Urednici: dr Ivan Zveržhanovski Bojana BalonPrijevod: Iva Balgač Lektura: Antonija Rakuljić

Naklada: 400 Grafička obrada i prijelom: DesignBüro Tisak: Stojkov štamparija d.o.o.

Mišljenja iznesena u ovoj publikaciji ne predstavljaju nužno službeni stav Programa Ujedinjenih naroda za razvoj. Upotrijebljene oznake i način prikazivanja materijala ne izražavaju ni na koji način stavove Programa Ujedinjenih naroda za razvoj u pogledu: 1) pravnog statusa bilo koje zemlje, teritorija, grada ili njihovih tijela vlasti; 2) u pogledu iscrtavanja granica ili državnih granica.

Tisak ove publikacije je podržao Program Ujedinjenih naroda za razvoj/SEESAC kroz projekt Podrška jačanju načela rodne ravnopravnosti u policijskoj praksi Jugoistočne Europe koji je financiran od strane Ministarstva vanjskih poslova Kraljevine Norveške i Programa Ujedinjenih naroda za razvoj.

© SEESAC 2012 - Sva prava zadržana

MREŽA ŽENA POLICIJSKIH SLUŽBENICA JUGOISTOČNE EUROPESMJERNICE ZA RODNO OSJETLJIVU POLICIJSKU PRAKSU S POSEBNIM OSVRTOM NA PRIVLAČENJE, ODABIR I PROFESIONALNI RAZVOJ ŽENA U POLICIJI

SADRŽAJ

Uvod...................................................................................................6

Zašto su smjernice izrađene...................................................6

Što predstavljaju smjernice......................................................6

Ključni utvrđeni problemi..........................................................7

Smjernice ukratko - predložena rješenja..............................8

Smjernice za rodno osjetljivu policijsku praksu

s posebnim osvrtom na privlačenje, odabir i

profesionalni razvoj žena u policiji.....................................16

Prilog 1: Upitnik za samoprocjenu o rodnoj

osjetljivosti policijske prakse................................................33

Prilog 2: Rodno osjetljiva statistika...................................39

Prilog 3: Kako su nastale smjernice.............................41

Tko stoji iza smjernica..............................................................41

Proces izrade smjernica...........................................................41

Zahvala..........................................................................................43

UVODPosljednjih godina primjetni su pomaci u prepoznavanju doprinosa koje žene mogu dati u različitim dimenzijama policijskog posla, odnosno blago povećanje broja žena u sustavu obuke i među zaposlenima na policijskim dužnostima. Međutim, kako bi policijske službe mogle učinkovitije odgovoriti na sigurnosne potrebe svojih zajednica, potrebno je sustavno primjenjivati potrebne mjere za što uspješnije integriranje žena u sastav policije.

ZAŠTO SU SMJERNICE IZRAĐENE Mreža žena policijskih službenica Jugoistočne Europe (Women Police Officers Network - WPON) razvila je Smjernice za rodno osjetljivu policijsku praksu s posebnim osvrtom na privlačenje, odabir i profesionalni razvoj žena u policiji. Smjernice su izrađene sa svrhom:

•utvrđivanjaizazovauprocesuprivlačenja,odabiraiprofesionalnograzvojaza žene u policijskim službama Jugoistočne Europe •razvijanjavećegrazumijevanjaproblemaskojimasesuočavajuženeupoliciji •omogućavanjarazmjeneinformacijaopostojećimdobrimpraksamaiztog područja •definiranjamjerauzčijupomoćmožebitipoboljšanapostojećapraksa.

Smjernice su izrađene na osnovi analize podataka koje su dostavile policijske službe – članice Udruženja šefova policija Jugoistočne Europe (SEPCA) kroz odgovore na upitnik koji je razvijen unutar Mreže žena policijskih službenica Jugoistočne Europe1.

ŠTO PREDSTAVLJAJU SMJERNICESmjernice su zamišljene kao priručnik za rukovoditelje svih razina u policiji, a posebno za službe koje se bave obrazovanjem, ljudskim resursima i odnosima s javnošću, kao i svim ostalim strukturama unutar ministarstava unutarnjih poslova i policije koje imaju nadležnosti u području novačenja, prijma, odabira i profesionalnog razvoja pripadnika i pripadnica policije.

Smjernice utvrđuju niz konkretnih mjera i predlažu načine za poboljšanje postupanja u području novačenja, odabira i profesionalnog razvoja, prvenstveno uz korištenje postojećih resursa i bez velikih organizacijskih promjena. Sve preporučene mjere prvenstveno su usmjerene na daljnji razvoj učinkovitosti i kvalitete usluga koje bi moderna policija XXI. stoljeća trebala pružiti građankama i građanimai, a što se postiže dobro obučenom, motiviranom i optimalno iskorištenom radnom snagom. Mnoge od ovih aktivnosti istovremeno mogu biti dodatno usmjerene i na specifične regije i/ili manjinske grupe u zemljama u kojima postoji izražena potreba za ovakvom vrstom različitosti pripadnika/pripadnica policije.

1 Više o samom procesu izrade Smjernica na stranici 41.

6

Smjernice definiraju četiri specifična cilja za postizanje veće osjetljivosti policijskih službi za pitanja rodne ravnopravnosti: 1) Privući veći broj kvalificiranih i motiviranih kandidatkinja te omogućiti njihov prijam u sustav policijskog obrazovanja i službu; 2) Proces odabira učiniti osjetljivijim na pitanja rodne ravnopravnosti; 3) Osnažiti profesionalni razvoj žena u policiji; 4) Omogućiti napredovanje žena u karijeri koje nije ograničeno formalnim i neformalnim preprekama.

KLJUČNI UTVRĐENI PROBLEMI Utvrđeno je kako i dalje postoje predrasude o policijskom pozivu kao isključivo muškom. Odnosno, postoje stereotipi o tradicionalnoj ulozi žena koji predstavljaju prepreku na koju žene često nailaze u svom radnom i širem okruženju. Preliminarni podaci koje su dostavile policijske službe ukazuju na to da su u području obrazovanja i obuke za policijske dužnosti žene jednako uspješne, a često i uspješnije od muškaraca. Ovo jasno pokazuje da su žene nedovoljno iskorišten kadrovski potencijal.

Edukacija o rodnoj ravnopravnosti predstavlja najefikasniji način u borbi protiv stereotipa. Ona je u policijskom obrazovanju bitna ne samo radi prihvaćanja većeg broja žena u policiji od strane muških kolega, nego i radi razvijanja svijesti o tome da se sigurnosne potrebe žena i muškaraca donekle razlikuju te da će policijski posao biti učinkovitiji samo ako se te razlike uzmu u obzir i ako se na njih odgovori. Na primjer, policija mora sustavno podizati svijest i kapacitet svojih zaposlenika da efikasno postupaju u slučajevima rodno zasnovanog nasilja.

Jedan od veoma važnih nalaza upitnika je da u znatnom broju zemalja potrebno dalje razvijati rodno osjetljivu statistiku. Rodno osjetljiva statistika podrazumijeva da se statistički podaci prikupljaju podijeljeni prema spolu, na primjer s obzirom na to koliko ima prijavljenih na osnovnu policijsku obuku ili policijsku akademiju, na podatke o primljenima, o onima koji uspješno završe obuku ili studij, o polaznicima i polaznicama dodatnih obuka i seminara, o onima prema kojima su pokrenuti disciplinski postupci, kao i o broju i razlozima onih koji napuste zanimanje. Takva vrsta prikupljanja podataka omogućava kvalitetniju analizu stanja i evaluaciju poduzetih mjera.

Borba protiv stereotipa, edukacija i uvođenje rodno osjetljive statistike predstavljaju preduvjet za postizanje sva četiri cilja na temelju kojih su strukturirane Smjernice za rodno osjetljivu policijsku praksu.

7

SMJERNICE UKRATKO - PREDLOŽENA RJEŠENJA1. Privlačenje većeg broja kvalificiranih i motiviranih kandidatkinja te omogućiti njihov prijam u sustav policijskog obrazovanja i službu

Kako bi policijske službe prodrle do što šireg kruga potencijalnih kandidatkinja i kandidata, i samim tim dobile najkvalitetnije kandidatkinje i kandidate za obuku i rad, potrebno je bolje obavještavanje javnosti i pružanje što preciznijih informacija o zahtjevima, specifičnostima i rizicima policijskog posla.

Potrebno je uspostaviti aktivniju suradnju s medijima kako bi se u tematskim emisijama, intervjuima i dokumentarnim emisijama javnosti približili rad i uloga policije i, kroz to, uloga i doprinos žena u policiji. Posebno je potrebno voditi brigu o tome da u medijima policiju predstavljaju i žene, kao i da je potrebno promoviranje uspješne žene u policiji.

U cilju informiranja što većeg dijela populacije, informacije o natječajima potrebno je oglašavati u različitim medijima, posebno u onima koji su okrenuti ženskoj populaciji.

Da bi se žene prepoznale u policijskom zanimanju, informativni materijal trebao bi sadrži fotografije žena različitih starosnih dobi kako obavljaju policijski posao. Također je vrlo bitno jasno iznošenje uvjeti i drugi kriteriji za prijam, kako bi kandidatkinje i kandidati na vrijeme bili upoznati s uvjetima prijma.

Uzimajući u obzir da cilj nije samo povećanje broja prijava nego i potreba da se privuče što veći broj kvalificiranih, dobro obaviještenih i motiviranih osoba za obavljanje ovog zahtjevnog posla, trebalo bi što detaljnije obavijestiti potencijalne kandidate o policijskoj profesiji, te im omogućiti izravno postavljanje pitanja, kako elektronskim putem tako i osobno.

Potrebno je također povećati broj izravnih promocija kao što su „dan otvorenih vrata“, tribine u srednjim školama, okrugli stolovi ili sudjelovanje na sajmovima zapošljavanja i obrazovanja, i osigurati da u tim događajima sudjeluju žene iz policije koje mogu dati odgovore na pitanja o obuci i profesiji općenito, i posebno na pitanja potencijalnih kandidatkinja o ulozi žena u policiji i izazovima te profesije, naročito u dijelovima zemlje odakle dolazi manji broj kandidatkinja i kandidata.

Posebno je potrebno obratiti pažnju na pripadnice marginaliziranih grupa kako bi se povećala njihova zastupljenost u policiji, a samim tim omogućio bolji kontakt policije s marginaliziranim grupama i bolji uvid u njihove potrebe, kao i uspostaviti suradnju s nevladinim organizacijama koje su u mogućnosti pružiti pomoć u privlačenju kandidatkinja i u njihovoj pripremi za sudjelovanje na tečajevima i obukama.

2Pošaljite nam dodatne primjere dobre prakse e-mailom na adresu

wpon@undp.org, kako bismo ih mogli uključiti u bazu podataka i podijeliti s ostalim policijskim službama u Jugoistočnoj Europi.

PRIMJER DOBRE PRAKSE2 1:

Albanska policija i Kriminalističko-policijska akademija u Srbiji objavljuju informacije o natječajima za upis putem časopisa koji imaju pretežno žensku publiku, kako bi privukli njihovu pažnju.

8

PRIMJER DOBRE PRAKSE 2: Kriterij odabira prilikom prijma u policijski sustav obrazovanja su isti za žene i muškarce; većina anketiranih policijskih službi posebno ističe da je izuzetak jedino standard fizičke spremnosti i motoričkih sposobnosti, visine i težine, i u nekim segmentima provjera zdravstvenih sposobnosti zbog različitih morfoloških karakteristika žena i muškaraca.

2. Proces odabira učiniti osjetljivijim na pitanja rodne ravnopravnosti

Kako bi se proces odabira učinio što osjetljivijim na pitanja rodne ravnopravnosti, u zemljama u kojima ne postoji dovoljan broj prijavljenih kandidatkinja preporučuje se organizacija pripremne nastave kako bi kandidatkinje bile što spremnije za sudjelovanje na natječaju. Na pripremnoj nastavi potrebno je što detaljnije predstaviti proces odabira, kriterije odabira i vrste testova koji se polažu.

Potrebno je uvesti obavezno sudjelovanje žena i muškaraca u timovima za prijam i komisijama za prijam, kao i osigurati da svi članovi prođu najmanje osnovnu obuku o rodnoj ravnopravnosti.

Kako bi policijske službe poslale jasnu poruku o činjenici da pitanja rodne ravnopravnosti uzimaju ozbiljno, tamo gdje ne postoji takva procedura potrebno je uvesti provjeru kandidatkinja i kandidata u procesu obuke iz aspekta nasilja u obitelji ili seksualnog nasilja, a u slučaju da su u prošlosti počinili jedno od ova dva djela, onemogućiti im zapošljavanje u policiji.

Kvotu za žene, gdje postoji, trebalo bi interpretirati kao minimum, a ne maksimum upisanih/primljenih, da se ne bi događalo da žene budu odbijene iako su kvalificiranije od muškaraca – samo zato što je „kvota popunjena“. U zemljama u kojima se primjenjuje sustav kvota, potrebno je uvesti monitoring primjene te mjere kako bi se utvrdilo koji je prag za prijam žena i muškaraca i koliko su oni uspješni na obuci ili u radu. Rezultati monitoringa moraju biti javni i transparentni.

PRIMJER DOBRE PRAKSE 3:

S obzirom na činjenicu da ne primaju dovoljan broj prijava žena za policijsko obrazovanje, u Albaniji je u 2011. inicirana kampanja posebno usmjerena na žene. Organizirani su programi pripreme kandidatkinja za upis na osnovno policijsko obrazovanje u svim dijelovima zemlje. Sesije obuke usmjerene su se na izazove i dobre strane policijskog zanimanja i na upoznavanje s prijavnim obrascima, procesom polaganja pismenog ispita i procedure koje se primjenjuju tijekom ovog procesa. Pored ovoga, prethodna obuka smatra se dobrom prilikom da se razjasni svaka nedoumica u vezi s procesom novačenja i njegovim fazama. Procijenjeno je da je to dobar instrument za povećanje učešća žena u osnovnoj policijskoj obuci. Na web stranici albanske policije nalaze se materijali koji pružaju više informacija ženama o policijskom zanimanju. Također je razvijen i promotivni materijal za žene.

9

3. Osnažiti profesionalni razvoj žena u policiji

Jedan od bitnih elemenata u uspješnijem integriranju žena u policijsku službu predstavlja i postojanje dovoljnog broja mentora za rad s novozaposlenim za vrijeme pripravničkog staža. Potrebno je među mentorima povećati broj žena i u obuku za mentore uključiti senzibilizaciju za pitanja rodne ravnopravnosti.

Budući da se u većini policijskih službi sustavno ne prate broj i vrste dodatne obuke koju su zaposleni prošli, neophodno je uvesti praćenje te vrste podataka, podijeljene prema spolu. Istraživanje provedeno 2009. godine pokazalo je da žene u manjem broju od muškaraca misle da su dodatne obuke ravnopravno dostupne ženama i muškarcima3. Kako bi žene ravnopravno s muškarcima mogle doprinositi učinkovitosti policijskog rada, kao i da bi mogle napredovati u karijeri, potrebno je poboljšati dostupnost ženama svih oblika edukacija i dodatnih obuka. Ovo u praksi znači da ukoliko uvjete ispunjavaju dva kandidata, potrebno je dati prednost ženi zbog malog broja žena na visokim položajima. Vrlo je bitno ne pretpostavljati da žene ne žele sudjelovati u dodatnim obukama zbog obiteljskih obaveza ili zato što nekom ranijom prilikom nisu iskoristile ponuđenu mogućnost.

Također je potrebno voditi evidenciju o tome zašto žene ili muškarci napuštaju policiju, ili neke posebne službe ili jedinice unutar nje, kao i poznavati razloge za napuštanje obuke. Kako bi se prikupile ove vrste podataka, potrebno je uvesti izlazni intervju ili dati priliku zaposlenima da popune upitnik u kojem će moći objasniti razloge napuštanja. Takva vrsta podataka će policijskim službama omogućiti bolji uvid u probleme s kojima se zaposleni suočavaju, kao i uvođenje mjere za otklanjanje njihove probleme.

3 Uspostavljanje Mreže žena policijskih službenica u Jugoistočnoj Europi – Rezultati istraživanja (2009), dostupno na: http://www.seesac.org/wpon-publications/1/.

PRIMJER DOBRE PRAKSE 4: Iako su žene manje zastupljene na policijskim akademijama od muškaraca, one su vrlo često jednako uspješne kao muškarci, ako ne i uspješnije. Policijske službe u BiH – MUP Republike Srpske, MUP Republike Bugarske, MUP Crne Gore, MUP Moldavije i MUP Republike Srbije prikupljaju statističke podatke o najuspješnijim polaznicima obuke ili studentima. U Bugarskoj je među 10% najuspješnijih studenata u 2010. godini 50% žena. U Moldavijii je u 2010. godini među najuspješnijim studentima 11 žena i pet muškaraca, a u 2011. godini tri žene i četvorica muškaraca. U Crnoj Gori je od 2006. godine na Policijskoj akademiji, od 17 studenata koji su završili školovanje po programu za zanimanje policajac s odličnim uspjehom, 10 žena i sedmorica muškaraca.

PRIMJER DOBRE PRAKSE 5:

U tri zemlje prikupljaju se podaci o broju onih koji su napustili policijsko školovanje ili službu prema spolu (BiH – MUP Republike Srpske, MUP Republike Bugarske, Srbija za osnovnu policijsku obuku i Kriminalističko-policijsku akademiju), pet ih prikuplja podatke o razlozima napuštanja podijeljeno prema spolu (Albanija, BiH – MUP Republike Srpske, Bugarska, Moldavija, Srbija za osnovnu policijsku obuku i Kriminalističko-policijsku akademiju). Na osnovi tih podataka moguće je kreirati mjere koje bi spriječile odlazak polaznica i polaznika obuka, studenata i zaposlenih.

10

PRIMJER DOBRE PRAKSE 6:

U Srbiji je do kraja 2011. godine u većini policijskih uprava bila organizirana edukacija za zaposlenike na temu rodne ravnopravnosti i rodno zasnovanog nasilja. MUP Republike Srpske (BiH) je tijekom lipnja 2011. održao prvi u nizu tečajeva pod nazivom Stručno usavršavanje policijskih službenika MUP Republike Srpske u području rodno zasnovanog i seksualnog nasilja. Cilj Tečaja je osposobljavanje policijskih službenika i službenica za kompetentno obavljanje poslova i postupanje u slučajevima rodno zasnovanog i seksualnog nasilja. Tečaj se realizira u Upravi za policijsko obrazovanje u trajanju od pet dana ili 40 nastavnih satova, i do sada je na njemu sudjelovalo oko 40 pripadnika i pripadnica policije. Tečajevi su organizirani uz podršku Programa ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP).

11

PRIMJER DOBRE PRAKSE 7: Predstavnice mehanizama za rodnu ravnopravnost unutar policijskih službi BiH – MUP Republike Srpske, MUP Republike Hrvatske, MUP Crne Gore i MUP Repubike Albanije u svom poslu često surađuju s predstavnicima ostalih mehanizama za rodnu ravnopravnost koji su uspostavljeni u njihovim zemljama kao što su saborski odbor ili vladini uredi, ili predstavnicima i predstavnicama nevladinih organizacija, koje mogu pružiti ekspertnu podršku u provođenju nacionalnih zakona i akcijskih planova za postizanje rodne ravnopravnosti.

12

PRIMJER DOBRE PRAKSE 8: Mreža žena policijskih službenica Jugoistočne Europe (WPON) osnovana je u studenom 2010. godine u Sarajevu, Bosna i Hercegovina, pod pokroviteljstvom Udruženja šefova policija Jugoistočne Europe od strane nominiranih predstavnica 9 policijskih službi u Jugoistočnoj Europi (MUP Republike Albanije, Federalne uprave policije (FBiH), MUP Republike Srpske (BiH), MUP Republike Bugarske, MUP Crne Gore, MUP Republike Hrvatske, MUP bivše jugoslavenske Republike Makedonije, MUP Moldavije i MUP Republike Srbije) s ciljem da promoviraju pitanje rodne ravnopravnosti u policijskoj praksi.

U 2011. godini su uspostavljena udruženja: Mreža žena MUP RS-RS WPON ni Mreža žena policajaca u Bosni i Hercegovin. Cilj tih udruženja je omogućavanje umrežavanje žena, razmjenjivanje informacija i iskustava, promoviranje načela rodne ravnopravnosti u policiji i profesionalni razvoj žena.

4. Omogućiti napredovanje žena u karijeri koje nije ograničeno formalnim i neformalnim preprekama

Vrlo je bitno otkloniti formalne i neformalne prepreke za napredovanje žena u službi. Neophodno je podizati svijest zaposlenih o rodnoj ravnopravnosti kroz predavanja, okrugle stolove, seminare. Sadržaje o rodnoj ravnopravnosti, s posebnim osvrtom na rodno zasnovano nasilje, potrebno je uvesti u sustav obrazovanja. Za sve službenike i službenice potrebno je provesti kontinuiranu edukacija o važnosti i ulozi policije u postupanju u slučajevima rodno zasnovanog nasilja. Pored toga, izuzetno je bitno da rukovodstvo zauzme odlučan stav protiv rodnih stereotipa u svakodnevnom radu, kao i da poduzimaju odgovarajuće mjere protiv pripadnika policije počinitelja rodno zasnovanog nasilja.

Potrebno je uvesti mehanizam za promoviranje rodne ravnopravnosti (na primjer imenovanje savjetnika ili savjetnice za pitanja rodne ravnopravnosti, ili imenovanje osobe zadužene za promociju rodne ravnopravnosti u svakoj organizacijskoj jedinici) u onim policijskim službama u kojima ne postoji, a u onima u kojima postoji, ojačati njegovu ulogu.

Potrebno je podržati rad udruga žena u policiji, odnosno uspostavljanje udruga tamo gdje ne postoje.

13

Kako bi policijske službe bile u mogućnosti iskoristiti maksimalni potencijal žena na obuci i u službi, potrebno je prilagoditi odore, opremu i oružje koje koriste u svom radu. U proces odlučivanja o izgledu odore ili o opremi koja se koristi u radu neophodno je uključiti žene koje će biti njihove korisnice. Za buduće nabave potrebno je razmotriti kupnju one vrste oružja i opreme koji bi više odgovarali morfologiji žena.

Prilagođavanje opreme i općih uvjeta rada od ključnog je značaja za uspješno provođenje politika jednakih mogućnosti. Važno je da policijske službe učine što je moguće više kako bi uvažile činjenicu da je među onima koji pohađaju obuku i među zaposlenima sve više žena. U tom smislu, i korištenje rodno osjetljivog jezika za imena funkcija i položaje u policiji trebalo bi biti razmotreno. Iako je to tema o kojoj se počelo govori tek u posljednjih nekoliko godina, s povećanjem broja žena u profesijama koje su bile tradicionalno muške, uvođenjem muških i ženskih formi za nazive položaja u policiji, doprinijelo bi se da žene u policiji postaju vidljivije.

PRIMJER DOBRE PRAKSE 9: U Hrvatskoj se koristi rodno osjetljiv jezik. Nazivi u policiji definirani su i koriste se u ženskom i muškom rodu: policajac/policajka, voditelj/voditeljica, načelnik/načelnica, ravnatelj/ ravnateljica.

14

PRIMJER DOBRE PRAKSE 10: U Hrvatskoj u odlučivanju o dijelovima ženske odore sudjeluje veći broj žena koje su predstavnice svih linija rada policije, kao i predstavnici svih sindikata koji djeluju u Ministarstvu. Muške i ženske odore imaju iste osnovne dijelove, ali se ženski artikli razlikuju od muških po kroju. Ženske i muške hlače su iste, ali s prednje strane imaju ušitak umjesto nabora, a rasporak se kopča uz pomoć patent zatvarača. Ženska košulja dugih i kratkih rukava istog je izgleda i izrađena je od istog materijala kao muška košulja, ali je strukirana uz pomoć ušitaka. U svečanoj uniformi žene imaju šešir, ženski sako je istog izgleda kao i muški sako, ali je strukiran uz pomoć ušitaka i žene u svečanoj uniformi imaju suknju. Uz svečanu odoru žene dobivaju svečane cipele koje su izrađene od prirodne kože, crne boje, modela klasične salonke s nižom potpeticom. Uz svečanu odoru žene nose maramu, a muškarci kravatu.

15

Kako bi se postiglo sigurno radno okruženje, potrebno je izričito primjenjivati zakonske i interne mehanizme za prijavljivanje seksualnog uznemiravanja i diskriminacije i poticati žrtve na prijavljivanje te vrste uznemiravanja. Tamo gdje ti mehanizmi ne postoje, potrebno je uvesti mehanizme za prijavljivanje seksualnog uznemiravanja i ucjenjivanja. Potrebno je da rukovodstvo kontinuirano zauzima odlučan stav o neprihvatljivosti seksualnog uznemiravanja na radnom mjestu, da daje primjer svojim ponašanjem i stavovima, kao i da sankcionira počinitelje i zaštiti žrtve. Putem brošura, predavanja ili stručnih tekstova u internim časopisima, potrebno je podizati svijest zaposlenika o tome što je seksualno uznemiravanje i ucjenjivanje i koji mehanizmi postoje za prijavu takvih slučajeva.

Potrebno je onemogućiti da porodiljni dopust predstavlja prepreku za napredovanje. U onim policijskim službama u kojima je uvjet za napredovanje neprekidan rad u određenom razdoblju, razmotriti mogućnost da se porodiljno odsustvo izjednači s bolovanjem uslijed povreda na radu ili da se nedvosmisleno propiše da u slučaju porodiljskog dopusta neprekidni rad nije uvjet za napredovanje.

Potrebno je promovirati pravo i obavezu oba roditelja na brigu o djeci. Poticati očeve (ili staratelje) male djece na korištenje prava vezanih za brigu o deci, potrebno je posebno razmotriti kako motivirati muškarce na preuzimanje više brige o obiteljskim obavezama i omogućiti im da provedu više vremena s obiteljima. Razmotriti uvođenje fleksibilnog radnog vremena za roditelje male djece (npr. pola radnog vremena), kao i omogućavati nesmetano korištenje posebnih uvjeta za majke male djece vezanih za oslobađanje od smjenskog rada, premještaje na rad izvan mjesta boravka i slično, odnosno uvesti takva rešenja tamo gdje ne postoje i voditi brigu o raspodjeli smjena kada su oba supružnika, roditelja male djece, zaposlena u policiji.

SMJERNICE ZA RODNO OSJETLJIVU POLICIJSKU PRAKSU S POSEBNIM OSVRTOM NA PRIVLAČENJE, ODABIR I PROFESIONALNI RAZVOJ ŽENA U POLICIJI

Kako bi policijske službe prodrle do što šireg kruga potencijalnih kandidatkinja i kandidata te samim tim dobile najkvalitetnije kandidatkinje i kandidate za obuku i rad, potrebno je bolje obavještavanje javnosti, odnosno pružanje što preciznijih informacija o zahtjevima, specifičnostima i rizicima policijskog posla. Regionalno istraživanje iz 2009. godine pokazalo je da su se žene u većini zemalja o policijskoj profesiji najčešće informirale putem neslužbenih izvora (poznanika i članova obitelji – ukupno 51%), pa tek zatim preko izvora ministarstava (28%) i sredstava javnog informiranja (16%)4. Informiranje je često prepušteno javnim servisima (TV i internet) i individualnoj motiviranosti kandidatkinja i kandidata za osobno informiranje o mogućnostima i uvjetima zapošljavanja u policiji.

Kako se prijam žena u policiju ne bi prvenstveno oslanjao na onaj dio populacije koji ima obiteljske veze s policijom, potrebno je intenzivnije raditi na privlačenju što šireg kruga kandidatkinja. Stoga je potrebno provoditi medijsku kampanju s ciljem kako poboljšanja ukupne slike o policiji u javnosti, tako i povećanja vidljivosti žena u sustavu. Naime, predstavljanje policije u medijima prilično je stereotipno, pojavljuju se većinom isti ljudi, a žene uglavnom nastupaju samo u vezi s maloljetničkom delinkvencijom i seksualnim deliktima. U cilju razbijanja stereotipa podjele na muške i ženske poslove, službe za odnose s javnošću trebale bi pojačati suradnju s medijima kako bi se kroz gostovanje žena koje u praksi rade u raznim službama na različitim razinama u informativnim, tematskim i drugim emisijama, prikazivali razni aspekti policijskog poziva, i naglasila uloga žena u policiji. Popularizacija profesije uz pomoć novinarskih ekipa koje prate mješovite ophodnje također je važna.

4 Uspostavljanje Mreže žena policijskih službenica u Jugoistočnoj Europi – Rezultati istraživanja (2009), dostupno na: http://www.seesac.org/wpon-publications/1/.

Uspostaviti aktivniju suradnju s medijima kako bi se u tematskim emisijama, intervjuima i dokumentarnim emisijama javnosti približili rad i uloga policije i, kroz to, uloga i doprinos žena u policiji; voditi brigu o tome da u medijima policiju predstavljaju i žene; promovirati uspješne žene u policiji, i uključiti žene u ophodnje čiji rad prate TV ekipe.

Na internet stranici policijske službe predstaviti informacije o ulozi žena u policiji, fotografije, opise poslova koje obavljaju i izazove s kojima se suočavaju; predstaviti uspješne žene u policiji i njihov rad.

Promovirati policijsku profesiju.

CILJ: Privlačenje većeg broja kvalificiranih i motiviranih kandidatkinja te omogućavanje njihovog prijma u sustav policijskog obrazovanja i službu.

16

MJERE/AKTIVNOSTI RAZLOG I TRENUTNO STANJE NAČIN PROVOĐENJA

17

Kako bi se popularizirala profesija potrebno je raditi na aktivnijoj suradnji sa školama da bi se djeci i srednjoškolcima približio rad i uloga policije u zajednici i, kroz to, uloga žena u policiji. Posebno je potrebno voditi brigu o tome da u ovim događajima aktivnu ulogu imaju žene iz policije.

Nezadovoljna brojem prijavljenih žena, policijska služba Albanije inicirala je pravne izmjene i završila nacrt amandmana na propise o kadrovima, kojima se predviđa da minimum 50% onih koji su primljeni na osnovno policijsko obrazovanje moraju biti žene, a ukoliko se to ne ostvari, policija mora objaviti kampanju novačenja kojom će biti usmjerena samo na žene. U 2011. godini su tako prvi put na osnovnu policijsku obuku bile primljene samo žene, a policija je tijekom godine provela intenzivnu kampanju koja je bila usmjerena samo na žene i obuhvatila cijelu zemlju. U ovom paketu mjera nalazi se i odlaganje obaveze posjedovanja vozačke dozvole u trenutku upisa, jer je utvrđeno da to pogađa osobito potencijalne kandidate ženskog spola. One su obavezne položiti vozački ispit do kraja obuke.

Uspostaviti aktivnu suradnju sa školama kako bi se djeci približili rad i uloga policije u zajednici i, kroz to, uloga žena u policiji; voditi brigu o tome da u tim događajima aktivnu ulogu imaju žene iz policije.

Oglašavati natječaje u različitim medijima, uključujući i one koji su okrenuti ženskoj populaciji i manjinama.

Uključiti fotografije žena različite starosti na raznim policijskim poslovima, a posebno ukazati i na uspješne žene u policiji.

Intenzivirati distribuciju plakata i drugog promotivnog materijala s fokusom na žensku populaciju.

Informirati zainteresirane o natječajima.

Kada se objavljuju natječaji za upis na osnovno policijsko obrazovanje ili policijsku akademiju, informacije o tome objavljuju se uglavnom na internet stranici Ministarstva unutarnjih poslova i u dnevnim novinama. Često se navodi broj telefona na koji zainteresirani mogu zvati i detaljnije se informirati o natječaju. Samo su dvije policijske službe (Albanija i Kriminalističko-policijska akademija Srbije) navele da informacije o natječaju objavljuju ciljano i u medijima koji imaju prvenstveno žensku publiku kako bi privukle više kandidatkinja za upis. Policijske službe Albanije, Crne Gore, Moldove i Srbije navele su da vode brigu o tome da fotografije koje koriste prikazuju ne samo muškarce, nego i žene prilikom obavljanja policijskih poslova, kako bi za taj poziv zainteresirali i žene.

Policijska služba Albanije navela je da na web stranici Ministarstva postoje materijali, kao što su letci, posteri i brošure, koji pokazuju javnosti ulogu žena u policiji,5 a dizajnirali su i TV spotove, dokumentarni film (http://www.youtube.com/watch?v=mkHQsFN_nog), i organizirali dijeljenje letaka kako bi privukli žene iz različitih društvenih kategorija.

5 Vidjeti na: www.asp.gov.al.

Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske navodi da, iako u posljednjih nekoliko godina nisu izrađivani posebni propagandni materijali za prijam na školovanje, MUP Hrvatske izdaje glasilo Mir, ugled, povjerenje, te razne brošure i drugu literaturu, u kojima objavljuje tekstove, intervjue s policijskim službenicama, njihove slike u službenoj odori i slično, a kojima se potiču žene na podnošenje prijava na natječaj za prijam u službu Ministarstva.

Materijal postavljati u javnim službama u kojima je masovna prisutnost žena, kao i u sportskim centrima, fitness klubovima, javnim ustanovama.

Široko oglašavati jasno definirane norme fizičke spremnosti i druge kriterije za prijam kako bi žene bile na vrijeme upoznate s uvjetima; obavještavati kroz letke i putem interneta.

Povećati broj izravnih promocija kao što su: dan otvorenih vrata, tribine u srednjim školama, okrugli stolovi, sudjelovanje na sajmovima zapošljavanja i obrazovanja te osigurati da u tim događajima sudjeluju žene iz policije koje mogu odgovoriti na pitanja o obuci/profesiji općenito te posebno na pitanja potencijalnih kandidatkinja o ulozi žena u policiji i izazovima te profesije, posebno u dijelovima zemlje odakle dolazi manji broj kandidatkinja i kandidata.

Omogućiti izravan kontakt potencijalnim kandidatkinjama i kandidatima sa zaposlenima u policiji.

Kako cilj nije samo povećan broj prijava nego i privlačenje što većeg broja kvalitetnih, dobro informiranih i motiviranih osoba za obavljanje ovog zahtjevnog posla, trebalo bi što detaljnije obavijestiti potencijalne kandidate o policijskoj profesiji te im omogućiti izravno postavljaje pitanja, kako elektronskim putem tako i osobno. Promocije zasnovane na izravnom kontaktu s potencijalnim kandidatkinjama su vrlo važne jer pružaju mogućnost predstavljanja osobnog iskustva i mogućnost postavljanja pitanja od strane potencijalno zainteresiranih. One se mogu organizirati u vidu „dana otvorenih vrata“, sudjelovanja na sajmovima zapošljavanja i obrazovanja, tribina za učenike III. i IV. razreda srednje škole, i posebno u manjim mjestima. U njihovu pripremu mogu se uključiti i lokalne nevladine organizacije koje mogu doprijeti do žena pripadnica manjinskih i marginaliziranih zajednica. Policijske službe također nastoje omogućiti izravan kontakt sa zainteresiranim potencijalnim kandidatima uvođenjem dežurnih telefona tijekom kampanja upisa, putem e-maila MUP-a, ili preko studentske službe na policijskim akademijama.

18

Pojedine službe (Crna Gora, Srbija) navode sudjelovanje na Sajmu zapošljavanja tijela državne uprave, kao i na sajmovima obrazovanja, a neke organiziraju „dane otvorenih vrata“ kada potencijalne kandidatkinje i kandidati mogu doći i raspitati se o policijskoj profesiji. U većini policijskih službi postoji praksa organiziranja ovakvog dana najmanje jednom godišnje. U Bugarskoj se Dan otvorenih vrata organizira u svih 28 područnih uprava MUP-a, najčešće u kontekstu kampanja za novačenje, kao i tijekom proslave Dana policije i MUP-a u cijeloj zemlji. U Albaniji je procijenjeno kako je to dobra prilika da se potencijalni kandidati osobno raspitaju o organizaciji policije i o načinu na koji policija obavlja dužnosti, te se sagledava u kontekstu filozofije policije u lokalnoj zajednici, usvojene 2000. godine.

U Moldaviji se u ožujku i travnju organiziraju Dani otvorenih vrata na akademiji MUP Stefan cel Mare, u Federaciji BiH na Policijskoj akademiji, a u Srbiji u Centru za osnovnu policijsku obuku. U Crnoj Gori pojedine organizacijske jedinice, npr. Specijalna antiteroristička jedinica i Posebna jedinica policije, organiziraju ovakve izravne kontakte u cilju upoznavanja i informiranja studenata/studentica i srednjoškolaca/srednjoškolki o radu tih jedinica i njihovoj obučenosti i spremnosti za rješavanje najtežih sigurnosnih izazova.

Međutim, jedna od anketiranih policijskih službi primijetila je da su na takve događaje vrlo rijetko pozivane žene policijske službenice da pričaju o svom poslu. Policijske službe Albanije, Bugarske i BiH – MUP Republike Srpske navode da žene zaposlene u policiji sudjeluju na promotivnim događajima, pružaju informacije potencijalnim kandidatkinjama i kandidatima, sudjeluju u raspravama i odgovaraju na postavljena pitanja. Negdje se to dovodi u vezu s radom policije u zajednici, a drugdje se naglašava da se ovakvi događaji obično planiraju i organiziraju u bliskoj suradnji s press centrom i službama MUP-a za odnose s javnošću.

Kriminalističko-policijska akademija u Beogradu od 2009. godine organizira prezentacije i dijeljenje promotivnih materijala u srednjim školama i u područnim policijskim upravama, što je rezultiralo povećanjem broja prijavljenih na natječaj za upis svake sljedeće godine.

Pobrinuti se da materijal za natječaj sadrži broj telefona ili e-mail kako bi potencijalne kandidatkinje i kandidati mogu dobiti više informacija o natječaju i o policijskoj profesiji.

Uspostaviti suradnju s nevladinim organizacijama kako bi se uz njihovu pomoć privukle žene iz marginaliziranih grupa (npr. Romkinje).

Poslije svake kampanje za prijam provesti evaluaciju (kroz anketu ili intervju s kandidatkinjama) i u kreiranju sljedeće kampanje uzeti u obzir tako donesene zaključke i preporuke.

Utvrditi uspješnost kampanje.

U pogledu evaluacije kampanje za prijam i eventualnih anketa među ženama u policiji o tome kako su zapošljavane i o njihovom iskustvu u radu i korištenje tako dobivenih informacija u kreiranju kampanji za zapošljavanje, većina policijskih uprava nema iskustva. Policijska služba Albanije navodi da se poslije svake kampanje sastaje odbor za zapošljavanje kandidata, koji napiše izvješće o utvrđenim nedostatcima te ga preda direktoru policije kako bi ova iskustva bila uzeta u obzir prilikom sljedeće kampanje.

19

Većina policijskih službi ne organizira posebnu obuku za pripremu kandidatkinja i kandidata za upis u policijske škole. Kriminalističko-policijska akademija u Beogradu, nakon raspisivanja natječaja, a prije početka procesa odabira kandidata/kandidatkinja, organizira pripremnu nastavu za muškarce/žene pod istim uvjetima, koja, između ostalog, uključuje i fizičku pripremu za polaganje prijamnog ispita. Albanska državna policija je 2011. godine prvi put ponudila programe pripreme za kandidatkinje, kako bi se olakšao njihov upis na osnovnu policijsku obuku. To je podrazumijevalo organiziranje okruglih stolova na kojima su kandidatkinje bile upoznate s izazovima ove zahtjevne profesije, kao i pripremu za polaganje testova. Ovakav vid pripreme bio je posebno značajan u dijelovima zemlje u kojima je prethodni upis žena bio vrlo malen.

Pripreme mogu doprinijeti privlačenju većeg broja kvalificiranih kandidatkinja. Osim priprema koje bi organizirale nadležne institucije, policijske akademije, uz korištenje postojećih resursa u tim velikim sustavima i prostorima (sportskih dvorana), mogu za malu nadoknadu angažirati i nezaposlene ili umirovljene profesore. U pripreme za prijamne ispite mogu se uključiti i lokalne nevladine organizacije – neke od njih zainteresirane su za pružanje pomoći u pripremi učenica pripadnica marginaliziranih grupa za testiranje.

Organizirati pripreme za polaganje prijamnih testova za potencijalne kandidatkinje u slučajevima kada postoji nedovoljan broj prijavljenih.

Organizirati obuku ili pripremnu nastavu za kandidatkinje kako bi što uspješnije prošle natječaj.

Posebno obratiti pažnju na pripadnice marginaliziranih grupa kako bi se povećala njihova zastupljenost u policiji, te uspostaviti suradnju s nevladinim organizacijama koje bi mogle pomoći u privlačenju kandidatkinja i u njihovoj pripremi na natječaj.

Uključiti žene iz policije u pomaganje kandidatkinjama i kandidatima u pripremama za polaganje prijamnih testova.

Iskoristiti postojeće resurse na policijskim akademijama, dvorane i poligone u policijskim upravama; razmotriti angažiranje umirovljenih ili nezaposlenih profesora.

CILJ: Proces odabira učiniti i osjetljivijim na pitanja rodne ravnopravnosti.

20

Dugoročnije gledano, potrebno bi bilo utvrditi je li uspjeh na ulaznim testovima u korelaciji s uspješnošću obavljanja policijskih poslova, tj. kasnijim rezultatima uspjeha u službi, jer postoji mogućnost da su kriteriji koji se primjenjuju u pojedinim fazama odabira, počevši od tipa psiholoških testova i elemenata fizičkog aspekta provjere zastarjeli. U suradnji sa znanstvenim institucijama raznih profila – fakultetima i institutima, može se razmotriti mogućnost korištenje boljih parametara odabira.

Uspostaviti suradnju sa znanstvenim ustanovama (fakultetima i institutima) kako bi se razmotrila mogućnost uvođenja i korištenja primjerenijih parametara (npr. modernijih psihotestova).

Utvrditi je li uspjeh na ulaznim testovima u korelaciji s uspješnošću, tj. kasnijim rezultatima rada u službi.

Uvesti obavezno sudjelovanje žena i muškaraca u timovima za prijam / natječajnim komisijama.

Osigurati rodnu senzibilizaciju članova komisija za prijam.

Uspostaviti edukaciju nadležnih za izradu kriterija za zapošljavanje o potrebi provođenja jednake dostupnosti radnih mjesta za žene i muškarce.

Osnažiti rodnu osjetljivost komisija za odabir.

Osuvremeniti prijamne testove.

Prema podacima policijskih službi, timovi za odabir kandidata uglavnom imaju i žene u svom sastavu, ali je to rijetko propisano kao obavezno. U Srbiji je obavezno da u sastavu komisije za intervju za prijam na osnovnu obuku od četiri člana jedan do dva budu žene. U sastavu ostalih komisija za odabir nalaze se i muškarci i žene, a njihov broj uvjetovan je konkretnom kadrovskom strukturom u pojedinim područjima. MUP Republike Srpske (BiH) i MUP Bugarske navode da su u komisijama zastupljena oba spola, ali da to nije propisano kao obavezno. U Crnoj Gori se prilikom odlučivanja o izboru kandidata mora voditi brigu o ostvarivanju prava na razmjernu zastupljenost muškaraca i žena, pripadnika manjinskih naroda ili drugih nacionalnih zajednica.

Većina policijskih službi navodi da članovi komisija za odabir nemaju nikakvu posebnu edukaciju o rodnoj ravnopravnosti. Centar za osnovnu policijsku obuku u Srbiji navodi da postoji edukacija pojedinih članova timova za odabir u području rodne ravnopravnosti i u području sprečavanja nasilja. U Bugarskoj i BiH – Republici Srpskoj permanentnim usavršavanjem o svim aktualnim temama, članovi komisije upoznati su sa značajem rodne ravnopravnosti i ulogom Ministarstva u tom području. Preporuka je stoga da u timove za prijam uvijek budu uključene žene, a poželjno bi bilo da su svi članovi komisije prethodno prošli obuku o rodnoj ravnopravnosti.

21

Nekoliko policijskih službi provjerava je li kandidat pravomoćno osuđivan za kaznena djela iz koristoljublja ili nečasnih pobuda, ili je kažnjen/a za prekršajno djelo protiv javnog reda i mira s obilježjima nasilja ili za drugo prekršajno djelo koje ga/je čini nedostojnim za obavljanje policijske službe te radi li se o osobi čije dosadašnje ponašanje, navike ili sklonosti ukazuju na nepouzdanost za obavljanje službe.

U Srbiji se za prijam na osnovnu policijsku obuku vrše provjere kroz kaznenu evidenciju i operativna provjere na terenu. U okviru intervjua za odabir to se radi kroz segment utvrđivanje relevantnih socijalnih stavova. Sve kandidatkinje i kandidati koji polože prijamni ispit za Kriminalističko-policijsku akademiju upućuju se na tzv. sigurnosnu provjeru, koja, između ostalog, podrazumijeva i uvid u kaznene i prekršajne evidencije za svakog kandidata/kandidatkinju od strane nadležnih službi.

Nekoliko policijskih službi navodi da ne provode nikakve sigurnosne provjere kandidata.

Detaljno ispitivanje mogućeg prethodnog kršenja ljudskih prava, obiteljskog nasilja ili seksualnog nasilja među kandidatkinjama i kandidatima u procesu odabira.

Kvote za žene, gdje postoje, trebalo bi biti interpretirane kao minimum, a ne kao maksimum upisanih/primljenih.

Uvesti praćenje uspjeha na obuci, rezultata rada, kretanja u službi, ankete sa ženama u policiji, kako bi se izradila evaluacija primjene sustava kvota.

Provjera kandidatkinja i kandidata iz aspekta kršenja ljudskih prava, obiteljskog nasilja ili seksualnog nasilja.

Uvesti monitoring primjene sustava kvota gdje on postoji.

Nekoliko policijskih službi navodi da se, prilikom upisa na osnovnu policijsku obuku, policijsku akademiju ili visoku školu unutarnjih poslova, za klasu planira točan broj odnosno postotak upisanih kandidata ženskog spola. To znači da je propisana neka vrsta kvote za upis, koja se često interpretira kao maksimalan broj upisanih žena, a ne kao minimum, što može dovesti do odbijanja kandidatkinja koje su kvalificiranije od muških kolega jer nema dovoljno mjesta za njih.

Međutim, ima i policijskih službi koje navode da prilikom odlučivanja o prijmu u radni odnos komisija formira listu kandidata na osnovi rezultata postignutih na testiranju, bez obzira na spol. Prema podacima MUP-a Republike Hrvatske oni od 2006. do 2011. godine imaju između 18% i 37% žena među upisanima na program srednjoškolskog obrazovanja odraslih za zanimanje policajac bez primjene kvote. U Hrvatskoj tijekom 2010. godine žene predstavljaju 30% svih koji su uspješno završili osnovnu obuku i 20% svih koji su završili Policijsku akademiju, što je dobar primjer zastupljenosti žena u značajnom postotku bez primjene kvote.

Policijske službe ne vrše posebne analize učinka posebnih mjera ili kvota. Trebalo bi stoga pojačati praćenje sustava kvota: prikupljanje podataka, praćenje rezultata rada i kretanja u službi, anketu sa ženama, te na osnovi temeljne analize izraditi evaluaciju tog sustava.

U slučaju da se ne primjenjuju kvote, potrebno je primjenjivati druge mjere kako bi osiguralo da se za posao u policiji zainteresira dovoljan broj kvalificiranih žena i omogući njihov profesionalni razvoj.

22

Jedan od bitnih elemenata u uspješnijem integriranju žena u policijsku službu predstavlja i postojanje dovoljnog broja mentorica i mentora koji rade s novozaposlenima za vrijeme pripravničkog staža.

Većina policijskih službi navodi da postoji poseban program za pripremu mentora za njihov rad s novozaposlenima, ali da ne postoji senzibilizacija za pitanja rodne ravnopravnosti u tom programu. Nijedna policijska služba nije potvrdno odgovorila na pitanje pripremaju li mentore posebno za rad sa ženama.

Četiri policijske službe raspolažu podacima o broju žena i muškaraca mentora i prema tim podacima broj žena među mentorima se razlikuje. U Hrvatskoj dostiže 20% među mentorima za višu i visoku stručnu spremu, a oko 10% u bivšoj jugoslavenskoj Republici Makedoniji, dok je to samo jedna žena u Crnoj Gori.

Dvije policijske službe navele su da vrše evaluaciju mentorica i mentora. U Hrvatskoj se sustav praćenja i evaluacije mentora realizira u organizacijskim jedinicama u kojima se odvija mentorski program. U evaluaciji sudjeluju i pripravnici koji na kraju mentorskog programa ocjenjuju rad svog mentora. U Albaniji postoji jedinica u Policijskom trening centru koja prati rad mentora, na osnovi posebnog upitnika. Informacije se prosljeđuju rukovoditeljici ili rukovoditelju Trening centra. Jedna policijska služba navodi da su mentori ponekad stroži prema ženama zbog svojih predrasuda.

U obuku za mentore uključiti rodnu senzibilizaciju.

Povećati broj žena mentora.

Imenovati osobe od povjerenja u radnim jedinicama s kojima se zaposleni mogu savjetovati, a koje bi birali sami zaposleni.

Ukoliko postoje kandidati s istim kvalifikacijama, dati prednost ženi zbog malog broja žena koje sudjeluju na usavršavanjima i koje se nalaze na visokim položajima.

Ne isključivati žene iz edukacija podrazumijevajući da ne žele sudjelovati u njima zbog obiteljskih obaveza ili zato što nekom ranijom prilikom nisu iskoristile ponuđenu mogućnost.

Poboljšati dostupnost svih oblika edukacija i dodatnih obuka ženama.

Jačati mentorstvo i sustav interne podrške ženama u policiji.

Dostupnost svih oblika edukacije i stručnog usavršavanja preduvjet je za napredovanje, pa bi u njih svakako trebalo uključivati i žene. Ovo pitanje veoma je bitno jer je regionalno istraživanje 2009. godine pokazalo da žene češće misle da muškarci imaju prednost u pristupu dodatnim obukama ili seminarima, dok muškarci u velikoj mjeri misle da je obuka ravnopravno dostupna ženama i muškarcima.6

Policijske službe nisu pružile podatke o broju muškaraca i žena u policiji koji su sudjelovali u raznim oblicima dodatnog usavršavanja, što je jedan od primjera izostanka rodne statistike. Jedna policijska služba ima podatke, ali nisu podijeljeni prema spolu. Jedna policijska služba dostavila je podatke samo za žene. Najdetaljniju informaciju ponudila je Moldavija. U 2010. godini kancelarija za ljudske resurse organizirala je 11 dodatnih seminara ili obuka. Na njima je sudjelovalo 40 žena i 91 muškarac.

Ženama i muškarcima potrebno je ravnopravno dati mogućnost za dodatno usavršavanje, odnosno svaki put kada postane dostupan neki oblik usavršavanja

6Uspostavljanje Mreže žena policijskih službenica u Jugoistočnoj Europi – Rezultati istraživanja (2009), op. cit.

CILJ: Osnažiti profesionalni razvoj žena u policiji.

23

(seminari i slično) trebalo bi im ponuditi sudjelovanje i ostaviti izbor da prihvate ili odbiju; možda će obiteljski razlozi prevagnuti pa će morati odbiti, u tom slučaju ih ne treba osuđivati zbog donesenog izbora. Pri tom bi trebalo primjenjivati i pozitivnu diskriminaciju i dati prednost ženi kod dva podjednako kvalificirana kandidata, s obzirom na malen broj žena na rukovodećim mjestima.

Korisno bi bilo istražiti rezultate provjera znanja i vještina u okviru stalne obuke i utvrditi postoje li statistički značajne razlike za muškarce i žene. Na osnovi praćenja postignuća mogu se sagledati potrebe za eventualnom dodatnom obukom žena za ključne vještine – podizanje razine fizičke spreme ili vježbanje gađanja i drugih elemenata stalne obuke prema potrebama službe (budući da zbog obaveza žene nakon radnog vremena ne uspavaju dovoljno se posvetiti tome).

Utvrditi postoje li statistički značajne razlike na provjerama znanja i vještina u okviru stalne obuke te ako postoje, razmotriti potrebu dodatne obuke žena za ključne kompetencije, kako ne bi zaostajale.

Utvrditi broj i razloge žena i muškaraca za napuštanje policije ili nekih posebnih službi/jedinica unutar nje.

Poželjno bi bilo da se napravi obrazac i da intervju vodi obučena osoba.

Uvesti izlazni intervju.

Ne raspolažu sve policijske službe s podacima o broju i razlozima zašto studenti ili zaposleni napuštaju zaposlenje, a upravo takva statistika doprinijela bi boljem planiranju i uvođenju mjera koje bi spriječile gubitak polaznika obuka, studenata i zaposlenih. Dobar primjer je Moldavija u kojoj se prilikom napuštanja policije popunjava anketa u kojoj zaposlena ili zaposleni mogu napisati zašto napuštaju službu.

Tri od devet policijskih službi dostavile su podatke o broju onih koji su napustili policijsko školovanje ili službu podijeljeno prema spolu (BiH – MUP Republike Srpske, MUP Republike Bugarske, MUP Republike Srbije za osnovnu policijsku obuku i Kriminalističko-policijsku akademiju), šest je navelo podatke o razlozima za napuštanje podijeljeno prema spolu (MUP Republike Albanije, BiH – MUP Republike Srpske, MUP Bugarske, MUP Crne Gore, MUP Republike Moldavije, MUP Republike Srbije za osnovnu policijsku obuku i Kriminalističko-policijsku akademiju).

Razlozi za napuštanje školovanja ili službe ne razlikuju se za žene i za muškarce u MUP-u Republike Moldavije, MUP-u Republike Srbije i BiH – MUP Republike Srpske; naime, oni podjednako napuštaju školu ili službu zbog promjena u zdravstvenom stanju, razloga osobne prirode, radnih uvjeta ili nezadovoljstva visinom plaće.

Policija Albanije utvrdila je kako se razlozi za žene i muškarce ipak razlikuju. Kao glavni razlog žena za napuštanje Policijske akademije navode okolinu u kojoj dominiraju muškarci i želju da pronađu bolje plaćeni posao. Nakon 5 do 10 godina službe glavni razlog zbog kojeg žene napuštaju rad u toj policijskoj službi je nezadovoljstvo tretmanom s obzirom na to koliko je posao naporan i zahtjevan. Muškarci u istom razdoblju napuštaju policijski posao prvenstveno jer nisu zadovoljni karijerom. U grupi zaposlenih koji napuštaju policijsku profesiju poslije 10 godina radnog staža rodni

24

stereotipi u potpunosti izlaze na površinu: ženama je glavni razlog za napuštanje posla briga o obitelji, a muškarcima činjenica da su pronašli bolje plaćen posao.

Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Bugarske navodi podatke o onima koji napuštaju policijski posao zbog kazne. Ovdje postoji velika razlika između žena i muškaraca – naime, većinu onih kojima prestaje radni odnos kao posljedica kazne predstavljaju muškarci. Prema podacima Policije Crne Gore najčešća osnova za prestanak radnog odnosa je završetak vremena angažiranja, a on je statistički podjednako zastupljen kod oba spola. Međutim, kada se radi o prestanku radnog odnosa od strane poslodavca zbog disciplinskih mjera ili zbog osude za kazneno djelo koje se progoni po službenoj dužnosti, većinu predstavljaju muškarci (čak 90%). Kada je osnova za prestanak radnog odnosa takav da predviđa otkaz od strane poslodavca, on je izuzetak kada su u pitanju žene.

Preporuka je stoga da se u praksu Ministarstva unutarnjih poslova i policijskih službi uključi izlazni intervju, kako bi se sagledali razlozi odlaska iz policije / napuštanja obuke / prekida studija. Poželjno bi bilo da se takva procedura uspostavi i kod prelaska u drugu službu (ako nije povezano s napredovanjem) kako bi se utvrdio postoje li neki posebni razlozi za napuštanje konkretnih organizacijskih jedinica. Za taj intervju trebalo bi napraviti obrazac, a bilo bi potrebno da ga provodi stručna osoba.

Uvesti sadržaje o rodnoj ravnopravnosti, s posebnim osvrtom na rodno zasnovano nasilje, u sustav obrazovanja.

Obavezna edukacija svih službenika i službenica (na različitim razinama) o važnosti i ulozi policije u borbi protiv rodno zasnovanog nasilja (kroz seminare, radionice i okrugle stolove).

Podizati svijest o rodnoj ravnopravnosti.

Gotovo sve policijske službe su u upitniku identificirale predrasude kao jednu od najvećih prepreka s kojima se suočavaju žene policijske službenice u svom radnom okruženju. Žene se uglavnom smatraju slabijim spolom, te postoje predrasude da se zbog svojih fizičkih predispozicija nisu u stanju suočiti s policijskim poslovima. Također postoje i predrasude o tome da je primarna obaveza žena briga o obitelji i da moraju usklađivati obiteljske obaveze s prekovremenim i noćnim radom, što sve uzrokuje nedovoljnu prihvaćenost žena.

Stereotipima o tradicionalnoj ulozi žene u društvu lako se mogu suprotstaviti podaci koje su pružile policijske službe o uspješnosti žena i muškaraca na obukama i studijima. Statistika pokazuje da su žene na osnovnoj obuci ili na policijskim akademijama podjednako uspješne kao muškarci, u nekim slučajevima čak i uspješnije od muškaraca s obzirom na to da su prisutne u znatno manjem broju, ali su ravnopravno s muškarcima zastupljene među nagrađenima ili najbolje ocjenjenim polaznicima/studentima.

CILJ: Omogućiti napredovanje žena u karijeri koje nije ograničeno formalnim i neformalnim preprekama.

25

Edukacija o rodnoj ravnopravnosti je najefikasniji način u borbi protiv stereotipa. Ona je u policijskom obrazovanju bitna ne samo radi prihvaćanja većeg broja žena u policiji od strane muških kolega, nego i radi razvijanja svijesti o tome da se sigurnosne potrebe žena i muškaraca razlikuju i da će policijski posao biti efikasan samo ako se te razlike uvaže i na njih odgovori. Policija zato mora sustavno podizati svijest svojih zaposlenih i njihov kapacitet da efikasno odgovore na taj izazov. Jedno od pitanja u upitniku je stoga bilo namijenjeno utvrđivanju činjenice jesu li i u kojoj mjeri pitanja rodne ravnopravnosti integrirana u sustav policijskog obrazovanja. Policijske službe su navele da ne postoji poseban predmet, nego su teme o rodnoj ravnopravnosti dio predmeta kao što su ljudska prava, ljudska prava i etika, sociologija, defendologija, kazneno pravo, policijska ovlaštenja ili policijska etika u sustavu osnovnog obrazovanja ili u sustavu visokog obrazovanja. No, najčešće je području rodne ravnopravnosti namijenjeno samo nekoliko satova.

Od posebnog značaja je podizanje svijesti i kapaciteta policije kod postupanja u slučajevima rodno zasnovanog nasilja. Službena statistika o rasprostranjenosti rodno zasnovanog nasilja, o počiniocima i o osuđivanosti u zemljama Jugoistočne Europe je oskudna. U jednoj od zemalja Jugoistočne Europe je na osnovi analize članaka u tisku utvrđeno kako je 25% ubojstava žena u obiteljsko-pravnom kontekstu počinio pripadnik policije ili vojske. Situacija je posebno osjetljiva jer je upravo policija institucija kojoj bi se žrtve trebalo obraćati za pomoć, a takva statistika urušava povjerenje građanki i građana. Žrtva nasilja koje je počinio pripadnik policije rijetko će prijaviti nasilje, jer se boje da će pripadnici policije štititi kolegu.

MUP Republike Srpske (BiH) je tijekom lipnja 2011. godine održao prvi u nizu tečajeva pod nazivom Stručno usavršavanje policijskih službenika MUP Republike Srpske u području rodno zasnovanog i seksualnog nasilja. Cilj tečajeva je osposobljavanje policijskih službenika za kompetentno obavljanje poslova i postupanje u slučajevima rodno zasnovanog i seksualnog nasilja. Tečajevi se realiziraju u Upravi za policijsko obrazovanje u trajanju od 5 dana ili 40 nastavnih satova, i do sada je na njima sudjelovalo oko 40 pripadnika i pripadnica policije.

U Srbiji je u 2011. godini u većini policijskih uprava bila organizirana edukacija za zaposlene na temu rodne ravnopravnosti i rodno zasnovanog nasilja, a razmatra se i mogućnost uvođenja ovog predmeta u studijske programe Policijske akademije, ili uključivanje tema iz kurikuluma Rodna ravnopravnost i rodno zasnovano nasilje u više različitih predmeta koji se već izučavaju na ovoj visokoškolskoj instituciji.

Potrebno je da rukovodstvo zauzme čvrst stav protiv rodnih stereotipa u svakodnevnom radu.

Potrebno je da rukovodstvo policije zauzme čvrst stav i poduzme mjere protiv pripadnika policije koji su počinioci rodno zasnovanog nasilja.

Izmjenama i dopunama etičkih kodeksa policije, tamo gdje oni postoje, obuhvatiti pitanja rodne ravnopravnosti.

26

Jačanje svijesti zaposlenih u policiji o rodnoj ravnopravnosti utječe ne samo na efikasnost policijskog rada u postupanju u primjerima rodno zasnovanog nasilja, nego i na prihvaćanje žena u policijskim redovima i na odnos prema ženama kao ravnopravnim partnerima u postizanju sigurnosti društvene okoline.

Četiri policijske službe navele su da imaju uspostavljenu određenu vrstu mehanizama za rodnu ravnopravnost u policiji. Mehanizmi za rodnu ravnopravnost su institucionalne strukture uspostavljene radi promoviranja, unapređenja i osiguranja ravnopravnog sudjelovanja žena i muškaraca u svim sferama javnog i političkog života (Pekinška deklaracija i platforma za akciju, usvojena na Četvrtoj svjetskoj konferenciji o ženama, 1995. godine). To može biti osoba ili odjeljenje koje je zaduženo za praćenje provođenja zakona i načela antidiskriminacije te iniciranje mjera za unapređenje položaja žena.

U policijskoj službi Albanije postoji struktura koja se bavi pitanjima rodne ravnopravnosti i pitanjima različitosti. Njihovi glavni zadaci su sakupljanje propisa i procedura namijenjenih promoviranju rodne ravnopravnosti i različitosti unutar policije i utvrđivanje najboljih mogućih rješenja za provođenje tih propisa.

U Upravi policije Crne Gore imenovana je koordinatorica za rodnu ravnopravnost. Ona redovno dostavlja izvješća odnosno informacije o ostvarivanju konkretnih mjera i aktivnosti određenih u Nacionalnom planu akcije za postizanje rodne ravnopravnosti, informacije za izvješća o provođenju Konvencije o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena, kao i razna izvješća i informacije o pitanjima rodne ravnopravnosti, diskriminacije, odnosno ostvarivanja načela zaštite ljudskih prava. Također, unutar policijskog sindikata Policije Crne Gore postoji i ženska sekcija.

Ministar unutarnjih poslova Hrvatske imenovao je koordinatora za ravnopravnost spolova u tom Ministarstvu, koji koordinira provođenje zakona o ravnopravnosti polova i nacionalne politike za ostvarivanje ravnopravnosti polova, te surađuje s Uredom za ravnopravnost. Državna uprava i pravne osobe u većinskom vlasništvom države u Republici Hrvatskoj obavezni su primjenjivati posebne mjere te donositi planove za promicanje i uspostavljanje ravnopravnosti spolova. Također, svake četiri godine donose planove djelovanja iz djelokruga svoje nadležnosti na osnovi analize položaja žena i muškaraca, utvrđuju razloge za uvođenje posebnih mjera, ciljeve koje treba postići, kao i način provođenja i metode nadzora.

U MUP-u Republike Srpske (BiH) navode da je u svakoj organizacijskoj jedinici netko od zaposlenih zadužen za promoviranje pitanja ravnopravnosti spolova.

Razmotriti imenovanje jedne ili više osoba u strukturi policije koje bi bile zadužene za promoviranje pitanja rodne ravnopravnosti.

Omogućiti edukaciju tih osoba u području rodne ravnopravnosti.

Podržati uspostavljanje udruženja žena u policiji.

Povezati se s postojećim mehanizmima za rodnu ravnopravnost (vladin ured/agencija, saborski odbor, nevladine organizacije itd.) koji mogu pružiti ekspertnu podršku u procesu institucionalizacije mehanizma za rodnu ravnopravnost u policiji.

Uvesti mehanizam za promoviranje rodne ravnopravnosti tamo gdje ne postoji.

27

Dobar primjer mehanizma za rodnu ravnopravnost su udruženja ili mreže žena u policiji. Mreža žena policijskih službenica Jugoistočne Europe uspostavljena je 2010. godine pod pokroviteljstvom Udruženja šefova policija Jugoistočne Europe s ciljem omogućavanja razmjene informacija i dobrih praksi te funkcionira kao mehanizam za promicanje rodne ravnopravnosti u policijskim službama Jugoistočne Europe. U 2011. godini uspostavljena su udruženja: Mreža žena Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske - RS WPON i Mreža žena policajaca u Bosni i Hercegovini. Cilj tih udruženja je omogućavanje umrežavanja žena, razmjenjivanje informacija i iskustava, promoviranja načela rodne ravnopravnosti u policiji i profesionalni razvoj žena.

Predstavnici mehanizama za ravnopravnost spolova se u svom poslu često oslanjaju na ostale mehanizme za ravnopravnost spolova koji su uspostavljeni u njihovim zemljama. To su na primjer vladini uredi/agencije, saborski odbori, institucije zadužene za provođenje akcijskih planova za implementaciju Rezolucije 1325 o ženama, miru i sigurnosti (Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda). Predstavnici mehanizama za ravnopravnost spolova u policijskim službama također surađuju s nevladinim organizacijama, koje mogu pružiti ekspertnu podršku u provođenju zakona, strategija i akcijskih planova za postizanje ravnopravnosti spolova.

Transparentnost je neophodna, kako u procesu odabira za obuku / studije / zasnivanje radnog odnosa, tako i za unapređenja. Potrebni su natječaji za rukovodeća mjesta i transparentni, jasno definirani kriteriji za sve interne i eksterne natječaje s provjerom sposobnosti, znanja i vještina, uz poštovanje rang-liste, što je jedini način da se spriječi diskriminacija. Kroz široko dostupne interne natječaje razvija se svijest o dostupnosti radnih mjesta ženama.

Neophodno je postojanje opisa svakog radnog mjesta, s precizno navedenim vještinama i sposobnostima za učinkovito obavljanje svakog pojedinog posla, kako bi se jasnije vidjelo da ne postoje ženski i muški poslovi nego da se izbor vrši samo na osnovi definiranih kriterija. Međutim, zbog malog broja žena na višim položajima, u slučaju prijave dva kandidata s istim kvalifikacijama na natječaju za unapređenje trebalo bi prednost dati ženama.

Prilagođavanje opreme i općih uvjeta rada od ključnog je značaja za uspješno provođenje politika jednakih mogućnosti. Samim tim važno je i da policijske službe učine što je moguće više kako bi se prilagodile činjenici da je među onima koji pohađaju obuku i među zaposlenima sve više žena.

Detaljno opisati radna mjesta s precizno navedenim vještinama i sposobnostima za efikasno obavljanje svakog posla.

Razmotriti izbor kandidatkinja i kandidata od strane natječajne komisije na osnovi propisanih kriterija, BEZ uvida u osobne podatke.

Osigurati obavezno sudjelovanje korisnica, žena u odori iz policije, u odlučivanju o izgledu odore i o opremi koja se koristi u radu.

Povećati transparentnost procesa internim i javnim natječajima.

28

Prilagoditi odore i opremu ženama.

S uključivanjem žena u policiju, pojavila se potreba da policijske službe prilagode odore i opremu koju one koriste u svom radu. Pitanje odore i opreme koji se dodjeljuju ženama u policiji pokazuje jesu li policijske službe istinski prihvatile žene u toj profesiji i omogućile im da dostojanstveno obavljaju svoje dužnosti i predstavljaju policiju, kao i da učinkovito obavljaju svoj posao.

Sve policijske službe osim jedne kažu da su odore prilagođene ženama. Izgled odore definiran je u pravilnicima/odredbama koje odobrava ministar, a u jednom slučaju čak i vlada. O izgledu odore odlučuje ministar ili posebna radna skupina. MUP Republike Hrvatske detaljno je opisao sastav radne skupine – u njoj se nalaze predstavnici svih rodova policije i sindikata koji djeluju unutar Ministarstva. Stručnu pomoć pruža im i Odjel policijske opreme i odore koji je zadužen za izradu detaljnih propisa za svaki dio policijske odore i koji prati njenu nabavu, izradu i distribuciju. Kada je tema određeni dio ženske odore, na sastanku sudjeluje veći broj žena predstavnica svih sindikata koji djeluju u Ministarstvu i svih rodova policije. Sve policijske službe navele su da žene sudjeluju u radu radnih skupina koje određuju izgled odora, ali nije jasno jesu li uključene i žene korisnice, koje nose te odore.

Pitanje odora upravo je pitanje koje žene pripadnice policijskih službi često pokreću u neformalnim razgovorima, jer su veoma često suočene sa situacijom u kojoj su im službene košulje, hlače ili jakne jednostavno prevelike.

Ipak, većina policijskih službi navodi da se odore za žene i muškarce razlikuju. Najčešće se razlikuju po tome što je predviđeno da žene mogu nositi suknje. Ipak, dvije službe navele su da se radne odore ili odore za terensku obuku ne razlikuju za žene i muškarce. Tri policijske službe (Republika Hrvatska, Crna Gora, bivša jugoslavenska Republika Makedonija) detaljnije su navele kako se odore razlikuju i naglasile da su košulje i hlače za žene posebno krojene.

Iako većina službi pozitivno odgovara na pitanje jesu li odore prilagođene ženama u policiji, predlaže se da policijske službe preispitaju imaju li same korisnice neke preporuke koje bi se mogle uzeti u obzir prilikom prve sljedeće nabave odora te ako su preporuke složenije, da se promjene postojeći pravilnici koji definiraju izgled odora.

Sve policijske službe navele su da su kriteriji za dodjeljivanje oružja ženama i muškarcima isti. Jedna policijska služba navela je da u posebnim slučajevima žene mogu zadužiti drugačiji pištolj od onog koji je propisan, ali ti posebni uvjeti nisu navedeni. Budući da se žene i muškarci generalno razlikuju po morfološkim karakteristikama, te s obzirom na to da istraživanja pokazuju kako na preciznost gađanja utječe i veličina rukohvata pištolja, potrebno je razmotriti koja bi vrsta

29

Za buduće nabave razmotriti kupovinu manjeg oružja i opreme koji bi više odgovarali morfologiji žena.

vatrenog oružja (pištolja) ženama bolje odgovarala. Također bi bilo potrebno detaljnije utvrditi kako ženama odgovara oprema koja im se dodjeljuje. Odgovarajuća oprema i odjeća utječu prvenstveno na sigurnost zaposlenih prilikom obavljanja posla i na njihovu uspješnost. Stoga je za buduće nabave naoružanja i opreme, s obzirom na povećanje broja žena, potrebno uzeti u obzir njihove morfološke karakteristike.

Gotovo sve obrazovne institucije prilagodile su svoje smještajne kapacitete na način da postoje odvojene spavaonice kao i odvojeni sanitarni čvorovi za žene i muškarce. Situacija je nešto drugačija u objektima u kojima zaposleni obavljaju svoj posao. Neke policijske službe nisu odgovorile na to pitanje, nekoliko policijskih službi potvrdilo je kako postoje odvojeni sanitarni čvorovi, jedna policijska služba kaže da odvojeni sanitarni čvorovi postoje samo u novim objektima, ili onim koji su renovirani u posljednje 2–3 godine. Jedna policijska služba navodi da ne postoje uvjeti za odvojene toalete, a druga da u objektima u kojima se obavljaju redovni policijski poslovi postoje odvojeni toaleti gdje god je to moguće, ali da ipak većina ovih objekata uopće ne posjeduje toalete.

Pitanje korištenja rodno osjetljivog jezika je tema o kojoj se počelo govoriti tek u posljednjih nekoliko godina. Naime, žene su počele zauzimati položaje u javnom životu, na kojima ranije nisu bile prisutne. Samim tim, imenovanje tih funkcija je jezično standardizirano u muškom rodu. U posljednjih nekoliko godina podignuta je svijest o tome da je potrebno razvijati rodno osjetljiv jezik koji će prepoznavati, ne samo pojedine vrste profesija u kojima dominiraju žene konobarice, bolničarke, kuharice, nego i žene koje se bave profesijama koje im ranije nisu bile dostupne. Žene su tako polako počele postajati državne tajnice, pravnice, načelnice, direktorice. Pitanje korištenja rodno osjetljivog jezika u policijskim službama ukazalo je na primjer dobre prakse u Hrvatskoj, gdje postoje i koriste se ženska kao i muška forma obraćanja zaposlenima: policajac/policajka, voditelj/voditeljica, načelnik/načelnica, ravnatelj/ravnateljica. Sve druge policijske službe navode da su sve pozicije u policiji navedene samo u muškom rodu.

Jedno od osjetljivijih pitanja na koje su policijske službe dale odgovor je pitanje o procedurama za prijavu seksualnog uznemiravanja na radnom mjestu, o podacima o prijavljenim slučajevima i ishodu tih prijava. Sve policijske službe navele su da do sada nisu imale prijavljenih slučajeva seksualnog uznemiravanja. Pet policijskih službi je navelo koja je procedura za prijavu seksualnog uznemiravanja. • Primjer 1: Procedura za prijavu seksualnoguznemiravanja na radnom mjestu ista je kao i za prijavu svih drugih povreda radnih dužnosti, prekršaja i kaznenih djela, što znači da se prijava može podnijeti neposrednom rukovoditelju, jedinici za profesionalne standarde ili mjesno nadležnoj policijskoj postaji. • Primjer 2: Primjer seksualnog uznemiravanja

Omogućiti odvojene toalete, svlačionice, kupaonice, kao i smještajne kapacitete za žene.

Koristiti mušku i žensku formu za nazive u policiji.

Ako te jezične forme ne postoje, razviti ih u suradnji s mehanizmima za rodnu ravnopravnost.

Prilagoditi infrastrukturu u objektima za obuku i rad ženama.

Koristiti rodno osjetljiv jezik.

30

Striktno primjenjivati zakonske i interne mehanizme prijavljivanja seksualnog uznemiravanja, diskriminacije i mobinga.

Uvesti mehanizme za prijavu seksualnog uznemiravanja i ucjenjivanja na radnom mjestu tamo gdje ne postoje.

Podizati svijesti zaposlenih o postojanju mehanizama i za...

može se prijaviti sektoru za unutarnju kontrolu unutar ministarstva unutarnjih poslova. • Primjer 3: U skladu sa zakonom o policiji,pravilnikom o načinu obavljanja određenih policijskih poslova i primjeni ovlaštenja u obavljanju tih poslova i pravilnikom o disciplinskoj odgovornosti, slučajevi seksualnog uznemiravanja na radnom mjestu prijavljuju se neposrednom nadređenom. •Primjer4:Postoji komisija za ljudskaprava ipolicijsku etiku unutar ministarstva unutarnjih poslova. Na regionalnoj razini postoji 28 komisija, u svakoj regionalnoj upravi. Unatoč tome, policijska služba je navela da se slučajevi seksualnog uznemiravanja ne prijavljuju, jer žene smatraju problem seksualnog uznemiravanja osobnim problemom i ne žele otkrivati takvu vrstu informacija. • Primjer 5: Ne postoji posebna proceduraza prijavu seksualnog uznemiravanja, ali bi u takvom slučaju bili primijenjeni disciplinski propisi.

Ovo navodi na preporuku da je potrebno podizanje svijesti žena i muškaraca u policiji o seksualnom uznemiravanju i postojećim mehanizmima prijavljivanja takvih slučajeva, kao i usavršavanje postojećih procedura. Rukovodstvo policije mora ohrabriti prijavljivanje tih slučajeva i zaštiti žrtve, te tako poslati jasnu poruku da je policija poslodavac koji pruža jednake mogućnosti za žene i muškarce, omogućava svojim zaposlenima da daju svoj puni potencijal u radnom okruženju, kao i da upravo policija posluži kao primjer drugim institucijama i postavi standarde za postupanje u takvim slučajevima. Potrebno je poticati zaposlene na korištenje zakonskih i internih mehanizama za prijavljivanje seksualnog uznemiravanja na radnom mjestu.

Razmotriti mogućnost da se porodiljni dopust izjednači s bolovanjem uslijed povreda na radu ili da se nedvosmisleno propiše da u slučaju porodiljnog dopusta uvjet za napredovanje nije neprekidan rad.

Institucionalizirati obavezno održavanje kratke obuke u vezi s promjenama koje su nastupile tijekom porodiljnog dopusta.

...prepoznavanje seksualnog uznemiravanja, ucjenjivanja i mobinga putem brošura, predavanja, te stručnih tekstova u internim časopisima.

Poticati zaposlene na korištenje ovih mehanizma.

Potrebno je da rukovodstvo kontinuirano zauzima odlučan stav o neprihvatljivosti seksualnog uznemiravanja na radnom mjestu, da daje primjer svojim ponašanjem i stavovima, kao i da sankcionira počinitelje i zaštiti žrtve.

Spriječiti da porodiljni dopust predstavlja prepreku za napredovanje.

Uvjeti za napredovanje u karijeri se formalno ne razlikuju za žene i muškarce. Ipak, jedna od policijskih službi navela je da naizgled rodno neutralni propis o napredovanju ipak ima negativne posljedice za napredovanje žena. Kod napredovanja policijskih službenika stjecanjem neposredno višeg zvanja, jedan od uvjeta je zakonom točno određeno vrijeme kontinuirano provedeno u prethodnom zvanju u efektivnom radu. U tom smislu policijske službenice nemaju ravnopravan tretman s muškarcima budući da vrijeme koje provedu na trudničkom i porodiljnom bolovanju, kao i na bolovanju radi njege djeteta, ne ulazi u radni staž, te znatno sporije ostvaruju vremenski uvjet za napredovanje u zvanju. Stoga bi bilo poželjno izjednačavanje porodiljnog dopusta s povredom na radu, u pravnim aktima koji reguliraju uvjete napredovanja u službi (u zemljama u kojima je to problem), ili da se nedvosmisleno propiše da u slučaju porodiljnog dopust uvjet za napredovanje nije neprekidan rad u prethodnom zvanju. Također se preporuča organiziranje kratkog sastanka ili kratke obuke u vezi s promjenama koje su nastupile tijekom porodiljnog dopusta za žene koje se vraćaju na svoje radno mjesto, kako bi što brže i efikasnije mogle preuzeti sva zaduženja.

31

Omogućavati nesmetano korištenje posebnih uvjeta za majke male djece vezane za oslobađanje od smjenskog rada, premještaj na rad izvan mjesta boravka i slično, odnosno uvesti takva rešenja tamo gdje ne postoje.

Razmotriti uvođenje fleksibilnog radnog vremena za roditelje (ili staratelje) male djece (npr. polovica radnog vremena) gdje je to moguće.

Voditi brigu o raspodjeli smjena kada su oba supružnika zaposlena u policiji.

Informirati zaposlenike o procedurama i načinu kako da očevi (ili staratelji) ostvare zakonska prava na brigu o djeci.

Poticati očeve (ili staratelje) male djece da koriste prava vezana za brigu o djeci.

Kroz interne časopise prikazivati pozitivne primjere angažiranja očeva zaposlenih u policiji u obitelji.

Promovirati obavezu i pravo oba roditelja na brigu o djeci.

32

Lista ciljeva, mjera i aktivnosti nije končana. Molimo vas da prijedloge za dodatne ciljeve, mjere i aktivnosti, kao i pitanja koja smatrate da bi bilo potrebno uključiti u ovu listu pošaljete e-mailom na adresu: wpon@undp.org.

Briga o djeci i dalje se tretira prvenstveno kao obaveza žena; potrebno je posebno razmotriti kako motivirati muškarce na preuzimanje više brige o obiteljskim obavezama i omogućiti im da provedu više vremena s obitelji, kao i da i oni koriste zakonima propisane mogućnosti. Neophodna je kontinuirana promocija stvaranja ravnoteže između profesionalnog i obiteljskog života za oba spola, na primjer kroz intervjue sa stručnjacima u policijskim časopisima, kao i konkretne primjere, uključujući i one koji odstupaju od tradicionalnih stereotipa (samohrani očevi), one koji vode brigu o djeci s invaliditetom i sl.

Dosljedno primjenjivati i poboljšavati zakonske i interne propise vezane za roditelje s malom djecom.

Prema podacima policijskih službi, nema razlike u načinu na koji se muškarcima i ženama u policiji omogućava usklađivanje profesionalnog i obiteljskog života, osim u slučaju iskazane fleksibilnosti u pogledu odsustvovanja s rada ili dolazaka i odlazaka s posla radi njege i odgoja djece. Policijske službe su navele da ne postoje posebne mjere koje bi pomogle zaposlenicima da lakše usklađuju profesionalni i obiteljski život. Primjenjuju se uvjeti iz radnog prava.

Najčešće, policijske službe navode da Zakonom o radu žene imaju pravo na posebnu zaštitu u vremenu trudnoće i porođaja, a zatim posebnu zaštitu radi njege djeteta. MUP Republike Bugarske naveo je da žene policijske službenice koje imaju djecu uzrasta do šest godina ne rade prekovremeno, niti noćne smjene. U slučaju da je bračni par s malom djecom zaposlen u policiji, vodi se briga o tome da ne rade u istoj smjeni kako bi jedan od roditelja mogao ostati s djetetom. Ovakvi parovi imaju prednost pri dodjeli stanova, odlaska na oporavak, godišnjih odmora i sl.

Neophodno je da se dosljedno primjenjuju propisi o odsustvu radi njege i čuvanja djeteta (time što će se za vrijeme porodiljnog dopusta zaposliti zamjena i tako onemogućiti pritužbe da se povećava opterećenje kolega), ali i pozitivna diskriminacija žena kao majki na osnovi zakona i internih propisa – na primjer u pogledu smjenskog rada za majke s djecom do tri godine, ili premještaja na radne zadatke izvan mjesta življenja za žene s djecom do sedam godina starosti. Potrebno je također razmotriti i uvođenje kliznog ili fleksibilnog radnog vremena za roditelje s djecom mlađeg uzrasta, posebno kada oba supružnika rade u policiji.

Ovaj upitnik će pomoći rukovoditeljima na svim razinama u policiji, a posebno službama koje se bave obrazovanjem, ljudskim resursima i odnosima s javnošću, kao i svim ostalim strukturama unutar ministarstava unutarnjih poslova i policije koje imaju nadležnosti u području novačenja, prijma, odabira i profesionalnog razvoja pripadnika i pripadnica policije – kako bi procijenili do koje mjere je postojeća policijska praksa rodno osjetljiva. Ova lista pitanja nije konačan. Molimo Vas da dodatna pitanja koja smatrate potrebnim uključiti u ovu listu pošaljete e-mailom na adresu: wpon@undp.org.

Surađuje li policija aktivno s medijima kako bi se javnosti približio rad policije te kroz to doprinos i uloga žena u policiji?

Promovira li policija aktivno u javnosti uspješne žene u policiji?

Surađuje li policija aktivno s osnovnim i srednjim školama kako bi se djeci približila policijska profesija? Sudjeluju li žene iz policije aktivno u tim aktivnostima?

Predstavlja li policijska služba na svojoj internet stranici i u internim časopisima uspješne žene u policiji i njihov rad, kao i informacije o ulozi žena u policiji te i o izazovima profesije? Jesu li žene zastupljene na vizualnim materijalima koji su objavljeni na web stranici ili u časopisu?

Jesu li su natječaji objavljeni u različitim medijima, posebno onima koji su okrenuti ženskoj populaciji i manjinama?

Sadrže li promotivni materijali fotografije i muškaraca i žena u policiji različite starosti i na raznim policijskim poslovima?

Prilog 1: Upitnik zasamoprocjenu o rodnoj osjetljivosti policijske prakse

CILJ: Privlačenje većeg broja kvalificiranih i motiviranih kandidatkinja i njihov prijam u sustav policijskog obrazovanja i službu .

33

Jesu li promotivni materijali distribuiran na mjestima na kojima je masovna prisutnost žena, u javnim institucijama, sportskim centrima, fitness klubovima?

Jesu li jasno oglašavani kriteriji za prijam i norme fizičke spremnosti kako bi kandidatkinje bile upoznate s uvjetima?

Je li omogućen direktan kontakt potencijalnih kandidatkinja i kandidata sa zaposlenima u policiji kroz dane otvorenih vrata, tribine, okrugle stolove, sajmove zapošljavanja? Sudjeluju li žene iz policije u tim aktivnostima?

Je li posebna pažnja usmjerena na pripadnice marginaliziranih grupa kako bi se povećala njihova zastupljenost u policiji?

Sadrže li natječajni materijali broj telefona ili e-mail kako bi potencijalne kandidatkinje i kandidati mogli dobiti više informacija o natječaju i policijskoj profesiji?

Je li nakon svake kampanje za prijam provedena evaluacija i njeni zaključci korišteni u kreiranju sljedeće kampanje?

Organiziraju li se obuke ili pripremna nastava za kandidatkinje kako bi bile što spremnije za natječaj? Sudjeluju li u pripremnoj nastavi ili obuci žene iz policije?

Je li obavezno sudjelovanje i žena i muškaraca u timovima za prijam / natječajnim komisijama?

Jesu li članovi timova za prijam / natječajnih komisija prošli edukaciju iz područja rodne ravnopravnosti?

CILJ: Proces odabira učiniti osjetljivijim na pitanja rodne ravnopravnosti.

34

Jesu li nadležni za izradu kriterija za zapošljavanje prošli obuku iz područja rodne ravnopravnosti i o potrebi provođenja jednake dostupnosti radnih mjesta za žene i muškarce?

Vrše li se u procesu odabira detaljne provjere kandidatkinja i kandidata o mogućem prijašnjem kršenja ljudskih prava, nasilja u obitelji ili seksualnog nasilja?

Tumači li se kvota za žene, tamo gdje postoji, kao minimum upisanih?

Vrši li se evaluacija efekta kvota i praćenje rezultata na obuci, rezultata rada i kretanja u službi, kako bi se utvrdilo da kvote daju željeni učinak?

Jesu li žene proporcionalno zastupljene među mentorima?

Je li rodna senzibilizacija dio obuke za mentore?

Jesu li žene ravnopravno zastupljene među onima kojima je ponuđeno sudjelovanje na dodatnoj obuci?

Postoje li podaci o tome u kojoj mjeri i zašto žene i muškarci napuštaju školovanje ili službu?

35

CILJ: Ojačati profesionalni razvoj žena u policiji.

Jesu li sadržaji o rodnoj ravnopravnosti, a posebno o rodno zasnovanom nasilju, dio sustava osnovne policijske obuke ili policijske akademije?

Postoje li obavezna i kontinuirana edukacija svih zaposlenika o važnosti i ulozi policije u borbi protiv rodno zasnovanog nasilja?

Zauzima li rukovodstvo odlučan stav protiv rodnih stereotipa u svakodnevnom radu?

Zauzima li rukovodstvo odlučan stav i poduzima mjere protiv pripadnika policije koji su počinitelji rodno zasnovanog nasilja?

Postoji li osoba ili grupa osoba koje su zadužene za pitanja rodne ravnopravnosti?

Je li to glavna funkcija koju ta osoba ili grupa osoba obavlja?

Postoji li udruženje žena u policiji?

Je li uspostavljena komunikacija s postojećim mehanizmima za rodnu ravnopravnost u zemlji kako bi se omogućila bolja razmjena informacija i pristup znanju?

Je li obavezno da korisnice, žene u odori, budu konzultirane o izgledu odore, oružja i opreme koju koriste?

Postoje li odvojeni toaleti, svlačionice i smještajni kapaciteti za žene u objektima za obuku i rad?

Koristi li se rodno osjetljiv jezik, odnosno nazivi u muškoj i ženskoj formi?

CILJ: Omogućiti napredovanje žena u karijeri koje nije ograničeno formalnim i neformalnim preprekama.

36

37

Postoje li mehanizmi za prijavu seksualnog uznemiravanja na radnom mjestu?

Znaju li zaposleni da ti mehanizmi postoje?

Koriste li se ti mehanizmi?

Potiču li se zaposleni na korištenje tih mehanizme?

Zauzima li rukovodstvo odlučan stav o neprihvatljivosti seksualnog uznemiravanja na radnom mjestu, daju li primjer svojim ponašanjem i stavovima te sankcioniraju li počinitelje i štiti li žrtve?

Utječu li uvjeti za napredovanje u službi nepovoljno na položaj žena koje su odsutne zbog porodiljnog dopusta (što znači da uvjet za napredovanje u službi nije neprekidan rad u određenom vremenu)?

Organiziraju li se brifinzi ili kratko davanje informacija za žene koje se vrate s porodiljnog dopusta vezano za promjene koje su nastupile tijekom njihove odsutnosti?

Je li omogućeno nesmetano korištenje posebnih uvjeta za majke male djece vezano za oslobađanje od smjenskog rada, premještaja na rad izvan mjesta boravka i sl.?

Mogu li roditelji male djece koristiti fleksibilno radno vrijeme (npr. rad na pola radnog vremena)?

Brine li se o raspodjeli smjena kada su oba supružnika zaposlena u policiji, a imaju dijete?

Promoviraju li se aktivno obveze i prava oba roditelja na brigu o djeci?

Potiču li se očevi ili staratelji male djeca da koriste prava vezana za brigu o djeci?

OSNOVNA OBUKAKandidati koji se prijavljuju za osnovnu obuku Primljeni kandidati Prag za prijam

Odustajanje (napuštanje)Razlog napuštanja osnovne obuke

Polaznici koji su uspješno završili program osnovne obukeProsječne ocjeneNajboljih 10% polaznikaNastavno osoblje u ustanovama za osnovno policijsko obrazovanje POLICIJSKA AKADEMIJAKandidati koji se prijavljuju PrimljenoPrag za prijam

Polaznici koji su uspješno završili studij

Prosjek napuštanja prema godini studija

Razlog za napuštanje

U tablici se nalazi lista vrste statističkih podataka koje već sada prikuplja najmanje jedna policijska služba u Jugoistočnoj Europi. U ovoj tablici možete pronaći pregled ključnih statističkih podataka koje bi trebalo prikupljati, podijeljene prema spolu, kako bi se unapredila osjetljivost statistike na rodna pitanja i omogućila rodno osjetljiva analiza. Ova lista pitanja nije konačan. Molimo vas da dodatna pitanja za koja smatrate potrebnim uključiti u ovu listu pošaljete e-mailom na adresu: wpon@undp.org.

Prilog 2: RODNO OSJETLJIVA STATISTIKA

39

RODNO OSETLJIVA STATISTIKA

Indikator

Broj: žena, muškaraca, ukupno, po godini

Broj: žena, muškaraca, ukupno, po godini

Prag za prijam žena i prag za prijam

muškaraca, po godini

Broj: žena, muškaraca, ukupno, po godini

U kratkoj formulaciji navesti razlog napuštanja

za žene, muškarce, ukupno, po godini

Broj: žena, muškaraca, ukupno, po godini

Žene, muškarci, ukupno, po godini

Broj: žena, muškaraca, po godini

Hijerarhijski gledano: žene, muškarci, ukupno

Broj: žena, muškaraca, ukupno, po godini

Broj: žena, muškaraca, ukupno, po godini

Prag za prijam žena i prag za prijam muškaraca, po

godini

Broj svršenih studenata godišnje: žena, muškaraca,

ukupno, po godini

Broj studenata prema godini studija: žena,

muškaraca, ukupno, po godini

U kratkoj formulaciji navesti razlog napuštanja po

godini studija za žene, muškarce, ukupno, po godini

Vrsta podataka

OcjeneNajboljih 10% studenataNastavno osoblje

ZAPOŠLJAVANJEKandidati koji se prijavljuju za određenu poziciju Zaposleni prema rangu Policijski kadar prema rangu MentoriStopa napuštanja posla

Razlozi za napuštanje posla

Disciplinske procedureVrste disciplinskih procedura Rezultat disciplinskih postupakaPrijavljeni slučajevi seksualnog uznemiravanja Ishod prijavljenih slučajeva seksualnog uznemiravanjaPolicijski kadar koji pohađa dodatnu obuku

RODNO OSETLJIVA STATISTIKA

Indikator

Prosjek za: žene, muškarce, ukupno, po godini

Broj: žena, muškaraca, po godini

Hijerarhijski gledano: žena, muškaraca,

ukupno, po godini

Broj: žena, muškaraca, ukupno; spol izabranog

kandidata, po godini

Broj: žena, muškaraca, ukupno, po godini

Broj: žena, muškaraca, ukupno, po godini

Broj: žena, muškaraca, ukupno, po godini

Broj: žena, muškaraca, ukupno (prva godina

službe; 2–5 godina službe; 5–10 godina službe;

preko 10 godina službe u policiji)

Razlozi: žene, muškarci (prva godina službe;

2–5 godina službe; 5–10 godina službe; preko 10

godina službe u policiji)

Broj: žena, muškaraca, ukupno, po godini

Vrsta: žene, muškarci, po godini

Vrsta: žene, muškarci, po godini

Broj: žena, muškaraca, ukupno, po godini

Vrsta: žene, muškarci, po godini

Broj: žena, muškaraca, ukupno, po godini

Vrsta podataka

40

Prilog 3: KAKO SU NASTALE SMJERNICE

TKO STOJI IZA SMJERNICA

Mreža žena policijskih službenica Jugoistočne Europe (WPON) osnovana je u studenom 2010. godine u Sarajevu, Bosna i Hercegovina, pod pokroviteljstvom Udruženja šefova policija Jugoistočne Europe (SEPCA).

Na osnivačkom sastanku sudjelovale su nominirane predstavnice policijskih službi Albanije, BiH – Federacije, BiH – Republike Srpske, Bugarske, Crne Gore, Republike Hrvatske, bivše jugoslavenske Republike Makedonije, Moldove i Republike Srbije. WPON je uspostavljen uz podršku Programa Ujedinjenih naroda za razvoj – Centra za kontrolu lakog i malog oružja u Istočnoj i Jugoistočnoj Europi (UNDP/SEESAC), koji vrši funkciju Tajništva WPON u okviru projekta Podrška jačanju načela rodne ravnopravnosti u policijskoj praksi Jugoistočne Europe. Projekt financijski podržavaju Ministarstvo vanjskih poslova Kraljevine Norveške, Švicarska agencija za razvoj i suradnju i UNDP.

U Udruženje šefova policija Jugoistočne Europe pitanje policijske učinkovitosti i s tim povezane ravnopravnosti spolova zauzima visoko mjesto na listi prioriteta. Direktori/ravnatelji policija u Jugoistočnoj Europi prepoznali su značaj Rezolucije 1325 Vijeća sigurnosti UN-a o ženama, miru i sigurnosti iz 2000. godine i podržali uspostavljanje Mreže žena policijskih službenica Jugoistočne Europe, jer su svjesni uloge i doprinosa koje žene imaju u procesima vezanim za sigurnost i postizanje mira. Pored toga, nekoliko ostalih međunarodnih dokumenata poziva se na rodnu ravnopravnost i poboljšanje ljudskih prava žena, među njima i Konvencija UN-a o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena (1979.), koja obavezuje države članice „da uklone diskriminaciju žena u političkom i javnom životu zemlje i da osiguraju ženama pravo da pod istim uvjetima kao i muškarci sudjeluju u formuliranju i provođenju vladine politike i da imaju i obavljaju sve javne funkcije na svim razinama vlasti“. Istinsko partnerstvo između muškaraca i žena u vođenju društvenih poslova preduvjet je za ostvarivanje demokracije, u skladu s Univerzalnom deklaracijom o demokraciji. Demokratsko društvo je ono društvo u kojem žene i muškarci rade ravnopravno i komplementarno, uzajamno se obogaćujući svojim razlikama. Smjernice su razvijene s ciljem da ojačaju kapacitet policijskih službi u Jugoistočnoj Europi za unapređivanje načela rodne ravnopravnosti i efikasnosti u policijskoj praksi.

PROCES IZRADE SMJERNICA

Mreža žena policijskih službenica Jugoistočne Europe je na svom prvom godišnjem sastanku razvila plan rada prema kojem je izrada smjernica za rodno osjetljivu policijsku praksu jedna od ključnih aktivnosti u 2011. godini. Na osnovi preporuka regionalnog istraživanja o položaju žena u policijskim službama Uspostavljanje mreže žena policijskih službenica Jugoistočne Europe – Rezultati istraživanja, kao i rasprava u okviru javnih predstavljanja ovog izvješća u Beogradu, Sarajevu, Podgorici, Banjaluci, Zagrebu, Sofiji i Kišinjevu koja su održana u listopadu, studenom, prosincu 2010. godine i svibnju 2011. godine, donesena je odluka da će Mreža osmisliti praktične i primjenljive preporuke kako bi pomogla Udruženju šefova policija Jugoistočne Europe u osmišljanju aktivnosti za privlačenje kvalitetnih kandidatkinja za rad u policiji, kao i za njihovo zadržavanje i profesionalni razvoj.

41

Mreža žena policijskih službenica Jugoistočne Europe se usredotočila na preporuke usmjerene na daljnje razvijanje efikasnosti i kvaliteta usluga koje moderna policija XXI. stoljeća želi pružiti građankama i građanima, a što se postiže prvenstveno dobro obučenom, motiviranom i optimalno iskorištenom radnom snagom policajki i policajaca u lokalnoj zajednici i sustavu ministarstava unutarnjih poslova u cjelini. Kako bi osmišljanje ovih smjernica bilo zasnovano na preciznim činjenicama i mapiranju postojećih dobrih praksi u regiji, Mreža je razvila detaljan upitnik za članice SEPCA-e o postojećim propisima i praksama u području novačenja i razvoja karijere žena u policiji. Ovaj instrument činila su ukupno 52 pitanja svrstana u nekoliko grupa: zapošljavanje – privlačenje kandidatkinja i kandidata, izbor kandidatkinja i kandidata, mentorski rad s novozaposlenima, politike zadržavanja, politike rodne ravnopravnosti, profesionalni razvoj i napredovanje, kao i aneks s dostupnim statističkim podacima o ženama i muškarcima u policijskoj službi.

Popunjeni upitnik su Tajništvu WPON vratila ministarstva unutarnjih poslova / policijske službe svih zemalja koje su uključene u Mrežu. Nekoliko ministarstava unutarnjih poslova i policijskih službi nominirale su i predstavnice u radnu grupu, koje su uz podršku Izvršnog odbora WPON i Tajništva WPON analizirale prikupljene podatke. Sastanak proširene radne grupe održan je od 29. rujna do 1. listopada 2011. godine u Aranđelovcu, Republika Srbija, a ciljem da se na osnovi analize upitnika i kasnije rasprave izradi prvi nacrt Smjernica. Tajništvo WPON je na osnovi svih dobivenih informacija izradilo detaljniji nacrt dokumenta, koji je dostavljen članicama na ponovno razmatranje, kako bi se nakon toga izjasnila završna forma objavljena u ovoj publikaciji.

42

ZAHVALAPosebno se zahvaljujemo Izvršnom odboru Udruženja šefova policija Jugoistočne Europe i njihovim nacionalnim koordinatorima i koordinatoricama na podršci koja je pružana Mreži žena policijskih službenica u Jugoistočnoj Europi od njenog osnivanja. Posebno se zahvaljujemo na dostavljanju informacija u upitniku na osnovi kojih je napravljena analiza i osmišljene Smjernice za rodno osjetljivu policijsku praksu.

Članice i članovi radne grupe za izradu Smjernica u 2011. godiniJelena Vasiljević, predsjednica Izvršnog odbora Mreže žena policijskih službenica u Jugoistočnoj Europi, MUP Republike SrbijeLidija Pentavec, potpredsjednica Izvršnog odbora Mreže žena policijskih službenica u Jugoistočnoj Europi , MUP Republike HrvatskeSanja Sumonja, članica Izvršnog odbora Mreže žena policijskih službenica u Jugoistočnoj Europi, MUP Republike Srpske – BiHAntonina Kardasheva, MUP Republike BugarskeJovana Nišavić, Uprava policije Crne GoreNurka Ganibegović, Federalna uprava policije, BiHElena Vicol, MUP Republike MoldavijeSnežana Novović, MUP Republike SrbijeBiljana Lazarević, MUP Republike SrbijeMarija Šiljić, MUP Republike SrbijeSnežana Vla, MUP Republike SrbijeTatjana Vasić, MUP Republike SrbijeVesna Nikolić, MUP Republike SrbijeDanijela Spasić, MUP Republike SrbijeDr Ivan Zveržhanovski, UNDP/SEESACBojana Balon, UNDP/SEESACDanijela Đurović, UNDP/SEESACSvetlana Đurđević Lukić, nezavisna konzultantica

Posebno se zahvaljujemoJane Townsley, predsjednici Međunarodnog udruženja žena u policijiJulie Spence, članici Britanskog udruženja žena u policiji

Fotografije korištene u ovom dokumentu dostavljene su od strane policijskih službi članica SEPCA-e i predstavljaju žene koje obavljaju raznovrsne policijske poslove u 8 zemalja Jugoistočne Europe.

43