589

MEĐUNARODNI STANDARD FINANSIJSKOG IZVJEŠTAVANJA 3 Poslovna spajanja

Cilj

1. Cilj ovog MSFI-ja je povećati relevantnost, pouzdanost i usporedivost informacija koje izvještajni subjekt iznosi u svojim finansijskim izvještajima o poslovnom spaja-nju i njegovim učincima. Da bi to bilo moguće postići, ovaj MSFI utvrđuje načela i zahtjeve koji se odnose na način na koji sticatelj:

(a) u svojim finansijskim izvještajima priznaje i vrednuje utvrdivu stečenu imovi-nu, preuzete obaveze i nekontrolirajući interes u stečeniku

(b) priznaje i vrednuje goodwill ostvaren poslovnim spajanjem ili dobit ostvarenu kupnjom po cijeni nižoj od tržišne i

(c) određuje informacije koje će objaviti kako bi korisnicima finansijskih izvještaja omogućio da ocijene prirodu i finansijske učinke poslovnog spajanja.

Djelokrug

2. Ovaj MSFI se primjenjuje na transakciju ili neki drugi događaj koji ispunjava defini-ciju poslovnog spajanja. Ovaj MSFI se ne odnosi na:

(a) udruživanje u zajednički pothvat(b) sticanje neke imovine ili grupe imovine koja nije poslovna djelatnost. U tom

slučaju sticatelj je dužan utvrditi i priznati stečenu pojedinačnu imovinu (uklju-čujući imovinu koja zadovoljava definiciju i kriterije priznavanja kao nema-terijalne imovine iz MRS-a 38 - Nematerijalna imovina) i preuzete obaveze. Troškovi grupe se raspoređuju na pojedinačnu utvrdivu imovinu i obaveze na osnovu njihove relativne fer vrijednosti na datum kupnje. Takvom transakci-jom ili događajem ne nastaje goodwill.

(c) poslovna spajanja subjekata ili poslovanja pod zajedničkom kontrolom (pove-zane upute za primjenu su navedene u tačkama B1.-B4.)

Prepoznavanje poslovnog spajanja

3. Subjekt utvrđuje da li je neka transakcija ili neki događaj poslovno spajanje primjenjujući definiciju iz ovoga MSFI-ja, koja zahtijeva da stečena imovina i preuzete obaveze sačinjavaju poslovnu djelatnost. Ako stečena imovina nije po-slovna djelatnost, izvještajni subjekt je dužan transakciju ili događaj obračuna-ti kao sticanje imovine. Upute za prepoznavanje poslovnog spajanja i definicija poslovne djelatnosti su navedeni u tačkama B5.-B12.

Metoda sticanja

4. Subjekt je svako poslovno spajanje dužan obračunati primjenom metode stica-nja.

590

MSFI 3

5. Primjena metode sticanja nalaže:

a) identificiranje sticateljab) određivanje datuma sticanjac) priznavanje i vrednovanje stečene utvrdive imovine, preuzetih obaveza i ne-

kontrolirajućeg interesa u stečeniku ted) priznavanje i vrednovanje goodwilla ili dobiti ostvarene kupnjom po cijeni ni-

žoj od tržišne.

Identificiranje sticatelja6. U svakom poslovnom spajanju, jedan subjekt koji se spaja određuje se kao sti-

catelj.

7. Za određivanje sticatelja - subjekta koji dobija kontrolu nad stečenikom se primje-njuju upute iz MRS-a 27 - Konsolidirani i odvojeni finansijski izvještaji. Ako je došlo do poslovnog spajanja, ali primjenom uputa iz MRS-a 27 nije moguće jasno odrediti koji je od subjekata koji se udružuju sticatelj, prilikom određivanja sticatelja se raz-matraju i faktori iz tačaka B14.-B18.

Određivanje datuma sticanja8. Datum sticanja određuje sticatelj, a to je datum na koji je stekao kontrolu nad

stečenikom.

9. Datum na koji sticatelj dobiva kontrolu nad stečenikom je u pravilu datum na koji sticatelj zakonito prenosi naknadu za sticanje, stiče imovinu i preuzima obaveze ste-čenika - zaključni datum. Međutim, sticatelj može steći kontrolu na datum prije ili nakon zaključnog datuma. Primjerice, datum sticanja prethodi zaključnom datumu ako je pisanim ugovorom predviđeno da sticatelj stječe kontrolu nad stečenikom na neki datum prije zaključnog datuma. Kod utvrđivanja datuma sticanja, sticatelj je dužan razmotriti sve relevantne činjenice i okolnosti.

Priznavanje i vrednovanje utvrdive stečene imovine, utvrdivih preuzetih obaveza i eventualnih nekontrolirajućih interesa u stečenikuNačelo priznavanja

10. Sticatelj je dužan na datum sticanja priznati, odvojeno od goodwilla, utvrdivu stečenu imovinu, utvrdive preuzete obaveze i svaki nekontrolirajući interes u stečeniku. Na priznavanje utvrdive stečene imovine i utvrdivih preuzetih oba-veza se primjenjuju uslovi iz tačke 11. i 12.

Uslovi priznavanja

11. Da bi ispunili uslove priznavanja primjenom metode sticanja, utvrdiva stečena imo-vina i utvrdive stečene obaveze moraju na datum sticanja udovoljiti definicijama imovine i obaveza iz „Okvira za sastavljanje i prezentiranje finansijskih izvještaja“.

591

MSFI 3

Na primjer, troškovi koje sticatelj očekuje u budućnosti, ali koji se ne moraju nužno pojaviti da bi proveo plan napuštanja određene djelatnosti stečenika ili raskinuo rad-ni odnos sa zaposlenima stečenika ili ih premjestio, nisu obaveze na datum sticanja. Prema tome, sticatelj te troškove ne priznaje u sklopu primjene metode sticanja, već ih umjesto toga u svojim finansijskim izvještajima nakon spajanja priznaje u skladu s ostalim MSFI-jevima.

12. Nadalje, kako bi ispunili uslove za priznavanje u sklopu primjene metode sticanja, utvrdiva stečena imovina i utvrdive preuzete obaveze moraju biti dijelom onoga što su sticatelj i stečenik (ili njegovi bivši vlasnici) razmijenili u transakciji poslovnog spajanja, a ne rezultat odvojenih transakcija. Kako bi odredio koju imovinu je stekao i koje obaveze preuzeo u zamjenu za stečenika te koja imovina, odnosno koje obave-ze su rezultat odvojenih transakcija koje treba obračunati u skladu s njihovom priro-dom i primjenjivim MSFI-jevima, sticatelj je dužan postupiti u skladu s uputama iz tačke 51.-53.

13. Uslijed primjene tih načela i uslova priznavanja, moguće je da kod sticatelja dođe do priznavanja određene imovine i određenih obaveza koje stečenik ranije u svo-jim finansijskim izvještajima nije priznao kao imovinu i obaveze. Primjerice, sticatelj priznaje stečenu utvrdivu nematerijalnu imovinu, kao što je ime marke (brand), pa-tent ili odnos s nekim klijentom koji stečenik u svojim finansijskim izvještajima nije priznao kao imovinu jer ih je razvio interno i s njima povezane troškove knjižio na teret rashoda.

14. U tačkama B28.–B40. su navedene upute za priznavanje poslovnih najmova i ne-materijalne imovine. U tačkama 22.-28. su navedene vrste utvrdive nematerijalne imovine i utvrdivih obaveza koje obuhvaćaju stavke za koje su u ovome MSFI-ju predviđeni ograničeni izuzeci u primjeni načela i uslova priznavanja.

Klasificiranje ili označavanje utvrdive stečene imovine i utvrdivih preuzetih obaveza iz poslovnog spajanja

15. Na datum sticanja, sticatelj je dužan utvrdivu stečenu imovinu i utvrdive pre-uzete obaveze razvrstati ili označiti na način koji je neophodan kako bi kasnije primijenio druge MSFI-jeve. Sticatelj je klasifikaciju, odnosno označavanje du-žan provesti na temelju ugovornih uslova, privrednih uslova, svojih poslovnih ili računovodstvenih politika te drugih relevantnih uslova koji postoje na da-tum sticanja.

16. U nekim situacijama MSFI-jevi predviđaju različit način obračunavanja zavisno od načina na koji subjekt razvrstava ili označava određeno sredstvo ili određenu oba-vezu. Primjeri klasifikacije ili označavanja koje je sticatelj dužan provesti na osnovu relevantnih uslova koji postoje na datum sticanja uključuju, ali nisu ograničeni na:

a) razvrstavanje određene finansijske imovine i određenih finansijskih obaveza u finansijsku imovinu, odnosno finansijske obaveze koje se vode po fer vrijedno-sti kroz dobit ili gubitak ili finansijsku imovinu raspoloživu za prodaju ili u po-sjedu do dospijeća, sukladno MRS-u 39 - Finansijski instrumenti: priznavanje i mjerenje

592

MSFI 3

b) označavanje derivativnog instrumenta kao instrumenta zaštite sukladno MRS-u 39 i

c) procjenjivanje da li ugrađeni derivativ treba odvojiti od osnovnog ugovora u skladu sa MRS-u 39 (što je pitanje „klasifikacije“, budući da se u ovome MSFI-ju rabi taj izraz).

17. Ovaj MSFI predviđa dva izuzetka od načela iz tačke 15.:

a) klasifikaciju ugovora o najmu bilo kao poslovni najam ili finansijski najam su-kladno MRS-u 17 -Najmovi i

b) klasifikaciju ugovora o osiguranju sukladno MSFI-ju 4 - Ugovori o osiguranju. Sticatelj je ove ugovore dužan klasificirati na osnovu ugovornih uslova i drugih fak-

tora na početku ugovora (ili, ako uslovi ugovora nisu izmijenjeni na način da bi pro-mijenili njegovu klasifikaciju, na datum izmjene, koji može biti datum sticanja).

Načelo mjerenja

18. Sticatelj je utvrdivu stečenu imovinu i utvrdive preuzete obaveze dužan mjeriti po njihovim fer vrijednostima na datum sticanja.

19. Za svako poslovno spajanje, sticatelj je dužan svaki nekontrolirajući interes u steče-niku mjeriti ili po fer vrijednosti, ili u visini udjela u utvrdivoj neto imovini stečenika srazmjernoj nekontrolirajućem interesu.

20. Tačke B41.-B45. sadrže upute za mjerenje fer vrijednosti određene utvrdive imovine i nekontrolirajućeg interesa u stečeniku. U tačkama 24.-31. su navedene vrste utvr-dive imovine i utvrdivih obaveza koje uključuju stavke za koje ovaj MSFI predviđa ograničene izuzetke u primjeni načela mjerenja.

Izuzeci u primjeni načela priznavanja ili mjerenja

21. Ovaj MSFI predviđa ograničene izuzetke u primjeni načela priznavanja i mjerenja. U tačkama 22.-31. su navedene i konkretne stavke za koje su izuzeci predviđeni, i pri-roda izuzetaka. Sticatelj je te stavke dužan obračunati primjenom zahtjeva iz tačke 22.-31., što ima za posljedicu:

a) priznavanje nekih stavki ili primjenom dodatnih uslova priznavanja onima u tačkama 11. i 12., ili primjenu zahtjeva drugih MSFI-jeva s rezultatima koji se razlikuju od onih dobivenih primjenom ovog načela i ovih uslova priznavanja.

b) mjerenje stavki u iznosu koji nije fer vrijednost stavke na datum sticanja.

Izuzeci od načela priznavanja Potencijalne obaveze

22. MRS 37 - Rezerviranja, potencijalne obaveze i potencijalna imovina definira poten-cijalnu obavezu kao:

a) moguću obavezu koja proizlazi iz prošlih događaja i čije će postojanje biti po-tvrđeno samo nastankom ili izostankom jednog ili više neizvjesnih budućih događaja koji nisu u cijelosti pod kontrolom subjekta, ili

b) sadašnju obavezu koja proizlazi iz prošlih događaja, ali nije priznata jer:

593

MSFI 3

i) nije vjerovatno da će podmirenje obaveze zahtijevati odliv resursa koji utjelovljuju ekonomske koristi, ili

ii) iznos obaveze nije moguće dovoljno pouzdano izmjeriti.23. Spomenuti zahtjevi iz MRS-a 37 ne primjenjuju se kod određivanja koje obaveze

treba priznati na datum sticanja. Umjesto toga, sticatelj je dužan na datum sticanja priznati potencijalnu obavezu preuzetu poslovnim spajanjem ako je ona sadašnja obaveza koja proizlazi iz prošlih događaja i čije će postojanje biti potvrđeno samo nastankom ili izostankom jednog ili više neizvjesnih budućih događaja i ako je njenu fer vrijednost moguće pouzdano izmjeriti. Prema tome, suprotno MRS-u 37, stica-telj priznaje potencijalnu obavezu preuzetu poslovnim spajanjem na datum spajanja čak i ako nije vjerovatno da će podmirenje obaveze zahtijevati odliv resursa koji utje-lovljuju ekonomske koristi. Tačka 56. sadrži upute o kasnijem načinu obračunavanja potencijalnih obaveza.

Izuzeci od načela i priznavanja, i mjerenja Porezi na dobit

24. Sticatelj je odgođeno porezno sredstvo proizašlo iz imovine stečene poslovnim spa-janjem ili odgođenu poreznu obavezu preuzetu poslovnim spajanjem dužan priznati i mjeriti u skladu sa MRS-u 12 - Porezi na dobit.

25. Sticatelj je dužan potencijalne porezne učinke privremenih razlika i poreza prene-senih u idući period oporezivanja kod stečenika koji postoje na datum sticanja ili su posljedica sticanja obračunati u skladu s MRS-om 12.

Primanja zaposlenih

26. Sticatelj je dužan obavezu ili sredstvo, ako postoji, koje se odnosi na sporazume o primanjima zaposlenih priznati sukladno MRS-u 19 - Primanja zaposlenih.

Imovina po osnovu obeštećenja

27. Prodavatelj u poslovnom spajanju može ugovorno obeštetiti sticatelja za ishod poten-cijalnog ili neizvjesnog događaja povezanog s određenim sredstvom ili određenom obavezom ili njegovim, odnosno njezinim dijelom. Na primjer, prodavatelj može obeštetiti sticatelja za gubitke iznad određenog iznosa po osnovu obaveze koja pro-izlazi iz određenog potencijalnog događaja; drugim riječima, prodavatelj će garan-tovati da sticateljeva obaveza neće premašiti određeni iznos. Slijedom toga, sticatelj dobiva sredstvo po osnovu obeštećenja. Sticatelj je sredstvo po osnovu obeštećenja dužan priznati istovremeno s priznavanjem stavke koja je predmetom obeštećenja i po istoj osnovi mjerenja kao i stavku koja je predmet obeštećenja, u skladu s potre-bom za knjiženjem ispravka vrijednosti zbog nenaplativih iznosa. Prema tome, ako se obeštećenje odnosi na neko sredstvo ili neku obavezu priznatu na datum sticanja i mjerenu po fer vrijednosti na datum sticanja, sticatelj je dužan sredstvo po osnovu obeštećenja priznati na datum sticanja po njegovoj fer vrijednosti na datum sticanja. Kod sredstva po osnovu obeštećenja mjerenog po fer vrijednosti, učinci neizvjesno-sti koja se odnosi na buduće novčane tokove se zbog razmatranja naplativosti uklju-

594

MSFI 3

čuju u određivanje fer vrijednosti, te zasebna ispravka vrijednosti nije neophodna (s tim povezane upute za primjenu su navedene u tački B41.).

28. U nekim okolnostima se obeštećenje može odnositi na sredstvo ili obavezu koja je izuzetak od načela priznavanja ili mjerenja. Na primjer, obeštećenje se može odno-siti na potencijalnu obavezu koja nije priznata na datum sticanja jer na taj datum njenu fer vrijednost nije moguće pouzdano izmjeriti. S druge strane, obeštećenje se može odnositi na sredstvo ili obavezu koja je, na primjer, proizašla iz nekog prima-nja zaposlenih mjerenog po vrijednosti koja nije fer vrijednost na datum sticanja. U tim okolnostima, sredstvo po osnovu obeštećenja se priznaje i vrednuje koristeći pretpostavke koje su konzistentne s onima korištenima u vrednovanju stavke koja je predmetom obeštećenja, uz procjenu uprave o naplativosti sredstva po osnovu obeštećenja i eventualnih ugovornih ograničenja samog iznosa obeštećenja. Tačka 57. sadrži upute o kasnijem načinu obračunavanja imovine po osnovu obeštećenja.

Izuzeci od načela mjerenja Ponovno stečena prava

29. Sticatelj je dužan vrijednost ponovno stečenog prava priznati kao nematerijalno sredstvo na osnovu preostalog perioda predmetnog ugovora bez obzira na to da li bi tržišni učesnici potencijalno obnavljanje ugovora uzeli u obzir prilikom određivanja njegove fer vrijednosti ili ne. Tačke B35. i B.36 sadrže s tim povezane upute za pri-mjenu.

Dodjela isplata po osnovu dionica

30. Sticatelj je dužan obavezu ili vlasnički instrument koji se odnosi na zamjenu isplata po osnovu dionica stečenika isplatama po osnovu dionica koje dodjeljuje sticatelj mjeriti u skladu s metodom iz MSFI-ja 2 - Isplate po osnovu dionica. (U tom MSFI-ju se rezultat te metode naziva „tržišno zasnovani pokazatelj“ dodjele.).

Imovina namijenjena prodaji

31. Sticatelj je stečenu dugotrajnu imovinu (ili skupinu za otuđenje) klasificiranu na datum sticanja u skladu sa MSFI 5 - Dugotrajna imovina namijenjena proda-ji i obustavljeno poslovanje kao namijenjenu prodaji mjeriti po fer vrijednosti umanjenoj za troškove prodaje u skladu sa tačkama 15.-18. MSFI 5.

Priznavanje i mjerenje goodwilla ili dobiti iz povoljne kupnje32. Sticatelj je dužan priznati goodwill na datum sticanja kao razliku iznosa pod (a)

iznad iznosa pod (b):

a) ukupnog iznosai) prenesene naknade za sticanje mjerene u skladu s ovim MSFI-jem, što

općenito nalaže mjerenje po fer vrijednost na datum sticanja (v. t. 37.)ii) eventualnog nekontrolirajućeg interesa u stečeniku mjerenog u skla-

du s ovim MSFI-jem i

595

MSFI 3

iii) kod poslovnog spajanja u fazama (v. t. 41. i 42.), fer vrijednosti na da-tum sticanja vlasničkog udjela koji je sticatelj prethodno imao u steče-niku

b) neto iznosa na datum sticanja utvrdive stečene imovine i utvrdivih preuze-tih obaveza mjerenih u skladu sa ovim MSFI.

33. U poslovnom spajanju u kojem sticatelj i stečenik (ili njegovi prethodni vlasnici) razmjenjuju samo vlasničke udjele, moguće je da fer vrijednost vlasničkog udjela stečenika na datum sticanja bude pouzdanije mjerljiva od fer vrijednosti vlasničkih udjela sticatelja na datum sticanja. Ako je tako, sticatelj je dužan utvrditi iznos go-odwilla koristeći fer vrijednost vlasničkih udjela stečenika na datum sticanja umjesto fer vrijednosti prenesenih vlasničkih udjela na datum sticanja. Da bi utvrdio iznos goodwilla u poslovnom spajanju u kojem nema prenosa naknade, sticatelj je dužan koristiti fer vrijednost sticateljevog udjela u stečeniku utvrđenu jednom od metoda procjene vrijednosti umjesto fer vrijednosti prenesene naknade na datum sticanja (t. 32.a)i)). Tačke B46.-49. sadrže s tim povezane upute za primjenu.

Povoljna kupnja

34. Povremeno će sticatelj ostvariti povoljnu kupnju, a to je poslovno spajanje u kojem iznos iz tačke 32.b) premašuje zbroj iznosa navedenih u tački 32.a). Ako taj višak ostane nakon primjene zahtjeva iz tačke 36., sticatelj je dužan dobit dobivenu kao rezultat priznati u dobit ili gubitak na datum sticanja. Ta dobit pripada sticatelju.

35. Do povoljne kupnje može doći na primjer i poslovnim spajanjem koje je prisilna prodaja i u kojem prodavatelj djeluje pod prisilom. No, izuzeci od priznavanja ili mjerenja određenih stavki opisanih u tačkama 22.-31. takođe mogu rezultirati pri-znavanjem dobiti (ili promjenom iznosa priznate dobiti) po osnovu povoljne kup-nje.

36. Prije priznavanja dobiti po osnovu povoljne kupnje, sticatelj je dužan ponovno pro-vjeriti da li je pravilno utvrdio svu stečenu imovinu i sve preuzete obaveze te priznati svu dodatnu imovinu ili dodatne obaveze koje je utvrdio ponovnim pregledom. Na-kon toga, sticatelj je dužan pregledati postupke korištene za mjerenje iznosa koji se prema ovome MSFI-ju priznaju na datum sticanja po svim sljedećim stavkama:

a) utvrdivoj stečenoj imovini i utvrdivim preuzetim obavezamab) nekontrolirajućen interesu u stečeniku, ako postojic) kod poslovnog spajanja koje se odvija u fazama, vlasničkom udjelu koji je stica-

telj prethodno imao u stečeniku, id) prenesenoj naknadi za sticanje.

Cilj ponovnog pregleda jest pobrinuti se da vrijednosti utvrđene mjerenjem pravilno odražavaju naknadu u skladu sa svim informacijama koje su bile dostupne na datum sticanja.

Prenesena naknada za sticanje

37. Naknada koja je prenesena za sticanje u poslovnom spajanju se mjeri po fer vrijed-nosti, koja se izračunava kao zbir fer vrijednosti na datum sticanja imovine koju je

596

MSFI 3

sticatelj prenio, obaveza koje je sticatelj stvorio bivšim vlasnicima te vlasničkih udje-la koje je sticatelj izdao. (Međutim, svaki dio isplata po osnovu dionica koje je dodi-jelio sticatelj razmijenjen za isplate po osnovu dionica koje je zaposlenima dodijelio stečenik koji je uključen u naknadu prenesenu za sticanje u poslovnom spajanju se mjeri sukladno tački 30., a ne po fer vrijednosti.). Primjeri mogućih oblika naknada za sticanje su novčana naknada, ostala imovina, poslovanje ili zavisno društvo stica-telja, potencijalna naknada za sticanje, redovne ili povlaštene dionice, opcije, varanti i udjeli članova u uzajamnim subjektima.

38. Naknada prenesena za sticanje može uključiti imovinu ili obaveze sticatelja čija knji-govodstvena vrijednost se razlikuje od njihovih fer vrijednosti na datum sticanja (na primjer, nemonetarna imovina ili poslovanje sticatelja). Ako je tako, sticatelj je du-žan prenesenu imovinu ili obaveze ponovno izmjeriti po njihovim fer vrijednostima na datum sticanja i priznati iz toga eventualno proizašlu dobit ili gubitak u dobit ili gubitak. Međutim, prenesena imovina ili obaveze ponekad nakon poslovnog spaja-nja ostaju unutar spojenog subjekta (primjerice, zato što je imovina ili su obaveze preneseni na stečenika, a ne na njegove bivše vlasnike), te tako sticatelj nad njima zadržava kontrolu. U toj situaciji je sticatelj takvu imovinu i takve obaveze dužan mjeriti po njihovim knjigovodstvenim iznosima neposredno prije datuma sticanja i ne smije u dobit ili gubitke priznati nikakvu dobit ni gubitak s naslova imovine ili obaveza nad kojima je imao kontrolu prije spajanja i ima je nakon poslovnog spaja-nja.

Potencijalna naknada za sticanje

39. Naknada za sticanje koju sticatelj prenosi u zamjenu za stečenika uključuje svako sredstvo ili svaku obavezu koja proizlazi iz sporazuma o potencijalnoj naknadi za sticanje (v. t. 37.). Sticatelj je dužan priznati fer vrijednost potencijalne naknade za sticanje na datum sticanja kao dio naknade za sticanje prenesen u zamjenu za steče-nika.

40. Sticatelj je dužan obavezu plaćanja potencijalne naknade za sticanje klasificirati kao obavezu ili u vlasnički kapital, u skladu sa definicijama vlasničkog instrumenta i fi-nansijske obaveze iz tačke 11. MRS-a 32 -Finansijski instrumenti: prezentiranje ili drugim primjenjivim MSFI-jevima. Sticatelj je dužan pravo na povrat od naknade prethodno prenesene za sticanje klasificirati kao imovinu ako su ispunjeni određeni uslovi. Tačka 48. sadrži upute o kasnijem načinu obračunavanja potencijalne nakna-de za sticanje.

Dodatne upute za primjenu sticanja na određene vrste poslovnih spajanjaPoslovno spajanje koje se odvija u fazama

41. Sticatelj ponekad stiče kontrolu nad stečenikom u kojem je imao vlasnički udjel ne-posredno prije datuma sticanja. Primjerice, dana 31. prosinca 20X1. godine subjekt A drži 35-postotni nekontrolirajući interes u subjektu B. Na isti datum, subjekt A kupuje dodatni udjel u subjektu B u visini 40 posto, čime stiče kontrolu nad subjek-

597

MSFI 3

tom B. U ovom MSFI-ju se takva transakcija naziva poslovnim spajanjem u fazama, ponekad poznata pod nazivom postupno sticanje.

42. Kod poslovnog spajanja koje se odvija u fazama, sticatelj je dužan svoj vlasnički udjel koji je prethodno imao u sticatelju mjeriti po njegovoj fer vrijednosti na datum sti-canja te eventualnu proizašlu dobit, odnosno eventualni proizašli gubitak priznati u dobit ili gubitak. Moguće je da je sticatelj u prethodnim izvještajnim periodima priznavao promjene vrijednosti svog vlasničkog udjela u stečeniku u sklopu ostale sveobuhvatne dobiti (na primjer zato što je ulaganje bilo klasificirano kao raspolo-živo za prodaju). Ako je tako, iznos koji je bio priznat u sklopu ostale sveobuhvatne dobiti se priznaje po istoj osnovi koja bi vrijedila da je sticatelj direktno otuđio vla-snički udjel koji je prethodno imao.

Poslovno spajanje bez prenosa naknade za sticanje

43. Sticatelj ponekad stiče kontrolu nad stečenikom bez prenosa naknade za sticanje. Na takva spajanja se primjenjuje računovodstvena metoda sticanja. Među okolnostima koje ukazuju na takvo spajanje su:

a) stečenik otkupljuje dovoljan broj vlastitih dionica kako bi postojeći ulagač (sti-catelj) stekao kontrolu

b) ističe pravo veta manjinskih vlasnika, koje je prethodno sticatelja priječilo u tome da kontrolira stečenika u kojem je imao većinu glasačkih prava

c) sticatelj i stečenik su suglasni s udruživanjem svojih poslovanja samo po osno-vu ugovora. Sticatelj ne prenosi nikakvu naknadu za sticanje kontrole nad ste-čenikom i nema nikakvih vlasničkih udjela u stečeniku, bilo na datum ili prije datuma sticanja. Među primjerima poslovnih spajanja provedenih samo po osnovu ugovora je udruživanje dvaju poslovanja u oblik organizacije poznate pod izvornim nazivom stapling arrangement ili osnivanjem dvojno uvrštenog privrednog društva (izvorno eng. dual listed corporation).

44. U poslovnom spajanju samo po osnovu ugovora sticatelj je dužan vlasnicima ste-čenika pripisati iznos neto imovine stečenika priznat u skladu sa ovim MSFI. Dru-gim riječima, vlasnički udjeli u stečeniku u posjedu drugih strana koje nisu sticatelj predstavljaju nekontrolirajući interes u finansijskim izvještajima sticatelja nakon spajanja, čak i ako su kao posljedica toga svi vlasnički udjeli u stečeniku pripisani nekontrolirajućem interesu.

Period mjerenja45. Ako do kraja izvještajnog perioda u kojem je došlo do poslovnog spajanja po-

četni obračun spajanja nije kompletan, sticatelj je dužan u svojim finansijskim izvještajima iskazati provizorne iznose za stavke koje nisu do kraja obračunate. U periodu mjerenja, sticatelj je dužan retroaktivno uskladiti provizorne iznose koje je priznao na datum sticanja u skladu sa saznanjima o novim činjenicama i okolnostima koje su postojale na datum sticanja i koje bi, da je imao saznanja o njima, uticale na mjerenje iznosa priznatih na taj datum. U periodu mjerenja, sticatelj je takođe dužan priznati dodatnu imovinu ili dodatne obaveze ako je stekao saznanja o novim činjenicama i okolnostima koje su postojale na datum

598

MSFI 3

sticanja i koje bi, da je imao saznanja o njima, imale za posljedicu priznavanje te imovine, odnosno tih obaveza na datum sticanja. Period mjerenja prestaje čim sticatelj stekne informacije koje je tražio o činjenicama i okolnostima koje su postojale na datum sticanja ili je obaviješten da više informacija nije moguće dobiti. U svakom slučaju, period mjerenja ne smije biti dulji od godinu dana od datuma sticanja.

46. Period mjerenja je period nakon datuma sticanja tokom kojeg sticatelj smije uskladi-ti provizorne iznose koje je priznao po osnovu poslovnog spajanja. Period mjerenja daje sticatelju dovoljno vremena da prikupi informacije koje su neophodne za utvr-đivanje i mjerenje sljedećih stavki na datum sticanja u skladu sa zahtjevima ovoga MSFI-ja:

a) utvrdive stečene imovine, preuzetih obaveza i nekontrolirajućeg interesa u ste-čeniku

b) naknadu prenesenu za stečenika (ili neki drugi iznos korišten u mjerenju go-odwilla)

c) kod poslovnog spajanja koje se odvija u fazama, vlasnički udjel koji je sticatelj ranije imao u stečeniku i

d) goodwill ili dobit proizašla iz povoljne kupnje.47. Sticatelj je dužan razmotriti sve relevantne faktore kako bi utvrdio da li bi informa-

cije dobivene nakon datuma sticanja trebale imati za posljedicu usklađenje priznatih provizornih iznosa ili su one posljedica događaja koji se zbio nakon datuma sticanja. Relevantni faktori uključuju podatke o tome kada su dodatne informacije dobivene i da li je sticatelj u mogućnosti utvrditi razlog promjene provizornih iznosa. Izgledi su da će informacija dobivena u kratkom roku nakon datuma sticanja bolje odražavati okolnosti koje su postojale na datum sticanja nego informacija dobivena nekoliko mjeseci kasnije. Na primjer, prodaja nekog sredstva trećoj strani u kratkom roku nakon datuma sticanja za iznos koji se znatno razlikuje od njegove provizorne fer vrijednosti utvrđene na taj datum vjerovatno ukazuje na pogrešku u provizornom iznosu, osim ako nije moguće utvrditi događaj koji se zbio u međuvremenu zbog kojeg je došlo do promjene fer vrijednosti.

48. Sticatelj priznaje povećanje (smanjenje) provizornog iznosa nekog utvrdivog sred-stva (utvrdive obaveze) kroz smanjenje (povećanje) goodwilla. Međutim, nove in-formacije dobivene u periodu mjerenja mogu ponekad prouzročiti usklađenje pro-vizornog iznosa više sredstava ili obaveza. Na primjer, sticatelj je mogao preuzeti obavezu isplate naknade štete za nesretni slučaj u jednom od objekata stečenika, koja je dijelom ili u cijelosti pokrivena stečenikovom policom osiguranja od odgo-vornosti. Ako sticatelj u periodu mjerenja prikupi nove informacije o fer vrijednosti te obaveze na datum sticanja, usklađenje goodwilla uslijed promjene provizornog iznosa po osnovu te obaveze bi bilo neutralizirano (dijelom ili u cjelini) usklađenjem goodwilla uslijed promjene provizornog iznosa priznatog po osnovu potraživanja za naknadu štete od osiguravatelja.

49. U periodu mjerenja, sticatelj je dužan priznati usklađenja provizornih iznosa kao da je obračun poslovnog spajanja na datum sticanja dovršen. Prema tome, sticatelj je dužan po potrebi mijenjati usporedne informacije iz prethodnih perioda koja su pre-

599

MSFI 3

zentirana u finansijskim izvještajima, što uključuje i promjenu učinka amortizacije materijalne i nematerijalne imovine ili ostalih prihoda priznatih u sklopu dovršenja prvog knjiženja.

50. Nakon kraja perioda mjerenja, sticatelj je dužan provesti promjene u obračunu po-slovnog spajanja samo radi ispravljanja pogreške u skladu sa MRS-u 8 - Računovod-stvene politike, promjene računovodstvenih procjena i pogreške.

Utvrđivanje sastavnih dijelova transakcije poslovnog spajanja51. Sticatelj i stečenik mogu već imati odnos ili neki drugi sporazum prije počet-

ka pregovora o poslovnom spajanju ili mogu tokom samih pregovora zaključiti sporazum koji je odvojen od samog poslovnog spajanja. Bez obzira na slučaj, sticatelj je dužan utvrditi sve iznose koji nisu u sklopu onoga što sticatelj i steče-nik (ili njegovi bivši vlasnici) razmjenjuju u poslovnom spajanju, tj. iznose koji nisu sastavni dio razmjene za stečenika. Sticatelj je dužan u sklopu primjene metode sticanja priznati samo naknadu prenesenu za sticanje stečenika te imo-vinu i obaveze koju je stekao, odnosno koje je preuzeo u zamjenu za stečenika. Odvojene transakcije se obračunavaju u skladu sa relevantnim MSFI-jevima.

52. Transakcija koju prije samog spajanja zaključuje sticatelj ili koja se zaključuje u nje-govo ime ili prvenstveno u korist sticatelja ili spojenog subjekta a ne u korist steče-nika (ili njegovih bivših vlasnika), je vjerojatno odvojena transakcija. Slijede primjeri odvojenih transakcija na koje se ne primjenjuje metoda sticanja:

a) transakcija kojom se poravnavaju prethodni odnosi između sticatelja i stečeni-ka

b) transakcija kojom se zaposlenicima ili bivšim vlasnicima stečenika isplaćuju naknade za buduće usluge i

c) transakcija kojom se stečeniku ili njegovim bivšim vlasnicima naknađuju troš-kovi koje su platili u ime sticatelja a povezani su sa sticanjem.

Tačke B50.-B.62 sadrže povezane upute za primjenu.

Troškovi povezani sa sticanjem

53. Troškovi povezani sa sticanjem su troškovi sticatelja nastali radi provedbe poslov-nog spajanja. U njih se ubrajaju naknade savjetnicima, pravnicima, računovođama, procjeniteljima vrijednosti i druge profesionalne i konsultantske naknade, opći ad-ministrativni troškovi, uključujući troškove vođenja internog odjela za spajanja i pri-pajanja, kao i troškovi upisivanja te izdavanja dužničkih i vlasničkih vrijednosnih papira. Sticatelj je troškove povezane sa sticanjem dužan obračunati kao rashode u periodima u kojima su troškovi nastali i usluge pružene, uz jedan izuzetak. Troškovi izdavanja dužničkih ili vlasničkih vrijednosnih papira se priznaju u skladu sa MRS 32 i MRS 39.

600

MSFI 3

Naknadno mjerenje i obračunavanje

54. Općenito, sticatelj je dužan stečenu imovinu, preuzete ili stvorene obaveze te vlasničke instrumente izdate u sklopu poslovnog spajanja naknadno mjeriti u skladu sa drugim MSFI-jevima koji se primjenjuju na te stavke, zaovisno od nji-hove prirode. No, ovaj MSFI sadrži upute o kasnijem mjerenju i obračunavanju sljedeće stečene imovine, preuzetih ili stvorenih obaveza te vlasničkih instru-menata izdatih u sklopu poslovnog spajanja:

a) ponovno stečene imovineb) potencijalnih obaveza priznatih na datum sticanjac) imovine po osnovu obeštećenja id) potencijalne naknade za sticanje.

Tačka B63. sadrži povezane upute za primjenu.

Ponovno stečena prava55. Ponovno stečeno pravo priznato kao nematerijalna imovina se amortizira kroz pre-

ostali ugovorni period ugovora u kojem je dodijeljeno. Sticatelj koji kasnije prodaje ponovno stečeno pravo trećoj strani, dužan je knjigovodstveni iznos nematerijalnog sredstva uključiti u utvrđivanje dobiti ili gubitka od prodaje toga prava.

Potencijalne obaveze56. Nakon prvog priznavanja i do podmirenja, poništenja ili isteka obaveze, sticatelj je

dužan potencijalnu obavezu priznatu u sklopu poslovnog spajanja mjeriti po višem od:

a) iznosa koji bi bio priznat u skladu sa MRS 37 ib) iznosa koji je početno priznat, umanjenog, ako je prikladno, za kumulativnu

amortizaciju priznatu u skladu sa MRS 18 - Prihodi. Ovaj zahtjev se ne primjenjuje na ugovore koji se obračunavaju u skladu sa MRS

39.

Imovina po osnovu obeštećenja57. Na kraju svakog naknadnog izvještajnog perioda, sticatelj je dužan imovinu po

osnovu obeštećenja koju je priznao na datum sticanja priznati po istoj osnovi kao i obavezu ili sredstvo koje je predmetom obeštećenja, uz primjenu ugovornih ograni-čenja toga iznosa i, kod sredstva po osnovu obeštećenja koje se naknadno ne mjeri po fer vrijednosti, u skladu sa najboljom mogućom procjenom uprave o naplativosti sredstva po osnovu obeštećenja. Sticatelj je sredstvo po osnovu obeštećenja dužan prestati priznavati samo kada sredstvo naplati, proda ili na neki drugi način izgubi pravo na njega.

601

MSFI 3

Potencijalna naknada za sticanje58. Neke promjene fer vrijednosti potencijalne naknade za sticanje koje sticatelj prizna-

je nakon datuma sticanja mogu biti posljedica dodatnih saznanja sticatelja nakon da-tuma sticanja o činjenicama i okolnostima koje su postojale na datum sticanja. Takve promjene su usklađenja unutar perioda mjerenja prema tačkama 45.-49. Međutim, promjene koje su posljedica događaja nakon datuma sticanja, kao što je postizanje ciljne dobiti, određene cijene dionice ili određenog miljokaza u istraživačko-razvoj-nom projektu nisu usklađenja unutar perioda mjerenja. Sticatelj je dužan promjene fer vrijednosti potencijalne naknade za sticanje koje nisu usklađenja unutar perioda mjerenja obračunati kako slijedi:

a) potencijalna naknada za sticanje razvrstana kao vlasnički kapital se ne mjeri ponovno i njeno kasnije podmirenje se knjiži unutar vlasničkog kapitala

b) potencijalna naknada za sticanje klasificirana kao sredstvo ili obaveza koja:(i) je finansijski instrument i spada u djelokrug MRS-a 39, mjeri se po fer vri-

jednosti, uz priznavanje svake proizašle dobiti ili gubitka ili u dobit ili gu-bitak, ili u sklopu ostale sveobuhvatne dobiti u skladu sa tim MSFI-jem

(ii) ne spada u djelokrug MRS-a 39, obračunava se u skladu sa MRS 37 ili ne-kim drugim relevantnim MSFI-jem.

Objavljivanje

59. Sticatelj je dužan objaviti informacije koje korisnicima njegovih finansijskih izvještaja omogućuju da ocijene prirodu i finansijski efekat poslovnog spajanja do kojeg je došlo ili:

a) tokom tekućeg izvještajnog perioda, ilib) nakon kraja izvještajnog perioda, ali prije nego što je izdavanje finansij-

skih izvještaja odobreno.60. Za svrhu navedenu u tački 59., sticatelj je dužan objaviti informacije navedene u

tačkama B64.-B66.

61. Sticatelj je dužan objaviti informacije koje korisnicima njegovih finansijskih iz-vještaja omogućuju da ocijene finansijske učinke usklađivanja priznatih u teku-ćem periodu a odnose se na poslovna spajanja do kojih je došlo u tom periodu ili prethodnim izvještajnim periodima.

62. Za svrhu navedenu u tački 61., sticatelj je dužan objaviti informacije navedene u tački B67.

63. Ako podaci čije objavljivanje nalaže ovaj MSFI ili neki drugi MSFI-jevi ne ispunjava-ju svrhu iz tačke 59. i 61., sticatelj je dužan objaviti bilo kakve druge informacije koje su neophodne kako bi svrha bila ispunjena.

602

MSFI 3

Datum stupanja na snagu i prijelazne odredbe

Datum stupanja na snagu64. Ovaj MSFI se primjenjuje prospektivno na poslovna spajanja s datumom sticanja na

dan ili nakon početka prvog godišnjeg izvještajnog perioda koji započinje na dan ili nakon 1. jula 2009. godine. Ranija primjena je dopuštena. Međutim, ovaj MSFI se primjenjuje samo na početku godišnjeg izvještajnog perioda koji započinje na dan ili nakon 30. juna 2007. godine. Ako subjekt ovaj MSFI primijeni prije 1. jula 2009. go-dine, dužan je tu činjenicu i objaviti te istovremeno primijeniti MRS 27 (s izmjenama i dopunama iz 2008. godine).

Prijelazne odredbe65. Imovina i obaveze proizašli iz poslovnih spajanja s datumom sticanja koji prethodi

primjeni ovoga MSFI-ja se ne usklađuju nakon njegove primjene.

66. Subjekt, kao što je uzajamni subjekt, koji još nije primijenio MSFI 3 i koji je jedno poslovno spajanje ili više njih obračunavao metodom kupnje, dužan je primijeniti prijelazne odredbe iz tačke B68. i B69.

Porez na dobit

67. Kod poslovnih spajanja s datumom sticanja prije primjene ovoga MSFI-ja, sticatelj je dužan prospektivno primijeniti kriterije iz tačke 68. MRS-a 12, s izmjenama i dopu-nama koje donosi ovaj MSFI. To znači da sticatelj ne smije usklađivati način obraču-navanja prethodnih poslovnih spajanja za prethodno priznate promjene u priznatoj odgođenoj poreznoj imovini. Međutim, od datuma primjene ovoga MSFI-ja, sticatelj je dužan priznati promjene u priznatoj odgođenoj poreznoj imovini kao usklađenje dobiti ili gubitka (ili, ako je to propisano MRS-om 12, izvan dobiti ili gubitka).

Povlačenje MSFI-ja 3 (iz 2004.)

68. Ovaj MSFI zamjenjuje MSFI 3 -Poslovna spajanja izdat 2004. godine.

DODATAK A

Definicije pojmova

Ovaj je dodatak sastavni dio ovog MSFI-ja.

stečenik Poslovanje ili poslovanja u kojima stečenik stiče kontrolu nad po-slovnim spajanjima.

sticatelj Subjekt koji stječe kontrolu nad stečenikom.datum sticanja Datum na koji sticatelj stječe kontrolu nad stečenikom

603

MSFI 3

poslovanje Integrirani skup aktivnosti i imovine provođen i upravljan sa svr-hom osiguranja povrata u obliku dividendi, nižih troškova ili drugih ekonomskih koristi.direktno ulagačima ili drugim vlasnicima, čla-novima ili učesnicima

poslovno spajanje Transakcija ili drugi događaj kojim sticatelj stječe kontrolu nad jed-nim poslovanjem ili više njih.

Transakcije koje se ponekad nazivaju „pravo spajanje” ili „spajanje jednakih” su takođe poslovno spajanje jer je to izraz koji se koristi u ovome MSFI-ju.

potencijalna naknada

Uobičajeno obaveza sticatelja da dodatnu imovinu ili dodatne vla-sničke udjele prenese na bivše vlasnike stečenika u sklopu razmje-ne za kontrolu nad stečenikom ako dođe do određenih događaja ili ispunjenja određenih uslova u budućnosti.

kontrola Pravo upravljanja finansijskim i poslovnim politikama drugog su-bjekta tako da se ostvari korist od njegovih aktivnosti.

vlasnički udjeli U ovome MSFI-ju, pojam vlasnički udjeli se koristi u širem značenju i obuhvaća vlasničke udjele subjekata u vlasništvu ulagača te udjele vlasnika, članova ili učesnika u uzajamnim subjektima.

fer vrijednost Iznos u kojem obaviještene i voljne strane mogu razmijeniti sred-stvo ili podmiriti obavezu u transakciji pred pogodbom.

goodwill Sredstvo koje predstavlja buduće ekonomske koristi koje proizlaze iz ostale imovine stečene poslovnim spajanjem koja nije pojedinač-no utvrđena, identifikovana i odvojeno priznata.

utvrdiv Neko sredstvo je utvrdivo ako je ili: a) odvojivo, tj. moguće ga je odvojiti ili izdvojiti iz subjekta i pro-

dati, prenijeti, licencirati, dati u najam ili razmijeniti, bilo pojedi-načno ili zajedno s povezanim ugovorom, utvrdivim sredstvom ili utvrdivom obavezom bez obzira na do da li subjekt namjerava to učiniti, ili

b) proizlazi iz ugovornih ili drugih zakonskih prava, bez obzira da li su ta prava prenosiva ili odvojiva od subjekta ii drugih prava i obaveza ili ne.

nematerijalna imovina

Utvrdiva nenovčana imovina bez fizičkog obilježja.

uzajamni subjekt Subjekt koji nije subjekt u vlasništvu ulagača, koji direktno za svoje vlasnike, članove ili sudionike ostvaruje dividende, niže troškove ili druge ekonomske koristi. Na primjer, uzajamno osiguravajuće druš-tvo, kreditna zadruga ili zadružni subjekt su uzajamni subjekti.

nekontrolirajući interes

Vlasnički udjel u zavisnom društvu koji ni posredno ni neposredno ne pripada matici.

vlasnici Za svrhu ovoga MSFI-ja, izraz vlasnici se koristi u širem značenju i obuhvaća imatelje vlasničkih udjela u subjektima u vlasništvu ula-gača te vlasnike ili članove ili učesnike u uzajamnim subjektima.

604

MSFI 3

DODATAK B

Primjena

Ovaj je dodatak sastavni dio ovog MSFI-ja.

Poslovna spajanja subjekata pod zajedničkom kontrolom (primjena tačke 2. (c))

B1. Ovaj MSFI se ne primjenjuje na poslovno spajanje subjekata ili poslovanja pod za-jedničkom kontrolom. Poslovno spajanje subjekata ili poslovanja pod zajedničkom kontrolom je poslovno spajanje u kojem su svi subjekti ili sva poslovanja koja se spa-jaju pod krajnjom kontrolom iste strane ili strana i prije i nakon poslovnog spajanja, a ta kontrola nije privremena.

B2. Smatra se da skupina pojedinaca ima kontrolu nad nekim subjektom kada, kao po-sljedica ugovornog sporazuma, imaju skupnu moć upravljanja finansijskim i poslov-nim politikama toga subjekta kako bi ostvarili koristi od njegovih aktivnosti. Prema tome, poslovno spajanje je izvan djelokruga ovoga MSFI-ja ako ista skupina poje-dinaca ima, kao posljedica ugovornog sporazuma, krajnju skupnu moć upravljanja finansijskim i poslovnim politikama svakog subjekta koji sudjeluje u spajanju kako bi ostvarila koristi od njihovih aktivnosti, a ta krajnja skupna moć nije privremena.

B3. Subjekt može biti pod kontrolom pojedinca ili skupine pojedinaca koji zajednički djeluju prema ugovornom sporazumu i koji ne moraju podlijegati zahtjevima finan-sijskog izvještavanja MSFI-jeva. Prema tome, nije neophodno da se subjekti koji se spajaju uključuju u iste konsolidirane finansijske izvještaje da bi se poslovno spajanje promatralo kao poslovno spajanje koje uključuje subjekte pod zajedničkom kontro-lom.

B4. Visina nekontrolirajućih interesa u svakom subjektu koji se spaja prije i nakon po-slovnog spajanja nije relevantna za određivanje da li spajanje uključuje subjekte pod zajedničkom kontrolom ili ne. Slično tomu, činjenica da je jedno od društava koje se spaja zavisno društvo koje je isključeno iz konsolidiranih finansijskih izvještaja nije relevantna za određivanje da li spajanje uključuje subjekte pod zajedničkom kontro-lom ili ne.

Utvrđivanje poslovnog spajanja (primjena tačke 3.)

B5. Ovaj MSFI definira poslovno spajanje kao transakciju ili neki događaj kojim sticatelj stječe kontrolu nad jednim poslovanjem ili više njih. Sticatelj može steći kontrolu nad stečenikom na razne načine, na primjer:

a) prenosom novca, novčanih ekvivalenata ili druge imovine (uključujući neto imovinu koja sačinjava poslovanje)

b) stvaranjem obavezac) izdavanjem vlasničkih udjelad) davanjem više vrsta naknada ili

605

MSFI 3

e) bez prenosa naknade, uključujući prenos isključivo na osnovu ugovora (v. tačku 43.)

B6. Poslovno spajanje može iz raznih pravnih, poreznih ili drugih razloga biti uređeno na razne načine, što uključuje, ali nije ograničeno na sljedeće:

a) jedno poslovanje ili više njih koji postaju zavisna društva sticatelja ili pravno pripajanje neto imovine jednog poslovanja ili više njih sticatelju

b) jedan subjekt koji se spaja prenosi svoju neto imovinu ili njegovi vlasnici preno-se svoje vlasničke udjele na drugi subjekt koji se spaja ili njegove vlasnike

c) svi subjekti koji se spajaju prenose svoju neto imovinu ili vlasnici tih subjekata prenose svoje vlasničke udjele na novoosnovan subjekt (što se ponekad naziva transakcijom objedinjavanja) ili

d) skupina bivših vlasnika jednog od subjekata koji se spaja stiče kontrolu nad spojenim subjektom.

Definicija poslovanja (primjena tačke 3.)

B7. Poslovanje se sastoji od ulaznih vrijednosti u proces i procesa koji se primjenjuju na ulazne vrijednosti i koji omogućuju stvaranje izlaznih vrijednosti. Iako poslovanja uobičajeno imaju izlazne vrijednosti, oni nisu neophodni da bi integrirani skup za-dovoljio kriterije poslovanja. Tri elementa poslovanja su definirana kako slijedi:

a) ulazna vrijednost: svaki ekonomski resurs koji stvara ili ima mogućnost stva-rati izlazne vrijednosti kad se na njega primijeni jedan proces ili više njih. Pri-mjeri su dugotrajna imovina (uključujući nematerijalnu imovinu ili pravo ko-rištenja dugotrajne imovine), intelektualno vlasništvo, mogućnost ostvarivanja pristupa neophodnim materijalima ili pravima i zaposleni.

b) proces: svaki sistem, standard, protokol, konvencija ili pravilo koje, kad je primijenjeno na neku ulaznu vrijednost ili više njih, stvara ili ima sposobnost stvaranja izlaznih vrijednosti. Primjeri su procesi strateškog upravljanja, opera-tivni procesi i procesi upravljanja resursima. Ti su procesi u pravilu dokumen-tirani, no neophodne procese koji se mogu primijeniti na ulazne vrijednosti radi stvaranja izlaznih vrijednosti može osigurati organizirana radna snaga koja posjeduje potrebne vještine i potrebno iskustvo te postupa prema pravilima i konvencijama (računovodstveni sistemi, sistemi za fakturisanje, obračun plaća i drugi sistemi tipično nisu procesi koji se koriste za stvaranje izlaznih vrijed-nosti).

c) izlazna vrijednost: rezultat ulaznih vrijednosti podvrgnutih procesima koji stvaraju ili mogu stvoriti povrat direktno ulagačima ili drugim vlasnicima, čla-novima ili učesnicima u obliku dividendi, nižih troškova ili drugih ekonomskih koristi.

B8. Da bi mogao biti provođen i upravljan za utvrđene svrhe, integrirani skup aktivno-sti i imovine treba imati dva ključna elementa - ulazne vrijednosti i procese koji se na njih primjenjuju i koji se zajedno koriste ili će se zajedno koristiti za stvaranje izlaznih vrijednosti. Međutim, poslovanje ne mora uključiti sve ulazne vrijednosti ili procese koje prodavatelj koristi u vođenju poslovanja ako su tržišni učesnici spo-

606

MSFI 3

sobni steći poslovanje i nastaviti proizvoditi izlazne vrijednosti, na primjer, objedi-njavanjem poslovanja sa svojim vlastitim ulaznim vrijednostima i procesima.

B9. Priroda elemenata poslovanja se razlikuje po sektorima i strukturi poslovanja (ak-tivnosti) nekog subjekta, uključujući fazu razvoja samoga subjekta. Etablirana po-slovanja često imaju različite vrste ulaznih elemenata, procesa i izlaznih vrijednosti, dok nova poslovanja često imaju tek nekoliko ulaznih vrijednosti i procesa i pone-kad samo jednu izlaznu vrijednost (proizvod). Gotovo sva poslovanja takođe imaju i obaveze, no poslovanje i ne mora imati obaveze.

B10. Integrirani skup aktivnosti i imovine u fazi razvoja ne mora imati izlazne vrijednosti. Ako ih nema, sticatelj bi trebao razmotriti druge faktore kako bi utvrdio da li je taj skup poslovanje. Ti faktori uključuju, ali nisu ograničeni, na to da li:

a) je skup započeo planirati glavne aktivnostib) skup ima zaposlene, intelektualno vlasništvo i druge ulazne vrijednosti i proce-

se koje bi na njih mogao primijenitic) skup primjenjuje plan kako bi proizveo izlazne vrijednosti id) će skup biti u mogućnosti ostvariti pristup kupcima koji će kupiti izlazne vri-

jednosti. Kod konkretnog integriranog skupa aktivnosti i imovine u razvojnoj fazi ne moraju

biti prisutni svi navedeni faktori da bi taj skup zadovoljio kriterije poslovanja.

B11. Postupak utvrđivanja da li je konkretan skup imovine i aktivnosti poslovanje treba se zasnivati na tome da li tržišni učesnik može provoditi i upravljati integriranim skupom aktivnosti. Prema tome, kod procjenjivanja da li je konkretan skup poslova-nje, nije relevantno da li je prodavatelj upravljao skupom kao poslovanjem niti da li sticatelj namjerava tim skupom upravljati kao poslovanjem.

B12. Ako ne postoje suprotni dokazi, za određeni skup imovine i aktivnosti u kojem po-stoji goodwill se pretpostavlja da je poslovanje. Međutim, poslovanje ne mora imati goodwill.

Utvrđivanje sticatelja (primjena tačaka 6. i 7.)

B13. Sticatelj - subjekt koji stiče kontrolu nad stečenikom - se utvrđuje primjenom uputa iz MRS-a 27 - Konsolidirani i odvojeni finansijski izvještaji. Ako je došlo do poslov-nog spajanja, ali primjenom uputa iz MRS-a 27 nije moguće jasno utvrditi koji od subjekata koji se spajaju je sticatelj, razmatraju se faktori iz tačaka B14.-B18.

B14. Kod poslovnog spajanja koje se realizira prvenstveno prenosom novca ili druge imo-vine, ili stvaranjem obaveza, obično je sticatelj onaj subjekt koji prenosi novac ili drugu imovinu, ili koji stvara obaveze.

B15. Kod poslovnog spajanja koje se realizira prvenstveno razmjenom vlasničkih udjela, obično je sticatelj onaj subjekt koji izdaje vlasničke udjele. Međutim, u nekim po-slovnim spajanjima, koja su poznata pod nazivom »obrnuto sticanje«, subjekt koji izdaje vlasničke udjele je stečenik. Upute koje se odnose na obrnuto sticanje su nave-dene u tačkama B19.-B27. Kod utvrđivanja sticatelja u poslovnom spajanju realizira-

607

MSFI 3

nom razmjenom vlasničkih udjela obavezno se razmatraju i drugi relevantni faktori i okolnosti, uključujući:

a) relativna glasačka prava u spojenom subjektu nakon poslovnog spajanja - Sti-catelj je obično subjekt koji se spaja a čiji vlasnici kao skupina zadržavaju ili dobivaju najveći dio glasačkih prava u spojenom subjektu. Prilikom utvrđivanja koja skupina vlasnika zadržava ili dobiva najveći dio glasačkih prava, subjekt je dužan razmotriti postojanje eventualnih neuobičajenih ili posebnih glasačkih aranžmana i opcija, varanta ili konvertibilnih vrijednosnih papira.

b) postojanje velikog manjinskog udjela u glasačkim pravima u spojenom subjektu ako ni jedan drugi vlasnik ni organizovana skupina vlasnika nema značajan udjel u glasačkim pravima - Sticatelj je obično subjekt koji se spaja čiji jedan vlasnik ili organizirana skupina vlasnika drži najveći manjinski udjel u glasač-kim pravima u spojenom subjektu.

c) sastav upravnog tijela spojenog društva - Sticatelj je obično subjekt koji se spaja čiji vlasnici imaju mogućnost izabrati, imenovati ili razriješiti većinu članova upravnog tijela spojenog subjekta.

d) sastav višeg rukovodstva spojenog društva - Sticatelj je obično subjekt koji se spaja čije (bivše) rukovodstvo prevladava nad rukovodstvom spojenog subjekta.

e) uslovi razmjene vlasničkih udjela - Sticatelj je obično subjekt koji se spaja i koji plaća premiju na fer vrijednost prije spajanja vlasničkih udjela drugog subjekta ili subjekata koji se spajaju.

B16. Sticatelj je obično subjekt koji se spaja čija relativna veličina (mjerena, primjerice, imovinom, prihodima ili dobiti) je znatno veća od veličina drugog subjekta ili drugih subjekata koji se spajaju.

B17. Utvrđivanje sticatelja u poslovnom spajanju više od dvaju subjekata uključuje i ana-lizu, među ostalim, kako bi se utvrdilo koji od subjekata koji se spajaju je pokrenuo spajanje, kao i relativnu veličinu subjekata koji se spajaju.

B18. Nov subjekt osnovan radi provedbe poslovnog spajanja nije nužno sticatelj. Ako je nov subjekt osnovan radi izdavanja vlasničkih udjela s ciljem provedbe poslovnog spajanja, jedan od subjekata koji se spajaju i koji je postojao prije poslovnog spajanja se utvrđuje kao sticatelj, uz primjenu uputa iz tačaka B13.-B17. Nasuprot tome, novi subjekt koji prenosi novac ili drugu imovinu, ili stvara obaveze kao naknadu može biti sticatelj.

Obrnuto sticanje

B19. Do obrnutog sticanja dolazi kada je subjekt koji izdaje vrijednosne papire (zakonski sticatelj) utvrđen kao stečenik za računovodstvene svrhe na osnovu uputa iz tačaka B13.-B18. Subjekt čiji vlasnički udjeli se stiču (zakonski stečenik) mora za računo-vodstvene svrhe biti sticatelj kako bi se transakcija mogla smatrati obrnutim stica-njem. Na primjer, do obrnutog sticanja ponekad dolazi kada privatni subjekt želi postati javni subjekt, ali ne želi registrirati svoje dionice. Da bi to ostvario, privatni subjekt s javnim subjektom zaključuje sporazum kojim javni subjekt preuzima nje-gove vlasničke udjele u zamjenu za vlasničke udjele u javnom subjektu. U ovome primjeru, javni subjekt je zakonski sticatelj jer je izdao svoje vlasničke udjele, a pri-

608

MSFI 3

vatni subjekt je zakonski stečenik jer su njegovi vlasnički udjeli stečeni. Međutim, primjenom uputa iz tačaka B13.-B18.

a) javni subjekt se utvrđuje kao stečenik za računovodstvene svrhe (računovod-stveni stečenik), a

b) privatni subjekt se utvrđuje kao sticatelj za računovodstvene svrhe (računo-vodstveni sticatelj).

Računovodstveni stečenik mora udovoljiti definiciji poslovanja da bi transakcija mo-gla biti obračunata kao obrnuto sticanje i primjenjuju se sva načela priznavanja i mjerenja u ovome MSFI-ju, uključujući zahtjev da se prizna goodwill.

Mjerenje prenesene naknade za sticanjeB20. U obrnutom sticanju, računovodstveni sticatelj obično ne daje naknadu za steče-

nika. Umjesto toga, računovodstveni stečenik obično izdaje svoje vlasničke udjele vlasnicima računovodstvenog sticatelja. U skladu s tim, fer vrijednost naknade za sticanje na dan sticanja koju računovodstveni sticatelj prenosi u zamjenu za svoj udjel u računovodstvenom stečeniku se bazira na broju vlasničkih udjela koje bi za-konsko zavisno društvo trebalo izdati kako bi vlasnicima zakonske matice dalo isti postotak udjela u vlasništvu spojenog subjekta koji nastaje obrnutim sticanjem. Fer vrijednost tako izračunatih vlasničkih udjela se može koristiti kao fer vrijednost na-knade prenesene u zamjenu za stečenika.

Priprema i prezentiranje konsolidiranih finansijskih izvještajaB21. Konsolidirani finansijski izvještaji sastavljeni nakon obrnutog sticanja se izdaju pod

imenom zakonske matice (računovodstvenog stečenika), ali se u bilješkama opisuju kao nastavak finansijskih izvještaja zakonskog zavisnog društva (računovodstvenog sticatelja), uz jedno usklađivanje, a to je retroaktivno usklađenje osnovnog kapitala računovodstvenog sticatelja radi prikaza osnovnog kapitala računovodstvenog ste-čenika. Usklađivanje je potrebno kako bi se prikazao kapital zakonske matice (ra-čunovodstvenog stečenika). Uporedne informacije prezentirane u konsolidiranim finansijskim izvještajima se takođe retroaktivno usklađuju kako bi odrazile osnovni kapital zakonske matice (računovodstvenog stečenika).

B22. Budući da su konsolidirani finansijski izvještaji nastavak na finansijske izvještaje za-konskog zavisnog društva, osim u dijelu koji se odnosi na njegovu strukturu kapitala, konsolidirani finansijski izvještaji odražavaju:

a) imovinu i obaveze zakonskog zavisnog društva (računovodstvenog sticatelja) priznate i mjerene po njihovim knjigovodstvenim iznosima prije spajanja

b) imovinu i obaveze zakonske matice (računovodstvenog stečenika) priznate i mjerene u skladu sa ovim MSFI.

c) zadržanu dobit i druge iznose iskazane u ukupnom kapitalu zakonskog zavi-snog društva (računovodstvenog sticatelja) prije poslovnog spajanja

d) iznos priznat u konsolidiranim finansijskim izvještajima kao izdati vlasnički udjel dobijen dodavanjem izdatog vlasničkog udjela zakonskog zavisnog društva (ra-čunovodstvenog sticatelja) koji je postojao neposredno prije poslovnog spajanja

609

MSFI 3

fer vrijednosti zakonske matice (računovodstvenog sticatelja) utvrđenoj prema ovome MSFI. Međutim, ta struktura kapitala (tj. broj i vrsta izdatih vlasničkih udjela) odražava strukturu kapitala zakonske matice (računovodstvenog steče-nika), uključujući vlasničke udjele koje je zakonska matica izdala kako bi provela spajanje. Shodno tome, struktura kapitala zakonskog zavisnog društva (računo-vodstvenog sticatelja) se prepravlja koristeći omjer zamjene utvrđen u ugovoru o pripajanju kako bi se prikazao broj dionica, tj. udjela koje je zakonska matica (računovodstveni stečenik) izdala u sklopu obrnutog sticanja.

e) razmjeran udjel nekontrolirajućih interesa u knjigovodstvenim iznosima prije spajanja zadržane dobiti i drugih oblika ukupnog kapitala u zakonskom zavisnom društvu (računovodstvenom sticatelju) kako je navedeno u tačkama B23. i B24.

Nekontrolirajući interesB23. U obrnutom sticanju, neki vlasnici zakonskog stečenika (računovodstvenog sticate-

lja) ne moraju razmijeniti svoje vlasničke udjele za vlasničke udjele u zakonskoj mati-ci (računovodstvenom stečeniku). S tim vlasnicima se u konsolidiranim finansijskim izvještajima nakon obrnutog sticanja postupa kao s nekontrolirajućim interesima. Razlog tome je što vlasnici zakonskog stečenika koji ne razmjenjuju svoje vlasničke udjele za vlasničke udjele zakonskog sticatelja imaju svoj udjel samo u rezultatima i neto imovini zakonskog stečenika, a ne u rezultatima i neto imovini spojenog su-bjekta. Nasuprot tome, premda je zakonski sticatelj stečenik za računovodstvene svrhe, vlasnici zakonskog sticatelja imaju udjel u rezultatu i neto imovini spojenog subjekta.

B24. Imovina i obaveze zakonskog stečenika se mjere i priznaju u konsolidiranim finan-sijskim izvještajima u knjigovodstvenim iznosima prije spajanja (v. t. B22. a)). Prema tome, u obrnutom spajanju, nekontrolirajući interes odražava srazmjeran interes nekontrolirajućih dioničara u knjigovodstvenim iznosima neto imovine zakonskog stečenika prije spajanja, čak i ako su nekontrolirajući interesi u drugim transakcija-ma sticanja mjereni po fer vrijednosti na datum sticanja.

Zarada po dioniciB25. Kako je navedeno u tački B22.d), struktura kapitala u konsolidiranim finansijskim

izvještajima nakon obrnutog sticanja odražava strukturu kapitala zakonskog sticate-lja (računovodstvenog stečenika), uključujući vlasničke udjele koje je izdao zakonski sticatelj kako bi proveo poslovno spajanje.

B26. Kod izračunavanja prosječnog ponderisanog broja redovnih dionica (nazivnik u ra-zlomku kojim se izračunava zarada po dionici) tokom perioda u kojem je došlo do obrnutog sticanja:

a) broj redovnih dionica na početku tog perioda do datuma sticanja se izračunava na osnovu prosječnog ponderisanog broja redovnih dionica zakonskog steče-nika (računovodstveni sticatelj) u opticaju u periodu koji se množi omjerom zamjene utvrđenim u ugovoru o sticanju i

610

MSFI 3

b) broj redovnih dionica u opticaju od datuma sticanja do kraja tog perioda je stvaran broj redovnih dionica zakonskog sticatelja (računovodstvenog stečeni-ka) u opticaju u tom periodu.

B27. Osnovna zarada po dionici za svaki uporedni period prije datuma sticanja koji je prikazan u konsolidiranim finansijskim izvještajima nakon obrnutog sticanja se izra-čunava na način da se:

a) dobit ili gubitak zakonskog stečenika koji pripada redovnim dioničarima u sva-kom tom periodu podijeli

b) prosječnim ponderisanim brojem redovnih dionica u opticaju zakonskog ste-čenika u prethodnim periodima pomnoženim omjerom zamjene koji je utvr-đen u ugovoru o sticanju.

Priznavanje pojedinačne stečene imovine i pojedinačnih preuzetih obaveza (primjena tačaka 10.-13.)

Poslovni najmoviB28. Sticatelj ne smije priznati imovinu ni obaveze koje se odnose na poslovni najam u ko-

jem je stečenik korisnik najma, osim ako to nije obavezan prema tačkama B29. i B30.

B29. Sticatelj je dužan utvrditi da li su uslovi svakog poslovnog najma u kojima je stečenik najmoprimac povoljni ili nepovoljni. Sticatelj je dužan priznati nematerijalno sred-stvo ako su uslovi poslovnog najma povoljni u odnosu na tržišne i obavezu ako su uslovi nepovoljni u odnosu na tržišne. U tački B42. su navedene upute za mjerenje fer vrijednosti na datum sticanja imovine koja je predmetom poslovnog najma u kojem je stečenik najmodavac.

B30. Utvrdivo nematerijalno sredstvo može biti povezano s poslovnim najmom i dokaz u prilog sredstvu može biti spremnost tržišnih učesnika da plate cijenu za najam čak i ako je najam po tržišnim uslovima. Na primjer, najam ulaza na aerodromu ili maloprodajnog prostora u atraktivnom trgovačkom objektu može omogućiti ulazak na tržište ili druge buduće ekonomske koristi koje potpadaju pod definiciju utvrdive nematerijalne imovine, na primjer, kao odnos s kupcem. U toj situaciji, sticatelj je dužan priznati povezanu utvrdivu nematerijalnu imovinu prema tački B31.

Nematerijalna imovinaB31. Sticatelj je dužan priznati, odvojeno od goodwilla, utvrdivu nematerijalnu imovinu

stečenu poslovnim spajanjem. Nematerijalna imovina je utvrdiva ako ispunjava kri-terij odvojivosti ili ugovorno-pravni kriterij.

B32. Nematerijalno sredstvo koje ispunjava ugovorno-pravni kriterij je utvrdivo, čak i ako samo sredstvo nije prenosivo ili odvojivo od stečenika ili drugih prava i obaveza. Na primjer:

a) stečenik koristi proizvodni objekt pod poslovnim najmom po uslovima koji su povoljni u odnosu na tržišne. Uslovima najma je izričito zabranjen prenos na-jma (bilo prodajom ili davanjem u podnajam). Iznos u kojem su uslovi najma

611

MSFI 3

povoljni u poređenju sa uslovima tekućih transakcija za istu ili slične stavke, je nematerijalno sredstvo koje zadovoljava ugovorno-pravni kriterij za priznava-nje odvojeno od goodwilla, čak i ako sticatelj ugovor o najmu ne smije prodati niti ga na neki drugi način prenijeti.

b) stečenik je vlasnik nuklearne elektrane i njome upravlja. Dozvola za upravljanje nuklearnom elektranom je nematerijalno sredstvo koje ispunjava ugovorno-pravni kriterij za priznavanje odvojeno od goodwilla, čak i ako ga sticatelj ne smije prodati niti prenijeti odvojeno od same elektrane. Sticatelj može priznati fer vrijednost dozvole za upravljanje elektranom i fer vrijednost nuklearne elek-trane kao jedno sredstvo za svrhu finansijskog izvještavanja ako ta dva sredstva imaju sličan vijek upotrebe.

c) stečenik je vlasnik tehnološkog patenta. Za patent je dao drugima licencu za ekskluzivno korištenje izvan domaćeg tržišta u zamjenu za određeni postotak budućih prihoda od prodaje u inostranstvu. I tehnološki patent i povezani ugo-vor o licenci ispunjavaju ugovorno-pravni kriterij za odvojeno priznavanje od goodwilla, čak i ako prodaja ili razmjena patenta odvojeno od povezanog ugo-vora o licenci ne bi bila izvediva.

B33. Kriterij odvojivosti znači da je stečeno nematerijalno sredstvo moguće izdvojiti ili odvojiti od stečenika te prodati, prenijeti, licencirati, dati u zakup ili razmijeniti, po-jedinačno ili zajedno s povezanim ugovorom, utvrdivim sredstvom ili utvrdivom oba-vezom. Nematerijalno sredstvo koje bi sticatelj mogao prodati, licencirati ili na neki drugi način razmijeniti za neku drugu vrijednost ispunjava kriterij odvojivosti, čak i ako sticatelj nema namjeru to sredstvo prodati, licencirati ili ga na neki drugi način razmijeniti. Stečeno nematerijalno sredstvo ispunjava kriterij odvojivosti ako postoji dokaz o transakcijama razmjene te vrste imovine ili slične imovine, čak i ako transak-cije nisu česte te bez obzira na to da li sticatelj sudjeluje u njima. Na primjer, popisi kupaca ili pretplatnika su često predmet licenciranja, te stoga ispunjavaju kriterij od-vojivosti. Čak i ako stečenik vjeruje da njegovi popisi klijenata imaju obilježja različita od drugih popisa klijenata, sama činjenica da su popisi kupaca često predmetom licen-ciranja općenito znači da stečeni popis kupaca ispunjava kriterij odvojivosti. No, popis kupaca stečen poslovnim spajanjem ne bi ispunio kriterij odvojivosti ako je subjektu odredbama o čuvanju tajnosti ili nekog drugog ugovora zabranjeno da informacije o svojim kupcima prodaje, daje u najam ili razmjenjuje na neki drugi način.

B34. Nematerijalno sredstvo koje nije pojedinačno odvojivo od stečenika ili spojenog su-bjekta ispunjava kriterij odvojivosti ako je odvojivo zajedno s povezanim ugovorom, utvrdivim sredstvom ili utvrdivom obavezom. Na primjer:

a) tržišni učesnici razmjenjuju obaveze po depozitu i povezanu nematerijalnu imovinu koja je odnos s depozitarima u vidljivoj transakciji razmjene. Prema tome, sticatelj bi trebao nematerijalnu imovinu u obliku odnosa s depozitarom priznati odvojeno od goodwilla.

b) Stečenik je vlasnik registriranog trgovačkog žiga i dokumentiranih, ali ne i pa-tentiranih tehničkih znanja koja se koriste u proizvodnji proizvoda označenog trgovačkim žigom. Da bi prenio vlasništvo nad trgovačkim žigom, vlasnik ta-kođe mora prenijeti sve drugo što je nužno novom vlasniku kako bi proizveo proizvod ili uslugu koji se neće razlikovati od onih koje je proizvodio prethodni

612

MSFI 3

vlasnik. Budući da nepatentirana tehnička znanja moraju biti odvojena od ste-čenika ili spojenog subjekta i prodata ako se prodaje s njima povezan trgovački žig, ona ispunjavaju kriterij odvojivosti.

Ponovno stečena prava

B35. Kao dio poslovnog spajanja, sticatelj može ponovno steći pravo na upotrebu svoje priznate ili nepriznate imovine koje je prethodno dao stečeniku. Primjeri takvih pra-va su pravo na korištenje trgovačkog imena sticatelja po osnovu ugovora o franšizi ili pravo na korištenje sticateljeve tehnologije po osnovu licencnog ugovora o tehnolo-giji. Ponovno stečeno pravo je utvrdiva nematerijalna imovina koju sticatelj priznaje odvojeno od goodwilla. Upute za mjerenje ponovno stečenog prava su navedene u tački 29., a upute o kasnijem načinu obračunavanja ponovno stečenog prava u tački 55.

B36. Ako su uslovi ugovora iz kojeg proizlazi ponovno stečeno pravo povoljni ili nepo-voljni u odnosu na uslove koji vrijede u tekućim tržišnim transakcijama istim ili slič-nim predmetima, sticatelj je dužan priznati dobit ili gubitak od podmirenja. Upute za mjerenje dobiti ili gubitka od podmirenja su navedene u tački B52.

Okupljena radna snaga i drugi predmeti koji nisu utvrdivi

B37. Sticatelj uračunava u goodwill vrijednost stečenog nematerijalnog sredstva koje nije utvrdivo na datum sticanja. Primjerice, sticatelj može pripisati vrijednost postojanju okupljene radne snage, što je postojeći skup zaposlenih koji sticatelju omogućuje da nastavi voditi stečeno poslovanje od datuma sticanja. Okupljena radna snaga ne predstavlja intelektualni kapital stručne radne snage - (često specijalizirana) znanja i iskustva koje zaposlenici stečenika ulažu u svoja radna mjesta. Budući da okupljena radna snaga nije utvrdivo sredstvo koje treba priznati odvojeno od goodwilla, svaka vrijednost koja joj je pripisana se uračunava u goodwill.

B38. Sticatelj u goodwill takođe uračunava svaku vrijednost pripisanu stavkama koje na datum sticanja nisu prihvatljive, kvalifikovane za priznavanje kao imovina. Primje-rice, sticatelj može pripisati vrijednost potencijalnim ugovorima oko kojih su na da-tum sticanja u toku pregovori između stečenika i izglednih novih kupaca. Budući da potencijalni ugovori sami po sebi nisu imovina na datum sticanja, sticatelj ih ne priznaje odvojeno od goodwilla. Sticatelj ne bi kasnije trebao reklasificirati vrijed-nost tih ugovora iz goodwilla zbog događaja koji uslijede nakon datuma sticanja. Međutim, sticatelj bi trebao procijeniti činjenice i okolnosti događaja koji su se zbili u kratkom roku nakon sticanja kako bi utvrdio da li je na datum sticanja postojala nematerijalna imovina koja se priznaje odvojeno.

B39. Nakon početnog priznavanja, sticatelj obračunava nematerijalnu imovinu stečenu poslovnim spajanjem u skladu sa odredbama MRS-a 38 - Nematerijalna imovina. Međutim, kako je opisano u tački 3. MRS-a 38, način obračunavanja neke stečene nematerijalne imovine nakon prvog priznavanja propisuju drugi MSFI-jevi.

B40. Primjenom kriterija utvrdivosti se utvrđuje da li se neko nematerijalno sredstvo priznaje odvojeno od goodwilla. Međutim, ti kriteriji nisu ni uputa za mjerenje fer vrijednosti nematerijalnog sredstva niti ograničavaju pretpostavke korištene u pro-

613

MSFI 3

cjeni fer vrijednosti nematerijalnog sredstva. Na primjer, sticatelj bi kod mjerenja fer vrijednosti. uzeo u obzir pretpostavke koje bi razmatrali učesnici na tržištu, kao što su očekivano obnavljanje ugovora u budućnosti. Nije neophodno da samo obnavlja-nje ugovora ispuni kriterije utvrdivosti. (U svakom slučaju valja pogledati tačku 29. koja propisuje izuzetak od načela mjerenja fer vrijednosti ponovno stečenih prava u poslovnom spajanju). U tačkama 36. i 37. MRS-a 38 su navedene upute kako odre-diti da li nematerijalna imovina treba biti objedinjena u jednu obračunsku jedinicu s drugom nematerijalnom ili materijalnom imovinom.

Mjerenje fer vrijednosti određene utvrdive imovine i nekontrolirajućeg interesa u stečeniku (primjena tačke 18. i 19.)

Imovina s neizvjesnim novčanim tokovima (ispravka vrijednosti)B41. Sticatelj na dan sticanja ne smije priznati odvojenu ispravku vrijednosti za imovinu

stečenu poslovnim spajanjem koja je mjerena po fer vrijednosti na datum spajanja jer su u mjerenje fer vrijednosti uključeni učinci neizvjesnosti budućih novčanih tokova. Na primjer, budući da ovaj MSFI propisuje da stečena potraživanja, uklju-čujući date zajmove, mjeri po fer vrijednosti na datum sticanja, sticatelj ne priznaje odvojenu ispravku vrijednosti za ugovorene novčane prilive koje na taj datum sma-tra nenaplativim.

B42. Kod mjerenja fer vrijednost na datum sticanja neke imovine kao što je zgrada ili patent i koji je predmetom poslovnog najma u kojemu je stečenik najmodavac, sti-catelj uzima u obzir uslove najma. Drugim riječima, sticatelj ne priznaje odvojeno sredstvo ili obavezu ako su uslovi poslovnog najma u poređenju sa tržišnim uslovima bilo povoljni ili nepovoljni, kako je to propisano u tački B29. za najmove u kojima je stečenik najmoprimac.

Imovina koju sticatelj ne namjerava koristiti ili koju namjerava koristiti drukčije od drugih učesnika na tržištu

B43. Zbog konkurentnosti ili iz drugih razloga, sticatelj može imati namjeru da ne koristi stečeno sredstvo, na primjer nematerijalno sredstvo koje proizlazi iz razvoja i istraži-vanja, ili ga namjerava koristiti na način koji se razlikuje od načina na koji bi ga koristili drugi učesnici na tržištu. Uprkos tome, sticatelj je dužan takvo sredstvo mjeriti po fer vrijednosti utvrđenoj prema načinu na koji ga koriste drugi učesnici na tržištu.

Nekontrolirajući interes u stečenikuB44. Ovaj MSFI dopušta sticatelju da nekontrolirajući interes u stečeniku mjeri po njego-

voj fer vrijednosti na datum sticanja. Ponekad će sticatelj biti u mogućnosti utvrditi fer vrijednost na datum sticanja nekontrolirajućeg interesa na temelju cijena vla-sničkih udjela koje kotiraju na aktivnom tržištu a koje nisu u posjedu sticatelja. Me-đutim, u drugim situacijama je moguće da tržišna cijena vlasničkih udjela ne bude dostupne. U tom slučaju, sticatelj bi mjerio fer vrijednost nekontrolirajućeg interesa koristeći druge tehnike vrednovanja.

614

MSFI 3

B45. Fer vrijednosti sticateljevog udjela u stečeniku i fer vrijednost nekontrolirajućeg udjela po dionici se mogu razlikovati. Glavna razlika će vjerovatno biti u tome što će u fer vrijednost po dionici sticateljevog udjela u stečeniku biti uključena kontrolna premija ili, obrnuto, diskont zbog nepostojanja kontrole (koji se naziva i diskont za manjinski udjel) u fer vrijednosti po dionici kod nekontrolirajućeg udjela.

Mjerenje goodwilla ili dobiti od povoljne kupnje

Mjerenje fer vrijednosti na datum sticanja sticateljevog udjela u stečeniku primjenom tehnika vrednovanja (primjena tačke 33.)

B46. U poslovnom spajanju provedenom bez prenosa naknade, sticatelj mora fer vrijed-nost na datum sticanja svog udjela u stečeniku zamijeniti fer vrijednošću prenesene naknade kako bi izmjerio goodwill ili dobit od povoljne kupnje (v. t. 32.-34.). Stica-telj bi fer vrijednost na datum sticanja svog udjela trebao odrediti primjenom jedne ili više tehnika vrednovanja koje su primjerene u datim okolnostima i za primjenu kojih postoji dovoljno podataka. Ako se koristi više tehnika vrednovanja, sticatelj bi trebao ocijeniti rezultate dobivene njihovom primjenom, uzimajući u obzir relevan-tnost i pouzdanost ulaznih vrijednosti koje je koristio, te dostupnost podataka.

Posebna razmatranja u primjeni metode sticanja na spajanje uzajamnih subjekata (primjena tačke 33.)

B47. Kod spajanja dvaju uzajamnih subjekata, moguće je pouzdanije izmjeriti fer vrijed-nost kapitala ili udjela člana u stečeniku (ili fer vrijednost stečenika) nego fer vrijed-nost udjela članova koje je prenio sticatelj. U toj situaciji, tačka 33.propisuje da sti-catelj iznos goodwilla odredi koristeći fer vrijednost stečenikovog vlasničkog udjela na datum sticanja umjesto fer vrijednosti na datum sticanja sticateljevog vlasničkog udjela prenesenog kao naknadu. Nadalje, sticatelj je kod poslovnog spajanja uzaja-mnih subjekata dužan u svojim finansijskim izvještajima stečenikovu neto imovinu priznati kao direktno povećanje kapitala, a ne kao povećanje zadržane dobiti, što je u skladu s načinom na koji druge vrste subjekata primjenjuju metodu sticanja.

B48. Premda u mnogočemu slični drugim poslovnim subjektima, uzajamni subjekti imaju razlikovna obilježja koja prvenstveno proizlaze iz toga što su njihovi članovi istovre-meno i klijenti i vlasnici. Članovi uzajamnih subjekata u pravilu očekuju koristi od svog članstva, najčešće u obliku nižih naknada za robu ili usluge ili podjelu dobiti članovima. Dobit svakog člana se često raspodjeljuje na osnovu vrijednosti poslova koje je član obavljao s uzajamnim subjektom tokom godine.

B49. U mjerenje fer vrijednosti uzajamnog subjekta treba uključiti pretpostavke koje bi učesnici na tržištu izveli o budućim koristima članova, kao i druge relevantne pret-postavke učesnika na tržištu o uzajamnom subjektu. Na primjer, za određivanje fer vrijednosti uzajamnih subjekta je moguće primijeniti model procijenjenih novča-nih tokova. Novčani tokovi koji bi bili ulazni podatak modela bi se trebali bazirati na očekivanim novčanim tokovima uzajamnog subjekta, za koje je vjerovatno da bi

615

MSFI 3

odražavali sniženja u korist članova, kao što su niže naknade zaračunate za robu i usluge.

Utvrđivanje šta je sastavni dio transakcije poslovnog spajanja (primjena tačaka 51. i 52.)

B50. Kako bi utvrdio da li je neka transakcija sastavni dio razmjene za stečenika ili odvo-jena od poslovnog spajanja, sticatelj bi trebao razmotriti sljedeće faktore, koji nisu ni međusobno isključivi ni pojedinačno konkluzivni:

a) razlozi transakcije - Razumijevanje razloga zbog kojih su strane koje sudjeluju u spajanju (sticatelj i stečenik te njihovi vlasnici, direktori i rukovoditelji - i njihovi zastupnici) zaključile određenu transakciju ili određeni sporazum može pružiti uvid da li je transakcija dio prenesene naknade i stečene imovine ili preuzetih obaveza. Na primjer, ako je neka transakcija aranžirana prvenstveno u korist sticatelja ili spojenog subjekta, a ne prvenstveno u korist stečenika ili njegovih bivših vlasnika prije spajanja, taj dio plaćene cijene za transakciju (te sva povezana imovina ili sve povezane obaveze) vjerovatno neće biti sastavni dio razmjene za stečenika. Shodno tome, sticatelj bi taj dio obračunao odvojeno od poslovnog spajanja.

b) tko je inicirao transakciju - Shvaćanje tko je pokrenuo transakciju može tako-đe pružiti uvid u smislu da li je transakcija sastavni dio razmjene za stečenika. Primjerice, transakcija ili neki drugi događaj kojeg je inicirao sticatelj može biti zaključena radi pribavljanja budućih ekonomskih koristi sticatelju ili spojenom subjektu uz male ili nikakve koristi za stečenika ili njegove bivše vlasnike prije spajanja. S druge strane, manja je vjerovatnoća da će transakcija ili sporazum koji je inicirao stečenik ili su ih inicirali njegovi bivši vlasnici biti korisna za sticatelja ili spojeni subjekt i veći su izgledi da će biti sastavni dio transakcije poslovnog spajanja.

c) vrijeme transakcije - Vrijeme transakcije takođe može pružiti uvid u to da li je ona dio razmjene za stečenika. Primjera radi, transakcija između sticatelja i stečenika koja se odvija tokom pregovora o uslovima poslovnog spajanja može biti zaključena u svjetlu razmatranja poslovnog spajanja radi ostvarivanja bu-dućih ekonomskih koristi za sticatelja ili spojeni subjekt. Ako je tako, izgledi su da stečenik ili njegovi bivši vlasnici prije poslovnog spajanja ostvare male ili nikakve koristi od same transakcije, izuzev koristi koje ostvaruju u sklopu spojenog subjekta.

Efektivno poravnanje ranijeg odnosa između sticatelja i stečenika u poslovnom spajanju (primjena tačke 52.a))

B51. Sticatelj i stečenik mogu imati odnos koji je postojao prije nego što su okončali po-slovno spajanje, koji se ovdje spominje kao raniji odnos. Raniji odnos između stica-telja i stečenika može biti ugovorni (na primjer, odnos dobavljač–kupac ili davatelj i primaoc licence) ili neugovorni (na primjer, tužitelj i tuženik).

616

MSFI 3

B52. Ako se poslovnim spajanjem efektivno poravnava raniji odnos, sticatelj priznaje do-bit ili gubitak mjeren kako slijedi:

a) ako je raniji odnos neugovoran (kao što je sudska parnica), po fer vrijednostib) ako je raniji odnos ugovoran, u iznosu nižem od i) i ii):

i) iznosa u kojem je ugovor povoljan ili nepovoljan sa stajališta sticatelja u poređenju sa uslovima tekućih transakcija na tržištu koje uključuju iste ili slične stavke. (Nepovoljan ugovor je ugovor koji je nepovoljan u odnosu na trenutačne tržišne uslove. On nije nužno štetan ugovor po kojem neizbjež-ni troškovi ispunjenja ugovornih obaveza premašuju ekonomske koristi koje se očekuju od ugovora).

ii) iznosa određenih ugovornim odredbama koje reguliraju poravnanje na koje se druga ugovorna strana za koju je ugovor nepovoljan može pozvati.

Ako je (ii) niže od (i), razlika je uključena kao dio obračuna poslovnog spajanja. Iznos priznate dobiti ili priznatog gubitka može dijelom zavisiti od toga je li stica-

telj prethodno priznao povezano sredstvo ili povezanu obavezu, tako da se iskazana dobit ili iskazani gubitak mogu razlikovati od rezultata dobivenog primjenom gore navedenih zahtjeva.

B53. Raniji odnos može biti ugovor koji je sticatelj priznao kao ponovno stečeno pravo. Ako ugovor sadrži uslove koji su povoljni li nepovoljni u odnosu na cijene u teku-ćim transakcijama na tržištu koje uključuju iste ili slične stavke, sticatelj priznaje, odvojeno od poslovnog spajanja, dobit ili gubitak po osnovu efektivnog poravnanja ugovora, mjereno u skladu sa tačkom B52.

Sporazumi koji se odnose na potencijalne isplate zaposlenima ili dioničarima kao prodavateljima (primjena tačke 52.b))

B54. Da li su sporazumi o potencijalnim isplatama zaposlenima ili dioničarima kao pro-davateljima potencijalne naknade za sticanje u poslovnom spajanju ili su odvojene transakcije, zavisi od prirode samog sporazuma. Razumijevanje razloga iz kojih ugo-vor o sticanju sadrži odredbu o potencijalnim plaćanjima, o tome tko je potaknuo takav sporazum i kada su ga strane zaključile, može biti od pomoći kod ocjenjivanja prirode samog sporazuma.

B55. Ako nije jasno je li sporazum o isplatama zaposlenima ili dioničarima kao prodava-teljima sastavni dio razmjene za stečenika ili je transakcija odvojena od poslovnog spajanja, sticatelj bi trebao razmotriti sljedeće:

a) neprekinuti radni odnos — Uslovi nastavka radnog odnosa s dioničarima kao prodavateljima koji postaju ključni zaposlenici može ukazivati na to da je u sušti-ni riječ o sporazumu o potencijalnoj naknadi za sticanje. Važni uslovi za nastavak radnog odnosa mogu biti ugrađeni u ugovor o radu, ugovor o sticanju ili neki drugi akt. Sporazum o potencijalnoj naknadi za sticanje kojim isplate automatski bivaju izgubljene za slučaj prestanka radnog odnosa predstavlja nagradu za rad nakon spajanja. Sporazumi u kojima na potencijalne isplate ne utječe prestanak radnog odnosa su dodatna naknada za sticanje, a ne naknada za rad.

617

MSFI 3

b) Trajanje neprekinutog radnog odnosa — Ako se traženi period radnog odnosa podudara s periodom isplate potencijalne naknade za sticanje ili je dulji od nje-ga, onda ta činjenica može ukazivati na to da su potencijalne isplate u suštini naknada za rad.

c) Nivo naknade za rad— Situacije u kojima su naknade za rad zaposlenima, osim potencijalnih naknada za sticanje, na realnom nivou u poređenju sa onima dru-gih ključnih zaposlenika u spojenom subjektu mogu ukazivati na to da su po-tencijalne isplate dodatna naknada za sticanje, a ne naknada za rad.

d) Inkrementalne isplate zaposlenima — Ako dioničari kao prodavatelji koji ne po-staju zaposlenici prime niže potencijalne naknade po dionici od onih koje pri-maju dioničari kao prodavatelji koji postaju zaposlenici spojenog društva, onda ta činjenica može ukazivati na to da je inkrementalan iznos potencijalnih isplata dioničarima kao prodavateljima koji postaju zaposlenici naknada za rad.

e) Broj dionica u vlasništvu — Relativan broj dionica u vlasništvu dioničara kao prodavatelja koji ostaju na ključnim radnim mjestima može ukazivati na spo-razum koji je u biti sporazum o potencijalnoj naknadi za sticanje. Na primjer, ako dioničari kao prodavatelji koji su vlasnici gotovo svih dionica u stečeniku ostaju na ključnim radnim mjestima, onda ta činjenica može ukazivati na to da je predmetni sporazum u biti sporazum o podjeli dobiti radi isplate nagrade za rad nakon spajanja. S druge strane, ako su dioničari kao prodavatelji koji ostaju na ključnim mjestima bili vlasnici tek manjeg broja dionica stečenika i svi di-oničari kao prodavatelji primaju isti iznos potencijalne naknade za sticanje po dionici, onda ta činjenica može ukazivati na to da su potencijalne isplate dodat-na naknada za sticanje. Vlasnički udjeli prije spajanja u vlasništvu strana koje su povezane s dioničarima kao prodavateljima koji ostaju na ključnim radnim mjestima, kao što su članovi obitelji, takođe se trebaju razmotriti.

f ) Povezanost s procjenom vrijednosti — Ako je inicijalna naknada za sticanje prenesena na datum sticanja bazirana na donjoj granici raspona utvrđenog u sklopu procjene vrijednosti stečenika i ako se formula za potencijalne isplate odnosi na taj pristup procjene vrijednosti, onda ta činjenica može sugerirati da su potencijalne isplate dodatna naknada za sticanje. S druge strane, ako je for-mula za potencijalne isplate podudarna s prethodnim sporazumima o podjeli dobiti, onda ta činjenica može ukazivati na to da je suština takvog sporazuma isplatiti nagradu za rad.

g) Formula za određivanje naknade za sticanje — Formula koja se koristi za utvr-đivanje potencijalne isplate može biti od pomoći prilikom utvrđivanja sušti-ne sporazuma. Primjera radi, ako je potencijalna isplata utvrđena na osnovu umnoška dobiti, to može ukazivati na to da je obaveza potencijalna naknada za sticanje u sklopu poslovnog spajanja te da je formula namijenjena određivanju ili potvrdi fer vrijednosti stečenika. Nasuprot tome, potencijalna isplata koja je određeni postotak dobiti može ukazivati na to da je obaveza prema zaposleni-ma sporazum o podjeli dobiti kao naknada zaposlenima za pružene usluge.

h) Ostali ugovori i ostala problematika — Uslovi ostalih ugovora s dioničarima koji su prodavatelji (kao što su ugovori o zabrani natjecanja, ugovori koji treba-ju biti do kraja ispunjeni, konsultantski ugovori i ugovori o najmu nekretnina)

618

MSFI 3

te oporezivanje potencijalnih isplata porezom na dobit mogu ukazivati na to da su potencijalne isplate povezane s nečim drugim, a ne s naknadom za sti-canje stečenika. Primjera radi, u vezi sa spajanjem, sticatelj može sa značajnim dioničarom koji je prodavatelj zaključiti sporazum o najmu nekretnina. Ako su zakupnine utvrđene u ugovoru o najmu znatno niže od tržišnih, neke ili sve potencijalne isplate davatelju najma (dioničaru kao prodavatelju) na bazi od-vojenog sporazuma o potencijalnim isplatama mogu, u suštini, biti plaćanja za korištene nekretnine u najmu koje bi sticatelj trebao priznati odvojeno u svojim finansijskim izvještajima nakon spajanja. Nasuprot tome, ako je ugovorom o najmu utvrđeno da je plaćanje najma za nekretnine u najmu u skladu s tržiš-nim uslovima, sporazum o potencijalnim isplatama dioničaru kao prodavatelju može biti potencijalna naknada za sticanje u sklopu poslovnog spajanja.

Zamjena isplata s po osnovu dionica koje je omogućio sticatelj za isplate dodijeljene zaposlenicima stečenika (primjena tačke 52. (b))

B56. Sticatelj može zamijeniti dodijeljena prava na isplatu po osnovu dionica (zamjenske dodjele) za prava koja su dodijeljena zaposlenicima stečenika. Razmjena dioničkih opcija ili drugih dodijeljenih prava na isplatu po osnovu dionica u vezi s poslovnim spajanjem se obračunava kao izmjena dodijeljenih prava na isplatu po osnovu dioni-ca u skladu sa MSFI 2 -Isplate po osnovu dionica. Ako je sticatelj obavezan zamijeniti prava koja je dodijelio stečenik, u mjerenje naknade za sticanje prenesene u sklopu poslovnog spajanja se obavezno uključuje cijeli ili dio tržišno zasnovanih pokazatelja zamjenskih dodjela sticatelja. Sticatelj je dužan zamijeniti prava koja je dodijelio ste-čenik ako je stečenik ili su njegovi zaposleni sposobni provesti zamjenu. Na primjer, u smislu primjene ovoga zahtjeva, sticatelj je dužan zamijeniti prava koja je dodijelio stečenik ako je zamjena propisana:

a) uslovima ugovora o sticanjub) uslovima pod kojima je stečenik dao prava ilic) mjerodavnim zakonima ili propisima.

U nekim situacijama, prava koja je dodijelio stečenik mogu isteći kao posljedica po-slovnog spajanja. Ako sticatelj takva dodijeljena prava zamjenjuje premda nije dužan to učiniti, cijeli tržišno utemeljeni pokazatelj zamjenskih dodjela se u finansijskim izvještajima nakon spajanja priznaje kao trošak nagrade za rad. To znači da se u mjerenje naknade za sticanje prenesene u sklopu poslovnog spajanja ne uključuje ni jedan tržišno zasnovan pokazatelj takvih dodjela.

B57. Kako bi odredio dio zamjenske dodjele koja je sastavni dio naknade za sticanje pre-nesene za stečenika, te dio koji je nagrada za rad nakon spajanja, sticatelj je dužan i svoje zamjenske dodjele i dodjele stečenika na datum sticanja mjeriti u skladu sa MSFI 2. Dio tržišno zasnovanog pokazatelja zamjenske dodjele koji je sastavni dio naknade prenesene u zamjenu za stečenika je jednak dijelu dodjela stečenika koje se odnose na rad prije spajanja.

B58. Dio zamjenske dodjele koji se odnosi na rad prije spajanja je tržišno uzasnovan poka-zatelj dodjela stečenika pomnožen omjerom dijela proteklog perioda za sticanje prava

619

MSFI 3

u odnosu na ukupni period za sticanje prava ili izvorni period za sticanje prava koja je dodijelio stečenik. Period sticanja prava je period u kojem trebaju biti ispunjeni svi utvrđeni uslovi sticanja prava. Uslovi za sticanje prava su definirani u MSFI 2.

B59. Dio zamjenskih dodjela kod kojeg uslovi za sticanje prava još nisu ispunjeni i koji se odnosi na rad nakon spajanja, te se stoga u finansijskim izvještajima nakon spajanja priznaje kao trošak naknade za rad, je jednak ukupnom tržišno zasnovanom pokazate-lju zamjenske dodjele umanjenom za iznos koji se odnosi na rad prije spajanja. Prema tome, sticatelj svaki višak tržišno zasnovanog pokazatelja zamjenski dodijeljenih prava iznad tržišno zasnovanog pokazatelja prava koja je dodijelio stečenik pripisuje usluzi, tj. radu nakon poslovnog spajanja i priznaje ga u finansijskim izvještajima nakon po-slovnog spajanja kao trošak naknade za rad. Sticatelj je dužan dio zamjenske dodjele pripisati radu nakon spajanja ako je tim dijelom propisan rad nakon spajanja, bez obzi-ra na to da li su zaposleni prije datuma sticanja pružili sve usluge koje su trebali pružiti kako bi bili ispunjeni uslovi za sticanje prava koja je dodijelio stečenik.

B60. Dio zamjenske dodjele kod koje uslovi za sticanje prava još nisu ispunjeni i koji se odnosi na usluge prije spajanja, kao i dio koji se odnosi na rad nakon spajanja odra-žavaju najbolju moguću procjenu broja zamjenskih dodjela za koje se očekuje da će biti ispunjeni uslovi za sticanje prava. Primjera radi, ako je tržišno zasnovan poka-zatelj dijela zamjenske dodjele koji se odnosi na rad prije spajanja 100 NJ i sticatelj očekuje da će biti ispunjeni uslovi za sticanje prava na samo 95 posto dodijeljenih prava, iznos uključen u naknadu za sticanje prenesenu u sklopu poslovnog spajanja je 95 NJ. Promjene u procjeni broja zamjenskih dodjela kod kojih se očekuje da će uslovi sticanja prava biti ispunjeni se odražavaju na trošak naknade za rad u periodi-ma u kojima dolazi do promjene ili gubitka prava - ne kao usklađivanje naknade za sticanje prenesene u sklopu poslovnog spajanja. Slično tome, učinci drugih događaja nakon datuma sticanja, kao što su izmjene ili konačan ishod dodijeljenih prava s uslovima uspješnosti, obračunavaju se prema MSFI 2 kako bi se utvrdio trošak na-knade za rad u periodu nastanka događaja.

B61. Isti zahtjevi koji se odnose na utvrđivanje dijela zamjenske dodjele koji treba pripisati radu prije spajanja i raadu poslije spajanja vrijede bez obzira na to da li je zamjenska dodjela prema odredbama MSFI 2 klasificirana kao obaveza ili vlasnički instrument. Sve promjene tržišno zasnovanog pokazatelja dodjela razvrstanih u obaveze do kojih je došlo nakon datuma sticanja i povezani učinci koji se odnose na porez na dobit se priznaju u finansijskim izvještajima sticatelja nakon spajanja u periodu (periodima) u kojima je došlo do promjene.

B62. Porezni učinci zamjenski dodijeljenih prava za isplate po osnovu dionica se priznaju u skladu sa odredbama MRS-a 12 - Porezi na dobit.

Ostali MSFI koji sadrže upute za kasnije mjerenje i obračunavanje (primjena tačke 54.)

B63. Među ostalim MSFI-jevima koji sadrže upute za kasnije mjerenje i obračunavanje imovine stečene i obaveza preuzetih poslovnim spajanjem su i:

620

MSFI 3

a) MRS 38, koji propisuje način obračunavanja utvrdive nematerijalne imovine stečene poslovnim spajanjem. Sticatelj vrednuje goodwill u iznosu priznatom na datum sticanja umanjenom za kumulativne gubitke zbog umanjenja vrijed-nosti. Način obračunavanja gubitaka uslijed umanjenja vrijednosti je propisan MRS-om 36 - Umanjenje imovine.

b) MSFI 4 - Ugovori o osiguranju, koji sadrži upute za kasnije obračunavanje ugo-vora o osiguranju stečenog poslovnim spajanjem.

c) MRS 12, koji propisuje kasniji način obračunavanja odgođene porezne imovi-ne (uključujući nepriznatu odgođenu poreznu imovinu) i odgođenih poreznih obaveza stečenih poslovnim spajanjem.

d) MSFI 2, koji sadrži upute o kasnijem mjerenju i obračunavanju dijela zamjen-skih isplata po osnovu dionica koje je izdao sticatelj i koji se odnosi na buduće usluge zaposlenih.

e) MRS 27 (s izmjenama i dopunama iz 2008.), koji sadrži upute o načinu obraču-navanja promjena vlasničkog udjela matice u zavisnom društvu nakon sticanja kontrole.

Objavljivanje (primjena tačaka 59. i 61.)B64. Radi postizanja cilja iz tačke 59., sticatelj je dužan o svakom poslovnom spajanju do

kojeg je došlo u izvještajnom periodu objaviti sljedeće informacije:

a) naziv i opis stečenikab) datum sticanjac) postotak stečenih udjela s pravom glasad) glavne razloge za poslovno spajanje i opis načina na koji je sticatelj stekao kon-

trolu nad stečenikome) kvalitativan opis faktora koji sačinjavaju priznati goodwill, kao što su sinergije

koje se očekuju od spajanja poslovanja stečenika i sticatelja, nematerijalna imo-vina koja nije kvalifikovana za odvojeno priznavanje ili drugi faktori

f) fer vrijednost na datum sticanja ukupne prenesene naknade za sticanje i fer vrijed-nost na datum sticanja svake značajnije kategorije naknade za sticanje, kao što je:i) novaciii) druga materijalna ili nematerijalna imovina, uključujući poslovni subjekt

ili zavisno društvo sticateljaiv) nastale obaveze, na primjer obaveza po osnovu potencijalne naknade za

sticanje iv) vlasnički udjeli sticatelja, uključujući broj izdatih instrumenata ili udjela ili

onih koji se mogu izdati te metodu za utvrđivanje fer vrijednosti tih instru-menata ili udjela

g) o sporazumima koji se odnose na potencijalnu naknadu za sticanje i imovinu po osnovu obeštećenja:i) iznos priznat na datum sticanjaii) opis sporazuma i osnovu za utvrđivanje iznosa za plaćanje, i

621

MSFI 3

iii) procjenu raspona rezultata (nediskontirano) ili, ako raspon nije moguće procijeniti, tu činjenicu, zajedno s razlozima iz kojih raspon nije moguće procijeniti. Ako je najveći iznos plaćanja neograničen, sticatelj je dužan tu činjenicu objaviti.

h) o stečenim potraživanjima:i) fer vrijednost potraživanjaii) bruto ugovorene iznose potraživanja iiii najbolju moguću procjenu ugovornih novčanih tokova na datum sticanja

za koje se ne očekuje da će biti naplaćeni. Navedene podatke treba objaviti po glavnim kategorijama potraživanja, kao što

su zajmovi, direktni finansijski najmovi i druge kategorije potraživanja.i) iznose priznate na datum sticanja po svakoj većoj kategoriji stečene imovine i

preuzetih obavezaj) o svakoj potencijalnoj obavezi priznatoj prema tački 23., informacije propisane

tačkom 85. MRS-a 37 - Rezerviranja, potencijalne obaveze i potencijalna imo-vina. Ako potencijalna obaveza nije priznata zbog toga što njenu fer vrijednost nije moguće pouzdano odrediti, sticatelj je dužan objaviti:i) informacije propisane u tački 86. MRS-a 37 iii) razloge iz kojih obavezu nije moguće pouzdano izmjeriti.

k) ukupan iznos goodwilla za koji se očekuje da će biti porezno odbitna stavka.l) o transakcijama koje se priznaju odvojeno od sticanja imovine i preuzimanja

obaveza u poslovnom spajanju u skladu sa tačkom 51.:i) opis svake transakcijeii) način na koji je sticatelj obračunao svaku transakcijuiii) iznose priznate po svakoj transakciji te stavke u finansijskim izvještajima

unutar kojih je svaki od tih iznosa priznat, iiv) ako je transakcija efektivno poravnanje ranijeg odnosa, metodu korištenu za

utvrđivanje iznosa poravnanjam) objavljivanje transakcija koje se odvojeno iskazuju u skladu sa stavkom (l) uklju-

čuje iznos troškova povezanih sa spajanjem i odvojeno troškova priznatih kao rashod i stavki u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti u sklopu kojih su ti troškovi priznati. Obavezno se objavljuju i iznos troškova izdavanja koji nije priznat kao rashod te način njihovog priznavanja.

n) kod povoljne kupnje (v. t. 34.-36.):i) iznos svake dobiti priznate prema tački 34. te stavku u izvještaju o sveobu-

hvatnoj dobiti u sklopu koje je dobit priznata iii) opis razloga zbog kojih je u transakciji ostvarena dobit.

o) o svakom poslovnom spajanju u kojem sticatelj u stečeniku na datum sticanja ima vlasnički udjel manji od 100%:i) iznos nekontrolirajućeg interesa u stečeniku priznat na datum mjerenja te

osnovu mjerenja toga iznosa i

622

MSFI 3

ii) za svaki nekontrolirajući interes u stečeniku mjeren po fer vrijednosti, teh-nike vrednovanja i ključne ulazne vrijednosti u model korištene za određi-vanje te vrijednosti

p) u poslovnom spajanju provedenom u fazama:i) fer vrijednost na datum sticanja vlasničkog udjela sticatelja u stečeniku ne-

posredno prije datuma sticanja iii) iznos dobiti ili gubitka priznatog kao posljedica svođenja vlasničkog udjela

sticatelja u stečeniku prije poslovnog spajanja na fer vrijednost (v. t. 42.) i stavku u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti unutar koje je ta dobit, odnosno taj gubitak priznat.

q) sljedeće informacije:i) iznos prihoda te dobiti ili gubitka stečenika od datuma sticanja koji je uklju-

čen u konsolidirani izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti izvještajnog perioda iii) prihode, te dobit ili gubitak spojenog subjekta u tekućem izvještajnom

periodu kao da je datum sticanja svih poslovnih spajanja tokom godine datum početka godišnjeg izvještajnog perioda.

Ako je objavljivanje bilo koje informacije iz ovoga stavka neizvedivo, sticatelj je dužan objaviti tu činjenicu i obrazložiti zašto je objavljivanje neizvedivo. U ovome MSFI-ju se izraz „neizvedivo“ koristi u istom značenju kao i u MRS-u 8 „Računo-vodstvene politike, promjene računovodstvenih procjena i pogreške“.

B65. O pojedinačnim poslovnim spajanjima tokom izvještajnog perioda koja zajedno nisu materijalno značajna, sticatelj je dužan objaviti objedinjene informacije propisane u tačkama B64. (e)-(r).

B66. Ako je datum poslovnog spajanja nakon kraja izvještajnog perioda ali prije nego što je odobreno izdavanje finansijskih izvještaja, sticatelj je dužan objaviti informacije pro-pisane tačkom B64., osim ako je prvi obračun poslovnog spajanja u vrijeme odobrenja izdavanja finansijskih izvještaja nedovršen. U takvoj situaciji, sticatelj je dužan opisati podatke koje nije mogao objaviti i razloge nemogućnosti njihovog objavljivanja.

B67. Radi postizanja cilja iz tačke 61., sticatelj je dužan o svakom materijalno značajnom poslovnom spajanju ili ukupno za pojedinačno nematerijalno značajna poslovna spajanja koja su skupno materijalno značajna objaviti sljedeće informacije:

a) ako je prvi obračun poslovnog spajanja nedovršen (v. t. 45.), o pojedinoj imovi-ni, obavezama, nekontrolirajućim interesima ili stavkama naknade za sticanje te iznosima priznatim u finansijskim izvještajima o poslovnom spajanju koji su stoga tek provizorno utvrđeni:i) razloge iz kojih prvi obračun poslovnog spajanja nije dovršenii) imovinu, obaveze, vlasničke udjele ili stavke naknade za sticanje za koje

prvi obračun nije dovršen iiii) prirodu i iznos usklađenja u periodu mjerenja priznatih u izvještajnom pe-

riodu u skladu s tačkom 49.b) za svaki izvještajni period nakon datuma sticanja do trenutka u kojem subjekt

naplati, proda ili na neki drugi način izgubi pravo na sredstvo po osnovu poten-

623

MSFI 3

cijalne naknade za sticanje ili podmiri obavezu po osnovu potencijalne nakna-de za sticanje ili u kojem je ta obaveza poništena ili je istekla:(i) sve promjene priznatih iznosa, uključujući sve razlike proizašle iz podmi-

renja(ii) sve promjene u rasponu rezultata (nediskontiranog) te razloge promjena(iii) metode vrednovanja i glavne ulazne vrijednosti u modelu korištene za

utvrđivanje potencijalne naknade za sticanje.c) za potencijalne obaveze priznate u sklopu poslovnog spajanja sticatelj je dužan

za svaku kategoriju rezerviranja objaviti informacije propisane tačkama 84. i 85. MRS-a 37.

d) usklađivanje knjigovodstvenog iznosa goodwilla na početku i na kraju izvještaj-nog perioda, uz odvojen prikaz:i) bruto iznosa i kumulativnih gubitaka zbog umanjenja na početku izvještaj-

nog periodaii) dodatan goodwill priznat tokom izvještajnog perioda, osim goodwilla

uključenog u grupu za otuđenje koja, prilikom sticanja, ispunjava kriterije za klasifikaciju u portfelj namijenjen prodaji u skladu sa MSFI 5 - Dugotraj-na imovina namijenjena prodaji i obustavljeno poslovanje

iii) usklađenja proizašla iz kasnijeg priznavanja odgođene porezne imovine tokom izvještajnog perioda u skladu s tačkom 67.

iv) goodwill uključen u grupu za otuđenje klasificiranu u portfelj namijenjen prodaji u skladu sa MSFI 5 te goodwill koji se prestao priznavati tokom izvještajnog perioda i koji prethodno nije bio uključen u grupu za otuđenje klasificiranu u portfelj namijenjen prodaji

v) gubitke uslijed umanjenja vrijednosti priznate tokom izvještajnog perioda u skladu sa MRS 36 (pored ovog zahtjeva, MRS 36 nalaže objavljivanje informacija o nadoknadivom iznosu i umanjenju goodwilla)

vi) neto kursne razlike nastale tokom izvještajnog perioda, prema MRS-u 21 - Učinci promjena kurseva stranih valuta

vii) sve druge promjene knjigovodstvenog iznosa tokom periodaviii) bruto iznos i kumulativne gubitke uslijed umanjenja vrijednosti na kraju

izvještajnog perioda.e) iznos i obrazloženje dobiti ili gubitka priznatog u tekućem periodu koji se i:

i) odnosi na utvrdivu stečenu imovinu ili obaveze preuzete poslovnim spaja-njem koje je provedeno u tekućem ili prethodnom izvještajnom periodu, i

ii) takvog je razmjera, vrste ili učestalosti da je njihovo objavljivanje relevan-tno za razumijevanje finansijskih izvještaja spojenog subjekta.

624

MSFI 3

Prijelazne odredbe za poslovna spajanja u kojima sudjeluju samo subjekti s uzajamnim udjelima ili samo ona po osnovu ugovora (primjena tačke 66.)

B68. Tačka 64. propisuje da se ovaj MSFI primjenjuje prospektivno na poslovna spajanja s datumom sticanja na dan ili nakon početka prvog godišnjeg izvještajnog perioda koji započinje na dan ili nakon 1. jula 2009. godine. Dopuštena je njegova ranija pri-mjena. Međutim, subjekt je dužan ovaj MSFI primijeniti samo na početku godišnjeg izvještajnog perioda koje započinje na dan ili nakon 30. juna 2007. godine. Ako su-bjekt ovaj MSFI primijeni prije njegovog datuma stupanja na snagu, dužan je objaviti tu činjenicu te istovremeno primijeniti MRS 27 (s izmjenama i dopunama iz 2008.).

B69. Zahtjev za prospektivnom primjenom ovoga MSFI-ja ima sljedeći uticaj na poslov-no spajanje u kojem sudjeluju samo subjekti s uzajamnim udjelima ili onome samo po osnovu ugovora ako je datum sticanja kod poslovnog spajanja prethodio primjeni ovoga MSFI-ja:

a) klasifikacija — subjekt je dužan prethodno spajanje klasificirati u skladu sa svo-jim prethodnim računovodstvenim politikama koje je primjenjivao na poslov-na spajanja.

b) Prethodno priznati goodwill — na početku prvog godišnjeg perioda u kojem se primjenjuje ovaj MSFI, knjigovodstveni iznos goodwilla proizašlog iz ranijeg poslovnog spajanja je njegov knjigovodstveni iznos na taj datum utvrđen prema prethodnim računovodstvenim politikama subjekta. Kod određivanja tog izno-sa, subjekt je dužan eliminirati knjigovodstveni iznos kumulativne amortizacije goodwilla te pripadajuće smanjenje goodwilla, bez drugih usklađenja knjigo-vodstvenog iznosa goodwilla.

c) Goodwill ranije priznat kao umanjenje vlasničkog kapitala — Moguće je da je kod subjekta uslijed primjene prethodnih računovodstvenih politika nastao goodwill iz ranijih poslovnih spajanja koji je priznat kao umanjenje vlasnič-kog kapitala. U takvoj situaciji, subjekt ne smije priznati goodwill kao imovinu na početku prvog godišnjeg perioda u kojem se primjenjuje ovaj MSFI. Nada-lje, prilikom otuđenja cijelog ili dijela poslovanja na koji se goodwill odnosi ili umanjenja vrijednosti jedinice koja stvara novac a na koju se goodwill odnosi, subjekt ne smije ni jedan dio takvog goodwilla priznati u dobit ili gubitak.

d) Kasnije obračunavanje goodwilla — Od početka prvog godišnjeg perioda u ko-jem se primjenjuje ovaj MSFI, subjekt je dužan prestati amortizirati goodwill nastao iz ranijih poslovnih spajanja i podvrgavati ga testu umanjenja prema MRS-u 36.

e) Prethodno priznat negativan goodwill — Moguće je da je subjekt koji je ranije poslovno spajanje obračunavao primjenom metode kupnje priznao odgođeni prihod po osnovu viška svog udjela u neto fer vrijednosti utvrdive imovine i utvrdivih obaveza stečenika iznad troška toga udjela (što se ponekad naziva ne-gativan goodwill). Ako je tako, subjekt je dužan prestati priznavati knjigovod-stveni iznos odgođenog prihoda na početku prvog godišnjeg perioda u kojem se primjenjuje ovaj MSFI, zajedno s pripadajućim usklađenjem početnog stanja zadržane dobiti na taj datum.