miŠljenje...zaštitnik ljudskih prava i sloboda crne gore, 81000 podgorica, bulevar svetog petra...
TRANSCRIPT
-
Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore, 81000 Podgorica, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog 1A/2
Broj: 222/16 godine
Podgorica, 30.06.2016. godine
DĐ/DĐ
Na osnovu osnovu člana 41 Zakona o Zaštitniku ljudskih prava i sloboda Crne Gore ("Službeni
list CG", br. 42/2011 i 32/2014), nakon postupanja po sopstvenoj inicijativi Zaštitnik ljudskih
prava i sloboda Crne Gore daje sljedeće
MIŠLJENJE
UVOD I
Postupajući po sopstvenoj inicijativi Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore je
08.03.2016.godine inicirao predmetni postupak na osnovu medijskih izvještaja o zloupotrebi
štićenika JU Zavoda „Komanski most“ u političke svrhe. Naime, mediji u Crnoj Gori su
05.03.2016 godine prenijeli izjavu poslanice DF B.B, u kojem poziva tužilaštvo da ispita način
na koji su se štićenici Zavoda našli u biračkom spisku, obzirom da im je oduzeta poslovna
sposobnost i ne mogu se nalaziti u istom, te samim tim ne mogu koristiti aktivno biračko
pravo.
U odnosu na cilj inicijative, Zaštitnik nalazi da je postupak bilo nužno sprovesti iz najmanje
dva razloga, od kojih se jedan tiče zaštite od eventualnih zloupotreba u narednim izbornim
procesima, a drugi je vezan za eventualne zloupotrebe štićenika Zavoda, odnosno njihove
podređene pozicije u odnosu na lica koja su mogla izvršiti zloupotrebu u izbornom procesu
glasajući u njihovo ime, odnosno umjesto njih uz njihova lična dokumenta.
Kabinet Zaštitnika
+382 20 225 395
Centrala +382 20 225 395
Fax: +382 20 241 642
E-mail: [email protected]
www.ombudsman.co.me
-
Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore, 81000 Podgorica, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog 1A/2
2
ISPITNI POSTUPAK I UTVRĐENE ČINJENICE II
Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore je pokrenuo ispitni postupak na način što je
odmah nakon pokretanja postupka preko svojih ovlašćenih službenika izvršio posjetu JU
Zavod „Komanski most“ radi pribavljanja potrebne dokumentacije i utvrđivanja činjeničnog
stanja na licu mjesta. Tom prilikom ustanovljeno je da je prema službenoj evidenciji Zavoda u
ovu instituciju na dan 31.12.2015. godine bilo smješteno ukupno 112 lica, te da je na dan
posjete (08.03.2016.godine) ovaj broj ostao nepromijenjen. Svi štićenici u ovoj ustanovi su
potpuno lišeni poslovne sposobnosti odlukama osnovnih sudova u vanparničnom postupku
koji se vodio tim povodom i nalaze se pod privremenim starateljstvom, koje vrše predstavnici
organa starateljstva, odnosno centara za socijalni rad ili lica u srodstvu sa štićenicima. Svi
dosijei štićenika ove ustanove sadrže odluku suda o potpunom oduzimanju poslovne
sposobnosti.
Prema dostupnim podacima 88 štićenika Zavoda posjedovalo je ličnu kartu, dok je postupak
za lica koja nemaju ovu ličnu ispravu bio u toku. Prema kazivanju predstavnika Zavoda, u
najvećem broju slučajeva službenici nadležnog državnog organa – Ministarstva unutrašnjih
poslova Crne Gore (MUP) dolaskom u ovu ustanovu uzimali su biometrijske podatke štićenika,
obzirom da su oni takvog psihofizičkog stanja koje im bitno otežava ili onemogućava redovnu
proceduru dobijanja dokumenata u nadležnoj područnoj jedinici MUP-a.
Službenicima Zaštitnika je pokazan zaključani sef u kojemu se čuvaju lične karte štićenika, a
koji je pod kontrolom socijalnog radnika zaposlenog u ovoj ustanovi, tako da bez njegovog
znanja i/ili ovlašćenja u skladu sa zakonom, niko nije u mogućnosti da ih koristiti ili
zloupotrijebi. Ovo jer se lične isprave koriste isključivo za lične potrebe štićenika (odlazak u
drugu zemlju, izdavanje lijeka uz ličnu kartu, korišćenje telefonske kartice i sl). Prema
dostavljenim evidencijama od ukupno 88 štićenika koji posjeduju identifikacione isprave, njih
87 ima ličnu kartu, a jedno lice koje je strani državljanin posjeduje putnu ispravu zemlje
porijekla. Od navedenog broja ličnih isprava izdatih u Crnoj Gori, shodno preporuci Komiteta
za prevenciju torture Savjeta Evrope (CPT) za 73 korisnika isprave su izdate uz podršku i
saradnju ustanove, dok je 15 štićenika već imalo lični dokument prilikom prijema u ustanovu.
Ovu inicijativa je sprovedena upravo na zahtjev međunarodnih organizacija koje
posjedovanje ličnih isprava temelje na ustavnom i ljudskom pravu štićenika, kao jednoj od
pretpostavki dostojanstvenih uslova života, kako je naglašeno od strane predstavnika Zavoda.
U odnosu na sadašnje korisnike usluga, odnosno štićenike Zavoda utvrđeno je da se lična
isprava za tri lica nalazi kod njihovih najbližih srodnika, koji su poimenično navedeni u spisku
sačinjenom prilikom uvida na licu mjesta, dok se za jedno lice u trenutku uvida lična isprava
još uvijek nalazila kod državnog organa koji je izdao (nije bila podignuta).
-
Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore, 81000 Podgorica, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog 1A/2
3
Takođe, uprava Zavoda je kao primjer svoje ažurnosti navela podatak da je tokom
2014.godine došla u posjed informacije da je jedan broj štićenika upisan u birački spisak,
nakon čega je ustanova promptno reagovala i aktom broj 04-949 od 21.08.2014.godine
zatražila brisanje ovih lica iz evidencije birača koju je u to vrijeme vodio Sekretarijat za lokalnu
samoupravu Glavnog grada - Podgorica.
Nakon sprovođenja procedure u samom Zavodu, službenici Zaštitnika su izvršili poređenje sa
dobijenim podacima i onima koji su vidu baze podataka bili dostupni na posebnom portalu, a
uz pomoć ličnih identifikacionih podataka štićenika koji su im bili na raspolaganju. U ovim
okolnostima službenici Zaštitnika su registrovali 46 takvih lica, uz napomenu da nije vršena
dodatna/naknadna provjera ažuriranja navedenog portala, čija je inovirana verzija zvanično
predstavljena javnosti na pres konferenciji MUP-a održanoj 24.03.2016.godine.
U postupku pribavljanja relevantnih podataka Zaštitnik se obratio jedinci lokalne samouprave
u Glavnom gradu, nakon čega je aktom br.06-032/16-1252 od 17.03.2016 godine Instituciji
dostavljeno izjašnjenje Sekretarijata za lokalnu samoupravu Glavnog grada Podgorica, u
kojem se navodi da isti nije nadležan za vođenje biračkog spiska Glavnog grada počev od 01.
novembra 2014 godine, zbog čega nijesu bili u mogućnosti da „dostave tražene podatke o
upisu, promjenama i brisanju iz biračkog spiska štićenika JU Zavoda „Komanski most“ bez
prethodno poznatih podataka o mjesecu i godini u kojoj su upis, promjene ili brisanje izvršeni“.
Prema dostavljenom izjašnjenju ovog organa, navedeni podaci mogu se utvrditi u
elektronskoj formi biračkog spiska koju vodi Ministarstvo unutrašnjih poslova u skladu sa
važećim zakonom o biračkom spisku. Ministarstvo unutrašnjih poslova je preuzelo
elektronsku formu biračkog spiska od Sekretarijata za lokalnu samoupravu, ali ne i upravne
akte na osnovu kojih je vršen upis, te promjene i brisanje iz biračkog spiska, što je materijal
arhiviran u arhivskom depou Glavnog grada Podgorica i nalazi se u ogromnoj dokumentaciji,
koju nije moguće provjeriti u kratkom roku (prema ovom organu to je broj od oko 50.000
upravnih akata godišnje). U aktu se dalje naglašava zakonom utvrđena obaveza da su nadležni
državni organi koji su donosili rješenja o lišenju poslovne sposobnosti bili dužni da ih dostave
ovom organu.
Ministarstvo rada i socijalnog staranja Vlade Crne Gore, u aktu djelovodnog broja 023-
199/16/1 od 07.03.2016 godine, konstatovalo je da njihovi organi i organi nad kojima oni vrše
nadzor (JU Zavod „Komanski most“ i centri za socijalni rad), ne vode evidencije o biračkim
spiskovima, niti imaju uvid o građanima Crne Gore koji su upisani u birački spisak.
Nakon obraćanja Zaštitinka aktom broj 014/16-2398/1 od 05.05.2016 godine, MUP je
dostavio je izjašnjenje u kojem se u najkraćem navodi da je sa spiska svih štićenika koji im je
-
Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore, 81000 Podgorica, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog 1A/2
4
dostavljen 6 lica upisano u birački spisak, dok je sa istog spiska 48 lica brisano iz biračkog
spiska na osnovu rješenja suda po kome im se potpuno oduzima poslovna sposobnost.
Institucija se u dva navrata (zahtjevom od 16.03.2016.godine i urgencijom od
22.04.2016.godine) obratila Državnoj izbornoj komisiji, koja je aktom br.141/3 od 17.05.2016
godine, dostavila izjašnjenje u kojem navodi da je na dan 26.04.2016. godine u biračkom
spisku Crne Gore od 107 lica sa spiska koji im je dostavila institucija Zaštitnika, a koja imaju
crnogorsko državljanstvo i koja su smještena u JU Zavod „Komanski most“, šest lica upisano
u birački spisak i to dva lica iz Glavnog grada Podgorica, dva lica iz opštine Nikšić i po jedno
lice iz opštine Pljevlja i opštine Ulcinj.
Takođe se navodi da se dokumentacija sa spiskovima lica koji su glasali na izborima 2012,
2013 i 2014 ne nalazi kod Državne izborne komisije, već kod opštinskih izbornih komisija od
kojih se očekuje da dostave podatke da li su navedena lica bila upisana u birački spisak i da li
su glasali, „nakon čega će Zaštitniku biti dostavljena povratna informacija“. Međutim, kako je
od vremena dostavljanja akta Državne izborne komisije (18.05.2016.godine) proteklo preko
30 dana, Zaštitnik nalazi da je u ovom mišljenju dužan iznijeti osnovne činjenice i nepravilnosti
koje su utvrđene u dosadašnjoj fazi rada na predmetu, kako bi se preduprijedile moguće
negativne konsekvence i održalo povjerenje u izborni proces, kao važan segment u
ostvarivanju aktivnog i pasivnog biračkog prava kao ljudskog prava.
U vezi sa prednjim Zaštitnik je ostvario uvid u rješenja o potpunom lišenju poslovne
sposobnosti za sve štićenike Zavoda, a posebno za one koji su prema dostupnim
informacijama brisani sa spiska nakon pokretanja ovog postupka. Ukoliko se kao referentni
podaci uzmu oni do kojih je Zaštitnik došao kontrolom na web portalu sredinom marta
(11.mart) 2016.godine, onda se radi o broju od ukupno 46 lica, što je manje od broja brisanih
birača koji je podatak Zaštitniku proslijedilo resorno Ministarstvo, a razlog se može tražiti u
različitom vremenskom periodu uzetom kao polazni datum za dostavljanje podataka (dan
podnošenja zahjteva za izjašnjenjem). U svakom slučaju ove razlike su neznatne, a sa
stanovišta ovog predmeta vrijeme donošenja rješenja o proglašenju nekog lica potpuno
lišenim poslovne sposobnosti i vrijeme brisanja iz biračkog spiska od značaja su za ocjenu da
li su nadležni organi sa dostavom ovih akata reagovali blagovremeno i nakon pravosnažnosti
sudske odluke u vanparničnom postupku rješenja dostavjali nadležnim organima državne
uprave (matični registri, centri za socijalni rad). Konačno, sva lica koja su brisana sa biračkog
spiska u periodu od pokretanja ispitnog postupka do 18.05.2016.godine (mart – maj,
2016.godine) posjedovala su identifikacionu ispravu, odnosno ličnu kartu. Međutim, tokom
ispitnog postupka Zaštitnik nije mogao utvrditi da li su ova lica zloupotrijebljena u bilo kojem
izbornom procesu u posljednjih nekoliko godina.
Takođe, kada je riječ o rješenjima kojima su se štićenici Zavoda proglašavali potpuno lišenim
poslovne sposobnosti, a vezano za one koji su konstatovani u biračkom spisku na dan
-
Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore, 81000 Podgorica, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog 1A/2
5
pokretanja ispitnog postupka, bez obzira na status u vrijeme dostavljanja informacija
nadležnih organa, treba istaći da najstarije rješenje datira iz 1996. godine (za dva lica), a
najskorije iz 2015.godine.
U pogledu mjesne nadležnosti sudova koji su donosili rješenja o potpunom lišavanju poslovne
sposobnosti utvrđeno je da je u ovim postupcima postupalo više osnovnih sudova u Crnoj
Gori, zavisno od prebivališta štićenika. Isto tako, po pitanju određivanja i vršenja starateljstva
nad licima lišenim poslovne sposobnosti postupalo je više organa, pri čemu se to primarno
odnosi na mjesno nadležne centre za socijalni rad.
RELEVANTNO PRAVO III
Ustav Crne Gore ("Službeni list Crne Gore", br. 1/07, 38/13)
Član 45
Pravo da bira i da bude biran ima državljanin Crne Gore koji je navršio 18 godina života i ima
najmanje dvije godine prebivališta u Crnoj Gori.
Biračko pravo se ostvaruje na izborima.
Biračko pravo je opšte i jednako.
Izbori su slobodni i neposredni, a glasanje je tajno.
UN Konvencija o pravima lica sa invaliditetom
Član 12.
Jednakost pred zakonom
1. Države potpisnice ponovo potvrđuju da lica sa invaliditetom imaju pravo svuda na priznanje
pravne i poslovne sposobnosti.
2. Države potpisnice prihvaćaju da lica sa invaliditetom u svim područjima života uživaju
pravnu i poslovnu sposobnost ravnopravno s drugim licima.
3. Države potpisnice će preduzeti odgovarajuće mjere da licima sa invaliditetom osiguraju
potrebnu pomoć za ostvarivanje njihove pravne i poslovne sposobnosti.
-
Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore, 81000 Podgorica, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog 1A/2
6
4. Države potpisnice osiguravaju da sve mjere koje se odnose na uživanje pravne i poslovne
sposobnosti predviđaju odgovarajuće i djelotvorne mehanizme zaštite koji će sprječavati
zloupotrebu, u skladu s odredbama međunarodnog prava o ljudskim pravima. Ti mehanizmi
zaštite će osigurati da mjere koje se odnose na uživanje pravne i poslovne sposobnosti
poštuju prava, volju i sklonosti te lica, da se isključi sukob interesa i zloupotreba uticaja, da su
proporcionalne i prilagođene okolnostima u kojima se nalazi ta osoba, da se primjenjuju u
najkraćem mogućem vremenu, te da podliježu redovnoj reviziji nadležnog, nezavisnog i
nepristrasnog tijela vlasti ili sudskog tijela. Mehanizmi zaštite su proporcionalni stepenu u
kome takve mjere utiču na prava i interese lica.
5. U skladu sa odredbama ovog člana, države potpisnice preduzeće odgovarajuće i
djelotvorne mjere kako bi osigurale jednako pravo licima sa invaliditetom da posjeduju ili
nasljeđuju imovinu, da kontrolišu svoje finansijske poslove i imaju jednak pristup bankovnim
kreditima, hipotekama i drugim oblicima financijskog kreditiranja; te će osigurati da licima sa
invaliditetom ne bude proizvoljno oduzeta imovina.
Član 29
Učešće u političkom i javnom životu
Države potpisnice garantuju licima sa invaliditetom njihova politička prava i mogućnost
njihovog uživanja na ravnopravnoj osnovi sa drugim licima, te se obavezuju:
(a) osigurati da lica sa invaliditetom mogu djelotvorno i u potpunosti učestvovati u političkom
i javnom životu, na ravnopravnoj osnovi s drugim licima, direktno ili putem slobodno
izabranih predstavnika, uključujući i pravo i mogućnost da glasaju i budu birane, između
ostalog, kroz:
(i) osiguravanje da glasačke procedure, prostori i materijali za glasanje budu odgovarajući,
pristupačni i jednostavni za razumijevanje i upotrebu;
(ii) zaštitu prava osoba s invaliditetom na tajno glasanje na izborima i javnim referendumima,
bez zastrašivanja, te mogućnost da se kandiuju na izborima i da vrše dužnost i obavljaju sve
javne funkcije na svim nivoima vlasti, olakšavajući korišćenje podržavajućih i novih
tehnologija gdje je to primjereno;
(iii) garantovanje izražavanja slobodne volje osoba sa invaliditetom kao glasača, i radi toga,
kad je potrebno, na njihov zahtjev, omogućavanje da im osoba koju oni odaberu pomaže u
glasanju.
-
Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore, 81000 Podgorica, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog 1A/2
7
Prvi protokol uz Evropsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda
Član 3.
Pravo na slobodne izbore
Visoke strane ugovornice se obavezuju da u primjerenim vremenskim razmacima održavaju
slobodne izbore sa tajnim glasanjem, pod uslovima koji osiguravaju slobodno izražavanje
mišljenja naroda pri izboru zakonodavnih tijela.
Zakona o izboru odbornika i poslanika ("Službeni list Republike Crne Gore", br. 004/98, 5/98,
17/98, 14/00, 18/00, Službeni list Crne Gore", br. 46/11, 14/14, 47/14, 12/16)
Član 11
Pravo da bira i da bude biran za poslanika ima birač koji je navršio 18 godina života, koji je
poslovno sposoban i koji ima prebivalište u Crnoj Gori najmanje dvije godine prije dana
održavanja izbora.
Pravo da bira i da bude biran za odbornika ima birač koji je navršio 18 godina života, koji je
poslovno sposoban, koji ima prebivalište u Crnoj Gori najmanje dvije godine i koji ima
prebivalište u opštini, odnosno gradskoj opštini, kao izbornoj jedinici, najmanje šest mjeseci
prije dana održavanja izbora.
Zakon o biračom spisku (Sl.list CG br.10/14 i 20/15)
Član 3
Birački spisak vodi Ministrstvo nadležno za unutrašnje poslove
Član 12, stav 5
Organi koji u okviru svoje nadležnosti vode službene evidencije o građanima dužni su da
Ministarstvu u elektronskoj formi dostave podatke koji utiču na tačnost i ažurnost vođenja
biračkog spiska u roku od sedam dana od nastalih promjena.
Član 17, stav 1
-
Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore, 81000 Podgorica, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog 1A/2
8
Ministarstvo je dužno da u roku od 48 sati od dana raspisivanja izbora, javno objavi u svim
dnevnim listovima koji se izdaju u Crnoj Gori i na internet stranici numerički tabelarni prikaz
podataka o promjenama nastalim u biračkom spisku u cjelini i po jedinicama lokalne
samouprave u odnosu na birački spisak po kome su održani prethodni izbori na državnom
nivou , s tim da prikaz mora sadržati podatke o biračima koji su stekli biračko pravo i osnov
sticanja tog prava kao i podatke o licima koja su izgubila biračko pravo kao i osnov gubitka tog
prava.
Zakon o vanparničnom postupku (Sl.list C.G br.27/06 I 73/10 i 25/15)
Član 43
Pravosnažno rješenje o oduzimanju, odnosno o vraćanju poslovne sposobnosti, sud će
dostaviti organu nadležnom za vođenje matičnih registara radi upisa u matični registar
rođenih, organu koji vodi katastar nepokretnosti, ako lice na koje se rješenje odnosi ima
nepokretnost, kao i organu starateljstva.
ZAKLJUČNA OCJENA IV
Zaštitnik ljudskih prava i sloboda je smjer svog istraživanja usmjerio na više državnih organa i
njihovog djelovanja radi dobijanja adekvatnih odgovora u cilju sprečavanja budućih
zloupotreba, provjere postojećeg stanja i utvrđivanja građansko pravnog statusa štićenika
ustanove, te eventualne povrede prava ovih lica.
Na osnovu pribavljene dokumentacije Zaštitnik je utvrdio da je 112 štićenika lišeno poslovne
sposobnosti u vanparničnom postupku odlukama suda i nalaze se pod privremenim
starateljstvom. Isto tako, najveći broj štićenika posjeduje lične isprave (za ostala lica postupak
u toku) koje se čuvaju kod socijalnog radnika i ne mogu biti korišćene, osim za lične potrebe
štićenika (odlazak van Crne Gore,izdavanje ljekova, korišćenje telefonske kartice itd).
Na osnovu činjenica i podataka dobijenih od Ministarstva unutrašnjih poslova i Državne
izborne komisije 6 (šest) štićenika Zavoda je upisano u birački spisak, a 48 (četrdeset osam)
lica je brisano iz biračkog spiska na osnovu rješenja suda po kome im se oduzima poslovna
sposobnost. U odnosu na podatke do kojih je došao Zaštitnik za period mart-maj, 2016.godine
ovaj broj iznosi 46 štićenika.
Crnogorsko izborno zakonodavstvo (član 11, Zakona o izboru odbornika i poslanika) isključuje
biračko pravo za lica koja su lišena poslovne sposbnosti, pri tome ne praveći razliku da li se
radi o licima koja su djelimično ili potpuno lišena poslovne sposobnosti. U tematskom
-
Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore, 81000 Podgorica, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog 1A/2
9
izvještaju Komesara za ljudska prava Savjeta Evrope1 osporava se ovakav pristup i naglašava
potreba preispitivanja akata i procedura kojima se automatski lišavaju čitavog spektra
ljudskih prava lica sa invaliditetom ove vrste. U tom smislu preporuka koja je data u ovom
izvještaju ide za tim da se ukinu mehanizmi potpunog lišenja poslovne sposobnosti i potpunog
stavljanja pod starateljstvo. Jedna od preporuka se odnosi i na ostvarivanje prava na slobodu
izbora, kao i razvijanje alternativa za tzv. potpomognuto donošenje odluka. Međutim,
dosadašnja praksa ukazivala je da su se u većini Centralno i Istočno Evropskih država ova lica
lišavala prava na izbore, dok je u drugim evropskim zemljama, zavisno od stepena ograničenja
ovim licima bilo donekle omogućeno učešće na izborima. U pojedinim državama Evrope takav
restriktivni pristup nije uveden (Švedska, Irska, Italija, Austrija).
U skladu sa tim je i praksa Evropskog suda za ljudska prava, koji je u pojedinim slučajevima
nalazio povredu biračkog prava u restriktivnim situacijama, na način što je sprječavanje upisa
u birački spisak licima ograničene poslovne sposobnosti ocijenio povredom člana 3, Protokola
broj 1 uz Evropsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda2. Jedan od
opredjeljujućih faktora za ovakvu odluku Suda bila je činjenica da je podnosilac predstavke
izgubio pravo da bira kao rezultat podvođenja pod automatsku blanketnu normu u uslovima
djelimičnog starteljstva nad njim (stav 43 navedene odluke).
Evropski sud stoga zaključuje da se neselektivno ukidanje prava glasa, bez individualizovane
sudske ocjene i isključivo na osnovu činjenice o samom postojanju mentalnog invaliditeta koji
zahtijeva djelimično starateljstvo, ne može smatrati u skladu sa legitimnim osnovom za
ograničavanje prava glasa kao standardom Konvencije (stav 44).3
No, u pravnoj i faktičkoj situaciji u kojoj se nalaze štićenici Zavoda bilo je neophodno utvrditi
činjenice u postojećem pravnom okviru i razloge mogućih zloupotreba koje bi proizilazile iz
njihovog pravnog i faktičkog statusa u biračkom spisku i samoj ustanovi, odnosno društvenoj
zajednici u kojoj ostvaruju svoje vitalne funkcije i prava zasnovana na Ustavu, međunarodnim
ugovorima i nacionalnom zakonodavstvu. Ne ulazeći u eventualne posljedice koje bi
diskriminatorna zakonska norma i situacija koja nije usaglašena sa međunarodnim
standardima imala po štićenike, Zaštitnik nalazi da su oni bez svoje krivice dovedeni u
postojeći položaj.
Isto tako, Zaštitnik polazi od činjenice da se svako punoljetno lice upisuje u birački spisak na
osnovu podataka koji se vode u matičnim evidencijama, dok je upis u birački spisak uslov za
ostvarivanje biračkog prava (čl.2 Zakona o biračkom spisku). Istovremeno, Zakon o izboru
1 Ko može da odlučuje – Pravo na poslovnu sposbnost lica sa intelektualnim i psihosocijalnim invaliditetom, 2013 2 Presuda Alajos Kiss protiv Mađarske od 20.05.2010.godine (postala konačna od 20.08.2010.godine) 3 Vidjeti odluku u predmetu Shtukaturov protiv Rusije od 27.03.2008.godine, stav 95
-
Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore, 81000 Podgorica, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog 1A/2
10
odbornika i poslanika u čl.11 eksplicitno propisuje da „pravo da bira i da bude biran za
poslanika ima birač koji je navršio 18 godina života i koji je poslovno sposoban”.
Imajući u vidu ovu činjenicu, status štićenika Zavoda nesumnjivo ukazuje na prethodnu
obavezu sprovođenja sudskog postupka u kojemu se vrši lišavanje nekog lica poslovne
sposobnosti na predlog: organa starateljstva; bračnog i vanbračnog druga, djeteta, ili roditelja
lica kod koga su se stekli zakonski uslovi za oduzimanje, odnosno ograničenje poslovne
sposobnosti; djeda, babe, brata, sestre, kao i unuka, ako sa tim licem živi u porodičnoj zajednici;
lica kojem se oduzima ili vraća poslovna sposobnost, ako može da shvati značenje i pravne
posljedice ovog predloga (Član 30 Zakona o vanparničnom postupku).
Postupak za oduzimanje i vraćanje poslovne sposobnosti sprovodi sud mjesne nadležnosti na
čijem području lice kome se oduzima ili vraća poslovna sposobnost ima prebivalište, odnosno
boravište. Kad nađe da postoje uslovi za oduzimanje poslovne sposobnosti, sud će licu, prema
kome se postupak vodi, oduzeti potpuno ili djelimično poslovnu sposobnost. Protiv rješenja
o oduzimanju poslovne sposobnosti lice kome je oduzeta poslovna sposobnost može izjaviti
žalbu, bez obzira na svoje duševno stanje. Pravosnažno rješenje o oduzimanju, odnosno o
vraćanju poslovne sposobnosti, sud će dostaviti organu nadležnom za vođenje matičnih
registara radi upisa u matični registar rođenih, organu koji vodi katastar nepokretnosti, ako
lice na koje se rješenje odnosi ima nepokretnost, kao i organu starateljstva.
Iz okolnosti predmeta i nakon uvida u spise predmeta proizilazi činjenica da je većina rješenja
o lišenju poslovne sposobnosti lica za koje je tražena provjera donijeta u period
2010/2013.godina, dok se jedan manji broj odnosi na period prije i posle označenih
kalendarskih godina. Imajući u vidu ovakvu situaciju, nesporno proizilazi da predmetna
rješenja nijesu blagovremeno dostavljanja nadležnim organima koji su po zakonu ovlašćeni
da vode evidencije uključujući i one koje se tiču građansko-pravnog statusa štićenika,
odnosno njihovih prava i obaveza u pravnom poretku, uključujući i biračko pravo ili je pak
kasnila intervencija državnih organa koji vode evidencije, odnosno kojima se dostavljaju
sudske odluke.
Zaštitnik polazi od činjenice da nije dužan utvrđivati odgovornost pojedinih organa, što je
zadatak drugih tijela u državi, već je ovlašćen da utvrdi povrede prava bez obzira na način na
koji su nastale i organ koji ih je počinio. Isto tako, Zaštitnik je ovlašćen da djeluje preventivno
u cilju sprečavanja povreda ljudskih prava i sloboda garantovanih Ustavom i međunarodnim
ugovorima.
S tim u vezi Zaštitnik nalazi da je ovim mišljenjem zaključio postupak u okviru raspoloživih
podataka, uz obavezu da naknadno traži i dobije podatke za čije se pribavljanje obavezala
Državna izborna komisija. Ovo iz prostog razloga što se isti nalaze u posjedu različitih državnih
i organa lokalne samouprave, u čijoj nadležnosti je bilo ili još uvijek jeste vođenje biračkog
-
Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore, 81000 Podgorica, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog 1A/2
11
spiska. To nadalje navodi na zaključak da nadležni državni organi nijesu imali potreban nivo
koordinacije u smislu blagovremenog dostavljanja svih pravosnažnih rješenja, kao i da je takav
nedostatak uslovio upis štićenika u birački spisak, odnosno kašnjenje sa brisanjem.
Takođe, Zaštitnik konstatuje da se u biračkom spisku nalazi još šest lica za koja su rješenja
donijeta 1990, 2011, tri iz 2012. i jedno rješenje u 2013.godini, pa konstatuje da su odavno
protekli svi razumni rokovi za njihovu dostavu i brisanje ovih lica iz biračkog spiska. Isto se
može zaključiti i za većinu rješenja koja su brisana od trenutka pokretanja postupka od strane
ovog Zaštitnika (spisak od 46 lica koji je dobijen sravnjivanjem podataka do kojih je došla
Institucija, odnosno 48 po podacima Ministarstva unutrašnjih poslova), barem kada su bili u
pitanju rokovi za sprovođenje procedura brisanja.
U odnosu na predstojeći izborni ciklus Zaštitnik posebno naglašava značaj odredbe čl.17
Zakona o biračkom spisku, koja se odnosi na promjene nastale “u cjelini i po jedinicama
lokalne samouprave u odnosu na birački spisak po kome su održani prethodni izbori na
državnom nivou, s tim da prikaz mora sadržati podatke o biračima koji su stekli biračko pravo
i osnov sticanja tog prava, kao i podatke o licima koja su izgubila biračko pravo, kao i osnov
gubitka tog prava”. Ovu obavezu Ministarstvo je dužno da izvrši u roku od 48 časova od dana
raspisivanja izbora, te da istu informaciju javno objavi u svim dnevnim listovima koji se izdaju
u Crnoj Gori i na svojoj internet stranici uz numerički tabelarni prikaz podataka o nastalim
promjenama.
U vezi sa naprijed iznijetim Zaštitnik daje sljedeće
P R E P O R U K E
Nadležnim sudovima koji postupaju u vanparničnim predmetima da drugim državnim
organima blagovremeno dostavljaju rješenja o lišenju poslovne sposobnosti, odnosno
to čine odmah po sticanju svojstva pravnosnažnosti svake pojedinačne sudske odluke;
Nadležnim državnim organima u Crnoj Gori - Ministarstvu unutrašnjih poslova, Upravi
za nekretnine Crne Gore, Ministarstvu rada i socijalnog staranja u domenu rada
centara za socijalni rad, da vode ažurne evidencije i vrše promptni upis građansko-
pravnog statusa lica lišenih poslovne sposobnosti, kako zbog potreba vođenja
biračkog spiska, tako i zbog ostvarivanja drugih prava, odnosno zbog pravne sigurnosti
pravnih i fizičkih lica koja stupaju u pravne poslove sa licima lišenim poslovne
sposobnosti, te da postupaju u rokovima utvrđenim Zakonom (sedam dana od dana
nastalih promjena); Državnoj izbornoj komisiji da do kraja sprovede postupak utvrđivanja relevantnih
činjenica radi otkrivanja eventualnih zloupotreba biračkog prava štićenika Zavoda u
-
Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore, 81000 Podgorica, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog 1A/2
12
prethodnim izbornim procesima, na šta se i sama obavezala aktom broj 141/3 od
17.05.2016.godine;
Nadležnom državnom organu koji vodi birački spisak (Ministarstvu unutrašnjih
poslova) da bez odlaganja sprovede postupak brisanja iz evidencije preostalog broja
štićenika Zavoda koji nijesu brisani (šest lica iz ovog predmeta) i drugih lica koja su
lišena poslovne sposobnosti, a isti postupak još uvijek nije okončan;
Istom Ministarstvu da preispita postojeće zakonodavstvo sa stanovišta ostvarivanja
biračkog prava i slobode glasanja u odnosu na međunarodne standarde, a posebno
praksu Evropskog suda za ljudska prav,a
Svim navedenim državnim organima da ostvare potreban nivo koordinacije u smislu
blagovremenog dostavljanja svih pravosnažnih rješenja i radnji vezanih za stanje u
biračkom spisku u skladu sa Zakonom
Navedeni državni organi dužni su da Zaštitniku po ovim preporukama dostave izjašnjenje o
preduzetim radnjama i mjerama radi otklanjanja nepravilnosti kod upisa u birački spisak,
odnosno sprečavanja zloupotrebe izbornih prava lica lišenih poslovne sposobnosti, a sve u
roku od 30 dana od dana prijema ovog akta.
ZAMJENIK ZAŠTITNIKA
LJUDSKIH PRAVA I SLOBODA CRNE GORE
mr Siniša Bjeković