pravo na obrazovanje - etc-graz.at · pdf filepravo na obrazovanje dostupnost i pristup...

PRAVO NAOBRAZOVANJE

DOSTUPNOST I PRISTUP OBRAZOVANJU

OSNA@ENJE PUTEM OBRAZOVANJA

PRAVO NA OBRAZOVANJE

”… Odgoj i obrazovanje morabiti usmjereno punom razvojuljudske osobe i ja~ati po{tivanjeljudskih prava i temeljnihsloboda...”

^LANAK 26. (2), OP]A DEKLARACIJA OLJUDSKIM PRAVIMA

MAYINA PRIÂ

”Zovem se Maya. Ro|ena sam prije 14 godinau siroma{noj selja~koj obitelji. Moji roditeljive} su imali puno djece, tako da nitko nije bioposebno sretan kad sam se ja rodila.

Dok sam jo{ bila sasvim mala nau~ila sam po-magati majci i starijim sestrama u ku}nimposlovima. Mela sam pod, prala odje}u i bri-nula o vodi i ognji{tu. Neki od mojih prijateljaigrali su se vani, ali ja im se nisam mogla prid-ruìti.

Bila sam vrlo sretna kad su mi dopustili da po-ha|am {kolu. Tamo sam stekla nove prijateljei nau~ila ~itati i pisati. No, kad sam trebalapo}i u ~etvrti razred roditelji su prekinuli moje{kolovanje. Otac je rekao da nema dovoljnonovca za {kolarinu. Osim toga, morala sampomagati majci i ostalim uku}anima.

Kad bih se mogla ponovo roditi, radije bih biladje~ak.”

IZVOR:MILENIJSKO IZVJE[]E, UN, 2000.

PITANJA ZA RASPRAVU

Na koje velike probleme ukazuje ova pri~a?Suosje}ate li s Mayom i smatrate li da postojineki na~in da ona izi|e iz siroma{tva i nasta-vi obrazovanje? Ako da, kako?

Koji su razlozi {to veliki postotak nepisme-nih ~ine ène?

Mislite li da postoje razli~ite vrste znanja?Koja vrsta znanja je va`na? Koja znanja sumanje va`na?

Mislite li da je pravo na obrazovanje trenut-no prioritet me|unarodne zajednice?

Tko je odgovoran za iskorjenjivanje nezna-nja i nepismenosti?

Koje se mjere mogu poduzeti za iskorjenji-vanje nepismenosti?

Je li obrazovanje va`no da bi ljudsko bi}emoglo uìvati druga ljudska prava? Ako da,za{to?

Smatrate li da obrazovanje moè doprinijetiljudskoj sigurnosti? Ako da, kako?

182 PRAVO NA OBRAZOVANJE

PRIÂ ZA ILUSTRACIJU

”@ivi kao da }e{ sutra umrije-ti.U~i kao da }e{ ìvjetivje~no.”(NEPOZNATI AUTOR)

1. UVOD

Za{to ljudsko pravo na obrazovanje?Gotovo milijardu ljudi u{lo je u 21. stolje}e,a da ne mogu pro~itati knjigu ili potpisati se.Radi se o {estini ukupnog svjetskog stanov-ni{tva, ili ukupnom broju stanovnika zemljekao {to je Indija, a njihov broj i dalje raste.Ljudsko pravo na obrazovanje moè se naz-vati 'osnaùju}im pravom'. Ono pojedincudaje vi{e kontrole nad vlastitim ìvotom, iosobito, mogu}nost da kontrolira utjecaj dr-àve na svoj ìvot. Drugim rije~ima, ostvari-vanje osnaùju}eg prava omogu}uje osobida uìva dobrobiti drugih prava.Uìvanje mnogih gra|anskih i politi~kih pra-va, kao {to su sloboda informiranja, slobodaizraàvanja, pravo da se bira i bude biran imnoga druga, ovisi o barem minimalnoj ra-zini obrazovanja. Isto tako brojna gospodar-ska, socijalna i kulturna prava, kao {to supravo na izbor zaposlenja, pravo na jednakupla}u za jednaki rad, pravo na uìvanje dob-robiti znanstvenog i tehnolo{kog napretka,pravo na visoko obrazovanje na temelju spo-sobnosti, mogu se ostvarivati u svom punomzna~enju tek nakon {to pojedinci dobiju mi-nimalnu razinu obrazovanja.Isto to vrijedi i za pravo sudjelovanja u kul-turnom ìvotu. Za etni~ke i jezi~ne manjinepravo na obrazovanje ima veliki zna~aj u

o~uvanju i osnaènju njihova kulturnogidentiteta.Obrazovanjem se tako|er moè promicati(iako se njime ne moè jam~iti) razumijeva-nje, sno{ljivost, po{tovanje i prijateljstvo me-|u nacionalnim, etni~kim i vjerskim grupa-ma te pomo}i izgradnju kulture univerzalnihljudskih prava.

Obrazovanje nije samo u~enje ~itanja, pisa-nja i ra~unanja. Izvorno latinsko zna~enje ri-je~i je 'izvesti nekoga'. Pravo pojedinca na ob-razovanje uklju~uje mogu}nosti i pristup os-novnom, srednjem i visokom obrazovanju.Iako ustrajemo na {iroj koncepciji prava naobrazovanje, ovaj modul usmjeren je na pri-marno ili osnovno obrazovanje, budu}i da suvelikom broju ljudi uskra}eni ~ak i sami te-melji cjeloìvotnog u~enja.Prema Me|unarodnoj povelji u ljudskimpravima Ujedinjenih naroda ljudsko pravona obrazovanje odnosi se na besplatno obra-zovanje na 'elementarnim i temeljnim' razina-ma. Me|utim, dràve taj zahtjev tuma~e narazli~ite na~ine.Ve}ina zemalja udovoljava obvezi osigura-nja besplatnog 'elementarnog i temeljnog' ob-razovanja na razini osnovnog {kolovanja(prva razina formalnog obrazovanja). U Eu-ropi, Sjevernoj Americi, Australiji i nekimdijelovima ju`ne Azije, 'elementarno' obra-zovanje pro{ireno je i na srednje obrazova-nje; me|utim, barem 22 dràve u svijetuuop}e nisu odredile u kojoj je dobi dijeteobuhva}eno sustavom obveznog obrazova-nja.

PRAVO NA OBRAZOVANJE 183

POTREBNO JE ZNATI

Obrazovanje i ljudska sigurnost

Uskra}ivanje, jednako kao i kr{enje pra-va na obrazovanje, uni{tavaju sposobno-st ~ovjeka da razvije vlastitu osobnost,odrì i za{titi sebe i svoju obitelj te na od-govaraju}i na~in sudjeluje u dru{tvenom,politi~kom i gospodarskom ìvotu. Naop}oj dru{tvenoj razini uskra}ivanje ob-razovanja {teti ciljevima demokracije idru{tvenog napretka, a onda i me|una-rodnom miru i ljudskoj sigurnosti. Pravopojedinca da pomo}u obrazovanja i u~e-nja za ljudska prava dozna koja ljudskaprava mu/joj pripadaju, predstavlja vital-ni doprinos ljudskoj sigurnosti. Putemobrazovanja i u~enja o ljudskim pravimai humanitarnom pravu mogu se sprije~itii regulirati kr{enja ljudskih prava i oru-àni sukobi te olak{ati obnovu dru{tvanakon sukoba.

Povijesni razvoj

Prije razdoblja prosvjetiteljstva u Europi ob-razovanje je bilo prvenstveno odgovornostroditelja i crkve. Na obrazovanje se po~elogledati kao na predmet javnog interesa i od-govornost dràve tek s pojavom moderne se-kularne dràve. Po~etkom {esnaestog i tije-kom sedamnaestog stolje}a ugledni filozofiJohn Locke i Jean Jacques Rousseau u svo-jim su spisima ukazali na suvremenu zami-sao prava pojedinca na obrazovanje.

Unato~ tome, klasi~ni gra|anski instrumentikao {to su britanska Povelja prava (1689.),Deklaracija o pravima iz Virginije iz 1776.,Ameri~ka deklaracija o neovisnosti iz 1776.ili francuska Deklaracija o pravima ~ovjekane sadrè odredbe o pravu na obrazovanje.

Pojavom socijalizma i liberalizma u devet-naestom stolje}u razvija se razumijevanjeobrazovanja kao ljudskog prava. Marx i En-gels u svojim djelima dràvi dodjeljuju pater-nalisti~ku, socijalnu ulogu. Liberalne i antik-lerikalne ideje devetnaestog stolje}a ta-ko|er su pridonijele odre|enju prava na ob-razovanje, koje je formulirano kako bi seza{titilo i unaprijedilo akademske slobodeistraìvanja i u~enja od uplitanja crkve idràve.

Tijekom druge polovice devetnaestog sto-lje}a pravo na obrazovanje zadobiva izravnopriznanje. Ustav Njema~kog carstva iz 1871.

sadràvao je poglavlje pod nazivom 'Temelj-na prava njema~kog naroda', a njema~kiWeimarski ustav iz 1919. poglavlje o 'Obra-zovanju i {kolovanju', u kojima je izrijekomutvr|ena obveza dràve da zajam~i obrazo-vanje u vidu besplatnog obveznog {kolova-nja.

Razli~iti sporazumi zaklju~eni nakon Prvogsvjetskog rata te @enevska deklaracija iz1924. zna~ili su korak naprijed prema me|u-narodnom priznanju prava na obrazovanje.

Tijekom dvadesetog stolje}a razli~iti aspektiprava na obrazovanje uklju~eni su u nacio-nalne ustave ili me|unarodne povelje prava,ili su prihva}eni putem izvanustavnih i dru-gih zakonskih propisa pojedinih dràva. Pra-vo na obrazovanje izrijekom se spominje uustavima otprilike pedeset i dviju zemalja,primjerice u ustavu Nikaragve, Cipra, [pa-njolske, Vijetnama, Irske, Egipta, Japana,Paragvaja i Poljske.

Engleska i Peru priznale su pravo na obrazo-vanje zakonima, a Ju`na Koreja, Maroko iJapan i ustavom i zakonima.

Ustav Sjedinjenih Ameri~kih Dràva ne sa-drì pravo na obrazovanje. U sudskoj praksiSAD-a – kako na federalnoj razini tako i narazini dràva – razvijena je jurisprudencija onekim aspektima prava na obrazovanje, po-sebice u odnosu na jednakost obrazovnihmogu}nosti.

2. DEFINICIJA I OPIS PROBLEMA

Sadràj prava na obrazovanje iobveze dràve

Pravo na obrazovanje ~vrsto je utemeljeno ume|unarodnom pravu ljudskih prava. Nala-zi se u vi{e op}ih i regionalnih dokumenataljudskih prava, primjerice u Op}oj deklara-ciji o ljudskim pravima (~lanak 26.), Me|u-narodnom paktu o gospodarskim, socijalnimi kulturnim pravima (~lanci 13. i 14.), Kon-venciji o ukidanju svih oblika diskriminacijeèna (~lanak 10.) i Konvenciji o pravima dje-teta (~lanci 28. i 29.). Na regionalnoj razinipravo na obrazovanje postoji u Europskojkonvenciji o ljudskim pravima i temeljnimslobodama (~lanak 2. Prvog protokola),Ameri~koj konvenciji o ljudskim pravima(~lanak 13. Dodatnog protokola Ameri~kojkonvenciji o ljudskim pravima u podru~jugospodarskih, socijalnih i kulturnih prava) iAfri~koj povelji o ljudskim pravima i pravi-ma naroda (~lanak 17.).

Temeljno pravo na obrazovanje je pravosvih pojedinaca na odre|ene oblike po-na{anja njihovih dràvnih vlasti. Dràveimaju obvezu po{tivati, {tititi i ostvarivatipravo na obrazovanje.


Obveza po{tivanja prava zabranjuje dràva-ma da djeluju suprotno prihva}enim pravi-ma i slobodama, da se mije{aju u/ili ogra-ni~avaju ostvarenje prava i sloboda. Dràvemoraju, inter alias, po{tivati slobodu rodite-lja da izaberu privatne ili javne {kole za svojudjecu te im pruè vjerski i moralni odgoj uskladu s vlastitim uvjerenjima. Mora sepo{tivati na~elo jednakosti dje~aka i dje-voj~ica u obrazovanju, u svim vjerskim, et-ni~kim i jezi~nim grupama.Obveza za{tite prava na obrazovanje zna~ida dràve moraju poduzeti korake kako bizakonskim ili drugim mjerama sprje~avale izabranile kr{enje prava i sloboda pojedincaod strane tre}ih osoba. Dràve moraju osi-gurati da se u privatnim {kolama ne provodediskriminiraju}e mjere ni tjelesno ka`njava-nje u~enika.Prema Me|unarodnom paktu o gospodar-skim, socijalnim i kulturnim pravima obvezaostvarivanja prava na obrazovanje je obvezapostupnog ostvarivanja tog prava. Osim to-ga, u tom smislu postoje obveza djelovanja iobveza postizanja rezultata.Obveza djelovanja odnosi se na odre|eneakcije ili mjere koje dràva mora poduzeti,odnosno usvojiti. Najbolji primjer za to je~lanak 14. Me|unarodnog pakta o gospo-darskim, socijalnim i kulturnim pravima,prema kojem nove dràve stranke koje jo{nisu osigurale besplatno i obvezno osnovno

obrazovanje imaju obvezu 'izraditi i usvojitidetaljan plan akcije u kojemu }e odrediti razu-man rok za postupno ostvarenje na~ela obvez-nog i besplatnog odgoja i obrazovanja za sve.”

Standardi koje treba posti}i:

• Besplatno i obvezno osnovno obrazova-nje;

• Svima dostupno srednje obrazovanje;

• Svima dostupno visoko obrazovanje na te-melju sposobnosti;

• Poja~ano temeljno obrazovanje za onekoji nisu zavr{ili osnovnu {kolu;

• Uklanjanje nepismenosti i neznanja pu-tem me|unarodne suradnje, uz uvaàva-nje posebnih potreba zemalja u razvoju.

To zna~i da unaprje|enje pristupa obrazo-vanju za sve na osnovi na~ela jednakosti i ne-diskriminacije te slobode izbora vrste {kole inastavnih sadràja odraàvaju duh i temelj-nu bit prava na obrazovanje.

U Op}em komentaru br. 13. Odbor Me|u-narodnog pakta o gospodarskim, socijalnimi kulturnim pravima navodi ~etiri elementakoji ~ine obveze dràva u odnosu na pravona obrazovanje: dostupnost, pristup, prih-vatljivost i prilagodljivost.


“... odgoj i obrazovanje mora-ju biti usmjereni u pravcu pu-nog razvoja ljudske osobe isvijesti o ljudskom dostojan-stvu, i moraju ja~ati po{tiva-nje ljudskih prava i temeljnihsloboda. One su tako|er sug-lasne u tome da obrazovanjemora omogu}iti svim ljudimadjelotvorno sudjelovanje u slo-bodnom dru{tvu, promicati ra-zumijevanje, sno{ljivost i prija-teljstvo me|u svim narodima,rasnim, etni~kim i vjerskimgrupama te podupirati djelat-nosti Ujedinjenih naroda naodrànju mira.“^LANAK 13. (1) ME\UNARODNOGPAKTA O GOSPODARSKIM,SOCIJALNIM I KULTURNIM PRAVIMA

Dostupnost

Du`nost osiguranja obveznog i besplatnogosnovnog obrazovanja neupitna je pretpos-tavka za ostvarenje prava na obrazovanje.

Osiguranje dostupnosti osnovnih {kola zasvu djecu zahtijeva znatna politi~ka i finan-cijska ulaganja. Iako osiguranje obrazovanjanije isklju~iva du`nost dràve, me|unarodnizakon ljudskih prava obvezuje dràvu da bu-de temeljni osiguravatelj u tu svrhu, kako bibilo sigurno da sva djeca {kolske dobi mogupoha|ati osnovnu {kolu. Ako su raspoloìvikapaciteti osnovnih {kola niì od ukupnogbroja djece u dobi za osnovnu {kolu, tadadràva nije provela u praksu svoju zakonskuobvezu u pogledu obveznog obrazovanja tedostupnost obrazovanja ostaje potreba kojutek treba ostvariti kao pravo.

Odredba o srednjem i visokom obrazovanjutako|er je vaàn element prava na obrazova-nje. Zahtjev 'postupnog uvo|enja besplatnogobrazovanja' ne zna~i da se dràva moè raz-rije{iti te obveze.

Pristup

Minimalna obveza vlada jest osiguratiuìvanje prava na obrazovanje jam~enjempristupa postoje}im obrazovnim institucija-ma svima, djevoj~icama i dje~acima, èna-

ma i mu{karcima, na osnovi jednakosti inediskriminacije.

Pozitivna obveza osiguranja jednakog pris-tupa obrazovnim institucijama obuhva}a i fi-zi~ki i konstruktivni pristup. Obveza osigu-ranja fizi~kog pristupa institucijama poseb-no je va`na za starije osobe i osobe s poseb-nim potrebama. Konstruktivni pristup zna~ida treba ukloniti prepreke koje isklju~ujuneke osobe, npr. ukloniti stereotipne zamislio ulozi mu{karaca i èna iz ud`benika i obra-zovnih struktura, kao {to je odre|eno ~lan-kom 10. Konvencije o ukidanju svih oblikadiskriminacije èna.

Prihvatljivost

Posebna izvjestiteljica o pravu na obrazova-nje Katarina Tomasevsky napisala je u jed-nom svom izvje{}u da je 'dràva obvezna osi-gurati da {kole zadovolje minimalne kriterijekoje je dràva razvila, kao i pobrinuti se da ob-razovanje bude prihvatljivo i za roditelje i zadjecu.' To uklju~uje pravo izbora vrste obra-

zovanja te pravo osnivanja, odràvanja, up-ravljanja i pra}enja privatnih obrazovnih us-tanova. Budu}i da u~enici i roditelji imajupravo ne biti izloèni indoktrinaciji, obvezau~enja nastavnih sadràja koji su nespojivi svjerskim ili drugim uvjerenjima u~enikamoè ugroziti njihovo pravo na obrazovanje.Pitanje nastavnog jezika potaknulo je mno-ge rasprave. Ne postoji op}e me|unarodnopriznato ljudsko pravo osoba koje pripadajujezi~koj manjini u nekoj zemlji na u~enjevlastitog materinskog jezika u {koli. U ~lan-ku 27. Me|unarodnog pakta o gra|anskim ipoliti~kim pravima utvr|uje se samo da seuporaba jezika ne smije zabraniti, no nemarije~i o pitanjima nastave na materinskomjeziku. U Okvirnoj konvenciji za za{titu na-cionalnih manjina Vije}e Europe priznajepravo na u~enje materinskog jezika, ali nijeizrijekom priznalo pravo na nastavu na ma-terinskom jeziku. Europska povelja o regio-nalnim i manjinskim jezicima oti{la je korakdalje u promicanju prava na obrazovanje namaterinskom jeziku kao mogu}oj opciji zadràve koje su potpisale i ratificirale Pove-lju, radi postizanja dvojezi~nosti manjina ko-je su priznate u doti~noj dràvi. Me|utim,postoje manjine koje nisu za{ti}ene na takavna~in te nemaju ~ak ni pravo u~iti svoj mate-rinski jezik u {kolama, primjerice Romi uEuropi ili Aboridìni u Australiji.


“Obrazovanje ène zna~i obra-zovanje obitelji, zajednice, na-cije.“AFRI^KA POSLOVICA

Prilagodljivost

Ono {to dijete u~i u {koli trebalo bi biti od-re|eno u skladu s budu}im potrebama koje}e imati kad odraste. To zna~i da obrazovnisustav treba biti prilagodljiv, uvaàvati naj-bolje interese djeteta, kao i dru{tveni razvoj inapredak na nacionalnoj i me|unarodnojrazini.

Odgovornost za osiguranje obrazovanja ko-je }e pomo}i ostvarenju prava na sigurnosttreba zauzimati sredi{nje mjesto u razumije-vanju zahtjeva ljudske sigurnosti. Vladeimaju obvezu osigurati po{tivanje, za{titu iostvarenje ljudskog prava na obrazovanje.Me|utim, odgovornost za provedbu tih ob-veza ne leì samo na dràvi. Civilno dru{tvotako|er ima zada}u promicati i podràvatipotpuno ostvarenje prava na obrazovanje.

3. INTERKULTURALNA GLEDI[TA IKONTROVERZNA PITANJA

Danas se ostvarivanje prava na obrazovanjemoè najdjelotvornije pratiti putem nacio-nalnih izvje{}a i vjerodostojnih, vremenskiusporedivih indikatora. Indikatori pokazujuvelike razlike u primjeni prava na obrazova-nje u razli~itim podru~jima svijeta.

PODSAHARSKA AFRIKA

Upis: Od samo 25% u 1960. godini, regional-na stopa upisa u osnovnu {kolu popela se nablizu 60% do 1980. godine. Nakon pada tije-kom osamdesetih godina dvadesetog sto-lje}a, stopa upisa je ponovno blizu 60%.Vi{e od 40 milijuna djece osnovno{kolskedobi ne poha|a {kolu.

Spol: Razlika se znatno smanjuje pa danas 57%djevoj~ica osnovno{kolske dobi poha|a {kolu,u odnosu na 61% dje~aka iste dobi (me|utim,najve}e razlike u upisu u osnovnu {kolu postojeu Beninu, gdje je stopa poha|anja {kole dje-voj~ica 30% nià nego dje~aka).

Djelotvornost: Tre}ina djece upisane u os-novnu {kolu u regiji napu{ta {kolu prije pe-tog razreda.

Ograni~enja: Oruàni sukobi i ekonomskipritisci zbog zaduènosti te politika struktu-ralnog uskla|ivanja uzimaju veliki danak uobrazovanju. Vi{e od 30 zemalja regije te{kosu zaduène, a na otplatu dugova vlade tro{ekoliko na zdravstvenu za{titu i osnovno ob-razovanje zajedno.

Napredak i promjene: Me|u zemljama kojesu dosegle stopu upisa u osnovnu {kolu od

90% ili vi{e nalaze se: Botswana, Cape Ver-de, Malawi, Mauricijus, Ju`na Afrika i Zim-babve.

LATINSKA AMERIKA IKARIBI

Upis: Pristup osnovnom obrazovanju imajudoslovno svi, upisna stopa je vi{a od 90%.

Spol: Iako je diskriminacija èna i djevoj~icaproblem u regiji, upis djevoj~ica u osnovnoobrazovanje ve} je desetlje}ima izjedna~en supisom dje~aka.

Djelotvornost: Visoke stope prekida osnov-nog obrazovanja i ponavljanja razreda ozbi-ljan su problem u regiji.

Ograni~enja: Regija ima najve}e nejedna-kosti izme|u bogatih i siroma{nih, a staros-jedila~ko i osiroma{eno stanovni{tvo suo~a-va se s te{ko}ama u ostvarivanju pristupakvalitetnom obrazovanju.

Napredak i promjene: Stopa upisa u osnov-ne {kole narasla je s ispod 60% u 1969. na90%.


SREDNJA I ISTO^NA EUROPA,ZAJEDNICA NEOVISNIHDR@AVA I BALTI^KE DR@AVE

Upis: Op}i pristup besplatnom osnovnomobrazovanju postignut je ve} u ranim osam-desetim godinama pro{log stolje}a.

Spol: Stope upisa i zavr{etka obrazovanjajednake su kod djevoj~ica i dje~aka.

Djelotvornost: Iako su u zemljama za kojepostoje podaci stope zavr{avanja {kole prak-ti~no iznad 90%, gotovo tre}ina zemalja re-gije nema podatke o zavr{etku obrazovanja.

Ograni~enja: Realna javna ulaganja u obra-zovanje pala su u mnogim zemljama, u Rus-koj Federaciji za tre}inu, a u Azerbejdànu,Bugarskoj, Gruziji i Kirgistanu za tri ~etvrti-ne pa ~ak i vi{e. Mnoge {kolske zgrade trebaobnoviti, a u vi{e zemalja ima problema s gri-janjem.

Napredak i promjene: U mnogim zemljamaplaniraju se obrazovne reforme.

RAZVIJENE ZEMLJE

Upis: Stopa upisa u osnovnu {kolu u razvije-nim zemljama iznosi skoro 100%.

Spol: Postoji jednakost u stopi upisanih dje-voj~ica i dje~aka i u osnovnom i u srednjemobrazovanju.

Djelotvornost: Tijekom {ezdesetih godinadvadesetog stolje}a vi{e od polovice stanov-nika razvijenih zemalja zavr{ilo je srednju{kolu. Do osamdesetih omjer se popeo nadvije tre}ine te i dalje raste. Me|utim, u pros-jeku je vi{e od 15% odraslih u 12 najrazvijeni-jih zemalja funkcionalno nepismeno: u Ir-skoj, Ujedinjenom Kraljevstvu i SjedinjenimAmeri~kim Dràvama stope prelaze 20%.

Ograni~enja: Nije iznena|uju}e da siro-ma{tvo uvjetuje nià akademska postignu}ai vi{e stope prekida {kolovanja.

Napredak i promjene: Vi{e od tri ~etvrtinemla|e djece u Zapadnoj Europi obuhva}enoje programima pred{kolskog odgoja.

IZVOR:UNICEF, 1999.

Unato~ tome {to su napori da se djeci omo-gu}i potpuno uìvanje prava na obrazovanje

polu~ili znatne rezultate, jo{ uvijek predstojiveliki posao da bi se postigli postavljeni cilje-vi. I dalje ima bezbroj nerije{enih pitanja usvezi s diskriminacijom, nejednakosti, zane-marivanjem i iskori{tavanjem djevoj~ica,èna i manjina. Dru{tva stoga moraju inten-zivirati napore koje poduzimaju na mijenja-nju dru{tvenih i kulturnih praksi koje jo{ uvi-jek sprje~avaju spomenute grupe u uìvanjunjihovih prava te time izravno doprinose nji-hovoj nesigurnosti.

4. PRIMJENA I PRA]ENJE

Od samog svog osnutka 1945. godine, Ujedi-njeni narodi prepoznali su potrebu 'me|una-rodne suradnje u rje{avanju me|unarodnihproblema gospodarskog, socijalnog, kulturnogi humanitarnog karaktera'.

Me|unarodna suradnja putem razmjene in-formacija, znanja i tehnologija bitna je zadjelotvorno ostvarenje prava na obrazova-nje, posebno djece iz zemalja u razvoju. Po-rasla je svijest o tome da je pravo na obrazo-vanje gospodarska potreba o kojoj ovisi raz-voj tih zemalja. Sve zemlje trebaju shvatiti daosiguranje obrazovanja traì dugoro~no, vi-soko prioritetno ulaganje, jer obrazovanjerazvija pojedina~ne ljudske resurse koji su


prijeko potrebni u procesu nacionalnog raz-voja.Me|unarodne financijske institucije kao {tosu Svjetska banka i Me|unarodni monetarnifond nagla{avaju va`nost obrazovanja, smat-raju}i ga ulaganjem u razvoj ljudskih poten-cijala. Me|utim, upravo te institucije stro-gim uvjetima svojih programa strukturalnoguskla|ivanja prisiljavaju vlade na smanjenjejavnih tro{kova, uklju~uju}i tro{kove za ob-razovanje.

Svjetska konferencija o obrazovanju za sveodràna 1990. na Tajlandu poru~ila je dadjelotvorno osiguranje temeljnog obrazova-nja za sve ovisi o politi~koj obvezanosti i po-liti~koj volji koju moraju poduprijeti odgo-varaju}e fiskalne, ekonomske, trgovinske,radne i zdravstvene politike te politika za-po{ljavanja. UNICEF-ova studija provede-na na devet zemalja identificirala je {est {iro-ko odre|enih zada}a za postizanje boljegosiguranja op}eg prava na osnovno obrazo-vanje: politi~ka i financijska obvezanost, sre-di{nja uloga javnog sektora, jednakost u jav-nom sektoru, reduciranje tro{kova obrazo-vanja za doma}instva te integracija obrazov-nih reformi u {ire strategije ljudskog razvoja.

Svjetski forum o obrazovanju odràn u Da-karu od 26. do 28. travnja 2000. godine bio jeprigoda za najobuhvatnije vrednovanje koje

je ikad poduzeto u podru~ju obrazovanja.Forumu su prisustvovali predstavnici ukup-no 164 zemlje i 150 gra|anskih organizacija,uklju~uju}i nevladine udruge. Priprema fo-ruma bila je izuzetno temeljita. Sakupljenoje mno{tvo informacija te se pokazalo dapostoje velike razlike me|u zemljama, jerneke zemlje ostvaruju izniman napredak,dok druge imaju sve ve}ih pote{ko}a u raz-li~itim podru~jima obrazovanja. Najzapa-èniji ishod foruma bilo je usvajanje Dakar-skog okvira za djelovanje. Trendovi

Prijeko je potrebna sna`na institucionalnapodr{ka punoj primjeni prava na obrazova-

nje. Vode}u ulogu u tome ima UNESCO,kojemu je obrazovanje specijalnost i najva-`nije podru~je djelovanja. UNESCO je pos-redovao u iniciranju obrazovnih reformi ipromicanju pune primjene prava na obrazo-vanje, {to pokazuje i {iroki korpus standardi-ziraju}ih instrumenata, razli~iti dokumenti,izvje{}a te brojni forumi, sastanci, radne gru-pe i aktivnosti u koordinaciji i suradnji sdràvama, me|unarodnim me|uvladinimorganizacijama te nevladinim organizacija-ma. Stoga je UNESCO vode}a agencija zame|unarodnu suradnju na podru~ju obrazo-vanja.

UNESCO je razvio seriju mehanizama kojiomogu}uju djelotvornu primjenu usvojenihodredaba i osiguravaju bolje ispunjavanjepreuzetih obveza glede prava na obrazova-nje. U periodi~nim izvje{}ima dràve izvje-{tavaju o mjerama koje su poduzele nasvom podru~ju da ispune obveze koje proiz-laze iz konvencija kojih su stranke. Dràvestranke Konvencije protiv diskriminacije uobrazovanju moraju Op}oj skup{tiniUNESCO-a u periodi~nim izvje{}ima pod-nositi informacije o zakonskim i adminis-trativnim odredbama koje su usvojile i osta-lim akcijama koje su poduzele radi primje-ne Konvencije. Da bi osigurao operacijebez zapreka, UNESCO je osnovao po-mo}na tijela koja su odgovorna za pregled


“Djelotvorna primjena pravadjece na obrazovanje prven-stveno je pitanje volje. Jedinouz politi~ku volju vlada ime|unarodne zajednice mo-gu}e je promicati to bitno pra-vo do razine na kojoj }e onodoprinijeti ispunjenju svakogpojedinca i napretku svakogdru{tva.“AMADOU-MAHTAR M'BOWBIV[I GLAVNI TAJNIK UNESCO-a

izvje{}a dràva ~lanica, primjerice Odbor okonvencijama i preporukama.

Odbor za gospodarska, socijalna ikulturna prava kao nadzorno tijeloodgovoran je za pra}enje primjene

Me|unarodnog pakta o gospodarskim, soci-jalnim i kulturnim pravima u dràvamastrankama, pregledava redovita nacionalnaizvje{}a dràva ~lanica i vodi dijalog s njimaradi osiguranja naju~inkovitije mogu}e pri-mjene prava sadrànih u Paktu.

Pravo na obrazovanje moè se potpunije os-tvarivati unaprje|enjem procesa izvje{tava-nja i pra}enja te ve}om odlu~no{}u dràvada savjesno i u dobroj vjeri ispunjavaju svojeobveze izvje{tavanja, koje proizlaze iz odgo-varaju}ih me|unarodnih instrumenata. Kaoi u pogledu drugih gospodarskih, socijalnih ikulturnih prava, pra}enje postupne primje-ne prava na obrazovanje u velikoj je mjeriolak{ano usvajanjem i kori{tenjem pouzda-nih indikatora, usporedbama razli~itih ze-malja i rangiranjem zemalja. U obrazovnomsektoru pouzdani, usporedni vremenski in-dikatori pokazuju stopu pismenosti, razinuupisa, stope zavr{avanja i napu{tanja {kole,broj u~enika po nastavniku i javne izdatke zaobrazovanje u odnosu na ukupnu javnu pot-ro{nju ili u usporedbi s drugim sektorima,primjerice obranom.

Problemi provedbe

Kao {to je jedan komentator dobro primije-tio, nije dovoljno obznaniti uzvi{ena na~elaako ona ostaju mrtvo slovo na papiru zbognedostatka ili manjkavosti provedbenihmjera.

U~inkovito ostvarenje gospodarskih, socijal-nih i kulturnih prava ~esto zahtijeva stalnorastu}e kapitalne izdatke tijekom duèg raz-doblja. Odista, iskustvo mnogih zemalja po-kazuje da obrazovanje predstavlja jednu odnajkrupnijih stavki dràvnog prora~una.

Siroma{tvo je ~esto jedna od glavnih prepre-ka ostvarenju djetetova prava na obrazova-nje u zemljama u razvoju. Modul Slo-boda od siroma{tva. Problem nije prvenstve-no u nedostupnosti {kola za svu djecu. Zap-ravo, vi{e od 90% djece u zemljama u razvo-ju krene u osnovnu {kolu. Pravi problem

predstavljaju visoke stope napu{tanja {kole iponavljanja razreda.

Vlasti zbog nedostatka sredstava nisu u mo-gu}nosti graditi i odràvati {kole, osnivati in-stitucije za izobrazbu nastavnika, zapo{lja-vati stru~ne nastavnike i administrativnoosoblje, osigurati nastavne materijale i dru-gu opremu te u~enicima osigurati odgovara-ju}i prijevoz. Sve to izravno ovisi o gospo-darskim resursima kojima dràva raspolaè.Zbog siroma{tva obitelji te{ko pla}aju {kola-rine ili izdatke za knjige i {kolski pribor, a~ak i ondje gdje je {kolovanje besplatno, si-roma{ne obitelji nevoljko {alju djecu u {koluako njihov rad moè doprinijeti ionako nis-kom obiteljskom prora~unu. Jedna studijaZaklade Spasimo djecu (Save the ChildrenFund) pokazala je da su afri~ke zemlje zbogtereta dugova u nekim slu~ajevima bile prisi-ljene uvesti ili pove}ati {kolarine te tako obi-teljima povisiti tro{kove {kolovanja. Zbogtoga milijuni djece nisu nikada poha|ali {ko-lu ili nisu zavr{ili osnovno obrazovanje.

Druga prepreka obrazovanju djece u mno-gim zemljama je ra{ireno iskori{tavanje dje-~jeg rada. Modul Rad. Naàlost, mno-ge obitelju trebaju taj dodatni prihod da bisastavile kraj s krajem. Nedostatak gospo-darskih resursa i siroma{tvo sprje~avaju dje-cu da iskoriste prilike za obrazovanje. Siro-


“Obrazovanje nije na~in dazemlja pobjegne od siroma-{tva, nego sredstvo borbe pro-tiv siroma{tva.“JULIUS NYERERE

ma{tvo izaziva glad i pothranjenost koji mo-gu nepopravljivo o{tetiti djetetov mozak urazvoju.

Siroma{tvo i dje~ji rad predstavljaju osobitovelike prepreke obrazovanju djevoj~ica.

Modul Ljudska prava èna. Mnogedjevoj~ice moraju preuzeti ozbiljna radnazaduènja u vrlo ranoj dobi kako bi preìvje-le. Od njih se o~ekuje ne samo da opsluùjuobitelji i obavljaju naporne ku}anske poslo-ve, nego im se ~esto name}u i dru{tvene ob-veze ranog materinstva i tradicionalnih na-~ina pona{anja. Iako kratkovidni i ograni-~eni, tradicionalni pogledi na obrazovanjedjevoj~ica jo{ uvijek prevladavaju i napos-ljetku demotiviraju roditelje da djevoj~ice{alju u {kolu. Neke grupe djevoj~ica – npr.djevoj~ice iz starosjedila~kih ili nomadskihzajednica, etni~kih manjina te napu{tene ihendikepirane djevoj~ice – suo~avaju se s

posebnim preprekama. Stoga rastu nastoja-nja me|unarodne zajednice da se djevoj~ica-ma osigura jednak pristup obrazovanju iomogu}i ostvarenje njihovih ljudskih poten-cijala.

Me|unarodni oruàni sukobi, gra|anski ra-tovi, Modul Ljudska prava u oruà-nom sukobu, i gra|anski nemiri remete nor-malan na~in ìvota. Redovito poha|anje {ko-le moè biti onemogu}eno ako su {kole smje-{tene u blizini podru~ja sukoba. Unato~ tome{to su {kole za{ti}ene prema me|unarodnom hu-manitarnom pravu, one su ~esto meta napada.

JESTE LI ZNALI?


Prosje~ni u~enik u Zambiji svakog jutra pje-{a~i sedam kilometara do {kole, gladan je,premoren, pothranjen i pati od crijevnih pa-razita. On ili ona sjedi u razredu zajedno spedesetak drugih u~enika koji su u sli~nomstanju. Njihova sposobnost primanja znanjaje minimalna. Akustika je slaba, nema kre-de ni dovoljno bilje`nica.

“Obrazovanje je bolji ~uvarslobode nego stalna vojska.”EDWARD EVERETT

Zemlje u kojima su tijekom devedesetihgodina pro{log stolje}a plamtjeli sukobi:Alìr, Burundi, Kongo, Obala Bjelokosti,Etiopija, biv{a Jugoslavija, Gambija, Gvi-neja-Bisao, Haiti, Lesoto, Nigerija, Pakis-tan, Ruanda, Sijera Leone, Somalija, itd.

Ostvarivanje op}eg osnovnog obrazovanjau roku od deset godina u svim zemljama urazvoju ko{talo bi 7 - 8 milijardi ameri~kihdolara godi{nje, {to je: otprilike sedmod-nevna vrijednost ulaganja u vojne svrhe naglobalnoj razini; sedmodnevna vrijednostfinancijskih spekulacija na svjetskom trì-{tu; manje od polovice iznosa kojeg rodi-telji u Sjevernoj Americi godi{nje potro{ena igra~ke za svoju djecu.

DOBRA PRAKSA

• U Egiptu vlada radi na integraciji uspje-{nog koncepta lokalnih {kola prilago-|enih djevoj~icama u formalni obrazovnisustav te je pokrenula sveobuhvatni paketreformi s ciljem stvaranja zdravih {kola i{kola koje unaprje|uju zdravlje.

• U Malawiju su snièni tro{kovi {kolovanjakoje snose roditelji tako {to su ukinute{kolarine i obvezne uniforme.

• Program Busti u Pakistanu koji se odvijazahvaljuju}i suradnji jedne nevladine or-ganizacije iz Karachija i UNICEF-a imaza cilj osigurati obvezno obrazovanje djecikoja potom mogu biti primljena u redovne{kole. Namijenjen je djeci u dobi od 5 do10 godina; oko tri ~etvrtine u~enika su dje-voj~ice. Inicijativa je uspjela ublaìti uo-bi~ajene rodne predrasude dijelom i pu-tem obrazovanja u ku}i. Osnovano je vi{eod 200 ku}nih {kola, u koje je upisano vi{eod 6.000 u~enika, s tro{kovima od 6 dolarapo jedinici, {to je daleko ispod prosje~nihtro{kova u javnim osnovnim {kolama.

• Mauritanija je zakonom zabranila ranebrakove, propisala obvezno osnovno ob-razovanje i podigla minimalnu dobnu gra-nicu za dje~ji rad na 16 godina. Osnovalaje vije}a za djecu radi provedbe Konvenci-

je o pravima djeteta i pokrenula osnivanjesudova za maloljetne prijestupnike u svimve}im gradovima.

• U okrugu Mashan u Kini sela i ku}anstvakoja poduzimaju djelotvorne mjere kakobi osigurali {kolovanje djevoj~ica imajuprednost pri dobivanju zajmova za razvoj.

• Narodna Demokratska Republika Laosuspje{no provodi plan za rodnu jednakostkojim omogu}uje djevoj~icama u podru-~jima gdje ìve manjine, pristup kvalitet-nom osnovnom obrazovanju. Dugoro~nicilj je uvesti vi{e èna u glavne tokovedru{tveno-gospodarskog razvoja postup-nim unaprje|enjem razine njihova obra-zovanja.

• U Mumbayu (nekada{njem Bombayu) uIndiji u sklopu inicijative Pratham Mum-bay Education, u kojoj je uspostavljenopartnerstvo izme|u pedagoga, zajednice,korporacija koje djeluju kao sponzori ivladinih tijela, osnovano je 1.600 {kola ipotpomognuta modernizacija vi{e od1.200 osnovnih {kola.

• U Afganistanu, gdje su djevoj~ice bile is-klju~ene iz formalnog obrazovnog susta-va, UNICEF je poduzeo hrabar korak po-dràv{i ku}ne {kole za djevoj~ice i dje-~ake; od 1999. do kraja 2001. u ku}nim{kolama u~ilo je 58.000 djece.

• Projekt CHILD u Tajlandu, koji je po~eodonacijama rabljenih ra~unala, prati po-vezanost obrazovanja djece i zdravlja.

• Klju~ni cilj desetogodi{njeg programarazvoja obrazovanja (PRODEC) u Malijuje ostvariti razinu od 75% upisa u osnovnu{kolu do 2008. godine. Centri za razvojobrazovanja (CED) su obrazovne ustano-ve u Maliju za petnaestogodi{nju djecukoja na drugi na~in ne bi mogli i}i u {kolu.Ondje dobivaju osnovna znanja u svom je-ziku i zanimanju. Svaki razred ima 30 u~e-nika, 15 dje~aka i 15 djevoj~ica.

• UNESCO-ove djelatnosti u obrazovanjuusmjerene su ka tri strate{ka cilja:

– promicati obrazovanje kao temeljno pra-vo;

– unaprje|ivati kvalitetu obrazovanja;

– promicati eksperimentiranje, inovacije,{irenje informacija i dobrih praksi te poli-tiku dijaloga u obrazovanju.


DOBRO JE ZNATI

Komisija za ljudska prava ustanovila je1997. godine Posebnog izvjestitelja o pra-vu na obrazovanje sa zada}om da izvje{ta-va o stanju postupnog ostvarivanja pravana obrazovanje, uklju~uju}i pristup osnov-nom obrazovanju i pote{ko}e koje ometa-ju ostvarenje tog prava.

2. TRENDOVI

Dakarski Okvir za djelovanje –Obrazovanje za sve, usvojen naSvjetskom forumu o obrazova-nju (Dakar, Senegal, 26. - 28.travnja 2000.) odraàva zalaga-nje cijele me|unarodne zajed-

nice za potpuno ostvarenje prava na obrazo-vanje. Dakarski okvir za djelovanje postavioje {est ciljeva za ostvarenje osnovnog obra-zovanja za sve do 2015. godine:

1. pro{iriti i unaprijediti sveobuhvatnu nje-gu i obrazovanje u ranom djetinjstvu,osobito za najugroèniju djecu i djecu izsiroma{nih obitelji;

2. osigurati da do 2015. sva djeca, osobitodjevoj~ice, djeca koja ìve u te{kim uvje-tima i djeca koja pripadaju etni~kim ma-njinama imaju pristup i zavr{avaju bes-platno, obvezno kvalitetno osnovno ob-razovanje;

3. osigurati da se obrazovne potrebe mla-dih i odraslih zadovolje jednakopravnimpristupom odgovaraju}im obrazovnim istru~nim programima;

4. posti}i do 2015. godine 50 postotnounapre|enje razine pismenosti odraslihosoba, osobito èna i jednakopravni pris-

tup svih odraslih osoba obveznom i cje-loìvotnom obrazovanju;

5. ukloniti rodne disparitete u osnovnom isrednjem obrazovanju do 2005. godine iposti}i rodnu jednakost u obrazovanjudo 2015., s naglaskom na puni i ravnop-ravan pristup djevoj~ica kvalitetnom os-novnom obrazovanju;

6. unaprijediti sve aspekte kvalitete obra-zovanja i osigurati izvrsnost svima takoda svi mogu posti}i mjerljive i priznateobrazovne rezultate, poglavito u pisme-nosti i bitnim ìvotnim vje{tinama.

Op}e osnovno obrazovanje do 2015. postav-ljeno je za milenijski razvojni cilj na Milenij-skom sastanku na vrhu u rujnu 2000. godine.


Procjena stopa nepismenosti u svijetupo regijama i spolu, 2000.

% Mu{karci

% @ene

Razvijenezemlje

LatinskaAmerika/

Karibi

Isto~naAzija/

Oceanija*

SubsaharskaAfrika

Arapskezemlje

Ju`naAzija

Izvor: UNESCO-ov Institut za statistiku*Ne uklju~uje Japan, Australiju i Novi Zeland

Dana{nje stanje u pogledu op}eg osnov-nog obrazovanja:

51 zemlja, s 40 posto svjetskog stanov-ni{tva, pribliàva se ostvarenju op}eg os-novnog obrazovanja do 2015. ili su ga ve}ostvarile. No, 24 zemlje nazaduju ili vidnozaostaju u njegovu ostvarenju – a 93 zem-lje s gotovo 40 posto svjetskog stanov-ni{tva nemaju podatke o tome. Na global-noj razini od {estoro djece osnovno{kol-ske dobi jedno ne poha|a {kolu.

Benin, s bruto doma}im proizvodom odsamo 990 dolara po stanovniku, na putu je

da svoj djeci {kolske dobi osigura osnovnoobrazovanje do 2015. godine, dok Katar,sa skoro 20 puta ve}im dohotkom, dalekozaostaje za Beninom.

Dohodak po glavi stanovnika Egipta ma-nji je od tre}ine dohotka po glavi stanov-nika Ma|arske, ali dok se Egipat prib-liàva postizanju op}eg upisa u osnovnu{kolu, Ma|arska trenutno zaostaje u tompogledu.

IZVOR:IZVJE[]E O LJUDSKOM RAZVOJU, 2000.,UNDP

– Ukupni upis u osnovnu {kolu u zemljamau razvoju pove}ao se od 50% u 1970. na80% u 1990. i 84% u 1998. Stopa pisme-nosti u zemljama u razvoju tako|er je po-rasla od 43% u 1970. na 65% u 1990. i pre-ko 70% u 1995. Nasuprot tome, zamje}ujese da u nekim zemljama upis stagnira.

– Prema procjenama, u svijetu ima 854 mili-juna nepismenih odraslih osoba, od togasu 544 milijuna ène.

– 60% djece koja ne poha|aju osnovnu{kolu u svijetu su djevoj~ice.

– Upis djevoj~ica u osnovnu {kolu raste kaoi upis dje~aka. Postoji, me|utim, zabrinu-tost da se jaz me|u njima pove}ava.

– 113 milijuna djece osnovno{kolske dobine moè ostvariti pravo na obrazovanje.97% njih ìvi u zemljama u razvoju.

– 93 zemlje, u kojima ìvi 39% svjetskog sta-novni{tva, nemaju podatke o upisu u os-novnu {kolu.

3. KRONOLOGIJA


1948. U Op}oj deklaraciji o ljudskim pra-vima obrazovanje je progla{eno te-meljnim ljudskim pravom.

1959. Deklaracija o pravima djeteta usvo-jena na Op}oj skup{tini UN-a. Obra-zovanje progla{eno pravom svakogdjeteta.

1960.–1966. UNESCO-ve Svjetske regio-nalne konferencije o obrazovanju.

1969. Me|unarodna konvencija o ukida-nju svih oblika rasne diskriminacijestupa na snagu i progla{ava op}epravo na obrazovanje, bez obzira narasnu ili etni~ku pripadnost.

1976. Me|unarodni pakt o gospodarskim,socijalnim i kulturnim pravima stupana snagu jam~e}i pravo na obrazova-nje za sve.

1981. Konvencija o ukidanju svih oblikadiskriminacije èna stupa na snagu,pozivaju}i na jednaka prava na obra-zovanje.

1985. Tre}a svjetska konferencija o èna-ma. Obrazovanje je progla{eno osno-vom za unapre|enje poloàja èna.

1990. Svjetska deklaracija o obrazovanjuza sve u Jomtienu u Tajlandu. Nakonferenciji koja se odvijala pod pok-roviteljstvom UNDP-a, UNESCO-a,UNICEF-a, Svjetske banke i kasnije

UNFPA-a, postignut je globalni kon-senzus o pro{irenoj viziji osnovnog ob-razovanja.

1993. Sastanak na vrhu o obrazovanju E-9 uNew Delhiju u Indiji. Predstavnici vla-da devet najnapu~enijih zemalja u raz-voju (Banglade{, Brazil, Kina, Egipat,Indija, Indonezija, Meksiko, Nigerija iPakistan) obvezali su se ostvariti ciljop}eg osnovnog obrazovanja do 2000.

1994. Svjetska konferencija o obrazovanjuosoba s posebnim potrebama: pristup ijednakost, odràna je u Salamanki. Su-dionici su objavili da sve zemlje trebajuuklju~iti obrazovanje osoba s posebnimpotrebama u nacionalne obrazovnestrategije.

1994. Me|unarodna konferencija o stanovni-{tvu i razvoju. Zemlje sudionice obvezalesu se promicati i ostvariti jednaki pristupkvalitetnom obrazovanju u cilju borbeprotiv siroma{tva, rasta zaposlenosti i ja-~anja socijalne integracije, s posebnim na-glaskom na obrazovanje djevoj~ica.

1996. Amanska afirmacija na sastanku na po-lovici desetlje}a Me|unarodnog savje-todavnog foruma o obrazovanju za sve.

2000. Dakarski okvir za djelovanje usvojen naSvjetskom forumu o obrazovanju u Se-negalu.

I. AKTIVNOST: ODIGRAJTE TO!

I. DIO: UVOD

Ovoj je aktivnosti cilj produbiti razumijeva-nje pitanja izloènih u teorijskom dijelu mo-dula o pravu na obrazovanje.

Vrsta aktivnosti: igranje uloga

II. DIO: OP]E INFORMACIJE O IGRI

Ciljevi i zadaciTehnika igranja uloga moè pospje{itiu~enje. Njena je svrha da sudionici doìvenepoznatu situaciju i razvijaju suosje}anje ipo{tovanje za druga~ije stavove.

Ciljna grupa: mladi, odrasli.

Veli~ina / organizacija grupe: oko 20 osoba

Trajanje: 60 minuta

Priprema: pa`ljivo pro~itati modul o obra-zovanju

Materijal: listovi za crtanje, markeri

Potrebne vje{tine: gluma i govorne vje{tine,vje{tine empatije, kreativne vje{tine

III. DIO: POSEBNE INFORMACIJE OIGRI

Uvod u temu

• Objasnite da je svrha aktivnosti dramatskipredstaviti sadràj modula o obrazovanju.

• Zamolite sudionike da se podijele u malegrupe (4-6) i svakoj grupi dajte veliki ko-mad papira i markere.

• Dajte grupama deset minuta da u olujiideja izloè svoje ideje o temi i potom od-rede dvije ili tri klju~ne ideje koje najradi-je èle prikazati igrom uloga.

• Sada im ostavite 30 minuta da osmisle iuvje`baju uloge. Objasnite da to mora bitigrupni rad i da svatko mora imati ulogu uigri.

• Nakon toga okupite sve grupe, tako da svigledaju igre uloga drugih grupa.

• Ostavite nekoliko minuta nakon svake ig-re uloga za reakcije i razgovor.

• Pozovite promatra~e i ”glumce” da kaùsvoje mi{ljenje.

Izvedba

• Formirajte krug tako da u sredini budedovoljno mjesta za igru uloga.

• Neka svaka grupa odglumi svoju kratku”dramu”.

• Savjeti za moderatora:

– Uzviknite ”stop” usred razigrane radnje izamolite glumce da opi{u svoje emocije utom trenutku ili pozovite druge da analizi-raju scenu.

– Bez upozorenja zaustavite radnju, zamoli-te glumce da zamijene uloge i nastave rad-nju.

– Neka netko stoji iza svakog glumca. Zaus-tavite radnju usred neke scene i traìte da”sjene” kaù {to misle {to njihov lik osje}ai misli u tom trenutku i za{to.

Povratna informacija

Analizirajte igru uloga

• [to sudionici misle o ovoj aktivnosti? Je libila teà ili lak{a nego {to su o~ekivali?[to je bilo najteè odglumiti?

• Jesu li ljudi nau~ili ne{to novo?

• Je li bilo sli~nosti i razlika me|u grupama iako jest, u ~emu?


ODABRANE AKTIVNOSTI

Metodi~ki savjeti

• Igra uloga moè imati razne oblike, ali usvakom od njih sudionici glume u kratkimdramskim prikazima koji obi~no izazivajujake emocije kod glumaca i publike. Zatovoditelj grupe treba poticati sudionike davrednuju ono {to se odigralo i potom ana-lizirati va`nost toga za ljudska prava.

• Prije nego {to grupe po~nu izvedbu dajteim jasne naputke i osigurajte dovoljnovremena da ideju potpuno razviju i ras-prave.

• Budite osjetljivi u pogledu osje}aja kojeigra uloga moè izazvati kod glumaca ipublike.

• Ostavite dovoljno vremena za pitanjaglumcima i publici o tome kako su se osje-}ali.

• Potaknite sudionike da vrednuju ono {tose doga|alo i analiziraju koliko je aktiv-nost relevantna za modul i ljudska pravaop}enito.

Prijedlozi za izmjene

Ovu aktivnost moète provesti pomo}u crta-nja: neka grupe izrade i predstave plakat ko-jim }e izraziti svoje klju~ne ideje.

IV. DIO: NASTAVAK

Potraìte kazali{ne scenarije i druge tekstovena temu ljudskih prava i organizirajte dram-sku predstavu za va{u lokalnu zajednicu.

Srodna prava: sva ostala ljudska prava

Izvor: Compass: Priru~nik o obrazovanjumladih za ljudska prava, 2002., StrasbourgCedex: Council of Europe Publishing.

II. AKTIVNOST:DIJAMANTNI UZORAK

I. DIO: UVOD

Cilj ove aktivnosti je unaprijediti razumijeva-nje na~ela i odredaba Konvencije o pravimadjeteta i povezati ih s pravom na obrazovanje.

Vrsta aktivnosti: grupni rad

II. DIO: OP]E INFORMACIJE OAKTIVNOSTI

Ciljevi i zadaci:U ovoj se aktivnost razmatraju i vrednujuneki ~lanci Konvencije o pravima djeteta ka-ko bi se razumjelo pravo svakog djeteta naobrazovanje.

Ciljna skupina: mladi

Veli~ina / organizacija grupe: oko 20

Trajanje: najmanje 60 minuta

Priprema:

• Shematski prikaìte ~lanke 12., 13., 14.,17., 18., 27., 28., 29., 32. Konvencije o pra-vima djeteta na velikom listu papira.

• Priredite po jedan komplet karata s nave-denim ~lancima za svaku manju grupu.

Materijal: kompleti karata s ~lancima Kon-vencije o pravima djeteta u omotnicama

Potrebne vje{tine: jezi~ne vje{tine, suradnja,vje{tine argumentacije i kriti~kog mi{ljenja,refleksivne vje{tine

III. DIO: POSEBNE INFORMACIJE OAKTIVNOSTI

Opis aktivnosti / naputci:

• Po~nite od kratkog pregleda Konvencije opravima djeteta. Pitajte sudionike {to zna-ju o Konvenciji i razmotrite shematski pri-kaz ~lanaka.


• Podijelite sudionike u nekoliko manjihgrupa. Svakoj grupi dajte omotnice s kar-ticama.

• Svaka grupa mora porazgovarati o tih de-vet ~lanaka i razmotriti koliko je svaki odnjih relevantan za njihove vlastite ìvote.Zatim ih trebaju sloìti u obliku dijamantapo va`nosti – sve u svemu treba im oko 25minuta za razgovor, slaganje i eventualnopreslagivanje dijamanta.

• Kada sve grupe zavr{e zadatak, obilazeprostoriju da vide kako su druge gruperangirale ~lanke.

• Tada pozovite sve na raspravu.

Povratna informacija/vrednovanje:

• Na po~etku pozovite grupe da predstavesvoje rezultate. Zatim ih pitajte o tomekako su se osje}ali i {to su nau~ili.

• Postavite nekoliko pitanja, npr.: sli~nosti irazlike izme|u grupa; za{to imamo raz-li~ite prioritete; koji argumenti su bili na-juvjerljiviji; da li u Konvenciji o pravimadjeteta nedostaju neka prava, kakvo jestanje u va{oj zajednici?

Metodi~ki savjeti:

• Podjelom sudionika u manje grupe dobivase ve}a mogu}nost za sudjelovanje i su-

radnju. Radom u manjoj grupi brzo se do-lazi do ideja i sudionici su potaknuti daosobno iskustvo poveù s apstraktnim ide-jama.

• Naglasite da nema pravog i pogre{nog po-retka karata.

• Potaknite sudionike da rasprave razli~itami{ljenja i stavove.

• Naglasite va`nost postizanja dogovoraunutar grupe.

Prijedlozi za izmjene:

• Odaberite jedan ~lanak i crteòm, pripo-vijetkom, poezijom, glumom itd., na~initeperformans kojim }ete izraziti ideju tog~lanka.

• Neka sudionici izaberu jedan ~lanak i raz-govaraju o njemu jednu minutu.

IV. DIO: NASTAVAK

Pregledajte {kolske politike i programe davidite u kojoj mjeri {kola ispunjava svoje ob-veze i odgovornosti prema Konvenciji o pra-vima djeteta.

Srodna prava: socijalna i gospodarska pra-va, sva druga ljudska prava.

Izvori: prilago|eno iz 'Kompas: Priru~nik oobrazovanju mladih za ljudska prava', 2002.,Strasbourg Cedex: Council of Europe Pub-lishing.


Beetham, David. 1998. Human Rights: New Di-mensions and Challenges. Uredio JanuszSymonides. Democracy and Human Rights:Civil, Political Economic, Social and Cultural.Manual on Human Rights. UNESCO Publishing.

Coomans, Fons. 1998. Identifying Violations ofthe Right to Education. Uredili Van Boven,Theo, Cees Flinterman i Ingrid Westendorp. TheMaastricht Guidelines on Violations of Eco-nomic, Social and Cultural Rights. SIM SpecialNo. 20, Utrecht: The Netherlands Institute forHuman Rights.

Coomans, Fons. 1995. Clarifying the Core Ele-ments of the Right to Education. UrediliCoomans, Fons i Fried van Hoof. The Right tocomplain about Economic, Social and CulturalRight, SIM Special No.18. Utrecht: The Nether-lands Institute for Human Rights.

Council of Europe. 2002. COMPASS- A Manualon Human Rights Education with Young People.Strasbourg: Council of Europe.

Daudet, Ives i Kishore Singh. 2001. The Right toEducation: An Analysis of UNESCO´s Stan-dard-Setting Instruments. Paris. UNESCO Pub-lishing.

Deutsche Gesellschaft für die VereintenNationen. 2002. Bericht über die MenschlicheEntwicklung. Bonn: DGVN (for UNDP).

Fernandez, Alfred i Siegfried Jenkner. 1995. In-ternational Declarations and Conventions on theRight to education and the Freedom of Educa-tion. Frankfurt am Main: Info3 – Verlag.

Hodgson, Douglas. 1998. International Coopera-tion and Development in the Human Right toEducation. A textbook. Aldershot: Ashgate Pub-lishing.

Human Rights Resource Center. Circle ofRights. Economic, Social and Cultural Rights Ac-tivism: A Training Resource. Dostupno naadresi: http://hrusa.org/hrmaterials/IHRIP/cir-cle/toc.htm

Nowak, Manfred. 2001. The Right to Educationin the Economic, Social and Cultural Rights.Uredili Eide, Asbjorn, Catarina Krause i RosasAllan. Economic, Social and Cultural Rights, Atextbook. Dordrecht: Martinus Nijhoff Publi-shers.

Office of the United Nations High Commissionerfor Human Rights. 1999. The United NationsDecade for Human Rights Education (1995-2004) no.3, A compilation of provisions of inter-national and regional instruments dealing withhuman rights education. Geneva: United Na-tions.

Sen, Amartya. 2002. “Basic Education and Hu-man Security” at the “Workshop on education,equity and security” at Kolkata, India, on 2-4 Jan-uary 2002.

Symonides, Janusz. 2000. Human Rights: Con-cept and Standards. Aldershot: Ashgate Publi-shing.

The Interdependent, Monthly nr. 104, February2002. Dostupno na adresi: www.nscentre.org

Tomasevsky, Katarina. 1999. Preliminary Reportof the Special Rapporteur on the Right to Educa-tion, UN doc. E/CN.4/1999/49. See also the prog-ress report of the Special Rapporteur, UN doc. E/CN.4/2000/6.

UNICEF. 1999. The State of the World’sChildren 1999. Paris: UNICEF.

United Nations. 2001. Beijing to Beijing+5- Re-view and Appraisal of the Implementation of Bei-

jing Platform for Action-Report of the SecretaryGeneral. New York.

United Nations. 2001. We the Peoples: the Roleof the United Nations in the 21st Century, Brief-ing Papers for Students. New York: UN Pub-lishing.

DODATNE INFORMACIJE:

Education International: www.ie-ei.org

Electronic Resource Centre for Human RightsEducation: http://erc.hrea.org

Gateway to e-learning on the Internet:www.unesco.org/education/elearning

Human Rights Education Associates:www.hrea.org

Human Rights Internet: www.hri.ca

Human Rights Network: www.derechos.net

Office of the High Commissioner for HumanRights: www.unhchr.ch

Right to Education:www.right-to-education.org

The People´s Movement for Human Rights Edu-cation: www.pdhre.org

The World Bank: www.worldbank.org

UN Children’s Fund: www.unicef.org

UN Educational, Scientific and Cultural Organi-zation: www.unesco.org

United Nations Development Programme:www.undp.org

World Education Forum 2000: www.unesco.org/efa


REFERENCE

pravo na obrazovanje - etc-graz.at · pdf filepravo na obrazovanje dostupnost i pristup...

Documents