metodičko obrazovanje

24
METODIKA Nada Vijtiuk

Upload: mskola-karlovac

Post on 06-Dec-2015

241 views

Category:

Documents


5 download

DESCRIPTION

Metodičko obrazovanje

TRANSCRIPT

METODIKANada Vijtiuk

Konzultacije

Prof.dr.sc. Nada Vijtiuk Učiteljski fakultet Savska 77 Soba 9b (prizemlje lijevo) četvrtak 14 E-mail: [email protected]

Organizacija nastave 8 subota 1. Predavanja, seminari, metodičke

vježbe: 9-14 2. Ciljna obrazovna ili druga ustanova: 5 sati prisustvovanja nastavi-prijenosu

znanja s mentorom 1 samostalan sat s učenicima,

polaznicima... - potvrde

Ostvarivanje ECTS bodova

Prisustvovanje i aktivno sudjelovanje u svim oblicima teorijske i praktične nastave

Izrada i izlaganje seminarskog rada Izrada pripreme, e-portfolia

Ogledni sat u obrazovnoj instituciji (ovdje), analiza sata

Usmeni ispit

Zašto?

Istraživanja→ uspješnost poučavanja ≠ uspješnosti ovladavanja stručnim znanjima

Učenje nas ne bi trebalo samo dovesti nekud, ono nam treba omogućiti da kasnije idemo

dalje na mnogo lakši način. J. S. Bruner (1996.) Anything not understood in more than one

way is not understood at all.

Malo povijesti Antička edukacija

3500 p.n.e. pismo edukacija postaje svjesna aktivnost , pojava zanimanja sa specifičnim vještinama – pisar, astronom

Filozofija – Grčka – edukacijska metoda ulazi u nacionalni diskurs

Platon – Republika – sustav instrukcija u idealnoj državi Sokratska metoda – dijalektička, stimulacija racionalnog

mišljenja Rim –Quintilian –pronalazak interesantnih načina za stimulaciju

učenika kako bi koristili svoju inteligenciju i učili

Začetnici moderne edukacije

Comenius, Komenský– podučavanje svih dječaka i djevojčica

Svijet u slici – prvi ilustrirani udžbenik

Jean-Jacques Rousseau - The noblest work in education is to make a reasoning man, and we expect to train a young child by making him reason! This beginning at the end; this is making an instrument of a result. If children understood how to reason they would not need to be educated.”

Emile – predstavljanje metodologije podučavanja znanosti, ne knjigama –učenje u prirodi

Johann Heinrich Pestalozzi, Švicarska – edukacijski eksperiment u Stanzu – djeca izbjeglice – podučavanje s ljubavi

Pruski edukacijski sustav Obvezatna nastava – djeca 5-13 godina – 1763. German philosopher Johann Gottlieb Fichte, a

key influence on the system, said, "The schools must fashion the person, and fashion him in such a way that he simply cannot will otherwise than what you wish him to will."

Model za nastavu u Japanu i SAD Dodatne vještine poučavanja Nacionalni kurikulum Nacionalni ispiti – Abitur 1788. 1810 – državni ispit za učitelje

20. stoljeće

Ključne ideje: Instrukcijski okvir -interakcije učitelja i učenika koje

omogućuju svladavanje gradiva iznad djetetovih trenutačnih mogućnosti

Grafički organizatori – vizualna reprezentacija ideja Standardizirano testiranje – evaluacija predefiniranih

znanja i vještina Pojava novih tehnologija – TV, kompjutor

Istraživačka nastava, problemska nastava - debate Hands on Science - 3 godine, 3920 srednjoškolaca –

statistički značajno bolji rezultati

21. stoljeće

Metakognicija –znanje o znanju

Istraživanja neuropsihologije

Kako?

Kurikulum – strateški plan za postizanje unaprijed formuliranih ciljeva

Što oni koji znaju žele naučiti one koji neznaju (država-škola, roditelj-dijete)

Elementi – iskustvo učenika, društvo,

razvoj, dizajn, implementacija i evaluacija

Vrste kurikuluma Allan Glatthorn (2000.) opisuje 7 tipova kurikuluma: 1. preporučeni kurikulum — obično ga izrađuju stručnjaci ili

stručne organizacije 2. napisani ili službeni kurikulum — onaj koji se pojavljuje u

službenim dokumentima 3. izvedeni ili kurikulum koji se poučava — odnosi se na ono

što nastavnici izvode u svome radu 4. podupirući kurikulum — odnosi se na resurse koji pomažu

u implementaciji kurikuluma 5. izmjereni/procijenjeni kurikulum — onaj koji je testiran ili

evaluiran 6. naučeni kurikulum — ono što studenti uistinu nauče 7. skriveni kurikulum — onaj koji se odnosi na implicitnu

praksu specifičnu za određenu obrazovnu sredinu

Razvoj kurikuluma 1. Koje odgojno-obrazovne svrhe škola

treba ostvariti, postići? 2. Kako izabrati obrazovna iskustva koja

vode ostvarivanju tih svrha? 3. Kako organizirati obrazovna iskustva da

bi poučavanje bilo učinkovito? 4. Kako se može evaluirati učinkovitost

obrazovnih iskustava? 1949. Tyler - Basic Principles of Curriculum

and instruction

Sticanje kompetencija

Internacionalni trendovi u obrazovanju pokazuju promjenu od poučavanja usmjerenoga na nastavnika na poučavanje usmjereno na studenta.

Taj model fokusira se na ono što se očekuje da će student moći učiniti na kraju modula ili programa, odnosno

podrazumijeva orijentaciju na ishode učenja.

“manje je više”

Kompetencije podučavatelja Osposobljenost za poučavanje Metodička kompetencija

effective teachers of a discipline must have hands-on experience with the practice of that discipline

Što je zapravo metodika? Metodiku bitno određuje područje koje

istražuje – osposobljavanje polaznika nekoj vještini ili znanju

Znanstvena teorija nekog predmeta

Zajednički dio metodika – temeljne odgojno-obrazovne znanosti (filozofija odgoja, psihologija obrazovanja, sociologija obrazovanja, pedagogija, didaktika)

Posebni dio –matična znanost

Što je metodička obrada? Struktura svake metodike izvodi se iz

teorije odgojno-obrazovnog čina: Svrha poučavanja Izbor potrebnih znanja Prerada znanstvenog u didaktičko

znanje Prijenos didaktičkog znanja na polaznike

Generička struktura metodike Supstratne discipline matična znanost, filozofija (stjecanje spoznaja u raznim

razvojnim razdobljima; logika, etika, estetika), Psihologija (kognitivno-emocionalni razvoj)-

kognitivna znanost-neurofiziologija Sociologija (vrijednosti društva, učitelj-učenik) Pedagogija (odgojni aspekt razvitka čovjeka)

Korelacijske discipline (integracija sadržaja srodnih znanosti)

Pomoćne discipline (analiza i tumačenje sadržaja matične znanosti)

Obrazovni stupnjevi

Intenzitet prerade znanstvenog u didaktično znanje obrnuto je proporcionalan stupnju razvojnog razdoblja

Literatura Bežen A. Metodika, Učiteljski fakultet

Sveučilišta u Zagrebu, Profil, Zagreb, 2008.

DeZan I. Metodika nastave prirode i društva, Školska knjiga, Zagreb, 1999.

http://www.teachervision.fen.com/teaching-methods/resource/5810.html

http://www.mhhe.com/socscience/education/methods/resources.html

http://en.wikipedia.org/wiki/Teaching_method

http://www.adprima.com/teachmeth.htm http://wwww.carnet.hr/referalni/obrazovni/m

kod/pedagogija/razvojmet

http://skola.sys.hr/metodika.htm http://ahyco.ffri.hr/metodika/

pojmovi_uvod.htm

Zadatak

Napišite kako biste održali jedan nastavni sat

A) obrazložite ciljeve B) čime i kako biste se koristili u nastavi C) kako biste organizirali sat D) kako biste provjerili uspješnost Vašeg

sata