mjesečni bilten nafta i gas

Izdavač:

NAFTNI KOMITET U

BOSNI I HERCEGOVINI

NAFTA I GASMjesečni bilten

ANALIZE | VIJESTI | STAVOVI

Juni

2019

Poslodavci: Od BH Gasa

očekujemo konkretne odgovore

EBRD raspisuje tender za

izradu studija za gasovod

Svečano otvorena nova

INA benzinska stanica u

Ljubuškom

Prijete li OPEC-u novi

odlasci?

NAFTA I GASMjesečni bilten


Juni 2019

4 Cijene goriva u BiH zavise i od Venecuele

5 Ćorić zahtijeva hitnu modernizaciju rafinerije Rijeka

6 MOL Grupa: EBITDA preko 500 miliona dolara u prvom tromjesečju 2019.

7 LNG terminal na Krku je dugoročno neisplativ, slijedi nova naftna kriza

8 Ekonomija BiH pokazala otpornost

9 Zvizdić: Postignut sporazum s EBRD-om o finansiranju nove dionice na Koridoru 5c

15 Svečano otvorena nova INA benzinska stanica u Ljubuškom

16 Hrvatska INA planira gradnju dvije solarne elektrane

17 Dačić: Zapad vrši pritisak na Beograd zbog ruskog gasovoda

18 Bh. blok zatražio tematsku sjednicu o poskupljenju plina: Više cijene nego u Njemačkoj

19 BH-Gas: Kretanje veleprodajne cijene gasa prema distributivnim kompanijama

19 Usvojena informacija o Prednacrtu sporazuma BiH i RH o izgradnji gasovoda

20 Poslodavci: Od BH Gasa očekujemo konkretne odgovore

23 Slovenski Petrol s 1,4 milijarde prihoda u prvom kvartalu

24 Poljoprivrednici traže plavi dizel, struka predlaže manje akcize

25 Cijene goriva ponovo divljaju

29 EBRD raspisuje tender za izradu studija za gasovod

31 Od početka godine u FBiH dizel poskupio šest a benzin sedam feninga po litru

32 Džindić: Ne može se razgovarati o ‘gašenju’ Odluke o poskupljenja gasa

33Rezervoar od 50 l dizela prije tri godine koštao 82 KM, a sada 116, od čega je 7 maraka

trošarina

35 Južni gasni koridor za BiH slijepa ulica

36 Krah naftne industrije u RS-u?

39 Prijete li OPEC-u novi odlasci?

40 MOL gradi tvornicu bitumena u Mađarskoj

42 Profunkcionirao naftovod iz Rusije

42 Gazprom: Turski tok počinje s radom u decembru

43 Austrija se ne povlači iz Sjevernog toka 2

44 Saveznici sa SAD: Turska prestala kupovati iransku naftu

45 Video preporuke

46 Prosječne maloprodajne cijene goriva u zemljama regiona

Vijesti iz prethodnog mjeseca | Nafta i gas|Mjesečni bilten|Naftni komitet u BiH

VIJ

ESTI

IZR

EG

ION

A

4

Ministar energetike Tomislav Ćorić je za

Novi list, prvi put od intervjua koji je

čelnik MOL-a Zsolt Hernadi sredinom

travnja dao mađarskim medijima,

prokomentirao Hernadijev ultimatum

Hrvatskoj prema kojem modernizacije

riječke rafinerije neće biti dok god

Hrvatska ne izmijeni svoje

zakonodavstvo, konkretno,

oporezivanje ugljikovodika koje

rafinerija gubi u vlastitoj potrošnji.

Ćorić je, kako poručuju iz njegovog

ureda, Upravi Ine postavio zahtjev da u

što skorijem roku predoči plan

modernizacije u Rijeci, i da u nju krene

ove godine. Ne dođe li do toga, slijede

daljnji koraci, no o kojim je potezima

riječ, u Ministarstvu ne otkrivaju. Prema

neslužbenim informacijama, Vlada na

raspolaganju ima mjeru povećanja

trošarina na preradu nafte i derivate,

što bi, međutim, izazvalo i poskupljenje

za kupce goriva, dok je druga opcija

rušenje kvoruma u Upravi Ine, na način

da tri hrvatska člana bojkotiraju po

Hrvatsku nepovoljne odluke.

Prema Zakonu o energiji, rafinerije su

objekti od strateškog državnog

interesa, i njihovi su ih vlasnici »dužni

održavati, tehnološki unapređivati,

odnosno modernizirati«, što je također

sve ove godine moglo, odnosno može

biti iskorišteno kao pritisak na MOL.

No ipak nije, štoviše, krajem prošle

godine Vlada je pristala na gašenje

sisačke rafinerije, bez ikakve MOL-ove

garancije da će započeti s

modernizacijom u Rijeci. Već je tad

Uprava Ine jasno dala do znanja kako

bi ulaganjima od preko četiri milijarde

kuna riječka rafinerija postala vrhunska

europska rafinerija te da će konačna

odluka o investiciji biti donesena u

2019. godini, no »pod uvjetom da budu

zadovoljeni svi preduvjeti kojima će se

osigurati povrat investicije«. Ako Vladi

tad još nije bilo jasno što se događa,

svakako bi trebalo biti sada kad čelnik

MOL-a poručuje da bez zakonskih,

poreznih izmjena, investicija u Rijeci nije

zanimljiva jer ne jamči profit, piše Novi

list.

Izvor: energypress.net, 03.05.2019.

Ćorić zahtijeva hitnu modernizaciju

rafinerije Rijeka

Foto: Ilustracija

http://poslovnisvijet.ba/gorivo-glavni-generator-inflacije-u-bosni-i-hercegovini/

http://www.energypress.net/coric-zahtijeva-hitnu-modernizaciju-rafinerije-rijeka/


VIJ

ESTI

IZR

EG

ION

A

5

Izvor: oslobodjenje.ba, 04.05.2019.

Rast cijena nafte uzrokovan

ekonomskim krizama u zemljama

izvoznicama podstiče rast cijene sirove

nafte na svjetskom tržištu, a samim tim i

kod dobavljača i rafinerija što na kraju

utiče i na cijene na bh. pumpama.

Barel

Trenutno prometnici naftom sa

zanimanjem prate krizu u Venecueli,

velikom izvozniku nafte, koja traje

mjesecima i već utiče na cijenu sirove

nafte. Stručnjaci iz zemalja okruženja

predviđaju da se, ukoliko se ovakvi

geopolitički trendovi nastave, mogu

očekivati samo nova poskupljenja.

Milenko Bošković, predsjednik

Udruženja prometnika naftnih derivata

FBiH, kazao je za Oslobođenje da kriza

u bilo kojoj zemlji koja ima značajno

mjesto u svjetskom plasmanu nafte

utiče na konačne cijene u zemljama

uvoznicama.

- Prema mojim informacijama, OPEC je

smanjio proizvodnju nafte, dok su SAD

pokušale to da kompenziraju većom

proizvodnjom, ali to u konačnici nije

utjecalo na stabilizaciju cijene. Trenutno

je barel nafte prešao 70 dolara i pitanje

je kako će se cijene kretati u narednom

periodu, istakao je Bošković.

Prema njegovim riječima, zemlje

okruženja su već podigle cijene goriva,

dok je u BiH situacija takoreći raznolika,

jer je slobodno formiranje cijene te su

pojedine pumpe podigle cijene goriva,

dok druge nisu.

Cijene su određene pumpe ipak

podigle, te je, kako nam je kazala Lela

Glibo iz Ministarstva trgovine FBiH, u

proteklih sedam dana Ministarstvo

zaprimilo nekoliko zahtjeva različitih

pumpi za podizanje cijene goriva za 5

feninga, kako benzina, tako i dizela.

Ipak, Bošković je naglasio kako je

nezahvalno predviđati da li će doći do

nekog većeg poskupljenja goriva,

mada trgovci prate situaciju na

svjetskom tržištu.

Rezerve

- Ono što se može reći jeste da ukoliko

dođe do povećanja rafinerijskih cijena,

sigurno je da će i trgovci podići cijene

ukoliko žele da posluju pozitivno, dodao

je Bošković.

Jedan od problema BiH jeste i

nepostojanje adekvatnih državnih

rezervi. Kako je istakao Bošković,

državne rezerve nafte su jako skromne

dok trgovci jedine zalihe imaju na

svojim terminalima i benzinskim

pumpama, stoga je nerealno očekivati

da se povećanje cijene na svjetskom

tržištu i u rafinerijama neće odraziti na

cijene na bh. pumpama.

Piše: ALEMA PENDEK

Cijene goriva u BiH

zavise i od

Venecuele

Foto: Ilustracija


https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/ekonomija-i-finansije/cijene-goriva-u-bih-zavise-i-od-venecuele-454349

6

VIJ

ESTI

IZR

EG

ION

A

MOL Grupa: EBITDA preko 500 miliona

dolara u prvom tromjesečju 2019.MOL Grupa danas je objavila

finansijske rezultate za prvo tromjesečje

2019. godine. U prvom tromjesečju MOL

Grupa ostvarila je EBITDA u iznosu od

preko 500 miliona dolara, što je u

skladu s predviđanjima za cijelu godinu.

EBITDA Upstreama u prvom je

tromjesečju ostala nepromijenjena u

odnosu na isto razdoblje prošle godine

– 283 miliona dolara, s obzirom na to

da je jaka proizvodnja neutralizirala

druge negativne pokretače.

Proizvodnja je dodatno porasla u

prvom tromjesečju, na 116.000 barela

ekvivalenta nafte dnevno, najviše u

posljednjih sedam godina, potaknuta

snažnim rezultatom imovine u Velikoj

Britaniji.

Downstream je zabilježio slabiji prvi

kvartal, uz čistu CCS EBITDA od 138

miliona dolara, što je 37 % manje nego

u istom razdoblju prethodne godine

zbog pogoršanja rafinerijskog okruženja

koje je djelomično ublaženo jako

dobrim internim rezultatima.

Djelatnost Usluga kupcima nastavila je s

dvoznamenkastim rastom uz rast

EBITDA od 10 % na godišnjoj razini.

Rezultat od 89 miliona dolara

posljedica je veće prodaje goriva i

povećanog doprinosa u segmentu

negoriva.

Potrošnja motornih goriva je, u odnosu

na isti period prošle godine, porasla za

3 % u regiji Srednje i Istočne Europe (s

izuzetnim rastom od 5 % i u Mađarskoj i

u Hrvatskoj), što je osiguralo poticajno

okruženje.

Plinsko poslovanje je ostvarilo EBITDA od

66 miliona dolara u prvom tromjesečju,

što je pad od 23 % u odnosu na isti

period prošle godine.

Predsjednik Uprave i glavni izvršni

direktor Zsolt Hernádi komentirao je

rezultate:

„U prvom smo tromjesečju imali EBITDA

od 500 miliona dolara i pozitivne

pojednostavnjene novčane tokove te

smo zbog toga sada na pravom putu

da ispunimo svoja predviđanja za 2019.

godinu i finansiramo svoje

transformacijske investicije. Zarada je

smanjena u odnosu na visoku bazu iz

istog razdoblja prošle godine jer su

rafinerijske marže bile znatno slabije i to

je samo djelomično ublaženo jakim

internim rezultatima u svim

djelatnostima. Usluge kupcima

nastavile su bilježiti dvoznamenkasti rast

EBITDA, a proslavili smo otvaranje 700.

Fresh Cornera, dok je Upstream

povećao svoju proizvodnju na najvišu

razinu od 2012. godine.“.


Foto: Ilustracija

Izvor: biznisinfo.ba, 03.05.2019.


https://www.biznisinfo.ba/mol-grupa-ebitda-preko-500-miliona-dolara-u-prvom-tromjesecju-2019/

7

VIJ

ESTI

IZR

EG

ION

A

LNG terminal na Krku je dugoročno

neisplativ, slijedi nova naftna krizaGost nedjeljne emisije EnergyPress.net

na N1 televiziji bio je Zoran Loew, izvršni

direktor Udruge poreznih obveznika

Lipa. Govorio je o trošarinama na

energente, infrastrukturnim projektima i

očekivanjima glede investicija iz Kine.

Kako nema interesa za zakup LNG

terminal na Krku, a zbog gradnje novih

plinovoda za opskrbu Europom, Loew

je upozorio kako je taj projekt

dugoročno neisplativ i nekonkurentan

kopnenom plinu, zbog čega je LNG

terminal proglasio novim Obrovcem.

Izrazio je želju da se taj projekt nikada

ne započne raditi, jer će biti isključivi

teret poreznih obveznika.

Upozorio je kako su cijene nafte

proteklih tjedana rasle, pa tako i cijene

goriva. No, nekim budućim padom

cijena nafte na referentnim burzama

ne očekuje korekciju cijena goriva u

tom smjeru. Naime, ugriz države u cijeni

goriva je vrlo velik, zbog čega ostaje

vrlo mali manevarski prostor

kompanijama za smanjenje cijena.

Loew naglašava kako bi prvi korak

trebao biti dolazak na europski prosjek

od 40 do 50 posto udjela države u

cijeni goriva. Kako je udio države u


cijeni toga artikla iznad 60 posto, a to

se ne smanjuje, smatra kako možemo

reći da su građani i realno

gospodarstvo iznijeli gospodarsku krizu

na svojim leđima.

Ne očekuje kako će se ta činjenica

promijeniti u nekom sljedećem

razdoblju, jer izgledna je nova

gospodarska kriza, čiji bi okidač mogao

biti sukob SAD-a i njihove saveznice

Saudijske Arabije s Iranom, u Crvenom

moru, oko izvoza nafte. Bilo koji incident

mogao bi podići cijenu nafte u nebo.

Osvrnuo se na očekivanja kineskih

investicija u brodogradnju, rekavši kako

je svaki kapital dobrodošao, ali budući

Hrvatska nije provela ključne strukturne

reforme, sve će više ovisiti o kapitalu

koji dolazi iz geopolitičkih, a ne realnih

ekonomskih razloga, što može postati

problem.

Insistiranje na obnovljivim izvorima

energije smatra udarom na potrošače

zbog toga što je nemoguće, smatra

Loew, proizvoditi obnovljivu energiju

tržišno. Dokaz tome je račun za struju

svakog korisnika ponaosob, zaključuje

Loew.

Izvor: energetika.ba, 06.05.2019.

Foto: Ilustracija


http://energetika.ba/lng-terminal-na-krku-je-dugorocno-neisplativ-slijedi-nova-naftna-kriza/

VIJ

ESTI

IZR

EG

ION

A

8 Vijesti iz prethodnog mjeseca|Nafta i gas|Mjesečni bilten|Naftni komitet u BiH

Europska banka za obnovu i razvoj

(EBRD) očekuje stabilan ekonomski rast

u šest zemalja Balkana u 2019. godini

usprkos "hlađenju" međunarodnog

ekonomskog okruženja, što u nekim

zemljama može izazvati usporenje

gospodarskog napretka.

U izvještaju koji je predstavljen na

godišnjem sastanku u Sarajevu, EBRD

navodi da je ekonomija BiH pokazala

otpornost na usporavanje reformskog

procesa i na nastavak političke

neizvjesnosti, prenosi Srna. Inflacija u BiH

''Bruto domaći proizvod u 2018. godini

porastao je za 3,1 posto.

Očekuje se da će ekonomija porasti za

tri posto u 2019. i 2020. godini'', piše u

izvještaju.

Preko noći ispregovarani milijuni EBRD

dodaje da je stopa nezaposlenosti u

Ekonomija BiH pokazala otpornostBiH opala za dva posto, ali da je i dalje

visoka, iznad 18 posto, naročito među

mladima, gdje je blizu 40 posto.

''Iako je rast privatne potrošnje,

investicija i izvoza bio usporen u odnosu

na prethodnu godinu, usporenje je

većim dijelom kompenzirano manjim

obimom uvoza, što je rezultiralo još

jednom pozitivnom godinom u smislu

neto izvoza (0,6 posto)'', navodi se u

dijelu izvještaja o BiH.

Stopa inflacije porasla je u prvoj

polovini 2018. godine sa 0,3 na 1,8

posto najviše kao posljedica rasta

cijene goriva i trošarina na cigarete, ali

od početka 2019. godine postoji trend

smanjenja stope inflacije.

U veljači je opala na manje od 1 posto,

piše u izvještaju. Crna Gora i Srbija

najbrže rastu Proračunski deficit BiH u

Foto: Fena

VIJ

ESTI

IZR

EG

ION

A


Bosna i Hercegovina je u 2018. godini

imala rekordnih 800 miliona KM

direktnih stranih ulaganja, što je

povećanje od oko 50 posto u odnosu

na prethodnu godinu, rekao je

predsjedavajući Vijeća ministara BiH

Denis Zvizdić u obraćanju danas u

Sarajevu na sesiji "Investirajte u Bosnu i

Hercegovinu: Investirajte u profitabilne

projekte" na Godišnjem sastanka

guvernera EBRD-a.

Kako je kazao, Vijeće ministara BiH, na

čijem je čelu, u protekle četiri godine je

uložilo velike napore na poboljšanju

poslovnog okruženja, i na podršci

domaćim investicijama kao i

privlačenju stranih investicija.

"Investicije su važan alat za postizanje

veće efikasnosti postojećih kompanija,

razvoj tehnologije, prijenos novih

vještina i znanja i osvajanje novih tržišta

za BiH. Sve u svemu, one su važna

komponenta poslovne aktivnosti i

doprinose poboljšanju konkurentnosti,

zapošljavanju i ukupnom ekonomskom

rastu i razvoju. Iskreno sam obradovan

da je 84 posto postojećih investitora

spremno da preporuči BiH kao zemlju

za ulaganje, a 70 posto njih planira da

reinvestira u BiH u naredne tri godine.

Ovo su poruke koje ohrabruju i

obećavaju brzi rast i priključenje BiH

evropskoj porodici", rekao je Zvizdić.

Raduje ga da istraživanja pokazuju da

se u BiH investira zbog bitnih prednosti

Zvizdić: Postignut

sporazum s EBRD-

om o finansiranju

nove dionice na

Koridoru 5c

2018. godini bio je 0,8 posto uslijed

veće javne potrošnje, dok je u 2017.

godini zabilježen suficit od jedan posto,

dodaje EBRD.

Banka napominje da rizik po ove

projekcije potiče od neizvjesnosti kada

je riječ o ekonomskom rastu eurozone i

procesa provođenja reformi u BiH, što

je povezano s poslovnom klimom i

standardima upravljanja, kao i

napretkom prema EU.

Banka navodi da su Crna Gora i Srbija

ostvarile najbrži ekonomski napredak u

regiji tijekom 2018. godine i da obje

države imaju stabilan priliv investicija.

''Ostale zemlje ove regije također su

postigle snažan rast, a Sjeverna

Makedonija se oporavila poslije skoro

nultog rasta u prethodnoj godini'', piše

u dokumentu.

Što nam treba?

Banka očekuje da će rješavanje spora

u vezi s imenom ove zemlje pojačati

napredak prema članstvu u EU i

doprinijeti boljim šansama za investicije

i gospodarski rast.

Albanija je, kako se navodi, izložena

unutarnjim rizicima, uključujući visok

stepen javnog duga i nastavak

domaće političke krize, a za Kosovo se

očekuje da će domaća potrošnja biti

glavni faktor rasta u ovoj i sljedećoj

godini.

Vodeći ekonomist EBRD Peter Tabak

rekao je da su dalji napori u

provođenju reformi i snažnija

investicijska aktivnost neophodni da bi

se ostvario rast potreban za

približavanje razini prihoda u EU.

Izvor: bljesak.info, 08.05.2019.


https://www.bljesak.info/gospodarstvo/flash/ekonomija-bih-pokazala-otpornost/272226

VIJ

ESTI

IZR

EG

ION

A


kvalitetno povezivanje Bosne i

Hercegovine s centralnom Evropom i

predstavlja značajno poboljšanje

domaćih potencijala za privredni

razvoj", istakao je Zvizdić.

Zbog toga ovaj investicijski forum

smatra dobrom prilikom da pozove sve

da investiraju u izgradnju autoputa 5c,

kao što je to uradio i EBRD koji je do

sada u izgradnju Koridora 5c uložio više

od 550 miliona eura, a do sada je

osigurano 1,3 milijarde eura za

cestogradnju u BiH.

"S ponosom vas mogu informirati da

smo jučer postigli sporazum s EBRD-om

o finansiranju nove dionice na Koridoru

5c - Dobojske zaobilaznice u iznosu 210

miliona eura. Naravno, tu su

mogućnosti ulaganja i u izgradnju

željezničke infrastrukture, kao i

unapređenje i modernizaciju naših

aerodroma te uvođenje novih

aviolinija, posebno u našem regionu,

koji bi doprinijeli boljoj povezanosti

naših privrednika. Važno je spomenuti i

plinsku infrastrukturu i naše namjere da

izvršimo diverzifikaciju snabdijevanja

prirodnim plinom - i sa istoka, ali i sa

zapada i to vezom s Hrvatskom.

Vrijednost investicije je 100 miliona eura

i očekujemo zainteresirane partnere i

za taj projekt", naglasio je Zvizdić.

Kao važan sektor za ulaganje

apostrofirao je i digitalnu infrastrukturu.

BiH je, podsjetio je, prije izvjesnog

vremena uvela 4G mrežu, i time

otvorila mogućnost za nova

investicijska ulaganja u sektor

telekomunikacija i digitalnih medija.

Spomenuo je i drvnu industriju koja ima

veliki izvozni potencijal i zbog toga

očekuje daljnji razvoj i kvalitetne

investicije koje bi omogućile više faze

obrade drveta i kvalitetniji asortiman

krajnjeg proizvoda.

"

koje ima BiH, kao što su dobar

geostrateški položaj, kvalitetni prirodni

resursi, educirana radna snaga, razvijen

bankarski sektor i stabilan kurs,

mogućnost razvoja poduzetništva kroz

mala i srednja preduzeća, razvojni,

profitabilni i atraktivni projekti u sektoru

transporta, energetike, šumarstva,

drvne i metalske industrije,

poljoprivrede, kao i u sektoru turizma.

Namjeravaju, istakao je, da u

narednom periodu kapitaliziraju

komparativne prednosti koje imaju u

navedenim sektorima, na veliko

zadovoljstvo i investitora i građana BiH.

"Prvi od njih je energetika. Ekonomski

potencijal Bosne i Hercegovine u

hidroenergiji iznosi 5.800 MW, što BiH

stavlja na 8. mjesto u Evropi. Trenutno

instalirani kapacitet iznosi nešto više od

2.000 MW, što jasno ukazuje na

činjenicu da je još uvijek nedovoljno

iskorišten i da postoje realne

mogućnosti ulaganja u ovaj trenutno

najatraktivniji sektor u BiH", pojasnio je

Zvizdić.

Naravno, osim hidropotencijala, Bosna i

Hercegovina posjeduje i velike

potencijale za iskorištavanje energije iz

obnovljivih izvora, poput energije

dobijene iz vjetra, solarne energije,

energije biomase i geotermalne

energije, a raspolaže i značajnim

rezervama uglja koje se procjenjuju na

više od šest milijardi tona, što

predstavlja izvanrednu bazu i vrlo

ozbiljan potencijal za investiranje u

nove rudnike i nove termoelektrane, u

skladu s direktivama i standardima EU.

"Drugi važan sektor je putna

infrastruktura. Kroz BiH prolazi najduži

dio Koridora 5c, čak 335 kilometara i on

za nas ima izuzetnu važnost, posebno

zbog činjenice da u pojasu Koridora živi

50 posto stanovništva. Izgradnja ovog

transevropskog koridora znači

VIJ

ESTI

IZR

EG

ION

A


"Mi imamo kvalitetnu sirovinu i, siguran

sam, dokazanu i kvalificiranu radnu

snagu, a vi imate kapital i nove

tehnologije. Pozivam vas da uložite svoj

kapital u jedan od najbrže rastućih i

vrlo profitabilan sektor u BiH", rekao je

Zvizdić.

Značajan potencijal vidi i u IT industriji,

auto i metalskoj industriji, kao i u oblasti

poljoprivrede i turizma, te tekstilnoj i

industriji obuće. BiH je, prema

podacima Svjetske turističke

organizacije, zemlja koja je u

posljednjih nekoliko godina ostvarivala

rast i do 20 posto u oblasti turizma i

trenutno smo među deset zemalja na

svijetu s najvećim porastom broja

turističkih posjeta u odnosu na broj

stanovnika.

"Unapređenje ekonomije u BiH,

stvaranje pozitivne poduzetničke klime,

povećanje konkurentnosti privrednog

sektora, poticanje domaćih i

privlačenje stranih investitora,

intenziviranje promocije naših

ekonomskih i investicijskih potencijala su

najvažniji ciljevi svih nivoa vlasti u BiH,

pa ću se u tom smislu kao

predsjedavajući Vijeća ministara BiH

kratko osvrnuti na ono što smo mi uradili

i što je ujedno direktan doprinos razvoju

bh. ekonomije u nekoliko proteklih

godina, a što je jasno vidljivo kroz

poboljšanje najvažnijih ekonomskih

parametara u BiH", kazao je

predsjedavajući Vijeća ministara BiH.

Rast GDP je, kao i prethodnih nekoliko

godina, i u 2018. godini bio iznad tri

posto, a Zvizdić navodi i da se taj trend

nastavio i u 2019 godini.

"Bh. izvoz, kao jedan od ključnih

indikatora ekonomskog razvoja, u 2017.

godini je porastao za 17,5 posto, dok je

u 2018. porastao za 7,8 posto u odnosu

na 2017., - obim vanjskotrgovinske

Foto: Denis Zvizdić

VIJ

ESTI

IZR

EG

ION

A


istovremeno imamo najbolju strukturu

vanjskog duga. Prihodi od indirektnih

poreza su u prošloj godini porasli za 7,5

posto, i veći su za više od 500 miliona

KM", pojasnio je Zvizdić.

Podsjetio je da je Bosna i Hercegovina

u 2018. godini imala rekordnih 800

miliona KM direktnih stranih ulaganja,

što je povećanje od oko 50 posto u

odnosu na prethodnu godinu, i ono što

je za nas najvažnije, jeste činjenica da

se taj trend rasta nastavlja i u 2019.

godini, što pokazuje da su brojne

provedene reforme dale svoje rezultate

i da je BiH postala vrlo atraktivna

destinacija za strane investitore iz

regiona, EU i cijeloga svijeta.

"Najveći strani ulagači u BiH su

Njemačka, Austrija, a zatim slijede

Hrvatska i Srbija, te Slovenija dok su

najveća ulaganja bila u sektoru

proizvodnje (34 posto). Broj zaposlenih

u BiH je odavno prešao brojku od 820

hiljada, a želim vas podsjetiti da je u

aprilu 2015., kada je imenovano VMBiH

kojim ja predsjedavam, broj zaposlenih

na nivou BiH bio oko 700 hiljada. Stopa

nezaposlenosti se sa 25,4 posto u 2016.

godini, smanjila na 20,5 posto na kraju

2017. godine, a prema podacima iz

ankete o radnoj snazi u 2018. godini

stopa nezaposlenosti je iznosila 18,4%, u

prvom kvartalu 2019. već pada ispod

18%, što pokazuje kako se ovaj za nas

veoma važan makroekonomski

pokazatelj i dalje popravlja", naglasio je

Zvidzić.

Vijeće ministara je u ovom sazivu

aktivno radilo i na rješavanju

administrativnih zapreka za izvoz naših

proizvoda, posebno iz prehrambene

industrije pa je tako tržište Evropske

unije danas otvoreno za bh. mljekarsku

industriju i pileće meso, a izvoznici

mesnih proizvoda i voća i povrća su

napravili velike izvozne poslove na

tržišta EU, Turske, Rusije. Uskoro očekuje i

razmjene BiH se u 2018. godini prvi put

približio iznosu od 32 milijarde KM, što

znači da smo u protekle četiri godine

povećali izvoz za više od 3,5 milijardi

KM. Takav trend se nastavio i u 2019

godini, što znači da ćemo imati

povećanje izvoza za dodatnih 10-12

posto u odnosu na 2018. godinu.

Ovakvi pokazatelji, poštovane dame i

gospodo, u konačnici znače da se

izvoz BiH za četiri godine povećao za

impresivnih gotovo 50 posto", poručio je

Zvizdić.

Istovremeno, pokrivenost uvoza

izvozom je premašila iznos od 62 posto,

dok pokrivenost uvoza izvozom sa

zemljama EU, kao glavnim i najvažnijim

izvoznim tržištem i vanjskotrgovinskim

partnerom BiH, iznosi više od 75 posto.

"Njemačka je, naprimjer, i dalje

najvažniji trgovinski partner BiH – obim

trgovinske razmjene je premašio četiri

milijarde KM, a pokrivenost uvoza

izvozom iznosi blizu 76 posto. Italija je i

dalje ostala jedan od najvažnijih

trgovinskih partnera naše države:

prošlogodišnji izvoz u Italiju premašio je

1,4 milijarde KM, dok je pokrivenost

uvoza izvozom iznosila 64 posto. BiH s

Austrijom i Slovenijom ostvaruje suficit –

u slučaju Slovenije od 15 posto, za

koliko je izvoz iz BiH u Sloveniju bio veći

od uvoza u 2018. godini i premašio

iznos od 1,05 milijardi KM", rekao je

Zvizdić.

Imajući u vidu i činjenicu da je BiH, osim

spomenutih zemalja, najviše izvozila u

Hrvatsku (1,32 milijarde), Srbiju (1,15

milijardi), miliona) i Tursku 432 miliona

KM, da je riječ o pozitivnim trendovima

koji, kada je u pitanju rast izvoza,

Zvizdić smatra, stavljaju BiH u lidersku

poziciju u našem regionu.

"BiH je i dalje najmanje zadužena

država u regionu i Evropi - naš dug je

manji od 35 posto GDP-a, dok

VIJ

ESTI

IZR

EG

ION

A


komunalnu infrastrukturu kroz projekte u

sektorima gradskog saobraćaja,

vodovoda i kanalizacije i centralnog

grijanja. EBRD također daje kreditne

linije lokalnim bankama za kreditiranje

preduzeća u BiH u cilju jačanja njihove

konkurentnosti i za projekte energetske

efikasnosti u domaćinstvima.

"Politike koje ćemo nastaviti provoditi

imat će za cilj povećanje potencijala

rasta i saniranje strukturalnih slabosti, uz

očuvanje ekonomske i finansijske

stabilnosti. Među njima su i strukturalne

reforme kojima se podstiče potencijal

rasta i zapošljavanja putem

unapređenja investicijske klime,

preorijentisanje strukture javne

potrošnje sa ukupnih izdvajanja za

plate na kapitalne investicije,

unapređenje finansijskog regulatornog

okvira i unapređenje finansijske

stabilnosti, te jačanje jedinstvenog

ekonomskog prostora", poručio je

Zvidzić.

Smatra i da postoji potreba za jednom

od najvažnijih reformi, a to je reforma

obrazovanja.

"Politike zapošljavanja i obrazovanja

moraju biti usklađene jer moramo

prestati kreirati kadrove koji nisu

konkurentni na tržištu rada, koji nisu

educirani da razvijaju vlastite ideje i

inicijative. Mladim ljudima moramo

omogućiti stjecanje savremenih znanja

i vještina koje su kompatibilne sa

potrebama tržišta rada. Mladi ljudi su

naš najvažniji i najvredniji resurs i fokus

našeg rada i rada svih budućih vlada

je bio i mora ostati na pitanju kreiranja

novih radnih mjesta, na porodici kao

osnovnoj ćeliji društva i na većoj

socijalnoj pravdi", istakao je Zvizdić.

izvoz poljoprivrednih proizvoda u Kinu,

zahvaljujući postignutim bilateralnim

sporazumima.

Na nivou VM BiH usvojen je niz važnih

strategija od kojih posebno ističe

transportnu, energetsku, ruralnog

razvoja i zaštite okoliša, kao i strategiju

reforme javne uprave u cilju

unapređenja njene profesionalnosti i

efikasnosti. Usvajanjem ovih strategija

stvorene su pretpostavke za nove

investicije u infrastrukturu, prije svega u

izgradnju novih cestovnih pravaca i

autoputeva.

"Obezbijeđeno je više od 1,3 milijarde

eura kredit-invest sredstava, kao i 160

milona eura grant sredstava za

cestovnu infrastrukturu, te deblokirana

sredstva IPA fondova u iznosu 360

miliona eura za period do 2020. godine.

U ovim procesima značajnu ulogu ima

EBRD koji je kumulativno investirao više

od 2,3 milijarde eura u BiH, u više od 160

različitih projekata, od čega se 82

posto odnosi na investicije u

infrastrukturu. EBRD je u 2018. godini u

BiH uložio 200 miliona eura, što je

značajno povećanje u odnosu na 130

miliona eura u 2017. godini. Očekujem

da će doći do daljnje ekspanzije i da

će te investicije premašiti iznos od 300

miliona eura u 2019. godini, ne samo u

sektoru infrastrukture, nego i u jačanju

privatnog sektora i razvoju malih i

srednjih preduzeća, energetskoj

efikasnosti i zelenoj ekonomiji",

podsjetio je Zvizdić.

Osim toga, EBRD također daje

savjetodavnu pomoć malim

preduzećima širom zemlje, dok kreditne

linije za poboljšanje konkurentnosti

malih i srednjih preduzeća ili za pomoć

domaćinstvima u poboljšanju

energetske efikasnosti uključuju

kombinaciju kredita sa grant sredstvima

za plaćanje poticaja. EBRD ulaže i uIzvor: ba.n1info.com, 09.05.2019.


http://ba.n1info.com/Vijesti/a343099/Zvizdic-Postignut-sporazum-s-EBRD-om-o-finansiranju-nove-dionice-na-Koridoru-5c.html

Predstavnici kompanije Holdina d.o.o.

Sarajevo svečano su otvorili INA Ljubuški

benzinsku stanicu u prisustvu poslovnih

partnera i predstavnika lokalne

zajednice.

Radi se o realizaciji projekta vrijednog

1,7 milijuna KM, a otvorenje ove

benzinske stanice omogućilo je

otvaranje deset novih radnih mjesta.

Obraćajući se prisutnima, Slavko Sić,

izvršni direktor za maloprodaju Holdine,

istakao je: „Holdina upravlja

suvremenom maloprodajnom mrežom

benzinskih stanica u BiH koju stalno

razvija kroz kapitalna ulaganja, te

unapređenjem ponude goriva najviše

kvalitete i bogatog gastro programa u

sklopu Fresh Cornera. Osigurati izuzetno

iskustvo kupovine za naše posjetioce

predstavlja krajnji cilj našeg poslovanja,

zbog čega se trudimo da svim

potrošačima omogućimo uslugu koja

odgovara najvišim međunarodnim

standardima, uz konstantno

osluškivanje i razumijevanje potreba

lokalnog tržišta. Veliko nam je

zadovoljstvo što i naši kupci u

Ljubuškom prepoznaju nas kao

partnera od povjerenja koji nudi usluge

Svečano otvorena nova INA benzinska

stanica u Ljubuškomprilagođene njihovim potrebama.”

Pored ostalih uzvanika, svečanosti je

prisustvovao i gospodin Nevenko

Barbarić, gradonačelnik Ljubuškog, koji

je izrazio svoje zadovoljstvo projektom i

njegovom implementacijom, te istakao

značaj i dodatnu vrijednost koju ova

benzinska stanica pruža lokalnoj

zajednici.

Nastavljajući praksu društveno

odgovornog poslovanja i podrške

udrugama i organizacijama od

značaja za lokalne zajednice, ovog

puta predstavnici Holdine uručili su

donaciju za Udrugu roditelja djece sa

posebnim potrebama Duga iz

Ljubuškog, kao vid podrške njihovom

radu.

Udruženje Duga djeluje 12 godina na

području općine Ljubuški i u sklopu

svojih aktivnosti organizira edukacije s

ciljem pružanja pomoći roditeljima i široj

zajednici za uključivanje djece sa

posebnim potrebama u život

zajednice, što je značajno kako za

djecu, tako i za zajednice u kojima žive.

15

VIJ

ESTI

IZR

EG

ION

A

Vijesti iz prethodnog mjeseca|Nafta i gas|Mjesečni bilten|Naftni komitet u BiH

Izvor: radioljubuski.ba, 10.05.2019.

Foto: Ina


http://www.radioljubuski.ba/ljubuski/item/34153-svecano-otvorena-nova-ina-benzinska-stanica-u-ljubuskom-foto.html

Hrvatska naftna kompanija INA planira

da izgradi dvije solarne elektrana –

Virje, snage 7-8 MW, u sklopu Centralne

gasne stanice Molve, i Sisak, snage 2-3

MW, u Rafineriji nafte Sisak, navodi se u

dokumentaciji koju je ova kompanija

podnijela Ministarstvu zaštite okoliša i

energetike Hrvatske.

INA, koja je u većinskom vlasništvu

mađarskog MOL-a, planira da

elektrane izgradi na zemljištu u okviru

svojih pogona.

Elektrana Virje će se prostirati na

147.000 m2, a Sisak na 33.000, navodi

se u zahtjevima za ocjenu o potrebi

procjene uticaja na životnu sredinu, koji

su predati ministarstvu.

U elaboratima zaštite životne sredine za

dvije elektrane ostavlja se mogućnost

da se fotonaponski paneli postave i na

krovovima poslovnih građevina CPS

Molve i Rafinerije Sisak.

Elektrane Virje i Sisak će proizvedenu

električnu energiju primarno isporučivati

u distributivnu elektroenergetsku mrežu

HEP ODS-a, a dio proizvedene

električne energije koristiće se za

vlastitu potrošnju proizvodnih

postrojenja.

Očekivana proizvodnja po kW

instalisane snage iznosi oko 1.000 do

1.200 kWh godišnje, u zavisnosti od

odabranog tipa fotonaponskog

modula, orijentacije i nagiba, navodi se

u elaboratu.

To znači da bi obje elektrane mogle

godišnje da proizvedu od 11 do 13,2

miliona kWh.

INA planira da obustavi preradu sirove

nafte u Rafineriji Sisak

INA je krajem 2018. usvojila poslovni

plan za ovu godinu koji predviđa

prestanak prerade sirove nafte u

Rafineriji Sisak i njeno pretvaranje u

industrijski centar. Razlog su, kako su

prenijeli hrvatski mediji, gubici ove

rafinerije. INA će preradu sirove nafte

obavljati samo u Rafineriji Rijeka.

Poslije primanja zahtjeva za ocjenu o

potrebi procjene Ministarstvo zaštite

okoliša i energetike pribavlja mišljenja

drugih institucija, lokalnih samouprava, i

informiše javnost o zahtjevu.

Nakon sprovedenog postupka izdaje se

rješenje i o tome opet informiše javnost,

navodi se na sajtu Ministarstva.

16

VIJ

ESTI

IZR

EG

ION

A


Izvor: ba.ekapija.com, 12.05.2019.

Foto: Ilustracija

Hrvatska INA

planira gradnju

dvije solarne

elektrane


https://ba.ekapija.com/news/2498915/hrvatska-ina-planira-gradnju-dvije-solarne-elektrane

VIJ

ESTI

IZR

EG

ION

A


- Njemačka i sjevernoevropske zemlje

mogu da koriste gas koji teče kroz

`Severni tok`, a Srbi ne treba da

kupuju ruski gas - on na njih

negativno utiče. To jest, na Njemce i

druge ne utiče. Dvostruki standardi.

A, mi se sa njima stalno suočavamo -

kaže Dačić.

Dačić je istakao da je Srbija već

počela da polaže 400 kilometara

gasovoda "Turski tok" i izrazio nadu da

će u Bugarskoj sve biti u redu i da neće

biti prepreka.

Projekat Turski tok podrazumijeva

izgradnju gasovoda koji se sastoji iz dva

kraka, kapaciteta od po 15,57 milijardi

metara kubnih.

Prvi krak je predviđen za isporučivanje

gasa turskim potrošačima, a počeće

da radi tokom ove godine.

Drugi krak je namijenjen za

snabdijevanje zemalja južne i

jugoistočne Evrope, a njegovo puštanje

u rad planirano je za ovu godinu.

Dačić: Zapad vrši pritisak na Beograd zbog

ruskog gasovoda

Ministar spoljnih poslova Srbije Ivica

Dačić ocijenio je da Zapad vrši pritisak

na Beograd zbog razvoja odnosa sa

Rusijom i drugim zemljama, a da je

glavni uzrok političkog pritiska ruski

gasovod iako "niko drugi ne nudi gas".

Dačić je dodao da je Beograd već

navikao da na njega vrše pritisak iz

inostranstva.

- Otporni smo na pritisak. Zapad će

imati primedbe na svaku temu. Uveli

smo bezvizni režim sa Kinom - Zapad

je protiv. Uveli smo ga sa Indijom i

Indonezijom - Zapad je protiv. Sa

Rusijom - opet protiv. Potpisujemo

dogovor o slobodnoj trgovini sa

Evroazijskom ekonomskom unijom -

takođe je nezadovoljan - rekao je

Dačić za "aša tudej.

On je ocijenio da Zapad se ne protivi

kada Hrvatska, Mađarska, Njemačka

imaju prijateljske odnose sa Kinom, a

da takve situacije ne odgovaraju samo

sa Srbijom, naglasivši da se prema

Beogradu primjenjuju dvostruki

standardi.

Izvor: lat.rtrs.tv, 13.05.2019.

Foto: Kurir


https://lat.rtrs.tv/vijesti/vijest.php?id=336848

Svoju odluku Vlada FBiH pokušala je

opravdati stanjem u BH-Gasu.

U BH bloku smatraju da će ovo

povećanje cijene najviše oštetiti

građane, jer će kompanije morati višu

cijenu gasa ugraditi u cijenu svojih

proizvoda.

"Alarmantno je da sa najnovijim

povećanjem cijene gasa privreda u

Federaciji ima za oko 40 posto veće

cijene gasa od privrede u Njemačkoj.

Javnost u FBiH mora da dobije

odgovore na pitanja povećanja cijene

prirodnog gasa. Želimo da utvrdimo

opravdanost gore navedene odluke

menadžmenta BH-Gasa, koju je

odobrila Vlada Federacije BiH. Krajnji

cilj ove tematske sjednice je zaštita

korisnika usluga BH-Gasa", naveli su

Mašić i Pozder u obrazloženju svoje

inicijative.

VIJ

ESTI

IZR

EG

ION

A


Zastupnici u Federalnom parlamentu

Nasiha Pozder i Damir Mašić uputili su

danas inicijativu Zastupničkom domu

Parlamenta FBiH i Odboru za

energetiku, rudarstvo i industriju kojom

traže organizaciju tematske sjednica o

temi "Plin kao energent u FBiH u

kontekstu najnovije odluke o

povećanju cijene".

Povod za inicijativu je, kako je to

saopćeno iz Naše stranke, poskupljenje

plina. Upućena je u ime Bh. bloka svim

članovima Zastupničkog doma i Doma

naroda Paralementa FBiH.

Naša stranke je podsjetila da je Vlada

Federacije BiH dala saglasnost da

veleprodajna cijena plina za

distributivna privredna preduzeća bude

viša za 29,29 posto. Od 1. maja cijena

će biti 0,640 KM po standardnom

kubnom metru.

"U ovu cijenu nije uračunat porez na

dodanu vrijednost", stoji u saopćenju

Naše stranke.

Odluka je, ranije je saopćeno iz Vlade

FBiH, donesena nakon što je 22. aprila

Federalnom ministarstvu trgovine BH-

Gas d.o.o. Sarajevo dostavio zahtjev za

promjenu veleprodajne cijene

prirodnog gasa prema distributivnim

kompanijama. Uz zahtjev je stigla i

odluka Nadzornog odbora ove

kompanije, kao i pozitivno mišljenje

Federalnog ministarstva energije,

industrije i rudarstva.

Bh. blok zatražio

tematsku sjednicu

o poskupljenju

plina: Više cijene

nego u Njemačkoj

Izvor: klix.ba, 14.05.2019.

Foto: Ilustracija


https://www.klix.ba/vijesti/bih/bh-blok-zatrazio-tematsku-sjednicu-o-poskupljenju-plina-vise-cijene-nego-u-njemackoj/190514087

VIJ

ESTI

IZR

EG

ION

A


BH-GAS je suočen s drastičnim

gubicima u poslovanju i da će doći u

situaciju da neće moći izmirivati fakture

prema ruskom isporučiocu Gazpromu,

ali ne zbog svojih troškova ili bilo kakvih

dugova, već isključivo iz razloga što

mjesecima prodaje prirodni gas ispod

cijene koštanja – tačnije, prodaje

prirodni gas po nižoj cijeni od one po

kojoj se prirodni gas nabavlja i

transportuje do potrošača, saopćeno

je iz te kompanije.

BH-Gas: Kretanje

veleprodajne

cijene gasa prema

distributivnim

kompanijama BH-Gas je danas objavio pregled

veleprodajnih cijena prirodnog gasa

prema distributivnim kompanijama

počev od 1. januara 2000. do 1. maja

2019., koje su se mjenjale u skladu s

Odlukama Vlade FBiH.

Navode da su pregled dostavili kako bi

javnost mogla analizirati kretanje

veleprodajne cijene i uočiti da je

maksimalna cijena po kojoj je BH-Gas

isporučivao prirodni gas distributivnim

kompanijama iznosila 820 KM/1.000

Sm3 i to u periodu 1. novembra 2011.

do 31. augusta 2013. Istovremeno, ističu

da je najveće procentualno

povećanje veleprodajne cijene bilo 1.

januara 2006. i iznosilo je 35,71 posto.

– Imajući u vidu izjave raznoraznih

stručnjaka, institucija, udruženja, vijeća i

ostalih ne možemo se oteti utisku da isti

davanjem netačnih izjava u medijima

stvaraju negativnu sliku kako će

kompletna privreda propasti, a u isto

vrijeme niko od “stručnjaka” nije

prezentovao niti jednu činjenicu da je

neki od privrednih subjekta, sa cijenom

od 820 KM/1.000 Sm3 propao, jer

prirodni gas je i s tom cijenom bio

konkurentan u odnosu na ostale

energente – naglašavaju iz BH-Gasa.

Iz te kompanije još jednom su ponovili

da je prjedlog koji je upućen resornim

ministarstvima isključivo baziran na

ruskom povećanju cijene prirodnog

gasa i da nikakvih drugih utjecaja na

predloženo povećanje nije bilo.

Izvor: biznis.ba, 16.05.2019.

Foto: Kurir

Usvojena

informacija o

Prednacrtu

sporazuma BiH i RH

o izgradnji

gasovoda Federalna vlada usvojila je danas

informaciju o trenutnom statusu

projekta Južna interkonekcija BiH i

Hrvatska (gasovod Zagvozd – Posušje –

Novi Travnik/Travnik sa odvojkom za

Mostar) i tekstu Prednacrta sporazuma

između Bosne i Hercegovine i Republike

Hrvatske o izgradnji ovog gasovoda.

Vlada cijeni da ponuđeni tekst

predstavlja dobar osnov za izradu

konačnog Sporazuma, a s ciljem

njegovog poboljšanja predložila je

ažuriranje podataka u Prednacrtu i

njegove manje dopune. Ujedno, Vlada

je zadužila premijera FBiH da, uime

Vlade FBiH, o ovom zaključku i tekstu

ažuriranog i dopunjenog Prednacrta

sporazuma, upozna Vijeće ministara BiH

radi razmatranja i daljnjeg postupanja,

priopćeno je iz Ureda za odnose s

javnošću Vlade FBiH.


http://biznis.ba/bh-gas-kretanje-veleprodajne-cijene-gasa-prema-distributivnim-kompanijama/

VIJ

ESTI

IZR

EG

ION

A


U Udruženju poslodavaca Federacije

Bosne i Hercegovine (UPFBiH) su

neprijatno iznenađeni "diletantski

intoniranim i vrlo neprofesionalno

sročenim saopćenjem iz kompanije BH-

Gas, u kojemu se umjesto konkretnih

obrazloženja, javnosti nudi prazna

retorika i demagogija".

Iz UPFBiH ističu da ipak nisu iznenađeni

nepoznavanjem osnovnih principa

poslovanja od strane generalnog

direktora BH-Gasa, koji u saopćenju vrlo

otvoreno proziva "stručnjake" –

predstavnike udruženja, institucija,

vijeća koji su se javno i argumentirano

usprotivili značajnom povećanju cijena

gasa.

Generalni direktor i Uprava BH-Gas nisu

ponudili privredi i javnosti FBiH prijedlog

strategije i konkretnih rješenja za

alternativne izvore za snabdijevanje

gasom u BiH. U saopćenju iz BH-Gasa

ne odgovaraju ni na pitanje šta su

konkretno uradili kako bi BiH bila na

nekom novom pravcu snabdijevanja

Također, Federalno ministarstvo

energije, rudarstva i industrije će o

zaključku i Prednacrtu upoznati

Ministarstvo prometa i komunikacija BiH

i Ministarstvo vanjske trgovine i

ekonomskih odnosa BiH. Federalno

ministarstvo će, na osnovu informacija

dostavljenih od BH-Gasa d.o.o.

Sarajevo, redovno informirati Vladu

FBiH nastavku realizacije projekta i

izradi konačnog teksta Sporazuma

Izvor: vecernji.ba, 16.05.2019.

Foto: Kurir

Poslodavci: Od BH

Gasa očekujemo

konkretne

odgovore

Evrope gasom, a u ovome trenutku to

nije, saopćeno je iz UPFBiH.

UPFBiH zanima i zašto BH-Gas nije

izgradio skladišta za gas, kojima se

moglo bitno uticati na cijenu gasa. Od

BH-Gasa privreda i građani BiH očekuju

i odgovor na pitanje da li se i šta radi

na istraživanjima nalazišta plina u BiH.

Zdrava logika govori, da ako prirodnog

gasa ima sa lijeve strane Save, onda bi

ga trebalo biti i sa desne strane rijeke

Save. Podsjećanja radi, Hrvatska

gotovo 40 posto vlastitih potreba za

gasom rješava iz domaćih izvora, stoji u

saopćenju UPFBiH.

Na stranu činjenica da su u BH-Gasu

uradili malo i nedovoljno na pokrivanju

snabdijevanjem gasom svih kantona u

FBiH. UPFBiH podsjeća na neslavan i

neuspio pokušaj djelomične gasifikacije

Srednjobosanskog kantona, koji je

predmet brojnih sudskih sporova, kao i

za činjenicu da Tuzlanski kanton ima

gasovod, ali nema potrošača.

Navodi se da javnost u FBiH treba znati

i koliko je posrednika u isporuci gasa u

FBiH, da li se i na koji način njihov broj

(a samim tim i cijena gasa) može

smanjiti.

- Od generalnog direktora i uprave BH-

Gas javnost očekuje da ponude

konkretne odgovore zbog čega

nabavna cijena gasa u Republici

Srpskoj niža nego u FBiH, zašto FBiH ima

najvišu nabavnu cijenu gasa u cijelom

regionu te kako je moguće da je gas

za proizvodne kompanije u FBiH daleko

skuplji nego u zemljama EU (u odnosu

na Njemačku npr. za 40 posto). Ili zašto

u situaciji kada se cijena gasa u Evropi

smanjuje, imamo na sceni povećanje

cijena gasa u FBiH. Kao i prijedlog

mjera kako da se u FBiH smanji cijena

gasa - saopćeno je.


https://www.vecernji.ba/vijesti/usvojena-informacija-o-prednacrtu-sporazuma-bih-i-rh-o-izgradnji-gasovoda-1319726

VIJ

ESTI

IZR

EG

ION

A


Iz BH-Gasa bi trebali građanima

pojasniti da postojeću višu cijenu gasa

za privredu, a daleko nižu za

građanstvo u FBiH, u konačnici opet

plaćaju građani, jer povećanje cijene

gasa dovodi do poskupljenja proizvoda

i usluga za stanovništvo.

Iz Uprave BH-Gas se ne govori o

neustavnoj odluci o taksi-naknadi za

izmirenje duga Ruskoj Federaciji.

Godinama javnost ne zna šta je s

akumuliranim gubicima BH-gasa po

osnovu nenaplativih potraživanja od

Glinice Zvornik, a radi se o tolikom

iznosu da, ukoliko bi bio naplaćen, uIzvor: 24sata.info, 18.05.2019.

Foto: Kurir

narednih pet do deset godina ne bi

bilo potrebe za povećanjem cijene

gasa.

Ovo su sve informacije koje bi javnost i

građani FBiH trebali znati i UPFBiH

očekuje da iz BH-Gasa daju konkretne

odgovore na ova pitanje i rješenja za

brojne probleme. UPFBiH Upravi BH-

Gasa nudi da zajednički rade i kreiraju

inicijative i prijedloge prema Vladi FBiH i

nadležnim institucijama, da bi se našla i

provela rješenja za efikasno,

kontinuirano, finansijski racionalno

snabdijevanje gasom, što većeg broja

Foto: Ilustracija


http://24sata.info/vijesti/bosna-i-hercegovina/343017-poslodavci-od-bh-gasa-ocekujemo-konkretne-odgovore.html

VIJ

ESTI

IZR

EG

ION

A


Slovenska energetska grupa Petrol

objavila je da je u prvom kvartalu ove

godine, uz 1,4 milijarde eura prodajnih

prihoda, što je 19 posto više nego lani

Slovenska energetska grupa Petrol

objavila je da je u prvom kvartalu ove

godine, uz 1,4 milijarde eura prodajnih

prihoda, što je 19 posto više nego lani,

ostvarila čistu dobit od 18,2 miliona

eura.

Naftni derivati

Bruto dobit (EBITDA) je iznosila 46,3

milijuna, što je rast od 23 posto. Od

toga je 37 posto EBITDA-e ostvareno

prodajom naftnih derivata, a ostatak

Slovenski Petrol s 1,4 milijarde prihoda u

prvom kvartalu

prodajom trgovačkih roba i drugih vrsta

energije i usluga.

Petrol je po prihodima najveća

slovenska kompanija, a u prošloj je

godini prodajne prihode povećala za

20 posto te su iznosili 5,4 milijarde eura,

uz 97 miliona eura čiste dobiti, javlja

Hina.

Poslovni plan

Prema poslovnom planu za ovu

godinu, cilj je povećanje prihoda na

5,6 milijardi eura. Petrol ima više stotina

benzinskih servisa u Sloveniji, Hrvatskoj,

BiH i ostalim zemljama u regiji.

Izvor:business-magazine.ba, 17.05.2019.

Foto: Petrol


http://business-magazine.ba/2019/05/17/slovenski-petrol-s-14-milijarde-prihoda-prvom-kvartalu/

Od početka ovoga mjeseca gorivo je

poskupjelo za 5 feninga, a to će najviše

utjecati na poljoprivrednike, koji ističu

da se na nivou države mora regulisati

uvođenje plavog dizela.

Na kraju, najveću cijenu plaćaju

građani jer su cijene voća i povrća

trenutno veće nego prošle godine.

Također, i ostali energenti, poput plina,

poskupjeli su, a rješenje koje će

ponuditi vlast se ne nazire.

Dok u regionu i svijetu cijena nafte

pada, domaći naftaši ističu da je do

poskupljenja moralo doći. S obzirom na

to da je poljoprivrednicima nafta glavni

energent, traže da se konačno definiše

plavi dizel na nivou države.

“Poljoprivrednici sipaju gorivo u

poljoprivredne mašine isto kao da voze

najskuplje auto. S obzirom na to da

naša poljoprivreda radi sa starom

mehanizacijom, koja troši nenormalno

puno goriva, to će se katastrofalno

održavati i na krajnje cijene”,

objašnjava Nedžad Bićo, predsjednik

Udruženja poljoprivrednika FBiH.

Predsjednik udruženja distributera nafte

i naftnih derivata FBiH Milenko Bošković

smatra kako je ovo poskupljenje

opravdano: “Ako ga uporedimo sa

standardima naših građana -

neopravdano je, ali zemlje u okruženju

su digle cijene prije nas, dok je

burzovno povećanje bilo veće nego

što su to uradili naši trgovci”.

Poljoprivrednici

traže plavi dizel,

struka predlaže

manje akcize

Struka predlaže rješenje - da vlast

smanji akcize i time ekonomski zaštiti

građane.

“Pogotovo kada nama akciza služi ni

za šta. Znači - prikupljamo je, a

koristimo je za bilo šta. Treba je koristiti

kao jedan jastuk kojim bismo umanjili

utjecaj na džepove građana.

Privremeno smanjiti akcize i u cijelom

tom lancu da cijene padnu, da budu u

normalnom rangu, a kada se cijene

nafte stabilizuju i kada padnu na

zadovoljavajući nivo - mogu se akcize

vratiti”, poručuje Sanel Halilbegović,

profesor finansija.

Ali tu ekonomski udari za građane ne

prestaju. Naime, od maja je pokupio

plin za 30%.

U Kantonu Sarajevo poskupljenje plina

uzrokovat će veće cijene centralnog

grijanja. Međutim, vlast se trenutno,

umjesto pronalaska rješenja, bavi

kadrovskim rješenjima, ali i traže

sastanke sa zvaničnicima FBiH.

“Mi se obratili premijeru FBiH, on nam je

rekao - eno vam ministra i obratite se

njemu. Najbolje je uživo sjesti i čuti šta

svako misli i šta su njihove projekcije

prema kojima ćemo se mi odrediti”,

kaže premijer KS-a Edin Forto (NS).

Od ranije je u javnosti prisutna

informacija da postoje planovi

povećanja PDV-a, ali i uvođenje akcize

na druge energente.

Također, ekonomisti ukazuju da nam

pada izvoz kao i projekcija

ekonomskog rasta, a sve to u konačnici

će utjecati na pogoršanje životnog

standarda građana koji je za dobar dio

populacije prosječan.

24

VIJ

ESTI

IZR

EG

ION

A


Izvor: federalna.ba/bhs, 18.05.2019.

Foto: Ina


http://www.federalna.ba/bhs/vijest/275723/video-sta-s-povecanjem-cijene-goriva

VIJ

ESTI

IZR

EG

ION

A


Iako je u proteklih nekoliko sedmica

došlo do pada cijena na bh.

benzinskim pumpama, takav trend se

nije dugo zadržao, već je u danima iza

nas zabilježeno novo poskupljenje

naftnih derivata.

Naime, podaci Spoljnotrgovinske

komore BiH pokazuju da smo prošle

sedmice, u prosjeku, benzin 95 plaćali

2,26 KM, dok je 98 bio deset feninga

skuplja, a dizel 2,31 KM po litru.

Prošlonedjeljni cjenovnici znatno su

papreniji u odnosu na sedmicu ranije,

kada smo benzin 95 plaćali 2,16, 98 je

koštao 2,31 KM, a dizel 2,26 KM.

U FBiH je, kako nam je potvrđeno iz

Federalnog ministarstva trgovine, dizel

juče koštao 2,33 KM, a za BMB 95 je bilo

potrebno izdvojiti 2,31 KM/l.

Kada je riječ o RS, prometnici kažu da

precizne podatke nemaju, te da sve

zavisi od prodajnog mjesta i niza drugih

faktora. Naftni prometnici ističu da je,

kada je riječ o narednom periodu,

nezahvalno prognozirati trendove u

cijenama.

“Kompletne količine goriva uvozimo jer

nemamo svoju proizvodnju. Stoga

prognoze ne možemo davati pošto

cjenovnici kod nas zavise od stanja na

svjetskom tržištu, ali i rafinerija u

okruženju”, rekli su za “Nezavisne” iz

Grupacije za promet naftom i naftnim

derivatima u Privrednoj komori RS.

Sa druge strane, u udruženjima za

zaštitu potrošača ne mogu se pomiriti s

činjenicom da gorivo poskupljuje.

Cijene goriva

ponovo divljaju

“Bili smo svjedoci svih ovih godina da

svako poskuljenje goriva ima domino

efekat na sve namirnice”, pojašnjava

Zoran Petoš, projektni koordinator u

Udruženju građana DON Prijedor.

Prema njegovim riječima, kod nas je,

nažalost, formiranje cijena slobodno i

na to se ne može uticati.

“Ali, generalno, svako poskupljenje je

udar na budžete građana jer se, kao

što smo rekli, cijene goriva odraze i na

druge proizvode. Najviše tu ispaštaju

penzioneri, koji svaku svoju marku

rasporede, kao i nezaposleni građani,

te oni koji rade, a opterećeni su

kreditima”, rekao je Petoš u izjavi za

“Nezavisne”.

Razloga za optimizam nemamo jer su

agencije juče javile da su cijene nafte i

na svjetskom tržištu u porastu, nakon što

je iz Organizacije zemalja proizvođača i

izvoznika nafte (OPEC) sugerisano da

će zadržati mjeru smanjenja

proizvodnje, koja je doprinijela da ove

godine cijene dostignu više nivoe.

U Londonu je cijena sirove nafte brent

iz Sjevernog mora porasla za 90 centi, ili

1,3 odsto, i sada je 73,11 dolara po

barelu.

U Njujorku je cijena barela svijetle sirove

nafte veća za 71 cent, ili za 1,1 odsto, i

iznosi 63,47 dolara.

Foto: Fena


Foto: Ilustracija


http://biznis.ba/cijene-goriva-ponovo-divljaju/

VIJ

ESTI

IZR

EG

ION

A


Vlada FBiH usvojila je informaciju

Federalnog ministarstva energije

rudarstva i industrije o zahtjevu za

povećanje temeljnog kapitala Naftnog

terminala Federacije (NTF) d.o.o. Ploče,

kao i Program tehničko-tehnološke

sanacije i modernizacije infrastrukture

ovih terminala s Planom investicija za

obnovu i rekonstrukciju za 2019. godinu.

Vlada se suglasila sa zahtjevom

privrednog društva Operator-Terminali

Federacije d.o.o. Sarajevo za

investiranje u NTF u iznosu četiri miliona

maraka te danas donijela i Odluku o

dodjeljivanju ovog iznosa s ciljem

povećanja kapitala NTF-a, priopćeno

je iz Ureda za informiranje Vlade FBiH.

Usvojene su i informacije o Programu

tehničkotehnološke sanacije i

modernizacije infrastrukture NTF-a s

Planom investicija za obnovu i

rekonstrukciju infrastrukture za period

2019.-2021. godina, zatim o kontroli

namjenskog utroška financijskih

sredstava i praćenju dinamičkog plana

realizacije projekta, kao i izvještaj o

poduzetim radnjama koje se odnose

na prijave štete vjerovnika iz štetnog

događaja od 5. 8. 2018. godine.

Vlada FBiH na današnjoj sjednici

Vlada FBiH odobrila 4 miliona KM za Naftni

terminal u Pločama utvrdila je interes Federacije BiH za

obavljanje usluga željezničkog

putničkog i kombiniranog prometa JP

Željeznice Federacije BiH d.o.o.

Sarajevo u 2019. godini.

Za željeznički putnički promet riječ je o

pravcima Sarajevo - Bihać - Sarajevo

(jedan par vlakova) i Sarajevo -

Čapljina - Sarajevo (dva para).

U kombiniranom željezničkom prometu

to su relacije Doboj - Čapljina granica,

Brčko granica - Čapljina granica,

Semizovac - Čapljina granica, Sarajevo

Teretna - Čapljina granica, Brčko

granica - Lukavac, Maglaj - Čapljina

granica, Čapljina granica - Lukavac,

Čapljina granica - Konjic i Čapljina

granica -Visoko.

Federalno ministarstvo prometa i

komunikacija zaključit će ugovor sa

Željeznicama FBiH kojim će urediti

sufinanciranje obavljanja usluga javnog

željezničkog putničkog i kombiniranog

prometa prema namjeni i visini

sredstava utvrđenih Proračunom FBiH

za 2019. godinu.


Foto: Terminal Ploče


https://www.klix.ba/biznis/privreda/vlada-fbih-odobrila-4-miliona-km-za-naftni-terminal-u-plocama/190523049

VIJ

ESTI

IZR

EG

ION

A


U subotu u 13:30 sati u Slavonskom

Brodu ugovoren je sastanak na kojem

će predstavnici Rafinerije nafte Brod

(RNB), Crodux plina, Zarubežnjefta i

Plinacroa potpisati tri ugovora kojima bi

konačno trebao biti riješen problem

plinifikacije rafinerije u Bosanskom

Brodu.

Potpisivanjem ovih sporazuma

konačno se stvaraju pravni preduslovi

za rješavanje pitanja plinifikacije

rafinerije i prelaska na novi čišći

energent koji će eliminirati zagađenje

prouzročeno radom rafinerije koja sada

kao pogonsko gorivo koristi mazut, piše

hrvatski tportal.

Plinifikacija rafinerije će uveliko smanjiti

onečišćenje zraka s obje strane

državne granice izazvano radom

Rafinerije te omogućiti modernizaciju

na razinu visokih ekoloških standarda

čime će postati konkurentna na tržištu i

svesti utjecaj na okoliš na prihvatljiv

nivo.

Dogovorena plinifikacija brodske Rafinerije

Zbog zagađenja zraka iz Rafinerije

nafte u Brodu stanovnici Slavonskog

Broda su često protestovali što nije ni

čudno jer je u pojedinim trenucima

nivo zagađenja zraka bio i 40 puta veći

od dopuštenog.

Problem zagađenja zraka u

Slavonskom Brodu od rafinerije koja se

nalazi tek preko rijeke Save, ali u drugoj

državi Bosni i Hercegovini, na najviši

nivo podignula je hrvatska

predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović

prilikom susreta s predsjednikom

Vladimirom Putinom pošto je ruska

državna kompanija vlasnik rafinerije u

Bosanskom Brodu.

Od tada se problem počeo rješavati

nakon što je Putin obećao

modernizaciju rafinerije i njen skori

prelazak na plinski pogon. Ali i u tu je

zapinjalo jer se zainteresirane strane,

pošto je mnogo ekonomskih i političkih

Foto: Rafinerija Brod

VIJ

ESTI

IZR

EG

ION

A


Rješavanja problema zapinjalo je u

različitim vizijama kako bi se projekt

trebao provesti posebno u odnosima

između Croduxa, firme u vlasništvu Ivan

Čermaka i Zarubežnjefta ruske firme

koja je vlasnik rafinerije u Bosanskom

Brodu. No, izgleda da su ti problemi

riješeni.

Snabdijevanje prirodnim plinom

Rafinerija nafte Brod (RNB) od strane

Crodux plin obavit će se direktnim

priključenjem na plinski transportni

sistem Hrvatske prenamjenom

postojećeg produktovoda Slobodnica

– Brod u izravni plinovod, koji će biti

korišten isključivo za snabdijevanje

prirodnim plinom RNB.

Dogovoreno je, kako saznaje tportal,

da će Crodux otkupiti od operatera

plinskog transportnog sustava

Republike Hrvatske Plinacro postojeću

dionicu produktovoda u dužini od 5,5

kilometara. Crodux će također

finansirati i osigurati ispitivanje,

projektiranje, dobivanje dozvola u

Republici Hrvatskoj i Republici Srpskoj i

priključivanje na plinski transportni

sustav Hrvatske, izgradnju mjerne

reducir-stanice (MRS) u mjestu

Slobodnica i prenamjenu dijela

produktovoda dužine 5,5 kilometara u

plinovod i njegovo uvođenje u

upotrebu.

Ta firma preuzima na sebe obveze

tehničkog održavanja i upotrebe

izravnog plinovoda dužine 5,5

kilometara u razdoblju od 10 godina.

Nakon isteka roka Ugovora, Rafinerija

nafte Brod će imati pravo otkupiti

izravni plinovod. Crodux Plin će

isporučivati prirodni plin za tehnološke

potrebe Rafinerije nafte Brod idućih 10

godina.

EBRD raspisuje

tender za izradu

studija za gasovod Naredne sedmice na web stranici

Evropske banke za obnovu i razvoj

(EBRD) trebao bi biti objavljen tender za

izradu studije izvodljivosti, kao i studije

uticaja na okoliš za izgradnju

takozvane južne interkonekcije,

odnosno gasovoda kojim će se

Federacija Bosne i Hercegovine spojiti

sa Hrvatskom, kazao je direktor BH-

Gasa Jasmin Salkić.

- S obzirom na EBRD-ove procedure, a

ovaj tender će biti realiziran putem

EBRD-a, očekujemo da će najbolji

ponuđači biti odabrani početkom

augusta ove godine, kada bi trebala

početi i izrada ove dvije studije -

istaknuo je Salkić.

Također, dodao je, početkom augusta

bi trebala početi i izrada idejnog

projekta za južnu interkonekciju, koji će

uključivati i elaborat eksproprijacije

zemljišta na trasi gasovoda, piše danas

Faktor.

Južna interkonekcija podrazumijeva

izgradnju gasovoda na dionici

Zagvozd-Posušje-Novi Travnik/Travnik s

odvojkom za Mostar.

Ovim gasovodom bi se trebao osigurati

drugi izvor snabdijevanja FBiH tim

energentom, kako više ne bi zavisila

isključivo od ruskog gasa i transporta

kroz Srbiju i Republiku Srpsku.

Time bi se ujedno stvorila konkurencija

dobavljača na gasnom tržištu FBiH, što

bi u perspektivi trebalo doprinijeti i nižoj

cijeni gasa.

Foto: Fena

Izvor: biznisinfo.ba, 24.05.2019.


https://www.biznisinfo.ba/dogovrena-plinifikacija-brodske-rafinerije/

VIJ

ESTI

IZR

EG

ION

A


Kod Zagvozda bi se gasovod trebao

spojiti na gasovod kroz Hrvatsku kojim

se ovaj energent transportira iz

terminala tečnog gasa na ostrvu Krku.

Hrvatska je svoj dio gasovoda izgradila

do Splita i preostala je izgradnja još oko

60 kilometara do Zagvozda.

Južna interkonekcija bi trebala biti

duga ukupno 160 kilometara, od čega

bi 114 kilometara bio dug gasovod od

Zagvozda do Travnika, a 46 kilometara

odvojak za Mostar. Ukupna cijena

izgradnje trebala bi iznositi 100 miliona

eura, a novac bi trebao biti osiguran

putem kredita EBRD-a.

Očekuje se da bi prvi kubni metri gasa

putem ovog gasovoda u BiH trebali biti

dopremljeni 2023. godine.

Salkić je podsjetio da su se u proteklom

periodu desilo nekoliko važnih stvari za

izgradnju južne interkonekcije.

Na nedavno održanoj Godišnjoj

skupštini EBRD-a u Sarajevu i zvanično

je potpisan ugovor između USAID-a,

EBRD-a i BH-Gasa o dodjeli 500.000

američkih dolara, odnosno oko 875.000

KM, grant sredstava namijenjenih za

izradu studija izvodljivosti i uticaja na

okoliš.

USAID je još prošle godine obećao

osigurati ovaj novac, ali tek potpisom

ovog ugovora stvoreni su preduvjeti za

raspisivanje ovih tendera.

Osim toga, dodao je Salkić, Vlada FBiH

je usvojila izvještaj BH-Gasa o

dosadašnjim aktivnostima na

pripremama za izgradnju južne

interkonekcije, kao i prijedlog

međudržavnog sporazuma s Hrvatskom

o spajanju FBiH s gasnim sistemom u toj

državi.

Ovom odlukom federalni premijer Fadil

Novalić je zadužen da dostavi prijedlog

sporazuma Vijeću ministara na

konačno usvajanje.

Izvor: federalna.ba, 23.05.2019.

Foto: Ilustracija


http://www.federalna.ba/bhs/vijest/276123/spojit-ce-fbih-s-hrvatskom

VIJ

ESTI

IZR

EG

ION

A


Prosječna cijena litra dizel goriva u

Federaciji BiH u periodu od januara do

aprila porasla je za šest feninga, a

bezolovnog benzina 95 za sedam

feninga, potvrđeno je u Federalnom

ministarstvu trgovine.

Prosječna cijena dizela BAS EN 590 po

litru u januaru i februaru je iznosila 2,25

KM, u martu 2,27 KM, a u aprilu 2,31 KM.

Prosječna cijena litra bezolovnog

benzina 95 BAS EN 228 (BMB 95) u

januaru je iznosila 2,20 KM, u februaru i

martu 2,19 KM, a u aprilu 2,27 KM.

Istovremeno, prosječna cijena tečnog

naftnog gasa LPG pala je sa 1,20 KM

po litru, koliko je iznosila u januaru, na

1,18 KM u aprilu.

U prvom tromjesečju 2019. na tržištu

Federacije BiH nabavljeno je iz uvoza

244.414 tona naftnih derivata, što je za

oko 24,05 posto više u odnosu na isti

period 2018. kada je uvezeno 197.030

tona.

Od početka godine u FBiH dizel poskupio

šest a benzin sedam feninga po litru Najveći uvoznici bili su Holdina d.o.o.

Sarajevo s uvezenih 138.550 tona (56,69

posto), zatim Petrol BH Oil Company

d.o.o. Sarajevo sa 43.630 tona (17,85

posto), G-petrol d.o.o. Sarajevo sa

37.035 tona (15,15 posto) i Hifa - Oil

d.o.o Tešanj s uvezenih 15.807 tona

(6,47 posto).

Prometnici naftnih derivata u Federaciji

BiH naftne derivate nabavljaju iz uvoza

i od dobavljača u Republici Srpskoj. U

istom periodu od dobavljača iz

Republike Srpske nabavljeno je 3.524

tona, što je za oko 89,74 posto manje u

odnosu na isti period prošle godine

kada je nabavljeno 34.330. tona

naftnih derivata.

Iz navedenih podataka da se zaključiti

da je u prvom tromjesečju u Federaciji

BiH nabavljena približno ista količina

naftnih derivata i da je udio uvezenih

naftnih derivata povećan za oko 24,05

posto zbog manje nabavke od

dobavljača iz Republike Srpske.

Foto: Fena


Foto: Ilustracija


https://www.klix.ba/biznis/od-pocetka-godine-u-fbih-dizel-poskupio-sest-a-benzin-sedam-feninga-po-litru/190526030

VIJ

ESTI

IZR

EG

ION

A


Federalni ministar energije, rudarstva i

industrije Nermin Džindić izjavio je Feni

da se na najavljenom sastanku sa

predstavnicima Vlade Kantona

Sarajevo ne može razgovarati o

storniranju ili gašenju Odluke o

poskupljenje gasa od 29,23 posto, koju

je donijela Vlade Federacije BiH.

– Ako je nešto drugo onda sjest ćemo i

razgovarati. Odazvat ćemo se

sastanku i vidjet ćemo koji su zahtjevi

kantonalne Vlade. Tom prilikom

predložit ću i određene koncepte

uštede. Poznato je da u nabavnom

lancu imamo dvije kantonalne firme po

300 uposlenika pa možemo vidjeti da

reorganizacijom u okviru ove dvije

kompanije napravimo pet do 10

procenata ušteda, pa da te uštede

prelijemo na finalnu cijenu. Dakle to je

jedna od opcija, a ostalo ćemo vidjeti

nakon što Vlada KS kaže svoje mišljenje

– rekao je Džindić uoči sastanka, koji je

za sutra zakazala Vlada KS povodom

povećanja cijene gasa.

Govoreći o načinu na koji je došlo do

promjene ove cijene podsjeća da je

sredinom prošle godine kazao da

postoje razlozi za povećanje od tri do

pet posto.

Džindić: Ne može se razgovarati o

‘gašenju’ Odluke o poskupljenja gasa

– Ispunili smo obećanje koje smo tada

dali – da u toku grijne sezone neće

doći do povećanja. To dato obećanje

koštalo je BH Gas i Vladu FBiH oko

8.000.000 KM. Dakle, BH Gas je u tom

dijelu 2018. i početkom 2019. godine

dao svojih novaca, osam miliona KM,

građanima Sarajeva – istakao je

Džindić.

Naglašava da Vlada a niti BH Gas ne

proizvode gas navodeći da se kupuje

od Gazproma.

– Energoinvest kao jedini ovlašteni

uvoznik po osnovu Uredbe uvozi gas,

dalje ga distribuira BH Gas. U ukupnoj

cijeni gasa koja ide prema građanima

odnosno kompanijama od BH Gasa pa

prema dalje je 74 posto je cijena od

Gazproma, 11 posto je trošak

transporta kroz Mađarsku, devet posto

je trošak kroz Srbiju, jedan posto je

trošak kroz Republiku Srpsku, jedan

posto je Energoinvest i četiri posto

trošak BH Gasa. To je struktura troška –

pojašnjava Džindić.

U prethodnom periodu, tvrdi, nije se

reagovalo na “prvu i sačekalo se da se

vidi kako će se kretati cijena gasa na

svjetskom tržištu”.

Foto: FenaFoto: Ilustracija

VIJ

ESTI

IZR

EG

ION

A


Nažalost, to kretanje je otišlo prema

gore zbog čega je Vlada, kako kaže,

bila prinuđena da po završetku grijne

sezone pomjeri tu granicu negdje blizu

30 posto.

– To je bio minimum koji smo morali u

ovom trenutku uraditi s obzirom da je

potrošnja u KS to jest Federaciji BiH

minimalna jer je grijna sezona završena

– zaključio je Džindić.

U pogledu zakonodavstva u oblasti

gasa smatra da je neophodno donijeti

državni zakon, koji bi kasnije bio

harmonizovan na nivoima entiteta.

Džindić ističe kako se mora uložiti

dodatni napor da aktuelno ili novo

Vijeće ministara BiH donese zakon o

gasu prihvatljiv za oba entiteta i koji će

biti usklađen sa zahtjevima Evropske

energetske zajednice.

– Na taj Prijedlog zakona imali smo

nekoliko primjedbi jer nismo željeli

prihvatiti da entiteti preuzmu ulogu

države.

Država je ta koja mora biti nadležna za

nekoliko parametara među kojima je

izrada desetogodišnje strategije,

kontrola nad ulazom i izlazom države,

međunarodno predstavljanje države,

međuentitetsko ili državno balansiranje

ukupne količine uvezenog gasa u

državu i metodologija tarifiranja

transportnog troška kroz čitavu državu

ili oba entieta – kazao je ministar

Džindić.

Dodao je kako su to stvari koje bi

trebalo definisati u državnom zakonu, a

u način kontrole navedenih stvari bi se

uključila Državna regulatorna komisija

za električnu energiju (DERKI), kojoj bi se

proširile ovlasti i za sektor gasa.

Rezervoar od 50 l

dizela prije tri

godine koštao 82

KM, a sada 116, od

čega je 7 maraka

trošarinaVozače u BiH svako malo na benzinskim

crpkama dočeka iznenađenje,

nažalost, negativno. Cijene goriva

stalno rastu, ako ne na tjednoj, onda

svakako na mjesečnoj razini.

Prosječna cijena litre dizelskog goriva u

FBiH u razdoblju od veljače do travnja

porasla je za šest feninga, a

bezolovnog benzina 95 za sedam

feninga, potvrđeno je u Federalnom

ministarstvu trgovine, piše Večernji list

BiH.

Prosječna cijena dizela BAS EN 590 po

litri u siječnju i veljači iznosila je 2,25 KM,

u ožujku 2,27 KM, a u travnju 2,31 KM.

Prosječna cijena litra bezolovnog

benzina 95 BAS EN 228 (BMB 95) u

siječnju je iznosila 2,20 KM, u veljači i

ožujku 2,19 KM, a u travnju 2,27 KM.

Kretanje cijena

Cijene benzina i dizela u FBiH su od 1.

siječnja 2019. godine u postupnom

rastu, a razlika u cijenama je više od 10

feninga. Koliko su ova mala

poskupljenja u konačnici koštala,

izračunao je Klix.ba.

Naime, od siječnja 2016. godine do

danas razlika u cijeni za dizel je 50

feninga! Ako se u obzir uzme vremenski

raspon od veljače 2018. godine kada

su uvedene trošarine, može se zaključiti

da su cijene goriva u posljednjih 14

mjeseci u prosjeku porasle za 20

Foto: Fena



http://biznis.ba/dzindic-ne-moze-se-razgovarati-o-gasenju-odluke-o-poskupljenja-gasa/

VIJ

ESTI

IZR

EG

ION

A


feninga. Ako odemo još dalje, u 2016.

godinu i pogledamo samo siječanj,

kada je dizel koštao 1,65 KM, a benzin

1,75 i 1,85 KM, te čak i kada na to,

računice radi, zanemarimo vrijednost

trošarina u trenutačnoj cijeni (15 KF),

imamo razliku u dizelu od vrtoglavih 50

feninga.

Razlika za benzin je manja i ona iznosi

oko 30 feninga. U veljači 2018. godine

litra dizela u Federaciji BiH u prosjeku je

koštala 2,10 KM, dok je benzin u

prosjeku koštao 2,15 KM.

Cijene su rasle tijekom 2018. i vrhunac

dostigle u listopadu kada je litra dizela

u prosjeku koštala 2,40 KM, a benzin u

prosjeku 2,37 KM. Nakon tog razdoblja

uslijedio je kratki predah u vidu blagog

pada cijena koji je okončan u veljači

2019. godine.

Ako za primjer uzmemo automobil

“dizelaš” s rezervoarom kapaciteta 50

litara i u njega natočimo gorivo

kupljeno u siječnju 2016. godine, vlasnik

će ga platiti 82 marke. Isti vlasnik danas

će na prosječnoj crpki u Federaciji BiH

za isti automobil, u isti rezervoar natočiti

goriva u vrijednosti 116 maraka, prenosi

Klix.

To je računica koja u obzir uzima

trošarine, ali i da nisu uvedene u veljači

2018. godine, pun rezervoar koštao bi

109 KM, razlika u cijeni je više nego

primjetna.

Potrošnja ista

Unatoč stalnim poskupljenjima,

potrošnja goriva u BiH ostaje u istim

okvirima, što znači manje novca za

ostale potrebe. Pa je tako u prvom

tromjesečju 2019. na tržištu Federacije

BiH iz uvoza nabavljeno 244.414 tona

naftnih prerađevina, što je za oko

24,05% više u odnosu na isto razdoblje

2018. kada je uvezeno 197.030 tona.

Prometnici naftnim prerađevinama u

FBiH, te iste prerađevine nabavljaju iz

uvoza i od dobavljača u RS-u. U istom

razdoblju od dobavljača iz RS-a

nabavljene su 3524 tone, što je za oko

89,74% manje u odnosu na isto

razdoblje prošle godine kada je

nabavljeno 34.330 tona naftnih

prerađevina. Iz navedenih podataka

da se zaključiti da je u prvom

tromjesečju u FBiH nabavljena približno

ista količina naftnih prerađevina i da je

udio uvezenih naftnih prerađevina

povećan za oko 24,05% zbog manje

nabave od dobavljača iz RS-a.

Foto: Fena

Izvor: jabuka.tv, 31.05.2019.

Foto: Ilustracija


https://www.jabuka.tv/rezervoar-od-50-l-dizela-prije-tri-godine-kostao-82-km-a-sada-116-od-cega-je-7-maraka-trosarina/

VIJ

ESTI

IZR

EG

ION

A


prijevoza plaćala bi se ekološka

pristojba, što bi u konačnici moglo

značiti i dodatno blago povećanje

cijene goriva.

- Radi zaštite života i zdravlja ljudi,

životne sredine, materijalnih dobara i

sigurnosti prometa, prijevoz opasne

tvari klase 2. i 3. na teritoriju FBiH do

rafinerije i terminala naftnih

prerađevina može se obaviti

vodenim prijevozom, cjevovodima,

željeznicom i cestovnim prometom uz

plaćanje sigurnosne ekološke

pristojbe, koja će biti definirana

posebnim podzakonskim aktom.

Od terminala naftnih prerađevina ili

rafinerije do krajnjih korisnika, kao što je

benzinska crpka, prijevoz će se obaviti

cestovnim prometom bez plaćanja

sigurnosne ekološke pristojbe na

udaljenosti do 80 km, a za veće

udaljenosti naknade će se vršiti u

skladu s podzakonskim aktom - stoji u

članku 5. prijedloga ovog zakona čiji je

predlagač MUP FBiH.

Inspekcijski nadzor

Donošenje zakona obveza koja

proizlazi iz Sporazuma o pridruživanju

BiH EU te je navedeno pitanje potrebno

uskladiti sa smjernicama EU-a. To

omogućuje državi slobodno kretanje

putnika i robe na nediskriminirajućoj

osnovi.

Za provođenje ovog Zakona u

proračunu FBiH potrebno je osigurati

novčana sredstva za plaće državnih

službenika koji rade na rješavanju

zahtjeva za izdavanje odobrenja za

prijevoz opasnih tvari i obavljanje

poslova inspekcijskog nadzora (ukupno

sedam izvršitelja) i ta sredstva već su

utvrđena i planirana proračunom

Federacije BiH.

Južni gasni koridor

za BiH slijepa ulica

Banjaluka - Dok u Federaciji BiH s

velikim očekivanjem gledaju na

izgradnju južnog gasnog koridora, koji

bi već naredne godine mogao dovesti

gas iz kaspijskog regiona u Evropu, u

Republici Srpskoj je odranije stav

uzdržan s obzirom na to da je RS u

svojim planovima uključila dovođenje

gasa iz Rusije, a i, kako izgleda, malo

šta je urađeno na konkretizaciji tog

projekta u BiH.

U Ministarstvu energije, rudarstva i

industrije FBiH smatraju da će ovaj

projekat u BiH dovesti do nižih cijena,

veće gasne sigurnosti snabdijevanja i

bolje usluge građanima. Oni, kako

ističu, vjeruju da će se time ukinuti

monopol ruskih snabdjevača, koji su

zasad jedini dobavljači gasa u BiH.

S druge strane, Mirko Šarović, ministar

spoljne trgovine i ekonomskih odnosa

BiH, kaže da BiH ne čini ništa konkretno

da se ovaj projekat ostvari.

“Pozitivan stav o ovom gasnom

koridoru dalo je Predsjedništvo BiH prije

skoro osam godina, ali nije učinjeno

mnogo na konkretizaciji snažnijeg

uključenja BiH u ovaj veliki projekat”,

rekao je Šarović za “Nezavisne”.

Uprkos tome, u FBiH su ubijeđeni da će

se BiH uključiti u ovaj projekat, te

podsjećaju da je u februaru u Bakuu,

glavnom gradu Azerbejdžana, održan

sastanak o konkretnoj realizaciji ovog

projekta, uključujući i BiH.

Oni kažu da su Evropska banka za

obnovu i razvoj i Svjetska banka ovom

projektu dali veliki značaj i izrazili

spremnost da ga finansiraju.Izvor: radioljubuski.ba, 09.04.2019.


http://www.radioljubuski.ba/bih-i-regija/item/32694-federacija-bih-naftasi-zbog-ekoloske-pristojbe-prijete-vecim-cijenama-goriva.html

VIJ

ESTI

IZR

EG

ION

A


Rafinerija nafte u Brodu i Rafinerija ulja

Modriča šalju radnike na plaćeno

odsustvo, gasi se proizvodnja, a i dalje

nema informacija o uzroku eksplozije

zbog koje je zatvorena Rafinerija u

Brodu. Analitičari ističu da su

dugovanja rafinerija i kompletne

Optima grupe, koja su prešla miljardu

eura, pokazatelj da se naftnoj industriji

u ovom entitetu ne piše dobro, a sve ih

podsjeća na slučaj Birač, piše

Slobodna Evropa.

Havarija u Rafineriji nafte Brod

Radnici Rafinerije nafte Brod, koja ne

radi od 1. januara ove godine, trenutno

su angažovani na remontu postrojenja,

ali će od 1. juna, njih 160, ići na

plaćeno odsustvo, kaže predsjednik

Sindikalne organizacije Rafinerije Đorđe

Cvjetković.

- Poslodavac je bio prisiljen da u ovom

drugom kvartalu, od 1.06. do 30.06.

uputi radnike na čekanje u skladu sa

Zakonom zbog nerada Rafinerije nafte.

Radnici ostvaruju zaradu u visini od 70

odsto za vrijeme plaćenog odsustva,

takozvanog čekanja. Trenutno se radi

na sanaciji postrojenja 04 i 05

hidrokrekinga. gdje se i desila havarija,

pojašnjava Cvjetković.

Zbog havarije u Rafineriji nafte prestala

je sa radom i proizvodnja baznog ulja u

Rafineriji ulja u Modriči, koja je dobijala

sirovinu iz pogona koji je havarisan.

Tako će od 1. do 30. juna i 52 radnika

Rafinerije ulja biti poslato na plaćeno

odsustvo, a radnici su zabrinuti, kaže

predsjednik Sindikalne organizacije

Rafinerije Zlatko Tanasić.

- Za dalje ne znamo. Imaćemo

sastanak u julu mjesecu, vidjećemo da

Krah naftne

industrije u RS-u?

to ponudimo i drugim radnicima koji bi

željeli možda da iskoriste to u ljetnom

periodu a koji imaju nekih svojih ličnih

obaveza i poslova da završe. Nadamo

se da će nam poslodavac izaći u susret

i da će i tim radnicima dozvoliti

plaćeno odsustvo, a da dio radnika koji

se izjasne da bi radili da se vrate na

posao, ističe Tanasić.

Rafinerija nafte u Brodu neće raditi do

januara iduće godine, a i dalje se ne

zna zbog čega se desila eksplozija u

Rafineriji prilikom koje je život izgubio

radnik Ljubo Patković.

Predmet je u okružnom tužilaštvu u

Doboju, a visokotlačna cijev i druga

oprema koja se nalazila između

postrojenja 04 i 05 u kojima se vršio

takozvani hidrokreking, odnosno

proizvodnja sirovina za bazna ulja, koja

je eksplodirala, nalazi se na vještačenju

u Beogradu. U Inspektoratu Republike

Srpske nemaju informacija o razlogu

eksplozije, a Okružno tužilaštvo u

Doboju ne otkriva podatke jer je istraga

i dalje u toku.

Treba istaći i da je akumulirani gubitak

preduzeća iz naftne industrije Republike

Srpske, prema objavljenim finansijskim

izvještajima, na kraju prošle godine

premašio milijardu eura.

Tako Optima grupa, pod čijom kapom

su obje rafinerije, i koja kontorliše ulaz i

izlaz sirove nafte ima ukupni minus od

preko 700 miliona eura, dok je Rafinerija

nafte u Brodu akumulirala preko 300

miliona eura gubitaka, a negativno

posluje i Rafinerija ulja Modriča sa

preko 25 miliona eura minusa. Nestro

Petrol, preko kojeg se vrši maloprodaja

goriva ima akumulirani gubitak od

preko 5 miliona evra.

Ekonomista Svetlana Cenić kaže da je

naftna industrija data Rusima bez

Foto: Fena

VIJ

ESTI

IZR

EG

ION

A


dugova i da od privatizacije nikada nije

poslovala pozitivno i da se jasno vidi o

čemu se ovdje radi.

- Čudno je da Optima posluje

negativno s obzirom na to da radi

preko transfernih cijena, da je rafinerija

nafte radila samo uslužnu preradu za

Nestro Petrol i Rafineriju u Modriči i ništa

drugo od početka. Da je, kada su se

dizali krediti, kao hipoteka služila

imovina rafinerije, a da ne govorim o

onim čudnim kombinatorikama i

gimnastikama gdje po jednoj kamatnoj

stopi dignu kredit a opterete Rafineriju i

zaduže je sa mnogo većom kamatnom

stopom", ističe Cenić.

Gubitak od milijardu

Urednik portala Capital.ba Siniša

Vukelić smatra da način poslovanja

naftne industrije koja je u vlasništvu

ruskog Njeftegazinkora mnogo sliči

onome što su radili Litvanci u Fabrici

glinice Birač.

- Pretpostavka je da pored Optima

grupe postoji još jedna kompanija koja

bilježi ekstra profit upravo na bazi toga

što po višim cijenama prodaje sirovu

naftu a po nižim kupuje od njih nego

što su to tržišne cijene. Kako drugačije

objasniti da Optima grupa, koja je u

njihovom 100 procentnom vlasništvu,

također bilježi akumulirani gubitak od

preko milijardu maraka. Takav slučaj

smo imali i kada su Litvanci preuzeli

Fabriku glinice Birač, mišljenja je

Vukelić.

Analitičari sa kojima smo razgovarali

ističu da se poslovanjem naftne

industrije moraju ozbiljno pozabaviti

nadležni organi, jer su i revizorski nalazi

više puta isticali da je poslovanje

kompletne naftne industrije neizvjesno

bez dalje podrške vlasnika, ruskog

Njeftegazinkora.

Foto: Fena

Izvor: oslobodjenje.ba, 30.05.2019.

Foto: Ilustracija


https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/ekonomija-i-finansije/krah-naftne-industrije-u-rs-u-461485


Nakon što je nedavno američka

administracija ukinula izuzeća na

sankcije za države ikompanije glede

poslovanja s Iranom oglasio se iranski

ministar nafte Bijan Bandar Zangeneh.

U izjavi za agenciju Bloomberg najavio

je skori kolaps naftnog kartela OPEC.

Upozorio je kako bi bilo kakva prijetnja

ostalih članica Iranu zahtijevala

odgovor.

Rekao je to nakon što je Saudijska

Arabija obećala američkoj

administraciji kako će povećati

proizvodnju kako bi se na tržištu

nadomjestila iranska nafta te se

osujetila nestašica, usprkos sporazumu

zemalja OPEC-a kako će smanjivati

proizvodnju zbog podizanja cijene

nafte. Naime, venezuelanska kriza i

Prijete li OPEC-u novi odlasci?

39

VIJ

ESTI

IZSV

IJETA

Foto: Ilustracija

nedostatak iranske nafte mogli bi

ugroziti opskrbu globalnog tržišta.

I u prosincu 2018. godine, prilikom

pregovora o smanjenju proizvodnje

nafte, dva su geopolitička neprijatelja,

Saudija i Iran, imala suprotstavljena

stajališta, no na kraju je došlo do

sporazuma.

Iz Irana su već stizale osude susjednih

država, posebice Saudijsku Arabiju i

Ujedinjene Arapske Emirate zbog

spremnosti na podržavanje sankcija

iranskoj naftnoj industriji.

Nije to prvi prijepor unutar kartela.

Prošle je godine izbio sukob Katara i

Saudije te je Katar odlučio, nakon pet

desetljeća članstva, napustiti OPEC te

se baviti se isključivo plinom. Iz Katara

40

VIJ

ESTI

IZSV

IJETA

se čuju izjave o mogućnosti osnivanja

plinskog kartela, ali to je neka druga

tema.

Iako su vijesti o iranskoj ekonomiji malo

popraćene u medijima, letimičan

pregled iranskog tiska bi iznenadio

prosječnog Europljanina ili Amerikanca,

koji vjeruju da iransko gospodarstvo

tone pod pritiskom sankcija. Iran je

prošle godine, koja u Islamskoj

Republici završava 21. ožujka, proizveo

276 575 tona aluminija. Proizvodnja

čelika je u ožujku ove godine narasla

za 19,7%, uz planirani rast proizvodnje u

sljedeće četiri godine na 25 milijuna

tona.

Nuklearna elektrana Bushehr je nakon

remonta ponovno počela raditi punim

kapacitetom, a Teheran je dao zeleno

svjetlo za izgradnju najveće elektrane

na Bliskom istoku, kapaciteta 3000 MW,

što je tri puta više od trenutno najveće

postojeće elektrane u zemlji. Izvoz robe

preko terminala s iranskog otoka

Qeshma porastao je za više od 139% i

prošle godine je izvezeno 7160 tona

proizvoda, najviše u Ujedinjene Arapske

Emirate, Šri Lanku, Vijetnam i Gruziju.

Istovremeno je robna razmjena

kopnom s Azerbejdžanom u prvom

kvartalu ove godine porasla za 3,4

puta. Iranski ministar gospodarstva

Farhad Deipasand je rekao kako je

njegova zemlja spremna financirati

projekte vrijedne više od 50 milijardi

dolara u okviru kineske inicijative

“Jedan pojas – jedan put”.

Ovo su samo neke od vijesti u proteklih

nekoliko dana koje ilustriraju kako s

odlučnim vodstvom čak i zemlja pod

američkim sankcijama može razvijati

svoje gospodarstvo. Posljedica rasta

gospodarskih aktivnosti se odražava na

živote običnih Iranaca.


U Teheranu se, na primjer, provode

opsežni radovi proširenja podzemne

željeznice i u rujnu će biti otvoreno još

sedam postaja metroa, među

najmodernijima u Aziji.


MOL gradi tvornicu

bitumena u

Mađarskoj Kamen temeljac nove tvornice za

proizvodnju bitumena modificiranog

gumenim granulatom položen je u

Zalaegerszegu u zapadnoj Mađarskoj,

na području Rafinerije Zala.

MOL je osigurao 75 posto sredstava

potrebnih za financiranje ovog 3 mlrd.

forinti vrijednog ulaganja, dok

preostalih 25 posto financira mađarska

Vlada kroz Program podrške

investicijama. Mađarski ministar

financija Mihály Varga, gradonačelnik

Zalaegerszega Zoltán Balaicz te

predsjednik Uprave i glavni izvršni

direktor MOL-a Zsolt Hernádi položili su

kamen temeljac nove tvornice za


gumenim granulatom u Zalaegerszegu.

Tvornica bi trebala započeti s

proizvodnjom iduće godine, a imat će

kapacitet od 20.000 tona godišnje.

MOL-ov bitumen modificiran gumenim

granulatom može se koristiti za

izgradnju izdržljivijih asfaltnih cesta koje

mogu podnijeti veće opterećenje te

zahtijevaju niže troškove održavanja.

Njihova se izdržljivost dobro očituje u

činjenici da se na nijednoj od cesta

izgrađenih upotrebom takvog

bitumena ne mogu naći rupe, unatoč

činjenici da je najstarija testna cesta

stara 15 godina.


http://www.energypress.net/prijete-li-opec-u-novi-odlasci/

41

VIJ

ESTI

IZSV

IJETA

Bitumen modificiran gumenim

granulatom, koji se proizvodi primjenom

ekološke tehnologije, koristit će se

prvenstveno za cestogradnju na

mađarskom tržištu. Ova patentirana

tehnologija rezultat je suradnje između

MOL-a i Panonskog sveučilišta. Nova

tvornica vrijedna 3 mlrd. forinti (10,3 mil.

američkih dolara) koristit će 3.000 tona

gumenog granulata godišnje za


gumenim granulatom, što doprinosi

recikliranju otprilike pola milijuna starih

automobilskih guma. To je 8-10 posto

otpadnih automobilskih guma godišnje.

Godišnja proizvodnja od 20.000 tona

takvog bitumena omogućit će

izgradnju 200 kilometara jednotračnih

cesta ili rekonstrukciju gornjeg sloja 600

kilometara jednotračnih cesta.

“Kroz Program podrške investicijama,

mađarska Vlada podržava MOL-ovo

ulaganje sa 750 milijuna forinti.

Izgradnja nove MOL-ove tvornice

doprinijet će višoj kvaliteti mađarskih

cesta”, rekao je ministar financija

Mihály Varga prilikom svečanog

polaganja kamena temeljca.

“Naša Strategija 2030. izrazito je

usmjerena na proizvodnju ekoloških i

inovativnih proizvoda manjeg obujma.

Želimo biti predvodnici promjene: mi

smo jedina kompanija u regiji SIE koja

ima vlasnički patent na tehnologiju

bitumena modificiranog gumenim



granulatom. Izračuni pokazuju da

korištenje takvog bitumena snižava

troškove održavanja cesta za 30 %

tijekom njihova 30-godišnjeg životnog

vijeka. Ove će uštede potaknuti

njegovo rasprostranjeno korištenje u

nacionalnom gospodarstvu. Tako, osim

što ovim ekološkim rješenjem

pomažemo okolišu, ujedno

doprinosimo izgradnji tiših cesta bez

rupa u Mađarskoj”, rekao je predsjednik

Uprave i glavni izvršni direktor MOL-a

Zsolt Hernádi.

U regiji Zala, MOL se bavi proizvodnjom

ugljikovodika više od 80 godina, a

preradom više od 65 godina. Rafinerija

Zala, tvornica za proizvodnju bitumena

modificiranog gumenim granulatom

kapaciteta 5.000 tona, počela je s

radom 2012. godine, a nova će

tvornica biti izgrađena kako bi se

odgovorilo na povećanu potražnju.

Nova će tvornica doprinijeti

učinkovitom poslovanju Rafinerije Zala

te osigurati radna mjesta za oko 100

radnika.

Tijekom posljednjih šest godina, u

Mađarskoj je izgrađeno ili obnovljeno

60 kilometara cesta upotrebom

bitumena modificiranog gumenim

granulatom, čime je iskorišten gumeni

granulat dobiven od oko 150.000 starih

automobilskih guma.


http://www.energypress.net/mol-gradi-tvornicu-bitumena-u-madarskoj/


Mađarska naftna i plinska grupa MOL

primila je prve pošiljke ruske nafte

naftovodom Družba za potrebe

testiranja rafinerijske opreme nakon

zagađenja, kazala su u ponedjeljak

dva izvora u naftnoj industriji.

Mađarska spada u skupinu europskih

zemalja koje su u drugoj polovini

travnja obustavile uvoz ruske nafte

Družbom kako bi spriječile oštećenja u

rafinerijama zbog zagađenja

organskim kloridom.

Razina te tvari u novim pošiljkama još je

uvijek iznad maksimalno dopuštenih 10

čestica na milijun, kazao je za Reuters

neimenovani izvor u naftnoj industriji.

MOL zasada namjerava koristiti nove

pošiljke nafte samo za testiranje

rafinerijske opreme a očekuje da će se

opskrba naftovodom Družba

normalizirati 17. svibnja, dodali su izvori.

U mađarskoj kompaniji nisu odmah

odgovorili na upit Reutersa da

komentiraju informacije o probnim

pošiljkama ruske nafte.

Profunkcionirao

naftovod iz Rusije

42

VIJ

ESTI

IZSV

IJETA

Foto: Ilustracija

Do kraja decembra poteći će prve

količine plina kroz Turski tok, najavio je

zamjenik izvršnog direktora Gazproma

Oleg Aksjutin.

"Očekujemo da isporuke plina preko

Turskog toka počnu do 31. decembra.

Očekujemo da će puna razina

spremnosti biti u novembru, tako da

ciljamo na posljednji dio decembra",

rekao je on novinarima, prenosi Tanjug

agenciju Tass.

Projekat Turskog toka predviđa

izgradnju plinovoda preko Crnog mora

do evropskog dijela Turske i dalje do

granice s Grčkom.

Krakovi prema Turskoj i Evropi

Isporuka plina preko prvog kraka

plinovoda trebala bi zadovoljiti rastuće

tursko tržište, dok bi drugim krakom,

kako je planirano, plin trebalo biti

isporučen zemljama južne jugoistočne

Evrope.

Gazprom vidi Grčku, Italiju, Bugarsku,

Srbiju i Mađarsku kao potencijalna

tržišta.

Turski tok je megaprojekt kojeg čine

dva kraka plinovoda, kojim će ruski plin

biti isporučivan u Tursku, a preko nje i u

Evropu.

Oba kraka imaju kapacitet po 15,75

milijardi kubnih metara plina..


Gazprom: Turski tok

počinje s radom u

decembru

Izvor: balkans.aljazeera.net, 15.05.2019.

Foto: Ilustracija


http://www.energypress.net/mol-gradi-tvornicu-bitumena-u-madarskoj/


http://balkans.aljazeera.net/vijesti/gazprom-turski-tok-pocinje-s-radom-u-decembru

VIJ

ESTI

IZSV

IJETA


Austrijski predsjednik Alexander Van der

Bellen na sastanku s Vladimirom

Putinom je rekao da se austrijska naftna

kompanija OMV neće povući iz

projekta.

Austrijska naftna kompanija OMV neće

se povući iz projekta ruskog plinovoda

Sjeverni tok 2, unatoč američkim

prijetnjama sankcijama, izjavio je

austrijski predsjednik Alexander Van der

Bellen na sastanku s ruskim kolegom

Vladimirom Putinom, koji je pozdravio

rusko-austrijski trgovinski rast veći od 40

posto u godinu dana.

"Vjerujem da OMV nema ni najmanju

nakanu izaći iz Sjevernog toka 2", rekao

je Van der Bellen na konferenciji za

novinare, prenosi Hina.

"Sjeverni tok 2", koji se gradi, proširenje

je plinovoda kojim se ruski prirodni plin

prevozi izravno do Njemačke ispod

Baltičkog mora.

Sjedinjene Američke Države smatraju

da taj projekt potkopava energetsku

sigurnost Europske unije, a Ukrajina tvrdi

da plinovod kojim Rusija zaobilazi

susjedne tranzitne zemlje potkopava

napore EU-a da pritisne Rusiju da

okonča sukob u istočnoj Ukrajini.

Udvostručenje kapaciteta 'Sjevernog

toka 1'

Trgovina između Rusije i Austrije prošle je

godine narasla 42 posto, rekao je Putin,

prema transkriptu sastanka koji je

objavio Kremlj.

Austrija je jedna od nekoliko članica

EU-a koja je zadnjih godina održavala

Austrija se ne

povlači iz

Sjevernog toka 2

Foto: Gazprom.com


Turska je početkom maja potpuno

prestala uvoziti iransku naftu kako bi

poštovala američke sankcije, iako ih ne

odobrava, rekao je turski dužnosnik.

- Kao strateški saveznik Sjedinjenih

Američkih Država, poštujemo sankcije -

rekao je dužnosnik, želeći ostati

neimenovan, na margini posjete

Vašingtonu, gdje boravi u pratnji

zamjenika turskog ministra vanjskih

poslova Javuza Selima Kirana.

Administracija Donalda Trampa

(Trump) ponovo je uvela američke

sankcije protiv Irana, nakon što je prije

godinu napustila međunarodni

sporazum o iranskom nuklearnom

programu.

Te sankcije posebno zabranjuju uvoz

iranske nafte, a odnose se i na sve

zemlje koje je nastave kupovati.

Saveznici sa SAD:

Turska prestala

kupovati iransku

naftu

44

VIJ

ESTI

IZSV

IJETA

Foto: Ilustracija

tradicionalno srdačne odnose s

Rusijom, unatoč krizi u Ukrajini.

Projekt "Sjeverni tok 2" podrazumijeva

izgradnju dva kraka plinovoda,

ukupnog kapaciteta 55 milijardi kubnih

metara plina godišnje.

Novi plinovod treba omogućiti

udvostručenje kapaciteta "Sjevernog

toka 1", kojim se plin s baltičke obale u

Rusiji doprema u Njemačku i trebao bi

biti izgrađen ove godine.

Kritičari tvrde da plinovod povećava

europsku ovisnost od Rusije, a

zagovornici naglašavaju potrebu za

sigurnom opskrbom energentima dok

je proizvodnja plina u opadanju u EU.

Uvjetno ga podržava Francuska, a

Baltičke zemlje i Poljska ga jako

kritiziraju.

Kompromis u Briselu i američke kritike

Američki predsjednik Donald Trump je

kritizirao prošle godine projekt na

summitu NATO-a, kazavši da je

Njemačka pod "potpunom kontrolom"

Moskve, na što je njemački ministar

vanjskih poslova Heiko Maas odgovorio

kako svi argumenti američkog lidera

nemaju veze s istinom i kako Njemačka

ni na koji način nije ovisna o Rusiji.

Washington, također, želi prodavati

više svog tekućeg plina Europi. Države

članice EU usuglasile su se ranije o

kompromisu s Europskim parlamentom i

Europskom komisijom u vezi s

reguliranjem plinovoda "Sjeverni tok 2"

između Rusije i Njemačke.

Operater plinovoda može očekivati

dodatnu regulativu, ali projekt

predvođen ruskim državnim koncernom

Gazpromom nije ugrožen.

Izvor: balkans.aljazeera.net, 15.05.2019. Izvor: avaz.ba, 23.05.2019.


http://balkans.aljazeera.net/vijesti/austrija-se-ne-povlaci-iz-sjevernog-toka-2


https://avaz.ba/globus/svijet/487678/saveznici-sa-sad-turska-prestala-kupovati-iransku-naftu

45 Video preporuke|Nafta i gas|Mjesečni bilten|Naftni komitet u BiH

VID

EO

PR

EP

OR

UK

E

*Kliknite da biste pogledali video

VIDEO PREPORUKE

Gasovod Bijeljina-

Banja Luka, jedna

od tema sastanka u

Sankt Petersburgu

Izvor: RTRS, 22.05.2019

Potpisan ugovor o

gasifikaciji Rafinerije

nafte u BroduIzvor: ATV, Vijesti, 25.05.2019

https://drive.google.com/file/d/1gGNJBz6cw053tFR3PdA6-bF0LyeTB5Hl/view

https://drive.google.com/file/d/1IujPPvCQasxrrdLJCJk1MFgL7hs0UXnW/view

http://business-magazine.ba/2018/07/29/eu-oktobra-nove-oznake-goriva-benzinskim-pumpama/

Prosječne maloprodajne cijene goriva u

zemljama regiona27.05.2019. izraženo u EUR po srednjem kursu nacionalnih banakaIzvor : www.unks.rs

Država BMB 95

U odnosu na

prosječnu cijenu u regionu

Albanija 1.448 10.62%

Slovenija 1.348 2.98%

Hrvatska 1.422 8.63%

Crna Gora 1.370 4.66%

Srbija 1.308 -0.08%

Makedonija 1.155 -11.76%

BiH 1.112 -15.05%Prosječna cijena 1.309

Pregled cijena goriva|Nafta i gas|Mjesečni bilten|Naftni komitet u BiH

DržavaDIESELEN 590

U odnosu na


Albanija 1.440 15.11%



Crna Gora 1.250 -0.08%

Srbija 1.250 -0.08%



Država

TNG

AUTOGAS EN589

U odnosu na


Albanija 0.522 -11.65%



Crna Gora 0.637 7.81%

Srbija 0.681 15.26%



46

1.448

1.348

1.422

1.370

1.308

1.155

1.112

Albanija

Slovenija

Hrvatska

Crna Gora

Srbija

Makedonija

BiH

BMB 95

1.440

1.289

1.365

1.250

1.250

1.041

1.122

Albanija

Slovenija

Hrvatska

Crna Gora

Srbija

Makedonija

BiH

Euro Diesel

0.522

0.639

0.607

0.637

0.681

0.504

0.546

Albanija

Slovenija

Hrvatska

Crna Gora

Srbija

Makedonija

BiH

TNG

NAFTA I GAS


Izdavač:

NAFTNI KOMITET U

BOSNI I HERCEGOVINI

Juni2019

Odabir, adaptacija, dizajn: Tatjana Perić

Informacije objavljene u ovom pregledu ne treba nužno tumačiti kao stav ili

opredjeljenje Naftnog komiteta u BiH prema temama kojima se bave.

mjesečni bilten nafta i gas

Documents