26. 04. 2013. Metković - Wikipedija

hr.wikipedia.org/wiki/Metković 1/6

Metković

Pogled na stari dio Metkovića s crkvom Sv. Ilije na vrhu

Država Hrvatska

Županija Dubrovačko-neretvanska

Nadmorska

visina

5 mnm

- najveća 100 mnm

- najmanja 1 mnm

Stanovništvo (2001.)

- ukupno 15.384 stan.

Gradonačelnik Stipe Gabrić-Jambo

Gradsko vijeće

- predsjednik dr. Darka Volarević

- broj članova 17 - koalicija HSS, HSLS, HNS, HSU i SU

(9): Stipe Gabrić-Jambo, Željko Mordžin,

Nataša Vučković, Marko Marušić, dr.

Darka Volarević, Nikša Kaleb, Vatroslav

Vugdelija, Pero Marušić i Pero Nikoletić

- HDZ (7): Žaklina Marević, Mišo

Glavinić, Nikola Veraja, Joško Jelaš,

Robert Doko, Asja Palinić-Cvitanović i

Markica Dodig

- SDP (1): Dalibor Obradović

Gradska

naselja

Dubravica, Glušci, Metković, Prud,Vid

Dan grada 20. srpnja

Zaštitnik Sveti Ilija

Poštanski broj 20350

Pozivni broj +385 (0)20

Autooznaka DU

Službena

stranica

metkovic.hr(http://www.metkovic.hr/)

Zemljovid

Metković na zemljovidu Hrvatske

Metković

Izvor: Wikipedija

Metković je grad u Hrvatskoj, koji administrativno pripada Dubrovačko-neretvanskoj županiji.

Sadržaj

1 Zemljopisni položaj

2 Povijest

3 Gospodarstvo

4 Stanovništvo

4.1 Popis 1991.

4.2 Popis 2001.

4.3 Broj stanovnika u gradu Metkoviću

5 Značajne osobe

5.1 Crkva5.2 Medicina

5.3 Šport

5.4 Glazba

5.5 Književnost, dramska umjetnost

5.6 Likovna umjetnost

5.7 Razno

6 Kultura i šport

6.1 Kultura

6.2 Šport7 Obrazovanje

8 Znamenitosti i događanja

9 Zanimljivosti

10 Izvori11 Unutarnje poveznice

12 Vanjske poveznice

Zemljopisni položaj [uredi]

Geografski smještaj Metkovića na 43°03' SŠ i 17°39' ID, te otvorenost doline Neretve prema moru, svrstava ga umediteranske gradove sa svim utjecajima koje mediteranski civilizacijski i klimatski krug donosi. Smješten na samoj granicidvaju nekadašnjih svjetova, Venecije i Osmanlijskog imperija, Metković je ipak sačuvao svoju pripadnost hrvatskomnacionalnom biću.

Delta Neretve od Metkovića do ušća sa sjevera i sjeveroistoka omeđena je ograncima dinarskih planina, a s jugapodgradinsko-slivanjskim brdima. Na zapadu Delta je otvorena moru i nalazi se pod njegovim stalnim utjecajem. U jesen semore polagano hladi, oslobađa toplinu i time produžuje ljeto, a u proljeće je obrnuto, ohlađeno more spriječava zagrijavanjezraka iznad kopna. U gornjem području Delta je otvorena prema prodiranju suhih vjetrova ljeti, a hladnih zimi i u proljeće. Iovo je razlog stvaranju različitih mikroklima, pa u prostoru od Metkovića skoro do Opuzena zimske su temperature zastupanj, dva niže, a što je odlučujuće da u tom gornjem dijelu teže uspijevaju agrumi (zimsko izmrzavanje). Ljeto je ovdjedugo, toplo i suho, a zima je blaga i kišna.

Srednja godišnja temperatura iznosi 15,7°C. Srednje mjesečne i dekadne temperature su pozitivne. Najhladniji mjeseci suprosinac, siječanj i veljača. Najhladniji period je prema podacima opažanja treća dekada siječnja s 2,5°C. Međutim, opaženisu pojedini dani s negativnim temperaturama. U veljači su zabilježene i dosta minimalne temperature; 1947. g. čak -11°C, anešto se slično ponovilo i tri puta: 1974., 1978. te 1985. što je vrlo opasno za suptropske kulture kao što su mandarine zbogsmrzavanja.

Najtoplije je u srpnju i kolovozu od zadnje dekade lipnju do zadnje dekade kolovoza. U kolovozu skoro svake godinetemperatura zraka doseže u pojedinim danima i do 35°C, a 1946. i 2006. bilo je dana i sa 40°C. U srpnju su zabilježeni danii do 35°C. Mjesec lipanj je relativno hladniji, a u rujnu se temperature mogu zabilježiti i do 35°C. Godišnja količina padalinau prosjeku za cijelu Deltu je oko 1300 mm. U zimskom razdoblju padne 65-75% godišnje količine padalina. Uglavnom su tokiše, a snijeg je rijetka pojava i kratko traje. Evidentan je problem da kiše padaju kada je najmanje potrebno vegetaciji zatoje intenzivna poljoprivreda ovisna o ljetnom navodnjavanju. Zimi i u rano proljeće se znaju pojaviti i mrazevi kao dio strujanjahladnog zraka zbog otvorenosti prema kontinentu i dosta mogu biti opasni pošto vegetacija krene već u rano proljeće.

Povijest [uredi]

Metković se prvi put spominje 1422. u jednom spisu koji se čuva u dubrovačkom arhivu: ...in flumaria Narrenti subtusMetchovich (...na rijeci Neretvi pod Metkovićem). Sudeći po arheološkim nalazima na brdu Predolcu, neposredno dograda, život je u njemu otpočeo još u pretpovijesno doba. Pretpostavlja se da su prvi poznati žitelji u donjem toku Neretvebili helenizirani Iliri Daorsi, koje su kasnije potisnuli ratoborni Ardijejci i Delmati. O njima svjedoče mnogobrojne gradine ikamene gomile na okolnim brdima. U četvrtom stoljeću pr. Kr. stari Grci počeli su kolonizirati jadranske otoke i obalu, pa suzbog zgodna položaja utemeljili emporij (luku), tri kilometra sjeverozapadno od Metkovića. Bila je to u antici daleko poznataNarona, današnji Vid. Njezini su žitelji trgovali s Ilirima u unutrašnjosti, prodavajući im oružje, posuđe, nakit i odjeću. Dobarstrateški i komunikacijski položaj Narone uvidjeli su i Rimljani, koji su blizu nje podigli vojni tabor (možda u Mogorjelu kodČapljine ?) za ratovanje protiv Ilira. Narona je vjerojatno za cara Augusta postala kolonija (Colonia Iulia Narona) i upravnosredište (conventus Naronitanus). Devedesetih godina 20. st. u središtu Vida otkopani su ostaci hrama na glavnome trgu(Augusteum), u kojemu je pronađeno 16 kipova bogova i božica, svi bez glava – kršćanska osveta, među kojima se ističe

Metković

Metković

26. 04. 2013. Metković - Wikipedija

hr.wikipedia.org/wiki/Metković 2/6

Metković na zemljovidu Dubrovačko-neretvanskežupanije

Pogled s male rive na Metković (1900.)

Dio zemljopisne karte iz 1787.

na kojoj je označen Metković

Metkovska luka između dva rata. U to je vrijeme,

nakon Sušaka, imala najveći promet na istočnoj obali

Jadrana.Spomenik poginulim

metkovskim braniteljima iz

Domovinskoga rata, rad akad.

kipara Ante Brkića

gotovo tri metra visoki kip divinizirana Augusta u carskoj odori. Kako je Narona bila biskupijsko središte, u njoj jepronađeno više starokršćanskih bazilika, od čega je vrijedna spomena dobro očuvana krstionica u bazilici na mjestu današnjecrkve Sv. Vida. U ranom srednjem vijeku Poneretavlje su naselila slavenska i hrvatska plemena. Od Cetine do Neretveuzdiže se čuvena Paganija, zemlja nekrštenih gusara, kako nas u 10. st. izvješćuje bizantski car Konstantin Porfirogenet.Mlečani su jedno vrijeme plaćali Neretvanima danak za slobodnu plovidbu uz njihovu obalu. Vjeruje se da je hrvatski knezDomagoj podrijetlom bio Neretvanin. Mletački kroničar zove ga "pessimus dux Slavorum". U 14. st. u dolinu Neretve spustilisu se bosanski vladari, ponajprije Stjepan II. Kotromanić, pa kralj Tvrtko, pa herceg Stjepan Vukčić Kosača, pa knezoviRadivojevići-Jurjevići-Vlatkovići... Na puk smjerni nalegoše krajem 15. st. Turci. I danas na ulazu u Metković nauzgor stoji

moćna Norinska kula, o kojoj pjeva Andrija Kačić Miošić.

Ulogu Narone preuzela je luka Drijeva, vjerojatno na desnoj obali Neretve blizudanašnje Gabele. Drijeva su bila veliko trgovište svakojake robe, od sukna i voska dosoli i začina, ali i robova. Često se spominje u zapisima dubrovačkih notara. BlizuDrijeva na povijesnu pozornicu u 15. st. stupa i Metković, doduše kao maleno naseljebez velika značenja. Vjerojatno su njegov rast usporili Turci koji osvajaju Poneretavlje.Za njihove vlasti (1494. – 1685.) Metković se ne spominje. Na zemljovidu prvi ga jezabilježio mletački kartograf G. Gastaldi 1570. godine. Glavna uloga bila je namijenjenasusjednoj Gabeli, te Opuzenu i Kuli Norinskoj. Ta dva stoljeća ispunjena su čestimsukobima Turaka i Mlečana. Požarevačkim mirom 1718. utvrđena je granica izmeđuTurske carevine i Mletačke Republike (vidi dolje zemljovid iz 1787.).

Mlečani su minirali i napustili Gabelu i osnovali neretvansku luku u Metkoviću napredjelu Unka. Metković se našao u kotaru Neretva, na čijem se čelu nalazio nadintendant sa sjedištem u Opuzenu. Naselje se polaganorazvijalo, postajući središte poljodjelstva, stočarstva, lova i ribolova. Sredinom 18. st. Metković je imao oko četiristo duša. Nakon propastiMletačke Republike za kratkotrajne francuske uprave došlo je do gradnje tzv. Napoleonove ceste (u narodu zvane francuskom i

Marmontovom), čime je poraslo strateško i trgovačko značenje Metkovića. Upravo u to doba 1812. postao je općinsko središte za naselja na lijevoj obali Neretve. Ipak, istinskirazvoj Metkovića otpočinje za vrijeme druge austrijske uprave. Lučki ured utemeljen je 1823. kao prva državna ustanova, a 1849. otvara se i poštanski ured. Izgradnjom cestaMostar – Metković i Mostar – Sarajevo, Metković, čije pučanstvo je naraslo preko tisuću, postaje trgovačko i lučko naselje s razvijenim obrtom i ugostiteljstvom. Grad se širi odpodnožja brda Predolca prema riječnoj dolini. Novosagrađena cesta postala je istodobno glavna gradska ulica.

Val novih političkih promjena nakon autonomaša 1870. doveo je na vlast u Metkoviću narodnjake. Buđenju hrvatske nacionalne svijesti pomoglo je utemeljenje Hrvatske narodnečitaonice, koja će postati stožerom kulturne preobrazbe. U gradu se otvaraju zadruge, bankarske, brodarske i osiguravateljske ispostave. Nakon okupacije Bosne i Hercegovine1878. razvoj Metkovića postao je još brži. Obavlja se meliorizacija neretvanskih močvara i regulacija rijeke za sigurniju plovidbu. Nakon puštanja željezničke pruge Metković –Mostar, pa Mostar – Sarajevo, sagrađen je i 1895. željeznički most. Grad se širi i na desnoj obali Neretve.

U Prvom svjetskom ratu i nakon njega gospodarski zamah u Poneretavlju doneklestagnira. Ipak, metkovska luka postaje značajnim trgovinskim središtem (po prometuodmah nakon Sušaka). Prema popisu pučanstva 1931. Metković je imao gotovo tritisuće žitelja. Širi se trgovački i ugostiteljski obrt, djeluje Gradska glazba, grad ima dvijekinodvorane, hotel "Zagreb", gradski park, Turističko društvo, carinarnice, duhansku,veterinarsku i zdravstvenu stanicu, pučku i građansku školu i mnoge upravne zgrade.Šaputa se i o postojanju nekoliko javnih kuća, što nije neobično s obzirom na jaki lučkipromet.

U Drugome svjetskom ratu Metković su više puta bombardirali saveznički zrakoplovi,pa je kraj rata dočekao u ruševnu stanju. U doba FNRJ i SFRJ Metković je postupnonapredovao na gospodarskom, kulturnom, prosvjetnom i športskom planu, dok je imaopoteškoća u razvoju političke demokracije. Godine 1971. Matica hrvatska bila jenositelj hrvatskoga političkog proljeća, koje je ugušeno policijskom presijom, pritiscimai zatvorskim kaznama glavnih članova. U velikosrpskoj agresiji na Hrvatsku Metković je1991. – 1992. bio više puta bombardiran iz zrakoplova i topničkoga oružja. Glavne borbe za oslobođenje Jadrana i Južne Hrvatske iznijeli su

pripadnici 116. brigade Hrvatske vojske. Kroz tu je postrojbu prošlo oko 6500 pripadnika.[1] U zadnjem desetljeću nakon uspostavesamostalne Republike Hrvatske Metković nastavlja svoj urbani rast.

Gospodarstvo [uredi]

Stanovništvo [uredi]

Popis 1991. [uredi]

Podrobniji članak o temi: Dodatak:Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991.: Metković

Popis 2001. [uredi]

Grad se adminstrativno sastoji od 5 naselja (stanje 2006.):

Metković (15.384 stanovnika prema popisu 2001., od čega u samom naselju Metković 13.873 stanovnika[2]).

(četvrti: Liman, Krnjesavac, Unka, Pržine, Klada, Jerkovac, Rokšići, Platan, Crni put, Glibuša, Orašina, Podkraj, Slatine, Jasline, Vrbovci, Jeovci)

Vid (779)Prud (561)

Dubravica (106)Glušci (65)

Naselja u okolici:

Općina Pojezerje

Brečići (nenaseljeno)Dubrave (Pojezerje)

Općina Kula Norinska

Borovci (33)Desne (130)

Općina Zažablje

Badžula (88)Bijeli Vir (327)

26. 04. 2013. Metković - Wikipedija

hr.wikipedia.org/wiki/Metković 3/6

(nenaseljeno)Kobiljača (273)Mali Prolog (55)

Otrić-Seoci (841)Pozla Gora (64)

Krvavac (613)

Krvavac II (336)Kula Norinska (302)

Matijevići (100)Momići (215)Nova Sela (55)

Podrujnica (142)

Dobranje (9)

Mislina (67)Mlinište (419)

Vidonje (2)

Broj stanovnika u gradu Metkoviću [uredi]

Kretanje broja stanovnika 1857.-2001.[3]

Značajne osobe [uredi]

Popis životopisa poznatih Metkovaca

Crkva [uredi]

msgr. Marin Barišić, nadbiskup splitsko-makarski, metropolit Splitske metropolijemsgr. Josip Marija Carević, (1883. - 1945.), biskup dubrovački i naslovni biskup Aristiuma

otac Ante Gabrić, (1915. - 1988.) misionar u Indiji i suradnik blažene Majke Terezijedon Radovan Jerković, (1900. - 1950.) svećenik, pisac, hrvatski mučenik

dr. fra Stanko Petrov (1887.-1963.), pisac, profesor, odgojitelj, provincijal Provincije Presvetog Otkupitelja i generalni vizitatormsgr. Petar Rajič, naslovni nadbiskup Sarsenteruma i apostolski nuncij u Kataru, Kuvajtu i Bahreinumsgr. Martin Vidović, naslovni nadbiskup ninski i apostolski nuncij u Bjelorusiji

don Mile Vidović, ravnatelj splitske Nadbiskupijske klasične gimnazije Don Frane Bulić

Medicina [uredi]

doc. dr. Mladen Bušić, liječnik

prof. dr. sc. Nikica Gabrić, liječnik, oftamolog

dr. Aleksandar Gopčević, liječnik

dr. Nela Sršen, liječnica, počasna konzulica RH u Italiji

Šport [uredi]

Andrija Anković, (1937. - 1980.) nogometni reprezentativac, zlatni olimpijac 1960.

Patrik Ćavar, rukometni reprezentativac, zlatni olimpijac 1996.

Ivan Čupić, rukometni reprezentativac

Davor Dominiković, rukometni reprezentativac, zlatni olimpijac 2004.Slavko Goluža, reprezentativac, trener i izbornik hrvatske rukometne reprezentacije, dvostuki zlatni olimpijac, 1996. i 2004.

Sergej Jakirović, nogometni reprezentativac BIH

Vladimir Jelčić, rukometni reprezentativac, zlatni olimpijac 1996., rukometni trenerDragan Jerković, rukometni reprezentativac

Nikša Kaleb, rukometni reprezentativac, zlatni olimpijac 2004.

Ante Martinac, (1944. - 2006.) povjerenik 1. HNL

Ivica Obrvan, rukometni reprezentativac, rukometni trenerAnte Pavlović, glavni tajnik Nogometnog saveza Hrvatske i Fudbalskog saveza Jugoslavije, direktor NK Dinamo

Darijo Srna, nogometni reprezentativac

Igor Štimac, nogometni reprezentativac, nogometni trener, bivši predsjednik Udruge klubova 1. HNL

Mate Šunjić, rukometni reprezentativacMate Trojanović, veslač, zlatni olimpijac 1952.

Juraj Nikolac, šahovski velemajstor

Glazba [uredi]

prof. Vidoslav Bagur, folklorist i osnivač KUD-a MetkovićDragan Brnas, pjevač, studijski glazbenik i aranžer

26. 04. 2013. Metković - Wikipedija

hr.wikipedia.org/wiki/Metković 4/6

Zgrada Gradskog kulturnog središta

Metković

Tereza Gabrić, pjevačica (www.metkovic.hr/kultura/tereza/index.htm)

Nikola Jerković, glazbenik i glazbeni producent

Goran Martinac, glazbeni urednik, aranžer i producent, dobitnik Porina

Jurica Popović, glazbenik, tekstopisac, skladatelj, član GracijeMilana Vlaović, tekstopisac i glazbena producentica

Matija (Francika) Vuica, modna dizajnerica i pjevačica Gracije

Književnost, dramska umjetnost [uredi]

Obrad Gluščević, (1913. - 1980.), filmski redatelj

Ivo Knezović, scenograf i arhitektDragan Marijanović, književnik

Tomislav Martić, glumac

Ivo Marević, glumac

Radovan Marušić, (1932. - 2008.) književnik, scenograf i kostimografDamir Mejovšek, (1933. - 2006.) glumac

Ivan Slamnig, (1930. - 2001.) pjesnik

Martin Tomić, filmski montažer, profesor montaže na Akademiji dramskih umjetnosti u Zagrebu

Stojan Vučičević, (1941. - 1989.) pjesnikVera Zima, glumica

Likovna umjetnost [uredi]

Lajla Mišur - Volarević, slikarica (www.metkovic.hr/kultura/lajla/index.htm)

Dragana Nuić - Vučković, akademska slikarica (www.metkovic.hr/kultura/dragana/index.htm)Dunja Vučičević - Ljubičić, akademska slikarica (www.metkovic.hr/kultura/dunja/)

Nikola Vučković, akademski kipar (www.metkovic.hr/kultura/vuckovic/index.htm)

Razno [uredi]

Branka Bebić Krstulović, miss Hrvatske

Luka Bebić, predsjednik Hrvatskog sabora i bivši ministar obraneFilip Dragović, pomoćnik Ministra MUP-a RH

mr. Stipe Gabrić-Jambo, gradonačelnik i zastupnik u Hrvatskom saboru

dr.sc. Martin Glamuzina, sveučilišni profesor

Miljenko Grgić alias Mike Grgich, svjetski poznati vinar iz Kalifornijedr. Ivan Jurić, povjesničar i pedagog

mr.sc. Radomir Jurić, sveučilišni profesor

Damir Magaš, znanstvenik, geograf, prvi rektor Sveučilišta u Zadruprof. dr. sc. Ilija Manenica, sveučilišni profesor, pročelnik odjela

dr. Đuro Njavro, ekonomist i pedagog

mr. sc. Marija Obad, sveučilišna profesorica

general bojnik Mate Obradović, visoki vojni dužnosnik, bivši glavni inspektor MORH-a

Šiljeg Pera i Stanko , pravednici među narodima (posthumno)[4]. Spasili su Leona Levija od pogibelji za vrijeme Drugog svjetskog rata. [5]

Kultura i šport [uredi]

Kultura [uredi]

Metković je prošlosti bio selo čiji su stanovnici mahom bili poljodjelci, stočari i ribari koji su svoje kuće gradili na Predolcu štiteći seod redovitih poplava. U takvom prirodnom okružju teško da se moglo govoriti o kakvoj kulturi, izuzimajući pučke priredbe koje suuglavnom bile vezane za crkvene blagdane. Početkom 19. stoljeća, padom Napoleona i dolaskom austrijske vlasti, Metkovićpostaje upravno središte doline, čime počinje njegov gospodarski, a usporedo s njime i kulturni razvoj. Prijelomna godina ukulturnom životu vjerojatno je 1873. kada se osniva Hrvatska narodna čitaonica neretvanska. Narasle kulturne potrebe inicirajupočetak rada Matice hrvatske, kazališnih amatera, limene glazbe... Upravo ova društva i danas čine okosnicu metkovske kulturekroz koju Metkovci generacijama zadovoljavaju svoje kulturne potrebe.

Započinjanjem gradnje zgrade kazališta, u vrijeme poslije II. svjetskog rata, Metković je zakoraknuo u svoje novo kulturno doba.Danas kultura u gradu ima svoj dom. Uz dvije pozornice tu je uređen i galerijski prostor u kojem su izlagala mnoga velika imenahrvatskog kiparstva i slikarstva. Gradska knjižnica godinama postiže izvanredne rezultate. Oko 1200 Metkovaca, članova knjižnice,na raspolaganju ima preko 18.000 svezaka.

Krajem studenog 2008. započeti su radovi na sanaciji i adaptaciji zgrade Vage, bivše upravne zgrade duhanske otkupne stanice, koja je prenamjenjena sjedište Prirodoslovnogmuzeja, Gradske knjižnice i čitaonice te budućeg Parka prirode Delta Neretve, a rok dovršenja je 2010. godina.

Šport [uredi]

Sportski klubovi iz Metkovića

Rukomet:

RK MetkovićRK Metković 1963

ŽRK Metković

Nogomet:

NK NeretvaONK Metković

Karate:

KK MetkovićKK Knez Domagoj

26. 04. 2013. Metković - Wikipedija

hr.wikipedia.org/wiki/Metković 5/6

Košarka:

KK MetkovićVeslanje:

VK Neretvanski gusar

Boćanje:

BK KrnjesavacBK Krvavac

BK Metković

BK Predolac

BK Prud

Obrazovanje [uredi]

Osnovna škola Stjepana Radića

Osnovna škola Don Mihovila Pavlinovića

Srednja škola Metković

Gimnazija Metković

Centar za obrazovanje Narona

Osnovna glazbena škola Metković

Razvoj školstva u Metkoviću (http://www.metkovic.hr/obrazovanje/default.asp?izb=obrazovanje.asp)

Znamenitosti i događanja [uredi]

Ornitološka zbirka u Metkoviću, zbirka prepariranih ptica (www.metkovic.hr/ornitoloska)Arheološki muzej Narona u Vidu (www.a-m-narona.hr)

Maraton lađa na Neretvi, tradicionalno natjecanje lađara (www.maraton-ladja.hr)

Smotra folklora "Na Neretvu misečina pala" (www.metkovic.hr/kultura/folklor/default.asp?izb=26smotra.asp)

Prosinačke svečanosti (www.metkovic.hr/novosti/prosinacke/default.asp?izb=program_2010.asp)Metkovsko kulturno ljeto (www.metkovic.hr/novosti/ljeto/default.asp?izb=program_2011.asp)

Metkovske maškare (www.metkovic.hr/kultura/maskare/default.asp)

Žudije župe Sv. Ilije, najstarije su žudije u Hrvatskoj, osnovane 1857. godine. (www.sv-ilija-metkovic.com/index.php?

option=com_content&view=article&id=61&Itemid=66)Glas Neretve, festival pjevača amatera koji se održava od 1973. (www.metkovic.hr/vijest.asp?vijest=2885)

Zanimljivosti [uredi]

Lepra (leprozija, guba ili Hansenova bolest), tj. guba stoljećima je harala Europom, pa i Hrvatskom. U Dalmaciji je tako svaki veći grad imao svoj leprozorij. Krajem 18. st.

guba je iščezla, da bi se iznenada pojavila u 19. st. Najvjerojatnije je došla iz susjedne Bosne, kamo su je donijeli turski vojnici. Početkom 20. st. u Dalmaciji je bilo svega 7

gubavaca. Da bi se spriječilo širenje bolesti namjesništvo u Zagrebu naredilo je da se u Metkoviću pronađe mjesto za leprozorij, gdje bi se smjestili svi dalmatinski gubavci.Svega 2 km od grada, u predjelu Pavlovača podignut je 1905. posljednji leprozorij. Uz bolesničke sobe tu je bila i ambulanta i kapelica. Smrću većine bolesnika 1925.

leprozorij je ukinut. Zanimljivo je da se u župnom uredu u Metkoviću čuva pinceta kojom je svećenik davao Sv. Pričest bolesnicima

Slavni talijanski putopisac Alberto Fortis u svom čuvenom djelu "Put po Dalmaciji" piše i o svom posjetu Neretvanskom kraju 1772. godine. U knjizi pripovijeda o teškom i

nezdravom životu u Neretvi gdje je često harala malarija. Zbog toga je opravdano nastala izreka "Neretvo od Boga prokleta", a malarija se nazivala, čak i u medicinskimkrugovima "Neretvanska bolest". Dalje iznosi jedan zanimljiv podatak, kako mu je jedan Neretvanin rekao da groznica od koje masovno stradaju dolazi od uboda

komaraca. Stoga svaki stanovnik ima mali šator kojim se štiti od uboda komaraca. Zanimljivo, jer je komarac kao uzročnik malarije "otkriven" tek u Indiji 1898.

Za vrijeme I. sv. rata iznenada je otkrivena vrijednost neretvanske pijavice. Naglo je počeo lov na njih, a cijena im je na svjetskom tržištu vrtoglavo rasla. Početkom 30-tihgodina neretvanska pijavica je po kvaliteti zauzimala prvo mjesto na svjetskom tržištu, a vrijednost joj je skočila za sto puta u odnosu prema ostalim pijavicama. Obično su

se lovile uranjanjem lovčeve noge i udaranjem štapom po vodi, čime se oponašao pokret toplokrvnih životinja na koje se inače pijavice kupe.

Izvori [uredi]

1. ↑ http://www.predsjednik.hr/07112011 (preuzeto 15. studenoga 2011.)2. ↑ DZS - Popis stanovništva 2001. godine (http://www.dzs.hr/hrv/censuses/census2001/Popis/H01_01_01/h01_01_01_zup19-2640.html)3. ↑ Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001., www.dzs.hr (http://www.dzs.hr/Hrv/pxweb2003/Dialog/varval.asp?

ma=Tabela4_19&ti=Dubrova%E8ko%2Dneretvanska+%9Eupanija+%2D+broj+stanovnika+po+naseljima+&path=../Database/Naselja%20i%20stanovnistvo%20Republike%20Hrvatske/4%20Stanovnistvo%20naselja/&lang=10)4. ↑ http://www.voanews.com/croatian/news/a-37-a-2002-01-29-4-1-85964917.html5. ↑ http://test.geoskola.hr/hr/projekti/pravednici/siljeg.htm

Unutarnje poveznice [uredi]

Metkovski vjesnik, mjesečni list koji izlazi na području grada Metkovića

Vanjske poveznice [uredi]

Grad Metković (http://www.metkovic.hr/)Osnovna škola Stjepana Radića Metković (http://www.ossradica-metkovic.hr/)

Srednja škola Metković (http://ssmetkovic.hr)

Gimnazija Metković (http://www.gimnazija-metkovic.hr/)

Elektronski Metković (http://www.emetkovic.com/)

Napomena: Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je sa službenih mrežnih stranica Grada Metkovića (http://www.metkovic.hr/). Vidi dopusnicu www.metkovic.hr.

26. 04. 2013. Metković - Wikipedija

hr.wikipedia.org/wiki/Metković 6/6

[otkrij]

[otkrij]

Naselja grada Metkovića

Gradovi i općine Dubrovačko-neretvanske županije

Dobavljeno iz "http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Metković&oldid=4030432"

Kategorije: Metković Gradovi u Dubrovačko-neretvanskoj županiji

Datum zadnje promjene na ovoj stranici: 03:03, 31. ožujka 2013.

Tekst je dostupan pod licencijom Creative Commons Imenovanje/Dijeli pod istim uvjetima; dodatni uvjeti se mogu primjenjivati. Pogledajte Uvjete korištenja za detalje.