Sažetak

Zadaci nastave su trojaki: materijalni ili obrazovni zadaci, funkcionalni (formalni)

zadaci i odgojni (vaspitni) zadaci. Ova tri zadatka su međusobno povezana i isprepliću se.

Materijalni (obrazovni) zadatak podrazumijeva stjecanje znanja, razvijanje vještina i navika o

objektivnoj stvarnosti koje se proučava u nastavi pojedinih predmeta. Do pred kraj 19.

stoljeća materijalni zadatak nastave smatrao se jedinim zadatkom. Smatrano je da će se

ekstenzivnijim znanjem mladi bolje pripremiti za život. Ovaj pravac je nazvan didaktički

materijalizam. Učenje činjenica i generalizacija bez razumijevanja, mehanički, dovodilo je do

formalističkog znanja, odnosno formalzma u znanju učenika.

Funkcionalni zadatak nastave ističu predstavnici didaktičkog funkcionalizma čiji je

predstavnik bio H. Pestaloci koji je psihičke snage i sposobnosti stavljao u prvi plan, a

zapostavljao je stjecanje znanja.

Nastava je i odgojni proces, njome se usvajaju određene odgojne vrijednosti. Nema nastave

koja ne odgaja.

Summary

Course objectives are threefold: physical or educational tasks, functional (formal)

assignments and formative (educational) tasks. These three tasks are interrelated and

intertwined.

Material (educational) task involves acquiring knowledge, developing skills and habits of the

objective reality that is being studied in the teaching of certain subjects. By the end of the

19th century, the task of teaching the material considered to be the only task. It is thought to

be extensively knowledge to prepare young people better for life. This line is called the

didactic materialism. Learning facts and generalizations without understanding, mechanical,

led to a formalistic knowledge and formalzma the knowledge of students. Functional job

classes emphasize didactic representatives of functionalism, whose representative was H.

Pestaloci that mental strength and ability to put in the foreground, and neglect the acquisition

of knowledge. Teaching and educational process, it can adopt a certain educational value.

There is no teaching that does not educate.

2

Sadržaj

1. Zadaci nastave.................................................................................................................52. Materijalni zadatak nastave.............................................................................................53. Funkcionalni (formalni) zadatak nastave........................................................................64. Odgojni (vaspitni) zadatak nastave.................................................................................75. Zaključak.........................................................................................................................86. Literatura.........................................................................................................................9

3

Zadaci nastave

Nastava je najorganizovaniji sistem obrazovanja čji se zadaci temelje na općem cilju

odgovarajuće vrste škole. Zadaci nastave utvrđuju se nastavnim planom i programom,

ostvaruju se kroz različite nastavne sadržaje nastavnih predmeta i drugih vidova odgojno –

obrazovnog rada u školi.

Zadaci nastave su:

Materijalni ili obrazovni zadaci

Funkcionalni ili formalni zadaci i

Odgojni (vaspitni) zadaci.

Ova tri zadatka se međusobno isprepliću (prožimaju).

Svakodnevno u svojim dnevnim pripravama za izvođenje nastave upisujemo koji su i zadaci

te nastave. Radimo to automatizmom i bez previše razmišljanja, no podsjetimo se čemu služe,

tj. koja je svrha zadataka nastave.

Materijalni zadatak nastave

Materijalni (obrazovni) zadatak nastave podrazumijeva stjecanje znanja, razvijanje vještina i

navika o objektivnoj stvarnosti koje se proučava u nastavi pojedinih predmeta. Znanje je

sistem naučnih činjenica i generalizacija koje su učenici stekli o prirodi, društvu i čovjeku i

koje ukoliko, ima aplikativan karakter umiju praktično primijeniti.

Kvantiteta (obim, količina) i kvaliteta (dubina, nivo razumljivosti, trajnosti, primjenjivosti)

znanja određuju ponašanje i djelovanje čovjeka, ustvari upravljanje radnim, kulturnim i

društvenim procesima i ličnim životom. Učenikova znanja mogu biti različita: mehanička,

formalna, verbalistička, reproduktivna, kratkoročna, dugoročna, cjelovita, sistematična,

osmišljena, uopćena. Način učenja i kvaliteta nastave određuju kakvo će biti učeničko znanje.

Materijalni zadatak nastave naglašavao se uvijek jer je cilj odgoja bio pripremiti mlade za

život i rad, za to su im neophodna znanja. Do pred kraj 17. stoljeća materijalni zadatak

nastave smatrao jednim zadatakom nastave. Predstavnici ovog pravca su smatrali da će što

ekstenzivnijim i inenzivnijim znanjem mlada generacija biti spremnija za život. Ovaj pravac

je poznat u didaktici kao didaktički materijalizam.

Filozofsku podlogu za svoj stav zagovornici didatičkog materijalizma našli su u učenju Džona

Loka koji je smatrao da vrijednost ljudskog razuma raste u skladu sa usvojenim činjenicama.

4

Teoriji materijalnog obrazovanja svoj doprinos dao je i J. F. Herbart koji je zagovarao da

škola učenicima treba pružiti što više znanja. Didaktički materijalizam dovodio je do

preopterećenih nastavnih planova i programa, do izjednačavanja pamćenja i mišljenja.

Ovako učenje činjenica i generalizacija bez razmišljanja, mehanički, dovodilo je do

formalističkog znanja, odnosno do formalizma u znanju učenika. Formalističko znanje bilo je

na nivou reprodukcije pa ga učenici nisu mogli koristiti u životu. Učenici odgajani na ovaj

način nesposobni su za život, oni umiju reprodukovati činjenice ili generalizacje, ali im

nedostaje njihova praktična primjena.

Sužavanje obrazovanja samo na materijalni zadatak karakterisalo je staru školu, do kraja 19.

stoljeća. I danas ima nastavnika, naravno pojedinaca, koji prioritet u nastavi daju realzaciju

materijalnih, obrazovnih zadataka. Značaj materjalnog zadatka nastave je i danas veoma

bitavn, ali je on samo jedan među svim ostalim zadacima, a nikako nije jedini zadatak.

Funkcionalni (formalni) zadatak nastave

Ovaj zadatak nastave uključuje razvijanje u procesu nastave različitih ljudskih sposobnosti:

senzornih, praktičnih, izražajnih i intelektualnih. Putem nastavnog procesa bitno je podsticati

psihofizički razvoj učenika (misaoni, čulni, verbalni, praktični i fizički).

Za mijenjanje društvene sredine i poboljšanje životnih uvjeta važno je pored znanja, vještina i

navika razvijati i sposobnosti učenika.

D. Branković, M. Ilić, 2003. navode da funkcionalni zadatak nastave podrazumijeva doprinos

nastavnog rada razvoju:

1. Fizičke sposobnosti (motorička spremnost, koordinacija, okretnost, izdržljivost,

ritmičnost, gracioznost...) najčešće se razvijaju u nastavi fizičkog odgoja;

2. Intelektualnih sposobnosti (promatranje, pažnja, izdvajanje, analiza, povezivanje,

zaključivanje, uopćavanje, indukcija, dedukcija, sinteza, pamćenje, misaono

rješavanje problema);

3. Govorne sposobnosti (tačan izgovor, bogaćenje rječnika, dikcija, intonacija itd. a

razvijaju se najjače u nastavi maternjeg jezika al i u nastavi ostalih predmeta);

4. Matematičkih sposobnosti (shvaćanje matematičkih pojmova, relacija, odnosa,

veličina, simbola itd.), najčešće se razvijaju u nastavi matematike i prirodno – naučne

i stručne grupe predmeta;

5. Specijalnih misaonih sposobnosti (istoriografskog mišljenja, razumijevanja bioloških

procesa, fizikalnih pojava, filozogskog tumačenja, logičkog zaključivanja...),

5

6. Stvaralačkih sposobnosti (sposobnost stvaranja raznolikih ideja i relacija, originalno

rješavanje problema, konstruktorska i praktična ostvarenja...),

7. Estetsko – umjetničke sposobnosti (sposobnost doživljavanja, interpretacije i

stvaranja likovnih, muzičkih, scenskih, modelarskih, tehničkih i drugih radova);

8. Psihomotorne sposobnosti (manuelne sposobnosti, motoričke, koordinatorske

sposobnosti...).

Funkcionalni zadatak nastave ističu predstavnici didaktičkog funkcionalizma čiji je

utemeljitelj bio Hajnrih Pestaloci koji je psihičke snage i sposobnosti stavljao u prvi plan a

zapostavljao je stjecanje znanja. Početkom 20. stoljeća reformski pokreti, zvani „nova škola“

insistirali su naročito na formalnom obrazovanju. Isticali su značaj čas jednih, čas drugih

zadataka zavisno od istorijsog trenutka i teorijskog opredjeljenja.

Oba ova termina uveo je Derpfeld. Oni su jednostrani jer razdvajaju znanje i mišljenje.

Obzirom da oba ova zadatka imaju veliki značaj u razvoju mlade ličnosti potrebno je posvetiti

pažnju i jednom i drugom u nastavi. Sadržaji odabrani u nastavni program trebaju pomoći

učenikovo uspješno uključivanje u radne procese i potpomoći razvoj psihičkih funkcija.

Odgojni (vaspitni) zadatak nastave

Nastava je i odgojni proces, jer se njome usvajaju određene odgojne vrijednosti. Ne postoji

nastava koja ne odgaja. I samo usvajanje naučnih činjenica i generalizacija pored saznajnog je

i odgojni čin.

Karakter odgojnih zadataka zavisi od društvenih prilika u kojima škola ostvaruje svoju

funkciju. Odgojni zadatak doprinosi formiranju naučnog pogleda na svijet. Nastava uenika

mora pripremiti za aktivnu ulogu u životu i za kritički odnos prema stvarnosti. Zadatak je

škole i nastave da učenke odgaja umno, estetski, moralno, tjelesno i radno-tenički.

Zadaci nastave se u nastavnom radu ostvaruju simultano. Oni su međusobno povezani. Od

prirode gradiva zavisi kad će neki od njih biti naglašeniji.

„Obrazovnom funkcijom nastave učenik se priprema koji zna zna, razvojnom funkcijom

osposobljava se pojedinac koji umije, a vaspitnom funkcijom nastava doprinosi razvoju

humanog, dobrog čovjeka“. (D. Branković, M. Ilić, 2003).

6

Zaključak

Zadaci nastave predstavljaju određene namjere i pomake u učenju i obrazovanju, odnosno

pomake u razvoju učenika koji se odvijaju u nastavnom procesu. Često se zadaci (ishodi

učenja) odnose na navođenje sadržaja nastave, a ne na kognitivne, psihomotorne i afektivne

aktivnosti učenika u procesu učenja tih sadržaja. Isto tako u zadacima nastave više se navode

aktivnosti nastavnika, a mnogo manje promjene do kojih bi trebalo doći u procesu učenja i

nastave u učenika.

Tradicionalna didaktika pokušala je problem zadataka nastave i njihove operacionalizacije

postaviti u vidu triju skupina zadataka, pa tako govorimo o:

1.  materijalnim (obrazovnim)

2.  funkcionalnim (formativnim, formalnim)

3. odgojnim.

7

Literatura

1. Ruža Tomić, Ibrahim Osmić, Didaktika, Tuzla 2006.

2. www.ffpu.hr/fileadmin/Dokumenti/Taksonomija.ppt

8