zauzimaju

posebno mjesto na karti. Tu se nalaze još i brojni

vidikovci, kao i kamenolomi i rudnici (Pleterac).

Klima je na ovom području umjereno

kontinentalna sa zimama koje nisu prehladne,

toplim ljetima i srednjom količinom padalinama

ravnomjerno raspoređenih tijekom cijele godine.

Samim time klima omogućava boravak na

otvorenom većim dijelom godine. Za razvoj

turizma veoma su značajne i rijeke Česma i

Glogovnica te akumulacijsko jezero Podgarić koji

su veoma pogodni za sportski ribolov. Prirodna

vegetacija sa šumama, livadama i pašnjacima

veoma je dobro očuvana, dok je grad nacionalno

prepoznatljiv po vinarstvu na području Moslavačke

gore. Čazma je veoma poznata po brojnim

lovištima od kojih se neka ubrajaju među

najkvalitetnije u našoj zemlji. Ptičji fond veoma je

velik i raznovrstan, dok je uvelike poznat ribnjak

Siščani proglašen ornitološkim rezervatom.

Kulturno-povijesna baština nije adekvatno

valorizirana, no može uvelike pomoći razvoju

turizma, tako su samo neki od njenih poznatijih

dijelova ovdje i nabrojeni: arheološki lokalitet

Gradina, crkva sv. Marije Magdalene (Čazma),

crkva Pohoda Blažene Djevice Marije (Gornji

Draganec), dvije tradicijske moslavačke (etno)

kuće (Miklouš Gornji i Donji), spomen-kosturnica

Ede Murtića (Čazma)… Mnoge šetnice, galerije,

vinarije, mala obiteljska gospodarstva, sportsko-

rekreacijski centri i kuće za odmor dodatan su

motiv turistima za posjetiti grad Čazmu i boravak

u tom kraju (http://www.cazma.hr/wp-

content/uploads/2012/05/ Akcijski-plan-razvoja-

turizma-na-podru%C4%8Dju-grada-%C4%8

Cazme.pdf)

3.1.2. Turistička ponuda



8. Lokalitet Furmek (Gornji Draganec) – radi

se o prostoru nekadašnjeg adrenalinskog

parka Alamo koji, uz određene

funkcionalne preinake u korištenju

raspoloživog prostora i značajna

hortikulturna unapređenja, ali i izgradnju

adekvatnih dodatnih sadržaja ponude, može

postati jedno od dva do tri lokaliteta idealna

za jednodnevne đačke izlete, održavanje

škole u prirodi te organizaciju rođendanskih

proslava za djecu školske dobi ne samo s

područja grada Čazme već i cijele

Bjelovarsko-bilogorske županije.

9. Izletište Pleterac – riječ je o nekad

popularnom izletištu na obroncima

Moslavačke gore s relativno velikom

planinarskom/lovačkom kućom nasuprot

umjetnog ribnjaka, te na ishodištu nekoliko

planinarskih staza za zapadni dio

Moslavačke gore (http://www.cazma.hr/wp

-content/uploads/2012/05/Akcijski-plan-

razvoja-turizma-na-podru%C4%8Dju-

grada-%C4%8Cazme.pdf)

Konačno, razvoju turističkog prometa na

projektnom području izuzetno bi dobro došao i mali

gradski hotel u Čazmi čime bi se stvorila mogućnost

prihvata višednevnih organiziranih grupa iz

različitih dijelova zemlje i/ili zemalja regije, a za

čime će se uskoro pojaviti potreba.

Cjelokupna turistička ponuda zapravo prikazuje

ugled pojedinog mjesta i njegovo brendiranje prema

ostatku svijeta. U današnje vrijeme lako je postati

poznat iz pogrešnih razloga pa se tako ugled mjesta

treba graditi na osobinama koje su pozitivne,

atraktivne i jedinstvene za mnogo različitih ljudi

širom svijeta. Stvaranje brenda je zahtjevan proces

i zahtijeva određeno vrijeme te se ne može ostvariti

u kratkom roku. „Proces brendiranja iziskuje i

financijske izdatke. Međutim ukoliko je posao

kvalitetno obavljen, korist daleko nadmašuje

troškove. Brendiranje treba tretirati kao investiciju,

a ne kao trošak“ (Brendiranje gradova kao

ekonomska dužnost, Zdravko Mihevc, 198–201)

4. SWOT ANALIZA GRADA ČAZME U TURIZMU BJELOVARSKO-BILOGORSKE ŽUPANIJE

Osnovne snage i slabosti koje postoje u pojedinim

područjima te prilike i prijetnje koje utječu na

razvoj turizma nabrojane su u Tablici 1., a u

nastavku su i detaljno objašnjene.

SWOT (eng. strenghts, weaknesses, opportunities,

threats) analiza grada Čazme u turizmu

Bjelovarsko-bilogorske županije obuhvaća

prednosti i nedostatke važne za sam daljnji razvoj.



Tablica 1. SWOT analiza grada Čazme u turizmu Bjelovarsko-bilogorske županije

Izvor: vlastiti rad autora

education, entertainment, ecology). Zeleni, ili

„meki“ i „eko“, turizam je turizam u kojem

osviješteni putnici podupiru zaštitu prirode i

okoliša, kao i samu lokalnu zajednicu i lokalnu

kulturnu baštinu. Prosječan turist je dobro

obrazovan, mlađe i srednje dobi (inozemni su i

starije dobi), svjestan važnosti očuvanog okoliša i

održivog turizma, aktivno sudjeluje u zaštiti i

čuvanju prirodnih resursa, nastoji etički i

edukativno komunicirati s lokalnom zajednicom i

provoditi odmor u edukaciji i rekreaciji. Prema

procjenama oko 3% odmorišnih putovanja u

svijetu je motivirano upravo zelenim turizmom, a

taj trend bilježi snažan rast.

Snage kao unutrašnji faktor SWOT analize turizma

grada Čazme donose nam pregled jedinstvenih

razlikovnih prednosti koje čine ovaj grad

konkurentnim u odnosu na neke druge gradove u

županiji. Snage nam govore zašto bi turisti odabrali

baš ovaj grad kao svoje odredište i što ih je to

specifično privuklo. U nastavku su nabrojene neke

od snaga grada te detaljnije opisane.

• Zeleni turizam („6E“) – turistička potražnja na

vodećim svjetskim turističkim tržištima okreće se

sve više prema novim, selektivnim oblicima

odmora, odnosno turizmu koji se veže uz slogan

„6E“ (eng. experience, excitement, escape,

4.1. SNAGE



• Rastući broj događanja i manifestacija –

događanja i manifestacije zasigurno su jedan od

najprivlačnijih čimbenika turizma te njihov broj,

veličina i promidžba utječu na dolaznost i

posjećenost grada.

• Srdačnost i susretljivost lokalnog stanovništva

zasigurno je jedna od snaga koju je potrebno

iskoristiti za cjelokupni razvoj turizma. Upravo su

stanovnici ti koji su ključ za prijenos autentičnog

doživljaja određene destinacije i čine sveobuhvatni

dojam posjeta svakog turista.

• Stjecanje novih spoznaja, širenje horizonta –

potencijalne turiste u novije doba karakterizira želja

za aktivnim sudjelovanjem u životu destinacije te

oni od turističkog putovanja ne očekuju samo

odmor, zabavu i rekreaciju nego i stjecanje novih

spoznaja, proširivanje horizonata te osobni razvoj.

• Dobra prometna povezanost – grad Čazma

nalazi se u neposrednoj blizini grada Bjelovara i

glavnoga grada Zagreba što mu uvelike olakšava

dolazak turista iz svih smjerova kako Hrvatske tako

i Europe.

svjesnost o interesu tržišta za ekološki

uzgojene proizvode.

Nedovoljna valorizacija prirodnih resursa u

turističke svrhe – velik broj potencijalnih

prirodnih resursa kojima čazmansko

područje obiluje još uvijek je u nedovoljnoj

mjeri iskorišteno u turističke svrhe, a jedan

su od najvećih turističkih potencijala tog

prostora.

Nedostatak smještajnih kapaciteta – grad

Čazma još uvijek u svojoj turističkoj ponudi

nema dovoljno smještajnih kapaciteta te mu

zasigurno nedostaje hotel koji bi taj problem

mogao riješiti.

Slabosti u turizmu grada Čazme možemo opisati

kao nešto što nedostaje te zbog čega je grad manje

poznat u odnosu na neke druge

gradove/konkurente, ili pak razlog koji uzrokuje

nepovoljan položaj na tržištu. Sve slabosti potrebno

je maksimalno smanjiti te ih pretvoriti u svoje

prilike i snage.

• Mali broj ekološki osviještenih proizvođača

– kada se govori o zdravoj i visoko kvalitetnoj

prehrani koja ima sve veću ulogu u ukupnom

turističkom proizvodu destinacije, grad Čazma još

uvijek ne iskorištava dovoljno sve svoje potencijale

te nije dovoljno dobro povezan sa samim

pribavljanjem, iako za to ima mogućnosti.

Edukacijom proizvođača povećala bi se njihova

4.2. PRILIKE

traži autentični doživljaj te bijeg od

standardiziranog odmora. Destinacije koje

nude raznovrsnu i uravnoteženu ponudu sve će

više dobivati na važnosti.

Ruralni, lovni i ribolovi turizam – čazmansko

područje veoma je poznato po ovim

selektivnim vrstama turizma zbog svojeg

dobrog geografskog položaja, klime, ali i

bogatog biljnog i životinjskog svijeta.

Korištenje EU fondova – dostupnost EU

fondova Gradu kao i privatnim poduzetnicima

može uvelike olakšati prijeko potrebna

financijska sredstva za pokretanje programa,

događanja ili obnovu neke postojeće atrakcije.

Jedan od najvažnijih čimbenika jest odrediti kako se

turizam grada Čazme može nastaviti širiti i rasti na

turističkome tržištu. Prilike su posvuda, samo ih

treba iskorititi. Potrebno je učvrstiti postojeće te

spoznati nove prilike koje će se moći iskoristiti u

budućnosti, a u nastavku su nabrojene neke od

glavnih prilika grada Čazme.

Više kratkih putovanja – struktura putovanja

mijenja se iz godine u godinu te se tako u

budućnosti očekuje više kraćih putovanja i

putovanja u destinacije bliže mjestu

prebivališta.

Iskustvo putnika – potencijalni turisti, točnije

potrošači, sve su više zahtjevniji kako bi

zadovoljili svoje želje i potrebe pa se s toga

4.3. SLABOSTI



4.4. PRIJETNJE

Niska stopa samozapošljavanja – u gradu

Čazmi stopa samozapošljavanja gotovo je

minimalna, a mnogi ljudi upravo bi ta dana

državna sredstva mogli iskoristiti za svoje

inovativne proizvode ili ideje koje bi tada

dovele i do povećanja turističkog prometa.

Nedostatak prepoznatljivog turističkog

identiteta – grad Čazma još uvijek ne

posjeduje značajan identitet ni imidž koji bi

bio tržišno prepoznatljiv i koji bi omogućio

da se grad uspješno diferencira od drugih

konkurentnih destinacija. To je tako

ponajprije zbog nedovoljnog marketinškog

budžeta same Turističke zajednice

Moslavina – Čazma.

Kao najveće prijetnje za razvoj turizma grada

Čazme moguće je odrediti događaje koji se odvijaju

u blizini u isto vrijeme te tako turisti imaju veliku

dvojbu koju će destinaciju posjetiti. Osim toga,

jedna od najvažnijih prijetnji zasigurno su prijeko

potrebna financijska sredstva.

Iseljavanje mlade, obrazovane populacije – ova

prijetnja nažalost nije prisutna samo kod grada

Čazme već i kod ostatka zemlje, što dovodi do

pada inovativnih ideja i dolaska turista.

Gubitak interesa za posjet gradu Čazmi – kako

bi se interes za pojedinu turističku destinaciju

održavao i kako ne bi u jako kratkom roku pao,

destinacija mora ulagati u svoj razvoj i čestim

promjenama, inovacijama i novim turističkim

doživljajima privlačiti nove turiste, ali i pokušati

zadržati već postojeće.

5. ISTRAŽIVANJE ZA POTREBE POZICIONIRANJA GRADA ČAZME U TURIZMU

BJELOVARSKO-BILOGORSKE ŽUPANIJE

uspjeti ako iza samog geografsko-političkog pojma

ne stoji sustav dobro osmišljenih turističkih

iskustava i/ili doživljaja upakiranih u profesionalno

oblikovane turističke proizvode. To je posao koji

zahtijeva dugoročno planiranje zbog toga što je

potrebno sustavno poticati izgradnju cjelovitog

lanca vrijednosti koji će podupirati postojeće

atrakcije. Čazma ima odlične predispozicije za

razvoj turizma, ali zbog nedostatka hotela,

nezainteresiranosti institucija, ali i slabe promidžbe,

postao je samo tranzitno mjesto turista bez njihovog

zadržavanja i razgledavanja.

Pomoću opisnog istraživanja dobiveni su odgovori

na pitanja tko su turisti koji posjećuju grad Čazmu,

kako su saznali za njega, jesu li posjetili neku

atrakciju te saznati što gradu nedostaje kako bi

postao županijskim turističkim središtem. Za to se

koristilo jednokratno istraživanje pomoću ankete, a

intervjuima s putničkim agencijama saznalo se od

kuda turisti najviše dolaze, koje manifestacije

n a j č e š ć e p o s j e ć u j u t e k o j i s u r a z l o z i

nezainteresiranosti onih koji ne putuju u Čazmu.

Današnje tržište sastoji se od kupaca, a oni se

razlikuju na mnogo načina. Mogu se razlikovati

prema svojim dohocima, lokacijama, željama,

stavovima, ali i nekoj svojoj navici. Tako gradovi i

poduzeća žele pristupiti turistima kroz proizvode i

usluge koje prate njihove jedinstvene potrebe.

„Pozicioniranje vrijednosti nudi niz alternativa

pozicioniranja koje se temelje na vrijednosti koju

ponuda isporučuje i na njezinoj cijeni. Potrošači

najčešće odabiru proizvode i usluge koji im daju

najveću vrijednost. Stoga marketinški stručnjaci

žele pozicionirati svoje marke na ključnim

prednostima koje nude u odnosu na konkurentne

marke“ (Osnove marketinga, Philip Kotler i sur.,

429).

Prilagođavanjem turističke industrije svjetskim

ekonomskim, tehnološkim, komunikacijskim,

informacijskim, sociopsihološkim i drugim

promjenama i trendovima, mijenjaju se pravila igre

i ključni činitelji uspjeha u turističkoj industriji.

Zbog toga se pojavljuje sve veći broj turističkih

destinacija. Kao rezultat nabrojenoga grad Čazma

ne može kao turistička destinacija dugoročno



5.1. REZULTATI KVALITATIVNOG ISTRAŽIVANJA

brojke stranih turista. Strani turisti manje su

zainteresirani za takva putovanja, već se češće

odlučuju na pojedinačne izlete s obitelji. Putničke

agencije iz Srednje i Južne Dalmacije nažalost

uopće ne organiziraju putovanja u grad Čazmu, a

kako bi se grad probio na tržište trebali bi se više

fokusirati baš na taj dio Hrvatske. Razlozi putničkih

agencija zbog kojih ne dovode turiste u grad Čazmu

najviše se očituju u nedostatku smješ tajnih

kapaciteta za veći broj turista te premalo

manifestacija koje bi ih privukle, osobito na više od

samo jednog dana. Osim tih razloga još jedan od

važnijih jest nedovoljna promocija grada i

događanja u njemu pa stoga turisti zapravo ni ne

znaju što se sve može vidjeti i doživjeti .

Kvalitativno istraživanje provedeno je na temelju

intervjua s osam putničkih agencija iz cijele

Hrvatske kako bi se saznalo što više o aranžmanima

koji uključuju grad Čazmu. Na taj način dobiveni

su odgovori o zainteresi ranost i , odnosno

nezainteresiranosti za posjet Čazmi, broju godišnjih

aranžmana, manifestacijama koje turisti najčešće

posjećuju te nacionalnosti i broju samih turista koji

su protekle godine posjetili grad Čazmu. Tako

dobiveni rezultati pokazuju kako najviše putničkih

agencija dovodi turiste iz Sjeverne Hrvatske i to

jednom do pet puta godišnje. Turisti najviše

posjećuju manifestacije Božićne i Uskrsne priče

obitelji Salaj, broj turista koji putuje najčešće se

kreće između 100 do 150 godišnje i svi su hrvatske

nacionalnosti, što dovodi do problema smanjene

5.2. REZULTATI KVANTITATIVNOG ISTRAŽIVANJA

postavljena su na način biranja potvrdnih ili

negativnih odgovora, biranja između više

ponuđenih odgovora te opisnog odgovaranja.

Anketno istraživanje provedeno je na 213 ispitanika

iz Republike Hrvatske. Na uzorku od 213

ispitanika, 70,7% osoba su ženskog spola, dok je

29,3% muškog. U anketnom upitniku dob koja

prevladava u najvećem postotku jest ona između 18

i 25 godina (60,9%), dok je slijedi dob između 26 i

40 godina (30,4%) te 41 ili više godina starosti

(8,7%).

Kvantitativno istraživanje je provedeno od 8. 3. do

1. 6. 2018. godine, i to u obliku mrežne ankete, a

poveznica za pr i s tup anketnom upi tn iku

distribuirana je putem društvene mreže Facebook.

Anketa sadrži 20 pitanja koja su strukturirana na

način da se u prvom dijelu prikupljaju podaci o

spolu i dobi ispitanika, zatim saznanja o posjeti

grada Čazme, dok treći dio ispituje samu turističku

ponudu, ocjene kvalitete i razloge moguće posjete

grada. Pitanja koja su se koristila u anketi

Graf 1. Način na koji su ispitanici saznali za grad Čazmu

Izvor: vlastiti rad autora



potvrdnih ili negativnih odgovora, biranja između

više ponuđenih odgovora te opisnog odgovaranja.

Anketno istraživanje provedeno je na 213 ispitanika

iz Republike Hrvatske. Na uzorku od 213

ispitanika, 70,7% osoba su ženskog spola, dok je

29,3% muškog. U anketnom upitniku dob koja

prevladava u najvećem postotku jest ona između 18

i 25 godina (60,9%), dok je slijedi dob između 26 i

40 godina (30,4%) te 41 ili više godina starosti

(8,7%). ispitanika čulo je za Božićnu priču obitelji

Salaj što dovoljno govori o njihovoj

prepoznatljivosti na turističkom tržištu. Većina

ispitanika (48,5%) za Božićnu priču saznalo je

preko nekih drugih izvora, zatim slijedi televizija s

26,7% te internet s 23,3%. Velika većina

ispitanika (73,6%) posjetilo je Božićnu priču

obitelji Salaj, dok je preostalih 26,4% ispitanika

nije posjetilo. Velika većina ispitanika (72,2%) nije

posjetila Čazmanski Vinokap, dok ga je posjetilo

samo njih 27,8%. Većina ispitanika (66,8%) nije

posjetila Eko sajam u Čazmi, dok ga je njih 33,2%

posjetilo. Za vrijeme trajanja Supermaratona

Zagreb–Čazma odgovori o boravku u gradu Čazmi

podjednaki su, pa je tako 45,5% ispitanika tada

boravilo u Čazmi, dok preostalih 54,5% nije.

Na postavljeno pitanje o dovoljnoj mjeri

promoviranja turističke ponude grada Čazme,

velika većina ispitanika (71,4%) smatra kako grad

još uvijek nedovoljno radi na promidžbi.Mišljenja

ispitanika o samom pozicioniranju grada Čazme

kao turističke destinacije na području

sjeverozapadne Hrvatske veoma su razočaravajuća

pa je tako 39,7% ispitanika dalo ocjenu 3, a 23,4%

ocjenu 2, što su ujedno dvije najzastupljenije

ocjene. Za planiranu izgradnju eko bazena u gradu

Čazmi znalo je čak 49% ispitanika, dok njih 51%

ipak nije. Izgradnju eko bazena 58,2% ispitanika

smatra dovoljno dobrim razlogom i atraktivnošću

za posjetom gradu Čazmi.

O načinu saznanja za grad Čazmu najveći postotak

ispitanika (61,2%) odgovorio je kako su za njega

saznali preko nekih ostalih medija ili izvora, dok je

sljedeći najveći postotak ispitanika (24,4%) saznao

preko Božićne priče obitelji Salaj. većina ispitanika,

točnije njih 80,4% posjetilo je grad Čazmu. Razlozi

posjete gradu Čazmi jako su raznovrsni, no najveći

broj ispitanika (53%) grad je posjetilo privatno, pa

tek onda slijedi najvažniji, turistički aspekt. Grad

Čazma je kao turistička destinacija sa svojom

ponudom ocijenjena poprilično loše pa je tako

33,5% ispitanika dalo ocjenu 3, 25,7% ocjenu 2, a

tek onda slijede ocjene 4 (18%) i 5 (13,2%).

Od trenutne turističke ponude najveći broj

ispitanika (67,5%) kao razlog moguće posjete

odabralo je Božićnu priču obitelji Salaj kao

motivaciju. Iza nje slijede eko bazeni (10%), dok se

sve ostale atrakcije u veoma malenom postotku.

Kada se govori o gradu Čazmi kao atraktivnoj

turističkoj destinaciji mišljenja ispitanika skoro su

pa podijeljena pa tako 46,4% smatra kako je Čazma

atraktivna, dok 53,6% ispitanika ima suprotno

mišljenje.

Kao najatraktivnije razloge posjeta grada Čazmi

ispitanici su uglavnom naveli Božićnu priču te

događanja vezana uz Blagdansko vrijeme, no

također i visoki nivo uređenosti grada kao i samu

prirodnu ljepotu. Nadalje veliki postotak ispitanika

Supermaraton smatra privlačnom atrakcijom, ali i

sve veću prepoznatljivost Čazmanskog Vinokapa.

Nedostatak smještajnih kapaciteta zasigurno je

najveći nedostatak u turističkoj ponudi grada

Čazme. Nepostojanje hotela, kao ni ostale popratne

infrastrukture dovode do nemogućnosti boljeg

razvoja turizma. Još neki od najvažnijih

nedostataka ispitanici su naveli nepostojanje

organiziranih izleta, razgledavanje zanimljivih

turističkih lokaliteta, posebno kulturnih

manifestacija te manjak ponude za mlađe dobne

skupine. Čak 98,1% postavljena su na način biranja

6. KRITIČKI OSVRT NA PROVEDENO ISTRAŽIVANJE

Grad još uvijek nije dovoljno dobro turistički

razvijen pa tako ispitanici ocjenom dobar (3)

ocjenjuju njegovu atraktivnost. Neki od razloga

nedovoljne atraktivnosti i nedostataka grada stoje u

siromašnoj ponudi smještajnih kapaciteta,

nedovoljnom broju manifestacija, nedostatku

Rezultati provedene ankete ukazuju na to da

ispitanici posjećuju grad Čazmu u velikom postotku

privatno, a tek onda dolazi onaj najvažniji segment,

turistički. Za grad Čazmu najveći broj ispitanika

saznao je preko Božićne priče obitelji Salaj, koja je

ujedno najposjećenija i najprivlačnija atrakcija.



veće napore i financijska sredstva u turističku

promociju kako bi se izgradio imidž te kako bi

samim time postao središte turizma sjeverozapadne

Hrvatske. Takvo mišljenje odabrao je veliki

postotak ispitanika koji su pozicioniranje grada

ocijenili ocjenom dobar (3) i dovoljan (2), a takvim

ocjenama grad zasigurno ne može postati brojem

jedan u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, pa tako ni

na području sjeverozapadne Hrvatske. Kako bi ovi

ciljevi postali stvarnost, elementi uspješnog

turističkog poslovanja moraju uključivati

oglašavanje na pretraživačima i svjetskim

ponuđačima smještaja, pozicioniranje na

društvenim mrežama i prisutnost na putničkim

aplikacijama. U današnje doba svi su prisiljeni

prilagoditi se brzom razvoju interneta i svim

mogućnostima koje on nudi kako bi se postojeći

posao razvio, kupci i turisti privukli, a novi projekti

pokrenuli.

turističkih lokaliteta, nedovoljnoj ponudi kulturnog

turizma samog moslavačkog kraja, kao i nedostatku

organiziranih izleta. Naravno, postoje i mnogi

razlozi koje su ispitanici naveli kao atraktivne za

sami grad, neki od njih su prekrasan okoliš i čista

priroda, Božićna priča, Uskrsna priča, Čelfograd,

Supermaraton Zagreb–Čazma, mnogobrojne

manifestacije, ali i radionice za najmlađe. Kada se

govori o pojedinim manifestacijama gotovo 100%

ispitanika čulo je za Božićnu priču, dok ju je više

od 70% i posjetilo. Za nju su saznali preko interneta,

televizije, ali i nekih drugih izvora informacija.

Osim Božićne priče obitelji Salaj, puno manji, ali

još uvijek dovoljan postotak ispitanika, posjetio je i

neka druga događanja poput Eko sa jma,

Čazmanskog Vinokapa te Supermaratona Zagreb–

Čazma. Predstojeću izgradnju Eko bazena u gradu

ispitanici smatraju dobrom investicijom i budućim

privlačnim elementom za posjetu. Kako bi se broj

turista povećao, grad Čazma mora uložiti znatno

7. USPOREDBA GRADA ČAZME S GRADOM BJELOVAROM

(kušanje i kupnja vina); kvalitetna lovišta pogodna

kako za lov na visoku tako i na nisku divljač;

„fotosafari“; manji vodotoci, vode stajaćice i veliki

ribnjaci s velikim mogućnostima za razvoj ne samo

ribolovnog turizma već i tzv. bird-watchinga;

biciklizam, boravak u prirodi, scouting, kanuing,

plivanje te sve ostale vrste rekreacija uz vodu;

bogata biološka i geološka raznolikost za razvoj

izletničko-edukacijskih sadržaja, istraživanja,

proučavanja, škole u prirodi, radionica, prihvat

učenika, studenata i znanstvenika iz tuzemstva i

inozemstva, razvoj znanstvenih istraživanja i

izgradnja sveučilišnog kampusa; bogata tradicija

ruralnog života (plesovi, napjevi, običaji, tradicijski

proizvodi).

U usporedbi s gradom Bjelovarom, središtem

županije, grad Čazma u velikoj mjeri zaostaje i to

ponajviše brojem noćenja što se vidi iz sljedećih

tablica (Tablica 2 i Tablica 3).

Grad Čazma u svojoj trenutno nepovoljnoj situaciji

i nedostatku turističke vizije kao zanimljivo

turističko područje, cijeli ovaj prostor morala bi

diferencirati od najvećeg dijela kontinentalnog

prostora Hrvatske kroz isticanje činjenice da je riječ

o eko loški očuvanom, rijetko naseljenom,

slikovitom, civilizacijski i povijesno te geografski i

demografski prepoznatljivom prostoru dominantno

ruralnih značajki“ (http://www.cazma.hr/wp-

content/uploads/2012/05/Akcijski-plan-razvoja-

t u r i z m a - n a - p o d r u % C 4 % 8 D j u - g r a d a -

%C4%8Cazme.pdf) Ključni elementi na temelju

kojih se čazmansko područje može uspješno

odvojiti od konkurencije te na temelju kojih se već

u kratkom roku može uspješno kreirati poželjan i

tržišno prepoznatljiv turistički imidž su: pitomi

obronci Moslavačke gore izuzetno pogodni za izlete

i rekreaciju (šetnje, cikloturizam, jahanje, treking,

piknik); dugogodišnja tradicija vinogradarstva



Tablica 2. Dolasci i noćenja turista u gradu Čazmi

Izvor: TZ Čazma

Tablica 3. Dolasci i noćenja turista u gradu Bjelovaru

Izvor: TZ Bjelovar

Uz niz priredbi te kulturnih, gospodarskih i

zabavnih manifestacija veoma su važni popratni

sadržaji kako bi se produžio boravak turista.

Dakako, otprilike ista situacija pogađa i grad

Bjelovar, no kako je on poprilično veći grad i kako

ima više manifestacija i kulturnih znamenitosti,

ipak je veći broj turista koji ga posjećuju. „Tradicija

i multikulturalnost značajan je potencijal za

formiranje originalne turističke ponude, a kraj je

već sada poznat po cijelom nizu kulturnih i

gospodarskih manifestacija: IPEW Međunarodni

tjedan udaraljka; Međunarodni pčelarski sajam;

Izložba vina i vinogradarske opreme Bjelovar

Gudovac; Proljetni međunarodni bjelovarski sajam

(Sajam poljoprivredne mehanizacije i Drvni svijet);

CAC HR ( izložba pasa); SPOREK sajam sporta i

rekreacije; BOK fest Bjelovarski odjeci kazališta za

djecu i odrasle; TEREZIJANA; BJELOVARSKA

NEDJELJA UZ CARICU; Jesenski međunarodni

bjelovarski sajam; Drevna stočarska izložba; Peti

Nadalje je veoma teško odrediti točan broj turista

koji su prošli kroz same gradove, no za grad Čazmu

možemo vidjeti kako je to jako velik broj. Iz članka

o Božićnoj priči obitelji Salaj može se saznati

informacija da je prošle godine više od 120 000

ljudi posjetilo njihovo imanje (https://www.

pressreader.com/croatia/vecernji-list-hrvatska/201

70124/281878708085001). No problem koji se

stvara za razvoj daljnjeg turizma grada jest to što

velika većina ovih gostiju ne ostane u samom gradu,

a ni ne posjeti bilo koju drugu atrakciju ,

znamenitost ili događanje. I to je zapravo najveći

problem grada: kako ovaj veliki broj gostiju

zadržati u gradu na dva ili više dana. Ovako slabom

promidžbom i nezainteresiranošću vlasti, grad gubi

sav svoj potencijal koji sadrži i njegove atrakcije

ostaju zapostavljene. Čazma se u razvoju svoje

turističke ponude mora osloniti na programe i

sadržaje u bližoj i široj okolici i to na način da

osmisli zanimljive višednevne paket-aranžmane.



centar Bjelovar, Glazbena škola V. Lisinski

Bjelovar“ (https://www.bjelovar.hr/wp-content/

uploads/2017/10/strategija-razvoja-grada-bjelovara

-2016-2020.pdf). Grad Bjelovar također sadrži

hotel Central, mnogo više prenoćišta te osobito

privatnog smještaja i time grad Čazma jako zaostaje

za njime.

element grijanje i obnovljivi izvori energije; DOKU

ART; VEER NACIONALNIH MANJINA; BOINI

GALA KONCERT i dr. U formiranju zajedničke

ponude sudjeluju ustanove koje nude posebne

programe i dodatne sadržaje: Muzej grada

Bjelovara, Državni arhiv u Bjelovaru, Pučko

otvoreno učilište Bjelovar, Narodna knjižnica

P. Preradović Bjelovar, Kulturni i multimedijski

8. RASPRAVA

na razvijanje višednevnog turizma koji bi donosio

profit svim akterima poslovanja. Nakon provedene

usporedbe grada Čazme s gradom Bjelovarom

može se vidjeti kako je Bjelovar mnogo razvijeniji

od Čazme u postotku noćenja turista i samog

smještaja, no kako još uvijek također nedovoljno

iskorištava sav svoj potencijal. Manifestacije koje

se održavaju u gradu Bjelovaru imaju širi značaj te

ih posjećuje veći broj turista. Razlozi toga leže u

veličini grada i njegovih stanovnika kojih je mnogo

više nego u Čazmi, no ni grad Bjelovar u vrijeme

trajanja nekih događanja ne posjećuje značajan

broj s t ranih turi s ta . U tome grad Čazma

može stvoriti konkurentsku prednost i veoma ga

lako prestići. No, da bi to postigao, prvenstveno mu

nedostaje smještajnih kapaciteta i to barem jedan

hotel koji bi mogao smjestiti veći broj turista.

Dobivenim rezultatima istraživanja i statističkim

interpretacijama zaključuje se kako grad Čazma još

uvijek u svojoj namjeri da postane središtem

turizma županije i sjeverozapadne Hrvatske ne

ulaže dovoljno truda, želje ni financijskih sredstava.

Povezujući teoriju i praksu može se lako vidjeti

kako grad da bi postao turistička destinacija mora

sve ove spoznaje i teze spojiti i samo se njima

baviti. Tako grad Čazma ponajprije mora poraditi

na svojoj promidžbi i probijanju na turističko tržište

pomoću turističkih agencija i operatora. Tek nakon

što to uspije, može se pomoću svih postojećih i

novih atrakcija dodatno razvijati i privlačiti novu

skupinu turista. Dosadašnje atrakcije i turisti

jednostavno nisu dovoljni za neki veći napredak i

razvoj, osobito kada se radi o takozvanim

jednodnevnim posjetima. Grad se mora fokusirati

ZAKLJUČAK

grada. Također, povećanjem broja manifestacija

koje upotpunjavaju ponudu dolazi do rasta broja

zaposlenih čija je zadaća i dalje privlačiti turiste i

promovirati mjesto kako bi potražnja za lokalnim

manifestacijama rasla i na taj se način ostvarivali

dobri turistički rezultati. Za uspješan plasman

destinacije na turističkom tržištu potrebno je

poznavati motive dolaska u destinaciju te

raspolagati informacijama jesu li turisti zadovoljni

ponuđenim. Najvažnija je na kraju ipak interakcija

između ponuđenoga i očekivanog doživljaja turista.

Grad Čazma ima velike mogućnosti postati

središtem turizma Bjelovarsko-bilogorske županije

jer ne mora ovisiti o samo jednom dijelu godine ili

sezoni već može biti atrakcija tokom čitave godine.

Pod pretpostavkom da razvije određen broj dobro

osmišljenih turističkih proizvoda kao i adekvatnu

Grad Čazma pokrenuo je nekoliko procesa i

projekata turističkog razvoja kako bi postao glavno

županijsko središte. Projekte koji su planirani ili

već na snazi veliki postotak ispitanika smatra

dobitnom kombinacijom u pozicioniranju. Građani

koji su dali svoje mišljenje veoma su važni kako bi

vodstvo grada znalo što je dobro, a što bi se trebalo

promijeniti ili poboljšati tj. unaprijediti. U

turističkom sektoru trebala bi se podići razina

cjelokupnog imidža odredišta, čime će se zadržati

postojeći gosti, stimulirati njihova aktivnost i

potrošnja tijekom boravka, potaknuti produljenje

njihovog boravka u destinaciji i produžiti sezona.

Može se zaključiti kako promoviranje grada Čazme

uvelike doprinosi ukupnom razvoju grada preko

različitih područja djelovanja. Manifestacije mogu

direktno i indirektno pridonijeti razvoju samog



7. Mihevc, Z. (2015.) Brendiranje gradova kao

ekonomska nužnost, 198–201

8. Perković, D. R. (2011.) Zeleni dom,

Bjelovarsko-bilogorska županija. Bjelovar, AZ

Promo.

9. Petrić, L. (2011.) Upravljanje turističkom

destinacijom. Split, Ekonomski fakultet u

Splitu.

10. Povijest grada Čazme. Dohvaćeno iz

https://www.cazma.hr/povijest/ (8.5.2018.)

11. Strategija razvoja grada Bjelovara 2016.-2020.

Dohvaćeno iz https://www.bjelovar.hr/wp-

content/uploads/2017/10/strategija-razvoja-

grada-bjelovara-2016-2020.pdf (12.5.2018.)

12. Vukonić, B. (2010.) TURIZAM, budućnost

mnogih iluzija. Zagreb, Plejada.

1. Akcijski plan razvoja turizma na području

grada Čazme. (2013.)

Dohvaćeno iz http://www.cazma.hr/wp-

content/uploads/2012/05/Akcijski-plan-

razvoja-turizma-na-podru%C4%8Dju-grada-

%C4%8Cazme.pdf (21.4.2018.)

2. Bartoluci, M. (2011.) TURIZAM, ekonomske

osnove i organizacijski sustav. Zagreb, Školska

knjiga.

3. Bartoluci, M. (2013.) Upravljanje razvojem

turizma i poduzetništva. Zagreb, Školska

knjiga.

4. Kotler, P. (2007.) Osnove marketinga. Zagreb,

MATE d.o.o.

5. Kovačević, R. (24. Siječanj 2017.) Dohvaćeno

iz Božićna priča u Čazmi:

https://www.pressreader.com/croatia/vecernji-

listhrvatska/20170124/281878708085001

(21.4.2018.)

6. Kurtić,N. Pozicioniranje turističke ponude

makarske rivijere kroz razvoj aktivnog turizma

unutar PP Biokovo (2016).

https://repozitorij.efst.unist.hr/islandora/object/

efst%3A126/datastream/PDF/viewv (8.5.2018

LITERATURA

još uvijek nije u dovoljnoj mjeri uključen u sam

turizam te kako će u budućnosti morati puno više

raditi, razvijati se i unapređivati turističku ponudu

kako bi najprije postala središtem županije, a onda

i sjeverozapadne Hrvatske.

turističku infrastrukturu i suprastrukturu, šire

čazmansko područje moglo bi već u relativno

kratkom roku i bez većih ulaganja računati na 15

000 do 25 000 posjetitelja godišnje. Na samome

kraju može se zaključiti kako grad Čazma još uvijek

nedovoljno promovira sve svoje turističke atribute,

Oeconomicus |Prosinac, 2018. | Broj 9 | III. godina izdavanja REKLAMA



MJESTO ZA REKLAMU

OGLAŠAVAJTE SE U ČASOPISU

OECONOMICUS!

www.znanstvenarijec.hr ~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~

E-mail:

[email protected]

Tel.:

+385 (0)91 5907561

Adresa: Ilica 376, 10 000 Zagreb, Hrvatska

Banka: Raiffeisen BANK, Zagreb

IBAN: HR6124840081107439424

OVDJE MOŽE BITI VAŠA REKLAMA!!!

mailto:[email protected]

međunarodno indeksirani znanstveno-stručni časopis

Documents