Pitanja za I kolokvijum1. Navedite tri primjera znacajnih izbora sa kojima se suocavate u zivotu. Primjer 1. Koju srednju skolu upisati? Primjer 2. Kako rasporediti platu? Primjer 3. 2. Sta je oportunitetni trosak? Oportunitetni trosak ili ekonomski oportunitetni gubitak je termin koji se koristi da bi se izrazilo vrednos odredjenog dobra nasuprot drugog. Naime ekonomisti tvrde da trosak jednog dobra predstavlja ono cega smo se odrekli da bismo to dobro sebi priustili. Donosenje odluke o izboru vece kolicine jedne robe automatski implicira donosenje odluke o izboru manje kolicine druge robe. Svaka takva odluka ima svoju cenu, odnosno iziskuje odgovarajuci trosak. Zbog ogranicenosti u resorsima, najcesce ogranicene kolicine novca kojima raspolaze, potrosac moze doci u situaciju kada treba da odluci da se opredeli izmadju dva dobra. 3. Voda je neophodna za zivot. Da li je marginalni trosak case vode veliki ili mali? Mali, jer je voda neophodna za zivot. 4. Zasto bi kreatori politike trebalo da misle na podsticaje? Kreatori jedne politike nikad ne bi trebalo da zaborave na podsticaje, jer mnoge politike mijenjaju troskove i koristi s kojima se ljudi suocavaju, a time mijenjaju i ponasanje. Porez na benzin npr. podstice ljude da voze automobile koji trose manje benzina. Taj porez podstice ljude i da se voze javnim prevozom umjesto da koriste sopstvene automobile, kao i da stanuju blize radnim mjestima. 5. Zasto trgovina izmedju zemalja ne lici na igru u kojoj neko dobija, a neko gubi? Trgovina izmedju dvije zemlje dovodi obe zemlje u bolji polozaj. Ona omogucava svakome da se specijalizuje za aktivnosti koje najbolje obavlja, bez obzira da li je to rad na farmi, sivanju ili sl. Ako trguju sa drugima ljudi mogu da kupe raznovrsnija dobra i usluge po nizoj cijeni. Drzave imaju korist od sposobnosti da medjusobno trguju. Trgovina omogucava drzavama da se specijalizuju za ono sto najbolje rade i da koriste raznovrsnija dobra i usluge. 6. Sta radi nevidljiva ruka trzista? U ekonomiji nevidljiva ruka je izraz koji ekonomisti koriste da bi opisali samoregulisucu prirodu trzista, pa i privrede kao celine. nevidljiva ruka je kreacija sopstvenog interesa, takmicarskog duha i ponude i traznje svakog pojedinog ucesnika na trzistu. 7. Objasnite dva glavna uzroka neuspjeha trzista i navedite primjere za oba. Jedan od mogucih uzroka trzisnog neuspjeha jesu eksternalije, odnosno uticaj postupka jedne osobe za dobrobit neke druge osobe. Npr. klasican primjer eksternog efekta je zagadjenje. Jos jedan moguci uzrok trzisnog neuspjeha jeste trzisna moc, koja se odnosi na sposobnost jedne osobe (ili manje grupe) da vrsi nesrazmjeran uticaj na trzisne cijene, npr. ako je svima u gradu potrebna voda, a postoji samo jedan bunar, vlasnik bunara ne podlijeze velikoj konkurenciji uz ciju pomoc bi nevidljiva ruka uspijevala da kontrolise licne interese.

1

8. Zasto je vazna produktivnost? Produktivnost ima kljucnu ulogu u odredjivanju zivotnog standarda svake zemlje sveta Setimo se: zivotni standard jedne zemlje zavisi od njene sposobnosti da proizvodi dobra i usluge Produktivnost se odnosi na kolicinu dobara i usluga koju radnik proizvede za svaki sat rada (tj. na kolicinu koju proizvede u nekoj odredjenoj jedinici vremena) Da bismo razumeli zasto se zivotni standard razlikuje izmedju zemalja, treba da usmerimo paznju na proizvodnju dobara i usluga Inputi koji se koriste za proizvodnju dobara i usluga nazivaju se faktorima proizvodnje Faktori proizvodnje direktno odredjuju produktivnost Faktori proizvodnje fizicki kapital, ljudski kapital, prirodni resursi i tehnolosko znanje 9. Sta je inflacija i sta je njen uzrok? Inflacija je posledica opste neravnotaze u prirodi,a manifestuje se rastom cena i padom vrednosti novca. Neuravnotezenost izmedju traznje i ponude dobara moze uzrokovati povecanje cena. Uzrok inflacije je povecanje kolicine novca u opticaju. 10. U kakvom medjusobnom odnosu stoje inflacija i nezaposlenost na kraki rok? Dva ekonomska agregata koji su veoma uspesni polazatelji privredne aktivnosti su inflacija i nezaposlenost. Pojedini ekonomisti sabiraju indexe inflacije i nezaposlenosti da bi dobili tzv. Index bede. On pokazuje stanje jedne ekonomije. Ekonomista Filips je prvi prikazao negativnu korelaciju izmedju stope nezaposlenosti i stope inflacije. Dokazao je da se u godinama u kojima je prisutna niska nezaposlenost obicno javlja visoka inflacija, a u godinama visoke nezaposlenosti obicno se javlja niska inflacija. Ta dva indikatora inflacije se obicno krecu istovremeno. Porast agregatne traznje za robama i uslugama dovodi do porasta cena. Veci autput vodi do vece zaposlenosti, a time i nizu stopu nezaposlenosti. Sem toga, bez obzira na nivo cena u prethodnoj godini, sto je visi nivo cena u tekucoj godini to je veca i inflacija. Prema tome u kratkom roku pomeranja agregatne traznje guraju inflaciju i nezaposlenost u suprotnim smerovima 11. Sta je konkurentsko trziste? Opisite ukratko ostale vrste trzista koja nisu savrseno konkurentna. Savrsena konkurencija je takvo trzisno stanje u kojem postoji veliki broj prodavaca i kupaca na trzistu istog, homogenizovanog proizvoda i kada svi proizvodi imaju cijenu i razmjenjuju se na trzistu , a ucesnici na trzistu nemaju nikakvog uticaja na cijenu po kojoj kupuju ili prodaju, tj. cijena je objektivno data velicina. Postoji vise oblika nesavrsene konkurencije ali ih klasifikujemo i uglavnom svrstavamo kao: Monopol = kada jedno preduzece ima potpunu kontrolu nad cijelim privrednim sektorom uz nedostatak konkurencije za robu ili usluge koje nudi, dakle, potpuna dominacija trzistem. Duopol = predstavlja oblik nesavrsene konkurencije, tj. trzisnu strukturu u kojoj samo dva ekonomska subjekta kontrolisu cjelokupnu ponudu. Javlja se u onim privrednim granama gdje je ulazak konkurentima veoma otezan. Proizvodi duopolista mogu biti homogeni ali i diferencirani. oligopol = nekoliko (velikih) preduzeca medjusobno konkurise i ucestvuje u cjelokupnoj ponudi monopolisticka konkurencija = veliki broj preduzeca medjusobno konkurise proizvodeci neidenticne, ali slicne proizvode. 12. Sta odredjuje kolicinu dobara koju kupci traze? Potraznja se moze definirati kao ona kolicina proizvoda (dobara) i usluga koju su kupci spremni kupiti po odredjenoj cijeni. Sto znaci da CIJENA odredjuje kolicinu dobara koju kupci traze.

2

13. Sta su tabela krive traznje i kriva traznje i u kakvoj su vezi? Odnos izmedju trzisne cijene proizvoda i kolicine koja se pri toj cijeni trazi prikazuje tablica traznje, koja se naziva i raspored traznje, a na temelju podataka iz tablice potraznje moze se izvesti krivulja potraznje. Krivulja potraznje je graficki prikaz odnosa trazene kolicine i cijena proizvoda. 14. Da li promjena ukusa potrosaca izaziva kretanje duz krive traznje ili pomjeranja krive traznje?

Promjena ukusa potroaa izaziva pomjeranje krive tranje.15. Da li promjena cijene izaziva kretanje duz krive traznje ili pomjeranje duz krive traznje? Na promjenu faktora traznje utice: Promjena dohotka potrosaca, Promjena cijena supstituta roba i usluga, komplementarne robe, ocekivanje potrosaca, promjena ukusa potrosaca, promjena demografske strukture, poboljsanje informiranosti potrosaca, dostupnost potrosackih kredita. Po konvenciji, pomjeranje funkcije traznje po osnovu promjena elemenata razlicitih od cijene robe/usluge ili po osnovu promjene cijene supstitutivne ili komplementarne robe/usluge, iskazuje se kao promjena traznje 16. Popajev dohodak se smanjuje i kao rezultat on kupuje vise spanaca. Da li je spanac inferiorno dobro ili normalno? Normalna dobra su ona dobra cije trazene kolicine rastu sa rastom dohotka, a kod inferiornih dobara - trazena kolicina opada sa rastom dohotka. 17. Sta odredjuje kolicinu dobara koju prodavci nude? Definisite ravnotezu na trzistu. Opisite sile koje pomjeraju trziste ka ravnotezi. Ponuda i traznja razmatraju se odvojeno kako bi se lakse mogla razumjeti priroda ponasanja proizvodjaca odnosno potrosaca. I jedni i drugi se pojavljuju na trzistu kako bi ostvarili sopstvene interese - proizvodjaci nastoje da maksimiziraju profit kao razliku izmedju troskova i trzisne cijene dobra koje prodaju, dok potrosaci, ograniceni raspolozivim dohotkom, nastoje da maksimiziraju korisnost od dobara koje se na trzistu nude. Ipak, potpuna slika o trzistu moze se dobiti tek istovremenim posmatranjem i traznje i ponude, jer traznja i ponuda na trzistu djeluju istovremeno odredjujuci kroz svoj odnos kolicinu i cijenu svakog dobra. Istovremenim delovanjem ponude i traznje na trzistu se, dakle, formira trzisna ravnoteza odnosno ravnotezna kolicina i ravnotezna cijena za svako dobro koje se nudi. Trzisna ravnoteza predstavlja cijenovni i kolicinski odnos u kome su ponuda i traznja u ravnotezi. U tacki ravnoteze kolicina koju kupci zele da kupe jednaka je kolicini koju prodavci zele da prodaju. Ostvarivanjem trzisne ravnoteze formiraju se, dakle, ravnotezna cijena i ravnotezna kolicina Kretanje cijena, cjenovni mehanizam, ono je sto ponudu i potraznju dovodi do jednakosti ili ravnoteze. Sve promjene ljudskih zelja i potreba, promjene tehnickog metoda, promjene prirodnih izvora i drugih proizvodnih cinilaca trziste automatski registruje kroz promjene cijena i prodate kolicine roba. 18. Pivo i pica su komplementi jer se cesto zajedno konzumiraju. Kada cijena pice raste, sta se dogadja sa ponudom, traznjom, ponudjenom kolicinom, trazenom kolicinom i cijenom na trzistu pica? Traznja opada, raste ponudjena kolicina. 19. Opisite ulogu cijena u trzisnim ekonomijama. Cijena je vrijednost dobra izrazena u novcu. Trziste mozemo definisati kao mehanizam razmjene roba ili kao skup veza i odnosa izmedju subjekata ponude i subjekata traznje. Trziste je takav sistem u kojem proizvodjaci i ponudjaci s jedne strane, odnosno kupci i potrosaci s druge strane, odredjuju cijene i kolicine roba (ili usluga) koje ce proizvoditi, odnosno kupovati na nekom prostoru i u nekom vremenu. Cijene djeluju kao signali proizvodjacima i potrosacima. Cijene se usaglasavaju odlukama proizvodjaca i potrosaca na trzistu. Vise cijene po pravilu smanjuju kupovine potrosaca i podsticu proizvodnju, dok nize cijene podsticu potrosnju i obeshrabruju proizvodnju. Cijene su ravnotezni tocak trzisnog mehanizma.

3

20. Definisite cjenovnu elasticnost traznje i dohodnu elasticnost traznje. Cjenovna elastinost tranje mjeri koliko su potroai osjetljivi na promjene cijena odreene robe, odnosno kako se mijenja intenzitet tranje za nekom robom kada se cijena te robe mijenja. Cjenovna elastinost potranje je mjera postotne promjene traene koliine koja rezultira od promjene cijene. razliita dobra se razlikuju, izmeu ostalog, i po stupnju po kojem potraivana koliina dobra reagira na promjene cijene istog dobra - cjenovna elastinost potranje cjenovna elastinost potranje mjeri koliko se mijenja koliina traenog dobra kada se mijenja njegova cijena, odnosno, to je postotna promjena traene koliine podijeljena postotnom promjenom cijene ekonomski faktori koji odreuju cjenovne elastinosti za pojedinanim dobrima: elastinosti su vee za luksuzna dobra, kada su dostupni supstituti i kada potroai imaju vie vremena prilagoditi svoje ponaanje Izraunavanje elastinosti koeficijent cjenovne elastinosti moemo brojano izraunati u skladu sa sljedeom formulom: Ec= postotna promjena potrazivane kolicine dobra A Postotna promjena cijene dobra A

Dohodna elastinost potranje potranja reagira na promjene dohotka (necjenovna determinanta potranje) pa govorimo o dohodnoj elastinosti potranje koeficijent dohodne elastinosti potranje (Ed) je kvocijent postotne promjene potranje neke robe i postotne promjene dohotka potroaa Ed= postotna promjena potraznje dobra A postotna promjena dohotka

21. Navedite i objasnite neke od determinanti cjenovne elasticnosti traznje. Determinante cjenovne elastinosti tranje su: 1. 2. 3. 4. 5. postojanje bliskih supstituta znaaj cijene odreene robe za kupovnu mo potroaa vrijeme nunost zadovoljenja potrebe preferencija potroaa i lojalnost marki.

22. Ako je traznja elasticna, kako ce porast cijene promijeniti ukupni prihod? Objasnite. Ako je traznja elasticna porast cijene dovodi do smanjenja ukupnog prihoda. Kad je traznja elasticna cijena i ukupni prihodi krecu se u suprotnim smjerovima. 23. Kako nazivamo dobro cija je dohodna elasticnost manja od 0? Inferiorna dobra iji je koeficijent dohodovne elastinosti negativan, tj. od nula do minus beskonano Za razliku od normalnih dobara ija se potranja poveava porastom dohotka kod inferiornih dobara potranja se porastom dohotka smanjuje. Porast dohotka mijenja strukturu potronje. Krumpir je u odnosu na meso inferiorno dobro. Ako potroau niske kupovne moi i koji se u prehrani zadovoljavao krumpirom povea dohodak, on e jesti manje krumpira i vie mesa. 24. Kako se izracunava cjenovna elasticnost ponude? Es= postotna promjena ponudjene kolicine postotna promjena cijene

Cjenovna elasticnost ponude 25.

Kakva je cjenovna elasticnost Pikasovih slika? 4

Kad je u pitanju neko luksuzno dobro, kao u ovom primjeru, cjenovna elastinost je vea.26. Da li je cjenovna elasticnost ponude obicno veca na kratki ili dugi rok? Zasto? Sto je duze razdoblje to je elasticnost ponude veca. Zato sto u dugom roku postoje vece mogucnosti i manji su troskovni zahtjevi za promjenom proizvodnog procesa i njegovom prilagodjavanju novonastaloj situaciji na trzistu. Ekonomisti razlikuju tri vremenska razdoblja kada govore o ponudi: Trenutni rok. U trenutnom roku, ponuena koliina je fiksnaponuda je savreno neelastina. Ponekad takvu ponudu nazivamo trenutnom ponudom. Kratki rok. U kratkom roku, ponekad je mogue izvriti supstituciju,pa je i kratkorona krivulja elastina Dugi rok. Dugorono, mogue je izvriti supstituciju, pa je i krivulja ponude elastinija od one u kratkom roku 27. Navedite jedan primjer maksimalne cijene i jedan najnize utvrdjene cijene.

-Maksimiranje cijene je zakonsko propisivanje navie cijene po kojo se moe prodavati neko dobro. *Primjer maksimirane cijene jeste kontrola zakupnine. Ako je masimirana cijena nia od ravnotene cijene traena koliina je vea od ponuene koliine. Zbog rezultirajueg manjka prodavci moraju na neki nain da racioniu dobro ili uslugu meu kupcima. -Najnia cijena, dakle zakonom se utvruje najnia cijena po kojoj se moe prodati neko dobro. *Primjer donje cijene jeste minimalna nadnica. Ako je donja cijena vita od ravnotene cijene ponuena kliina je vee od traene koliine. Zbog rezultirajueg vika tranja kupca za tom uslugom mora na neki nain da se racionie meu prodavcima.28. Sta izaziva manjak nekog dobra - maksimalna cijena ili donja cijena? Sta izaziva visak? Manjak nekog dobra izaziva donja cijena, a visak maksimalna cijena. - Maksimirana cijena koju uvodi vlada izaziva manjak nekog dobra.

-

Ako je donja cijena vita od ravnotene cijene ponuena kliina je vee od traene koliine i to rezultira vikom.

29. Koji mehanizmi vrse alokaciju resursa kada je cijeni nekog dobra omoguceno da ponudu i traznju dovede u ravnotezu? 30. Objasnite zasto se ekonomisti obicno protive kontroli cijena.

Ekonomisti smatraju da cijene nisu rezultat nekog sluajnog procesa. Cijene su, kako tvrde rezultat miliona odluka domainstava i pojedinaca na koji se zanivaju kriva ponude i traenja. Cijene imaju kljunu ulogu i izjednaavaju ponude i tranje, a time i u koordiniranju ekonomske aktivnosti. Kada kreatori politike odreuju cijene zakonskim dekretom, oni zamagljuju signale na osnovu kojih se, u normalnim situacijama , vri alokacija resursa nekog drutva.31. Kakva je razlika izmedju poreza koji placaju kupci i poreza koji placaju prodavaci? U sustini, porez placa kupac, ali je prodavac odgovoran za njegovo prikupljanje i uplacivanje drzavi. 32. Kako porez na neko dobro utice na cijenu koju placaju kupci, cijenu koju dobijaju prodavci i prodatu kolicinu? Porez na neko dobro ubacuje se izmedju cijene koju placaju kupci i cijene koju placaju prodavaci. Kada trziste dostigne novu ravnotezu, kupci placaju vise za to dobro, a prodavaci za njega placaju manje. Na taj nacin kupci i prodavaci zajednicki snose teret poreza. 5

33. Sta odredjuje kako ce teret poreza podijeliti izmedju kupaca i prodavaca? Zasto? Poresko opterecenje je nacin na koji se teret poreza medju ucesnicima na trzistu dijeli. Porez se prevaljuje na onu stranu trzista koja je manje elasticna. Elasticnost pokazuje u kojoj su mjeri kupci ili prodavaci spremni da napuste trziste kada uslovi postanu negativni. Mala elasticnost traznje znaci da kupci nemaju dobru alternativu u potrosnji odredjenog dobra. Mala elasticnost ponude znaci da prodavaci nemaju dobru alternativu u proizvodnji nekog dobra. 34. Objasnite u kakvoj su vezi spremnost kupaca da plate, potrosacev visak i kriva traznje.

Spremnost kupca da plati je maksimalni iznos koji e kupac platiti za dobro. Potroaev viak prestavlja spremnost kupca da plati iznos, koji je umanjen za onu sumu koju bi on inae platio. Kriva traenja nam pokazuje spremnost kupca da plati, ali takoe moe se iskoristiti za mjerenje potroaevog vika.Objasnite u kakvoj su vezi troskovi prodavca, proizvodjacev visak i kriva ponude.

35.

Pod trokom prodavca podrazumjeva se sve ono ega se mora odrei da bi prizveo neko dobro. Proizvoaev viak predstavlja onaj iznos koji se plaa prodavcu za neko dobro, umanjen za prodavev troak. Kriva ponude pokazuje trokove prodavca, ali se moe ipotrebiti i za mjerenje proizvoaevog vika.

36. Sta je efikasnost? Efikasnost je jedan od osnovnih koncepata ekonomije, a predstavlja ostvarivanje nekog ekonomskog cilja sa minimumom trokova, napora ili gubitaka. 37. Da li je efikasnost jedini cilj kreatora ekonomske politike?

38. Kako djeluje nevidljiva ruka trzista? Vidljiva ruka (drzava) TRITE - NEVIDLJIVA RUKA TRITE - ustrojstvo pod kojim kupci i proizvoai interakcijom odreuju cijene i koliinu robe. Da bi trite moglo funkcionirati bitno je da nitko ne moe vriti prisilu nad drugim. Pojedinci samostalno odreuju cijene po kojima nude robu ili usluge, a kupac samostalno odreuje eli li je kupiti. 39. Navedite dvije vrste trzisnog neuspjeha. Osnovnim oblicima trinih neuspjeha smatraju se: monopoli, javna dobra, eksterni uinci i informacijski nedostaci Trite kao nevidljiva ruka djeluju u potpunosti uspjeno samo u uvjetima potpune utakmice. Nepostojanje takvih uvjeta dovodi do nekih neuspjeha: 1. NEEFIKASNOST - tada intervenira drava dodjelom subvencija odreenim djelatnostima: donoenjem zakona protiv monopola, propise protiv oneiavanja okolia itd.; 2. NEJEDNAKOST - drava je sanira poreznim i potpornim programima (npr. porezima na dohodak i nasljee); 3. NESTABILNOST - nezaposlenost, inflacija -drava je uklanja makrogospodarskom politikom. 40. Objasnite zasto svaki od trzisnih neuspjeha moze da dovede do neefikasnih trzisnih ishoda. U nekim sluajevima pojedine odluke potroaa ili proizvoaa mogu utjecati na blagostanje drugih gospodarskih jedinki. Klasian primjer vanjskog uinka predstavlja zagaenje okolia. Smog, smrad ili buka koji dopiru iz pogona tvornica umanjuju blagostanje velikog broja ljudi. Ali proizvoa pri donoenju odluke o koliini proizvodnje ne uzima u obzir i trokove koje zbog zagaenja imaju, na primjer, stanovnici u tvornikoj okolini 6

(vee trokove lijeenja ili zatita od buke), jer te trokove sam niti ne snosi. Troak proizvodnje nekog poduzea trebao bi zato biti uvean za troak vanjskog uinka i tako initi drutveni troak te proizvodnje. Kako poduzee nije obvezno nadoknaditi troak vanjskog uinka to je i cijena njegova proizvoda nia od stvarnog, drutvenog troka koji proizvodi. Poduzee tada podcjenjuje stvarni troak proizvodnje od koristi previe resursa. Rasporeivanje tada postaje neuinkovito, a drava se nalazi u prilici da poveanim porezima prisili proizvoaa da troak vanjskoga uinka ukljui u cijenu proizvoda. No nisu svi vanjski uinci tetni. Tako su, na primjer, pele ije je konice pelar postavio u blizini vonjaka, korisne za opraivanje cvjetova voarevih voaka. Postoje dabra ija potronja od strane jednog potroaa ne ograniava potronju tog dabra i za druge potroae. Vrlo se esto za primjer javnih dobara navode ulina rasvjeta ili obrana zemlje. Takva dobra imaju dvije osnovne osobine: (1) besplatno je koritenje javnog dabra za dodatnog korisnika ili formalnije reeno, granini troak je jednak nuli; (2) openito je nemogue ili vrlo teko pojedinca iskljuiti iz potronje javnog dobra. Ova svojstva javnih dobara imaju niz posljedica po njihovu proizvodnju i koritenje: nemogue je iskljuiti vercere iz njihove potronje (engl. free rider problem), ne moe se traiti plaanje za svakog korisnika pojedinano, javno dobro se ne mae podijeliti na jedinice koje se mogu posebno prodavati svakom korisniku. Na savrenom tritu informacije su svima dostupne, besplatne i potpune. esto se dogaa da trite svoju informacijsku ulogu obavlja samo djelomino uspjeno. Tako informacije mogu postati rijetke, nepravovremene, nepotpune ili skupe, pa trite ne prua ispravne znakove za uinkovitu alokaciju resursa. Drava treba ispraviti ovaj trini nedostatak i osigurati svima potrebne informacije. 41. Sta se desava sa potrosacevim i proizvodjacevim viskom kada se oporezuje prodaja nekog dobra?

Porez na neko dobro smanjuje blagostanje kupca i prodavca tog dobra, a to smanjenje potroaevog i proizvoaevog vika obino je vee od prihoda koje ubira vlada.42. Kakav je odnos izmedju promjene potrosacevog i proizvodjacevog viska i poreskog prihoda? Objasnite.

Pad ukupnog vika zbir potroaevog vika i poreskog prihoda, naziva se istim gubitkom od poreza.

43.

Kako elasticnost ponude i traznje utice na cist gubitak od poreza? Zasto one imaju takav uticaj?

Porezi izazivaju ist gubitak, jer zbog njih kupci smanjuju potronju, a proizvoai manje proizvode i ta promjena ponaanja smanjuje veliinu trita ispod nivoa koji maksimizira ukupni viak. Poto elastinost ponude i tranje pokazuje u kojoj mjeri uesnici na tritu reaguju na trine uslove, velike elastinosti inpliciraju velike gubitke.44. Zasto se strucnjaci ne slazu u pogledu toga da li porezi na rad imaju male ili velike ciste gubitke?

Neslaganja su djelimina. to su ponuda i tranja na nekom tritu elastinija, porezi izazivaju vei poremeaj na tritu, pa je vjerovatnije da e smanjenje poreza poveati poreski prihod. Oko opteg zakljuka, meutim, nema neslaganja: iznos poreskog prihoda koji e vlada izgubiti ili dobiti zbog promjene poreza , ne moe da se izrauna samo na osnovu poreskih stopa.Taj iznos zavisi i od uticaja poreza na ponaanje ljudi.45. Sta se desava sa cistim gubitkom i poreskim prihodom kada se on poveca?

Kako se porez poveava on izaziva sve vei poremeaj podsticaja, a njegov ist gubitak postaje sve vei.Poreski prihod se najprije poveava uz porast poreza. Na kraju, meutim, vei porez umanjuje poreski prihod, jer smanjuje veliinu trita.

7