mmt skripta integralni
TRANSCRIPT
1
MMTSKRIPTA ZA INTEGRALNI
BY HAME
2
PITANJA: 1. Navesti i opisati tipične tehnologije za realizaciju osnovnih faza kontejnerskog transportnog lanca . 4
2. Racionalizacija ................................................................................................................................. 4
3. Definisati TPS proces i nacrtati logističku shemu podjele transportnih lanaca .................................. 5
4. RTC .................................................................................................................................................. 6
5. Prednosti i nedostaci Hucke-pack sistema sa stanovišta drumskog i željezničkog transporta ............ 7
6. Marketing logistika, struktura, zadaci i međuzavisnost podsistema .................................................. 8
7. Karakteristike homogene logisticke usluge I potrebni uslovi za nejnu realizaciju .............................. 8
8. Struktura i tehnološke funkcije lučkog kontejnerskog terminala ....................................................... 9
9. Kopneni kontejnerski mostovi:navesti sistem MMT kome pripada ova tehnologija, kao I
specificnosti njene organizacije ............................................................................................................. 10
10. Transport kao podsistem marketing logistike ............................................................................. 11
11. Prosti model zaliha koje se obnavljaju u vremenu ...................................................................... 12
12. Kooperacija i koordinacija .......................................................................................................... 14
13. Pretstaviti osnovni matematički model za proračun skladišnih kapaciteta .................................. 15
14. Pretovarna oprema RO-RO, prednosti i nedostaci ...................................................................... 16
15. Navesti i opisati matične brodove nosače barži u sistemu transporta barži riječnim saob ........... 17
16. Navesti elemente tehničke baze kontejnerskog transporta, zatim navesti tehnologije koje
kontejnerski sistem obuhvata, kao I osnovne prednosti I nedostatke kontejnerskog transporta ............ 18
17. Navesti i definirati tehnologije I varijante tehnologija sistema intermodalnog transporta VOZILO-
VOZILO .................................................................................................................................................. 19
18. Koje su prednosti, nedostaci parka za vlasiste potrebe ............................................................... 20
19. Navesti i opisati tehnologije koje obuhvataju kontejnerski sistem transporta ............................. 20
20. Skladištenje kao podsistem marketing logistike; navesti tehnološke funkcije, definisati centralno
skladište I skladište za isporuku ............................................................................................................. 21
21. Navesti i kratko opisati tehničke baze STBRS-a ........................................................................... 22
22. Koje su po vašem mišljenju prednosti a koje nedostaci sistema transporta barži riječnog
saobraćaja ............................................................................................................................................. 23
23. Suštinska razlika između transportnog lanca I logističkog lanca .................................................. 23
24. Podjela i osnovna tehnološko-organizaciona svojstva industrijskog transporta ........................... 25
25. Potreba I način utvrđivanja kapaciteta skladišta ......................................................................... 26
26. Specifikacija i kratak opis opreme za zahvatanje kontejnera, kao i opreme za obezbjeđenje
kontejnera u procesu transporta ........................................................................................................... 27
3
27. Postupak praćenja i utvrđivanja troškova logistike ..................................................................... 28
28. Uz pomoć blok dijagrama pretstaviti osnovne zadatke tehnološkog projektovanja ..................... 29
29. Pretovarna i pretovarno-transportna oprema u lučkom kontejnerskom terminal ....................... 29
30. Izvršiti podjelu tokova logistike .................................................................................................. 31
31. Skicirati elemente paletnog lanca i objasniti sistem modularnog uskladištenja ........................... 31
32. Tehnička baza RO-RO transporta. Osnovne kategorije tehnologija u sistemu RO-RO transporta . 32
33. Tovarne jedinice u sistemu transporta barzi riječnog saobraćaja ................................................ 33
34. Definicija I klasifikacija kontejnerskih terminal prema lokaciji I veličini ....................................... 34
35. Nacrtati šemu tokova materijala I tokova informacija u logističkom lancu mat proizvodnje ........ 35
36. Koje su prednosti a koje nedostaci sistema paletizacije .............................................................. 36
37. Prednosti, nedostaci kontejnerizacije i koje mjere treba poduzeti da se otklone nedostaci......... 36
38. Tehnološki parametric prijevoza I zakonitosti njihovog uticaja na brzinu dostave robe u
željezničkom transport: ......................................................................................................................... 37
39. Tehnološki pokazatelji efikasnosti kontejnerskog transportnog lanca analitički .......................... 38
40. Navesti osnovne faze izrade idejno-tehnološkog projekta za RTC ............................................... 39
41. Koja je razlika između prevoznog I transportnog procesa ........................................................... 40
42. Konkretna istraživanja iz domena logistike: ciljevi, zadaci I metodološki pristup ......................... 40
43. Pakovanje kako podstitem marketing logistike ........................................................................... 41
44. Modularno skladištenje kontejnera ............................................................................................ 42
45. Navesti sisteme integralnog transporta I najznačajnije tehnologije u okviru tih sistema ............. 43
46. Navesti kopnene sisteme MMT-a, tehnologije I tehničke baze ................................................... 43
47. Definisati i opisati faktore razvoja cargo terminala kao i pretovarno-transportna mehanizacija
koja se najčešće koristi u cargo terminalu .............................................................................................. 44
48. Faze tehnološkog projektovanja: ................................................................................................ 45
49. Tehnologija kopneno-vazdušnog klasičnog transporta ............................................................... 46
50. Matematički model za proračun optimalne količine isporuke ..................................................... 47
51. Definirati tri osnovna principa razvoja transportnog sistema koje je postavila evropska komisija
kao i preduslov za održiv i uravnotežen razvoj evropskog prostora ........................................................ 48
4
1. Navesti i opisati tipične tehnologije za realizaciju osnovnih faza kontejnerskog transportnog lanca
Tipične tehnologije za realizaciju osnovnih faza kontejnerskog transportnog lanca se dijele
u šest grupa i označavaju se A, B, C, D, E i F:
-Tipična tehnologija A (I i XI) Tipične tehnologije pripreme, punjenja i pražnjenja kontejnera
-Tipična tehnologija B (II) Tipične tehnologije obezbjeđenja robe u kontejnerima
-Tipična tehnologija C (V) Tipične tehnologije pričvršćivanja kontejnera na transportnim sred
-Tipična tehnologija D (III, IV, VII, VIII, IX) Tipične tehnologije manipulisanja kontejnera
-Tipična tehnologija E (VI) Tipične tehnologije transporta kontejnera
-Tipična tehnologija F (X) Tipične tehnologije skladištenja kontejnera u teminalima
Osnovne faze su:
I – priprema i utovar u kontejnere
II – obezbjeđenje robe u kontejnerima
III – uskladištenje kontejnera
IV – utovar kontejnera u transportno sredstvo
V – pričvršćenje kontejnera na transportno sredstvo
VI – transport kontejnera
VII – pretovar kontejnera
VIII – istovar kontejnera sa transportnog sredstva
IX – odlaganje kontejnera na skladišni plato
X – skladištenje kontejnera
XI – pražnjenje kontejnera
2. Racionalizacija
Racionalizacija u općem smislu je uvođenje svih tehničkih, tehnoloških i organizacionih
metoda kojima se obezbjeđuje minimum gubitaka čovjekove i pogonske energije, prostora,
vremena i materijala.
Ciljevi racionalizacije transporta su:
optimiranje transportnog lanca
minimizacija ukupnih troškova distribucije
povećanje brzine dostave robe
povećanje kvaliteta usluge
povećanje konkurentnosti na tržištu
5
humanizacija rada
zaštita okoline
Da bismo vršili racionalizaciju potrebno je poznavati dvije stvari:
1. Gdje vršiti racionalizaciju?
2. Kako vršiti racionalizaciju?
Racionalizacija se vrši tako što naš transportni lanac raščlanimo na komponente:
statičke (skladištenje, manipulacija, pretovar)
dinamičke (prevoz)
Da bismo znali gdje vršiti racionalizaciju, za pomenute komponente moramo napraviti strukturu
ponašanja:
u klasičnom cestovnom transportu, dinamička komponenta zauzima 40% ukupnog
vremena
u željezničkom 30% ukupnog vremenskog prevoza
u pomorskom 40 – 45% su dinamičke komponente, a sve ostalo su statičke.
3. Definisati TPS proces i nacrtati logističku shemu podjele transportnih lanaca
TPS proces je transportno-pretovarno-skladišni proces koji predstavlja realizaciju transportnog
lanca. Transportni lanac je niz uzastopnih tehničko – tehnoloških, organizacijskih i drugih
međusobno povezanih i sinhroniziranih postupaka i aktivnosti u okviru kojih se vrši premještanje
materijalnih dobara od izvora do cilja, primjenom odgovarajućih tovarnih jedinica i transportnih
sredstava.
6
TRANSPOTNI LANAC
Direktni transport
Direktni drumski i
direktni željeznički
KLASICNI TRASNPORT KOMADNE
ROBE
PRIMJENA STANDARDIZOV
ANIH TMJ
Kombinovani transport
TRANSPORT SA
PROMJENOM
TR SUDA I TR
SRETSTVA
TRANSPORT BEZ PROMJENE TR
SUDA I SA PROM TR SREDSTVA
KOMPLETNIH VOZILA ILI
DIJELOVA VOZILA
KOMBINOVANI TRANSPORT
KONTEJNERA
4. RTC Robno transportni centar (Logistički centar) je veći broj neovisnih kompanija (špedicija,
transportne organizacije, carina, pošiljaoci i sl.), čija je djelatnost vezana za robni transport i
odgovarajuće (pripadajuće) djelatnosti (skladištenje, održavanje, opravka i sl.). U RTC-u mora
biti lociran najmanje jedan robni terminal.
Osnovni sadržaj RTC-a je:
željeznica
zatvoreni skladišni sistemi
agenti
drumski prevoznici
carina
špediteri i berza tereta
terminal kontejnerski Hucke-pack
komitenti
Struktura RTC-a se sastoji iz tehnoloških podsistema i njihove tehničke baze.Tehnološki
podsistemi RTC-a su tehnološke cjeline nosilaca transportnog procesa: različitih vidova
saobraćaja, špedicije, carine, osiguranja,dopunskih i drugih djelatnosti itd.
Tehničku bazu RTC-a čine postojeća infrastruktura, drumske saobraćajnice, industrijski
kolosijeci, prilazne saobraćajnice, pretovarna mehanizacija, transportna sredstva, sredstva
7
vidova saobraćaja koji se sučeljavaju u RTC-u, skladišni sistemi, itd.
Osnovni cilj formiranja RTC-a je optimizacija transporta i distribucije materijalnih dobara,
sa svim njihovim pratećim djelatnostima i podsistemima, primjenom savremenih
tehnologija transporta na logističkim principima.
Osnovne karakteristike i svrha RTC-a je objedinjavanje svih bitnih logističkih djelatnosti u
distribuciji i transportu.
Osnovne funkcija RTC-a :
Obavljanje djelatnosti dolaznog i odlaznog daljinskog i lokalnog transporta robe i
tovarnih jedinica integralnog transporta
Vršenje pretovara robe u unutrašnjem i međunarodnom saobraćaju
Sabirni i distributivni transport robe
Prateće i uslužne djelatnosti
5. Prednosti i nedostaci Hucke-pack sistema sa stanovišta drumskog i željezničkog transporta
Prednosti Hucke-pack sistema sa aspekta drumskog transporta su:
Ušteda u časovima vožnje
Ušteda u naknadi za vožnju i odmor vozača
Ušteda u pogonskom gorivu
Ušteda u troškovima voznog osoblja
Ušteda u varijabilnim troškovima
Ušteda u investicionim troškovima
Ušteda u troškovima voznog kapitala
Nedostaci Hucke-pack sistema sa aspekta drumskog transporta su:
Produžena rastojanja prevoza u odnosu na direktni transport
Terminali se obično nalaze na direktnim relacijama prevoza
Pojava dodatnih troškova
Pojava dopunskih troškova pretovarne mehanizacije
Troškovi prilagođavanja postojećeg voznog parka
Prednosti Hucke-pack sistema sa aspekta željezničkog transporta:
Masovni prevoz robe
Sniženje transportnih troškova
Rasterećenje putnih saobraćajnica
Povećanje stepena bezbjednosti drumskog saobraćaja
Sniženje troškova za održavanje drumskih puteva
8
Poboljšanje uslova zaštite životne sredine
Bolje korištenje voznog parka
Smanjenje nelojalne konkurencije između ceste i željeznice
Nedostaci Hucke-pack sistema sa aspekta željezničkog transporta:
Slobodni željeznički tovarni profil
Troškovi prilagođavanja željezničkih teretnih kola
Osovinsko opterećenje
Investicije u vagone specijalne izvedbe
6. Marketing logistika, struktura, zadaci i međuzavisnost podsistema
Marketing logistika pretstavlja jedan dio cjelokupnog područja logistike I obuhvata područje na
kome se realizuje isporuka robe klijentu.
MARKETING LOGISTIKA KAO SISTEM
PODSISTEM REALIZACIJE PORIDZBINE
PODISTEM PAKOVANJA
PODSISTEM SKLADISTENJA
PODSISTEM TRANSPORTA
OSNOVNE FUNKCIJE SVAKOG OD PODSISTEMA
-IZDAVANJE PORUDŽBINE-FORMIRANJE TOVARNE JEDINICE-FORMIRANJE TRANSPORTNE JEDINICE-KONTROLA
-ZAŠTITNA-SKLADIŠTENA-TRANSPORTNA-MANIPULATIVNA-INFORMACIONA
-DRŽANJE ROBE U SKLADIŠTU-KAPACITET SKLADIŠTA-STEPEN TEHNOLOGIJE-RAZMJEŠTAJ MJESTA U SKLADIŠTU
-IZRADA RACIONALNE KONCEPCIJE TRANSPORTA I ORGANIZACIJA TRAN ROBE-IZBOR TRAN SRETSTVA-PRIMJENA TOVARNIH JEDINICA MMT
TRANSPORT -NARUČIVANJE-PAKOVANJE-SKLADIŠTENJE
7. Karakteristike homogene logisticke usluge I potrebni uslovi za nejnu realizaciju
Homogene logističke usluge su usluge koje se proizvode u logističkim centrima.
9
Homogena logistička usluga ima više komponenti svrstanih u tri dimenzije:
Da bi se ostvarila distribucija prave robe u pravo vrijeme, u u odgovarajucem stanju i na pravom
mijestu (Z) potrebno nam je tehnika i tehnologija (X), kao i organizacija i upravljanje tim
procesom (Y).Ovakva usluga se moze ostvariti u R-D centrima odnosno logistickim centrima
Zajedničko korištenje postojeće infrastructure kao I međusobna kooperacija u radu pojedinih
podsistema RTC-a stvara realne preduslove za ponudu homogenih logističkih usluga.
8. Struktura i tehnološke funkcije lučkog kontejnerskog terminala
Ključne operacijske funkcije koje se izvode u terminali su:
Utovar/istovar kontejnera sa/na brodove
Prebacivanje kontejnera iz/do skladišnih zona i slaganje/premještanje kontejnera u /iz
skladišnih zona
Prebacivanje kontejnera na/sa željeznice ili druma
Podsistemi lučkog kontejnerskog terminala čine:
a) Pristanište (operativna obala)
Tu se izvode operacije istovara/utovara kontejnera sa/na brod.
b) Zona skladištenja kontejnera
Područje koje čine ranžirna zona i skladišna zona. Zone mogu biti podijeljene na uvozne i
izvozne.
c) Željeznički subterminali
Tu se vrši otprema i prijem. Vrši se uključivanje iz terminala na kolosijeke. Tu spada zona
10
aktivnog skladištenja za vertikalnu manipulaciju kontejnerima. Željeznički subterminal se može
nalaziti i izvan terminala.
d) Ulazna kapija
Veže saobraćajnu infrastrukturu sa kontejnerskim terminalom. Sastoji se od kontrolirane ulazne
tačke, odgovarajuće zgrade-carinskog dijela, te prostora za obavljanje sitnih bitnih usluga
vezanih za prelaz sa kopnenog na pomorski transport.
e) Saobraćajna infrastruktura
Tu spadaju drumske saobraćajnice i željeznički kolosijeci. Zadatak je da efikasno integrira sve
naprijed navedene elemente strukture, garantujući brzo i sigurno manipulisanje.
Osnovni infrastrukturni objekti su:
a) saobraćajno-manipulativne površine
b) otvorene skladišne površine
c) zatvorena skladišta za robu
d) obalska pretovarna mehanizacija
e) manipulativno-transportna mehanizacija
f) transportna sredstva
g) informacioni sistemi
h) uprava
i) tehničko-servisni dio
Lucki terminal sastoji se iz 3 zone:
-pretovarna zona
-skladisna zona
-svi ostali sistemi
9. Kopneni kontejnerski mostovi:navesti sistem MMT kome pripada ova tehnologija, kao I specificnosti njene organizacije
Kopneni kontejnerski mostovi pripadaju kontejnerskom sistemu transporta. Ova tehnologija
zasniva se na novom pristupu organizaciji kombinovanom kopneno-pomorskom transport
kontejnera. Pomorski transport j eomogucavao nize troskove prevoza kontejnera ali su brzine
prijevoza I pored napredka brodske tehnike postale nedovoljne za određene vrste robe koje se
prevoze kontejnerima.
Osim brzine brodova problem u brzini dostave robe u kontejnerima pomorskim putem pretstavlja
I zakrčenje pojedinih luka I plovnih puteva koji skracuju pomorske rute kao što su Panamski i
Suetski kanal.
Praksa je pokazala da se organizovanjem kopnenog mosta za projevoz kontejnera omogućava ne
samo skraćenje vremena transporta već su moguće uštede u troškovima transporta.
11
Tehnologija transporta kontejnera primjenom kopnenih mostova pretstavlja specifican oblik
pomorsko-kopnene tehnologije transporta gdje se jedan dio transporta puta kontejnera, koji je
uobicajeno u cjelini savladava brodovima realizuje sretstvima kopnenog transporta.
Kopneni most se formira organizovanjem kopnenih vidova transporta tako da je omogućen
prihvat kontejnera na jednom kraju kopnenog mosta, njihov brz prijevoz i predaja, odnosno
utovar na brod u luci, koja pretstavlja drugi kraj kopnenog mosta.
Osnovne karakteristike ove tehnologije su efikasnost I sinhronizacija aktivnosti koje omogucava
da se I pored povecanog broja manipulacija postigne ušteda vremnea I smanjenje troškova.
Da bi se ovo postiglo potrebno je da se sto vise pretovara obavlja direktno bez usputnih
zadrzavanja I viska operacija.
Ovakva koncepcija kombinovanog transporta kontejnera izaziva niz posljedica među kojima su:
smanjenje značaja nekih pomorskih puteva
promjene u značaju postojećih I razvoj novih luka
povećanje ulaganja u modernizaciju kopnene saobraćajne infrastructure I sretstava
smanjenje obima skladistenja robe u toku transporta
opšte unapređenje tehnologija transporta kontejnera
10. Transport kao podsistem marketing logistike
Transport je tzv stabilni podsistem marketing logistike . od velikog je znacaja za marketing
logistiku, ostvaruje vezu sa klijentima te uslovljava najvece ucesce u troskovima logistike
NAJZNACAJNIJI UTICAJ SA ASPEKTA MARKETING LOGISTIKE JE:
-DA GOTOVE PROIZ DOSTAVI OD MOMENTA ZAVRSETKA PRAOIZV PROCESA DO
SKALDISTA ZA ISPOORUKU
-DA IH DOSTAVI OD SKL ZA ISPOR DO DISTRIBUTIVNE MREZE
-DA IH DOSTAVI OD DISTRIB MREZE DO KRAJNJEG POTROSACA
OSNOVNA FUNKCIJE TRANSPORTA KAO PODSISTEMA MARKETING LOGISTIKE:
-IZRADA RACIONALNE KONCEPCIJE TRANSPORTA I ORGANIZACIJE TR
-IZBOR TR SRED
-PRIMJENA TOVARNIH JEDINICA
12
ZADACI KOJI SE POSTAVLJAJU PED ORGANIZACIJU TRANSPORTA SU:
-IZBOR NAJJEFTINIJEG TR SRED
-IZBOR NAJPOVOLJNIJEG NOSIOCA TR
-KOORDINACIJA OTPREME I DOPREME ODREDJENIH VRSTA I KOLICINIA
PROIZVODA
-PLANIRANJE TR LINIJA
-NADZOR I KONTROLA SVIH TR USLUGA
-KONTROLA MOGUCIH IZMJENA TOKOM TR PROCESA
Radi bolje organizacije transposrta potrebno je prikupiti sto vise podataka o posiljaocu,
primaocu, učestalosti, troškovima, tarifama
NAJZNACAJNIJA PODJELA TRANSPORTNIH SREDSTAVA JE NA:
-TRANSPORT SRED U JAVNOM SAOBR
-TRANSPORT SRED ZA VLASTITE POTREBE
11. Prosti model zaliha koje se obnavljaju u vremenu
OVAJ MODEL JE DINAMICKI MODEL ZA ODREDJIVANJE STANJA ZALIHA TO JE
FORD HARISOV MODEL KOJI IMA SIROKU PRIMJENU A POSEBNO KOD
HOMOGENIH SKL ADISTA
ZADATAK MODELA JE UTVRDITI OPTIMALNU VEL JEDNE NABAVKE q* UZ
SLEDECE PRETPOSTAVKE:
-POTROSNJA U JED VREMENA JE KONST I U DUZEM VREM PERIODU IZNOSI X
-POSTOJE TR KOJI SU PROPORCIONALNI SREDNJEM NIVOU ZALIHA I ONI SU PO
NOVČANOJ JEDINICI U DUŽEM VREMNESKOM PERIODU JEDNAKI p
-POSTOJE TROŠKOVI KOJI SU PROPORCIONALNI BROJU NABAVKI, A PO JEDNOJ
NABAVCI IZNOSE N
-MOGUCNOST IZBORA SNADBJEVACA SU NEOGRANICENE U ODNOSU NA
NARUCENE KOLICINE
IZVRŠENJE NARUDZBE JE NEPOSREDNO
-NE POSTOJE OGRANICENJA U SISTEMU ZALIHA
13
T
q
Tz
q*
T
Tn
Q1
q q q
X
SREDNJI NIVO ZALIHA
X= kom/t= kg/t= m3/t
a)
c-jedinicna cijena
p-koeficijent proporcionalnosti
q-veličina isporuke
b)
S-količina koja se poruči u nekom sirem vrem period
N-troskovi za jednu nabavku
- br nabavki u godini
+
2 SN=
14
12. Kooperacija i koordinacija
Koordinacija je strategija i politika razvoja. Pojam koordinacije obuhvata koordinaciju
investicija i koordinaciju korištenja sredstava.
Koordinacija u saobracaju znaci birati investicije I koristiti sretstva na nacin koji je najkorisniji
za zajednicu.
Vrste koordinacije su operativna i perspektivna. Također može biti: plansko-ekonomska,
tehnička, tehnološka, organizaciona i pravna.
Ciljevi koordinacije:
Obezbjeđenje optimalnog razvoja saobraćajnog sistema
Razgraničenje sfere primjene razvoja grane saobraćaja
Obezbjeđenje kooperacije između njih i organizovanje prevoza
Kooperacija je zajednička saradnja u realizaciji transportnih lanaca, odnosno transportnih
usluga. Kooperacija predstavlja oblik zajedničkog rada i saradnje u istim ili povezanim
procesima proizvodnje, u ovom slučaju transportnim procesima, odnosno proizvodnji
usluge.
Vrste kooperacije prosta i složena. U transportu je prisutna složena kooperacija.
Osnovni cilj kooperacije jeste što racionalniji proces transporta, u okviru kojeg transportne
usluge realizuju najmanje dva učesnika u transportu.
Ciljevi kooperacije:
Obezbjeđenje svih tehnoloških i ekonomskih prednosti
Ostvarenje minimalnih troškova distribucije
Vrste kooperacije u transportnom lancu:
Kooperacija u oblasti upravljanja
Kooperacija u oblasti tehnologije
Vertikalna kooperacija
Horizontalna kooperacija
OBLICI KOOPERACIJE U TRANSPORTU:
1. Kooperacija između željezničkog i cestovnog transporta
15
U kooperaciji između željeznice i druma postoji:
klasična (tradicionalna) kooperacija u kombinovanom – priključnom transportu
moderna (savremena) kooperacija u kombinovanom integralnom transportu
2. Kooperacija između riječnog i ostalih vidova kopnenog transporta
Postoje, uglavnom sljedeći oblici:
svi poslovi u pristaništu, tj. saobraćaj brodova, pretovar, skladištenje robe i željeznički
saobraćaj su objedinjeni i njima rukovodi pristanišna organizacija
željeznički saobraćaj je izdvojen i obavljaju ga same željeznice.
3. Kooperacija između pomorskog i kopnenog transporta
4. Kooperacija u transportnom lancu:
Postoje dvije mogućnosti kooperacije u transportnom lancu:
kooperacija u oblasti upravljanja
kooperacija u oblasti tehnologije
13. Pretstaviti osnovni matematički model za proračun skladišnih kapaciteta
Kapacitet skladišta C se definiše kao maksimalan broj TEU jedinica koje se mogu smjestiti u
skladišni park u zavisnosti od vrste korištenog pretovarnog sistema i raspoloživog prostora, I
može se izraziti kao:
C- kapacitet skladištenja u TEU
A-ukupna površina prostora za skladištenje u hektarima
u-sveukupni factor iskorištenja
ap-osnovna površina
ukoliko se factor u podjeli sa prosječnom visinom slaganja H, dobije se stepen iskorištenja
prostora . To daje sledeće odnose sa teorijskim kapacitetom skladištenja:
16
Osim toga bitno je napomenuti da definicija skladištenja ne uzimaju u obzir sljedeće faktore:
-umanjenje efekta obima prema operaciji preskladištenja kretanja kontejnera
-uvećanje efekta vremena od indexa obrta slota
Najčešće se iz matematičkih modela za optimizaciju zaliha pojavljuje max količina koja se može
naći u skladištu. Max količina jednog artikla koji s emože naći u skladištu pretstavlja
PARCIJALNI KAPACITET SKLADIŠTA TOG ARTIKLA pod uslovom da nema ispomoći
među prostorom za različite article.
Zbir parcijalnih kapaciteta za sve article pretstavlja kapacitet skladišta sa aspekta mirovanja.
14. Pretovarna oprema RO-RO, prednosti i nedostaci
Pretovarna oprema RO-RO transporta je brodska pretovarna rampa koja može biti
postavljena na: pramcu, krmi i bočnoj strani.
Širina je 8m,
nosivost od 200-450t,
a dužina od 2-50m.
17
Prednosti RO-RO sistema su:
a) tehnološke
potpuna integracija kopnenog transporta
realizacija transporta od vrata do vrata
nije neophodna izgradnja skupih infrastrukturnih objekata
visoka produktivnost rada
skraćuje se vrijeme trajanja obrta
realizacija non-stop
b) ekonomske
manja angažovanost radne snage
manji troškovi pretovarne opreme
manji troškovi čuvanja tereta i osiguranja
manji troškovi održavanja i eksploatacije opreme i terminala
veća produktivnost radne snage
Nedostaci RO-RO sistema su:
od 20-25% skuplja izgradnja RO-RO brodova
slabo iskorištenje tovarne zapremine RO-RO broda
Neutralizacija nedostataka vrši se povećanjem broja obrta na rastojanjima manjim od 1500
nautičkih milja.
15. Navesti i opisati matične brodove nosače barži u sistemu transporta barži riječnim saob
Nosače barži dijelimo u dvije osnovne kategorije:
- Sea-bee brodovi
- Lash brodovi
Specifičnost ovih brodova je da se sva pretovarna oprema nalazi na njima.
Sea-bee brodovi prevoze sea-bee barže. Ovi brodovi posjeduju opremu za horizontalan
pretovar, odnosno posjeduju lift platformu nosivosti 2000t.
Karakteristike:
nosivost 43000t,
brzina 26 nautičkih milja/h,
kapacitet 38 barži,
snaga motora 26000 konjskih snaga,
trajanje utovara 13h;
Lash brodovi prevoze lash barže. Ovi brodovi posjeduju opremu za vertikalni pretovar, odnosno
imaju montiranu mosnu dizalicu nosivosti 500t.
Karakteristike:
nosivost 30000t,
brzina 23 nautičke milje/h,
kapacitet 75 barži
18
BACAT -katamarani, dvotrupni brodovi, koji pomoću tegljača vrše naguravanje barži između
trupa broda
To su brodovi manjih dimenzija,
nosivost 2600t,
brzina je 20 nautičkih milja/h,
pretovar traje 6h.
16. Navesti elemente tehničke baze kontejnerskog transporta, zatim navesti tehnologije koje kontejnerski sistem obuhvata, kao I osnovne prednosti I nedostatke kontejnerskog transporta
Kontejner je:
Tovarna jedinica, cija zapremina nije manja od 1m3, dovoljno je izdrživa za višestruko
korištenje.
Tehnolosku bazu (kontejnersko – transportnog lanca) cine:
Pretovarna i transportna mehanizacija
Transportna sredstva
Uredaji i sredstva za formiranje kontejnera, rasformiranje kontejnera i obezbjedjenje istih
Kontejnerski terminali sa potrebnom infrastrukturom
Kontejneri
Tehnologije koje obuhvata
Tehnologija kopnenog transporta kontejbera
Tehnologija kopneno rijecno transporta kontejnera
Tehnologija kopneno pomorskog transporta kontejnera
Tehnologija kopneno vazdušnog transporta kontejnera
Tehnologija kopnenih kontejnerskih mosotva
Prednosti primjene kontejnerizacije:
smanjenje zadrzavanja na robnim operacijama
cuvanje robe pri prijevozu
smanjenje troskova pakaovanja
ubrzan obrt prevoza
ubrzanje administrativnih poslova
smanjenje potreba za skladisnim prostorom
povecan stepen produktivnosti i iskorištenje transportnih sredstava
mogucnost kooperacije i koordinacije
Nedostaci primjene kontejnerizacije:
19
Visoka ulaganja u sredstva pretovara
Teskoce prilagodjavnju voznog parka
Nuzno postojonaje praznih voznji
Veliki mrtav teret
17. Navesti i definirati tehnologije I varijante tehnologija sistema intermodalnog transporta VOZILO-VOZILO
Intermodalni sitem VOZILO-VOZILO uglavnom sačinjavaju sljedeće tehnologije:
tehnologija transporta izmjenjivi transportni sudovi
tehnologija transporta sedlastih prikolica
tehnologija transporta kompletnih vozila drumskog saobraćaja
Izmjenjivi transportni sudovi predstavljaju tovarni prostor vozila drumskog saobraćaja –
sanduk koji se može skidati sa šasije drumskog vozila. Kod prevoza izmjenjivih transportnih
sudova prevozi se minimalna količina mrtvog tereta – tara. Prevoz se obavlja specijalnim
željezničkim teretnim kolima. Prevoze se bez vučnog sretstva I bez postolja šasije. Na taj način
sretstvo je za vrijeme transporta tovarnog prostora na raspolaganju da se koristi za druge radnje.
Kod prevoza sedlastih prikolica ne prevoze se vučna sretsvra čime se kod ove tehnologije
stvaruje povoljniji odnos izmedju korisne I mrtve tezine nego kod prevoza auto-vozova I
sedlastih vozila drumskog teretnog saobraćaja.
Odvajanjem vučnog sretstva od sedlaste prikolice znatno se smanjuju troskovi vezanog kapitala z
avrijeme prevoza sedlastih prikolica transportnim sretstvima željezničkog saobraćaja. S druge
strane odvajanje vučnog djela omogućva povećanje kapaciteta. Sedlaste prikolice se mogu
pretovarati vertikalnim I horizontalnim sistemom pretovara.
Kod tehnologije transporta kompletnih drumskih vozila pokretne auto-strade kompletan
auto-voz prevozi se transportnim sretstvima željezničkog saobraćaja.
Pokretna auto-strada pretstavlja transport kompletnih drumskih teretnih vozila primjenom roll-on
I roll-off tehnike u željezničkim kompozicijama sastavljenim od željezničkih vagona sa
spuštenim tovarnim podom.
Imamo tri varijante sistema vozilo vozilo:
-piggy back tehnologija-koristi se u SAD I Kanadi za prevoz svih vrsta drumskih transportnih
sretstava
-kangourou tehnologija-koristi se u Francuskoj samo za prijevoz drumskih prikolica
-Hucke-pack tehnologija- koristi se u srednoj Evropi
20
18. Koje su prednosti, nedostaci parka za vlasiste potrebe
Osnovne prednosti parka za vlastite potrebe:
veće jemstvo za isporuku u ogovorenom roku
usluga isporuke kao argument za prodaju
ispunjavanje zelja korisnika
kombinacija čuvanja I nege u sklopu transporta
neposredno preuzimanje porudžbine od strane vozača
stalno raspolaganje vozilima
držanje u pripravnosti specijalnih vozila
uštede u materijalu za pakovanje kao I troskovima za pretovar
Nerjetko se koristi vozni park sastavljen od tuđih I svojih vozila gdje se tuđa vozila koriste za
duze relacije a vlastita za lokalne voznje. To se opravdava visokim troškovima I nedostatkom
tereta.
Nedostaci:
visoki troškovi za nabavku vozila
visoki troškovi pogonskog goriva
plaćanje radnika
veliko učešće šraznog trčanja
19. Navesti i opisati tehnologije koje obuhvataju kontejnerski sistem transporta
Tipične tehnologije koje obuhvataju kontejnerski sistem transporta su:
a) Tehnologija kopnenog transporta
Tehnologija kopnenog transporta ima tri osnovna oblika:
-tehnologija kopnenog transporta malih kontejnera (sa točkovima ili bez točkova)
-tehnologija kopnenog transporta srednjih kontejnera (univerzalni kontejneri i specijalni
kontejneri sa točkovima)
-tehnologija kopnenog transporta velikih kontejnera (uključuje posjedovanje kopnenih
kontejnerskih terminala)
b) Tehnologija kopneno – riječnog transporta
Tehnologija kopneno – riječnog transporta se realizuje kopnenim i riječnim transportnim
sredstvima. S obzirom na vrste saobraćaja koje uključuje, imamo:
- drumsko-riječno-drumski
21
- željezničko-riječno-željeznički
- kombinovano (drum-željeznica)-riječno-kombinovani
c) Tehnologija kopneno – pomorskog transporta
Tehnologija kopneno – pomorskog transporta je uslovljena razvojem kontejnerskih terminala.
Koristi se samo kada postoje dovoljno veliki robni tokovi.
d) Tehnologija kopneno – zračnog transporta
Kod ove tehnologije je glavni prevoz zračnim putevima koji se realizuje avionima ili
helikopterima. Kopneni transport služi za dostavu robe do aerodroma. Najčešća kombinacija je
drumsko-zračno-drumski transport. Karakteristike ove tehnologije su visoka cijena, velika
potrošnja goriva, velika količina mrtvog tereta i sl.
e) Tehnologija kopnenih kontejnerskih mostova
U ovom slučaju kontejneri se transportuju kopnom u cilju smanjenja duge prevozne rute.
Ova tehnologija predstavlja jedan vid specifičnog kopneno-pomorskog transporta.
20. Skladištenje kao podsistem marketing logistike; navesti tehnološke funkcije, definisati centralno skladište I skladište za isporuku
Zadatak podsistema skladištenja jeste ublažavanje neravnomjernosti između vremenskih I
količinskih različitih robnih tokova koji napuštaju proizvodnju, odnosno robe koju trgovina
nabalja I kasnije isporuči korisniku.
Tehnološk efunkcije podsistema skladištenja:
-držanje robe u skladištu
-kapacitet skladišta
-stepen tehnizacije
-tehnologija skladištenja
Centralna skladišta omogućavaju visok stepen pouzdanostikao I visok stepen mehanizacije I
automatizaije poslova skladištenja, pretovara, I procesa realizacije porudžbine, izdavanje brzih I
tačnih transportnih dispozicija kao I utvrđivanje potrebnih transportnih sretstava I vremnea
njihova izlaska iz skladišta
-Skladista za isporuku su manjeg kapaciteta;u slucaju kada postoji prostorna disperzija potrošaca
i u drugom slucaju kada su u pitanju robe koje se isporucuju u velikim kolicinama.
Njegova izgradnja je opravdana ukoliko je tražnja toliko velika das u troškovi skladištenja manji
od uštede na troškovima transporta.
Način utvrđivanja optimalnog broja skladišta za isporuku je prikazan na slici:
22
3
1
2
BROJ SKLADIŠTA
OPTIMALAN BROJ SKLADIŠTA ZA ISPORUKU
TROŠKOVI
1. TROŠKOVI SAMOG SKLADIŠTENJA 2. TRANSPORTNI TROŠKOVI OD SKL DO POTR 3. TRANSPORTNI TROŠKOVI OD PROIZVODNJE
21. Navesti i kratko opisati tehničke baze STBRS-a
U tehničku bazu barži spadaju:
barže riječnog transporta
brodovi-nosači barži
pretovarna postojenja i oprema
brodovi tegljači(remorkeri)
Barže riječnog transporta predstavljaju dio skladišnog brodskog prostora, koje kada se odvoje
od broda mogu biti samostalno riječno plovilo, ali bez vlastitog pogona.
Postoje četiri vrste barži: Lash, Sea-bee, Bacat i RO-RO.
Osnovni dijelovi barži su: spojnice, spremnik za robu i pontonski poklopac koji je hermetički
zatvoren. Način pretovara: Sea-bee barže – horizontalan pretovar pomoću lift platforme nosivosti
2000t i Lash barže – vertikalni pretovar pomoću mosne dizalice nosivosti 500t.
Brodovi – nosači barži su Lash brodovi i Sea-bee brodovi.
Specifičnost ovih brodova je da se sva pretovarna oprema nalazi na njima.
Sea-bee brodovi prevoze sea-bee barže. Ovi brodovi posjeduju opremu za horizontalan pretovar,
odnosno posjeduju lift platformu nosivosti 2000t.
Karakteristike: nosivost 43000t, brzina 26 nautičkih milja/h, kapacitet 38 barži, snaga motora
26000 konjskih snaga, trajanje utovara 13h;
Lash brodovi prevoze lash barže. Ovi brodovi posjeduju opremu za vertikalni pretovar, odnosno
imaju montiranu mosnu dizalicu nosivosti 500t.
Karakteristike: nosivost 30000t, brzina 23 nautičke milje/h, kapacitet 75 barži
Postoje još katamarani, dvotrupni brodovi, koji pomoću tegljača vrše naguravanje barži između
trupa broda.
To su brodovi manjih dimenzija, nosivost 2600t, brzina je 20 nautičkih milja/h, pretovar traje 6h.
Remorkeri – brodovi tegljači su manji brodovi, velike snage koji se koriste za naguravanje
23
barži između trupa katamarana.
22. Koje su po vašem mišljenju prednosti a koje nedostaci sistema transporta barži riječnog saobraćaja
Ovo ćemo najbolje uočiti ukolio napišemo prednosti I nedostatke oba sistema.
Prednosti sistema barzi rijecnog saobraćaja:
-Veća brzina utoavara I istovara broda
-Kraće zadržavanje broad u luci sto omogućava nejgov brzi obrt
-Ušteda na lučkim troškovima
-Manji troškovi pretovara terete u potisnice
-Veći učinak lučkih radnika
-Ušteda na troškovima potiskivanja, tegljenja I povezivanja
-Zbog brzog pretovara otpada prekovremeni rad
-Manja opsanost od krađa, oštećenja
-Barže se mogu iskoristiti ko mali brodovi
-Vijek trajanja
Prednosti RO-RO:
potpuna integracija kopnenog transporta
realizacija transporta od vrata do vrata
nije neophodna izgradnja skupih infrastrukturnih objekata
visoka produktivnost rada
skraćuje se vrijeme trajanja obrta
realizacija non-stop
Neodstaci sistema barzi rijecnog saobraćaja:
Visoke investicije u brodove nosače
Zavisnost od vremneskih I klimatskih uslova
Ne postojanje plovnih puteva
Fider sistem mora uploviti u luku
Nedostaci RO-RO:
Investicije RO-RO brodova su 20% veće nego kod klasičnih
Slabo iskorištenje tovarne zapremine broad 1/3
Za duge relacije obrt je veći
23. Suštinska razlika između transportnog lanca I logističkog lanca
Transportni lanac je niz uzastopnih tehničko – tehnoloških, organizacijskih i drugih međusobno
24
povezanih i sinhroniziranih postupaka i aktivnosti u okviru kojih se vrši premještanje
materijalnih dobara od izvora do cilja, primjenom odgovarajućih tovarnih jedinica i transportnih
sredstava.
TRANSPOTNI LANAC
Direktni transport
Direktni drumski i
direktni željeznički
KLASICNI TRASNPORT KOMADNE
ROBE
PRIMJENA STANDARDIZOV
ANIH TMJ
Kombinovani transport
TRANSPORT SA
PROMJENOM
TR SUDA I TR
SRETSTVA
TRANSPORT BEZ PROMJENE TR
SUDA I SA PROM TR SREDSTVA
KOMPLETNIH VOZILA ILI
DIJELOVA VOZILA
KOMBINOVANI TRANSPORT
KONTEJNERA
MATERIJALNA PROIZVODNJA
LOGISTICKIH USLUGA
TEHNOLOSKI ZAHTIJEVI
INTEGRACIJA FUNKCIJA
REPRODUKCIJE
F-JA
CILJA
Snizavanje
troskova
distribucije
PROMJENA PRINCIPA
LOGISTIKA
RAZVOJ TRANSPORTNE
TEHNIKE I TEHNOLOGIJE
RAZVOJ TELEKOMUNIKACISKE I
RACUNARSKE TEHNOLOGIJE
25
24. Podjela i osnovna tehnološko-organizaciona svojstva industrijskog transporta
Industrijski transport je jedan specifičan dio reprodukcije materijalnih dobara. Dijeli se na
unutrašnji i spoljnji industrijski transport. Unutrašnji industrijski transport se dijeli na procesni i
međupogonski industrijski transport.
Ciljevi razvoja industrijskog transporta su:
ujedinjavanje procesnog i međupogonskog transporta
redukovanje manipulativnih i skladišnih operacija na najmanji mogući obim
povezivanje javnog transporta sa procesom proizvodnje
Struktura industrijskog transporta :
pretovarna mehanizacija
pretovarno-transportna mehanizacija
saobraćajna infrastruktura
transportna sredstva
skladišni sistemi
pomoćni objekti
Razlozi visokog učešća industrijskih troškova :
troškovi industrijskog transporta se nisu pratili i nije se znalo njihovo učešće u cijeni
proizvoda
nizak nivo tehnologije industrijskog transporta
zapostavljanje uloge i značaja industrijskog transporta
26
25. Potreba I način utvrđivanja kapaciteta skladišta
STRATEGIJA UPRAVLJANJA
ZALIHAMA
UPRAVLJANJE ZALIHAMA
KARAKTERISTIKE ZALIHA
OGRANIČENJA
ŽELJENO STANJE
IZLAZNI REZULTATI U ZAVISNISTI
UPRAVLJANJA ZALIHA
Q*,ru*,W, Zn*
RASPOREĐIVANJE VJEROVATNOĆA
Ru*+q*,u
HOMOGENA STRUKTURA
UTVRĐEN KAPACITET SKLADIŠTA
DA
NEUTVRĐIVANJE PARCIJALNIH
KAPACITETA ZA ZALIHE HOMOGENE SA
ASPEKTA USKLADIŠTAVANJA
L+1 i
i
TROŠKOVI MODELA
USVAJANJA VJEROVATNOĆA
PRIHVATANJA ZALIHA
Najvažniji dio posla kod izrade skladišta je izvršavanje proračuna skladišta. Proračun se vrši
prije:
idejnog projekta
tehnologije
tehničke baze
građevinskih parametara
prije kapacitea u m3 I m2 mora se utvrditi kapacitet u količini materijala za uskladištenje tj max
količina materijala koja se može nalaziti u svakom trenutku u skladištu.
U matematičkom modelu za proračun kapaciteta najčešće figurišu dva parametra:
27
mjerodavna količina isporuke Q*
optimalan nivo, zaštitni nivo zaliha u skladištu Zn*
Kapacite računamo K=Q*+Zn*
Za svaku homogenu granu Ki=Qi*+ Zi*
Pod zaštitnom zalihom podrazumjeva se količin amaterijala koja obezbjedjuje normalno
odvijanje tehnološkog postupka pri prekoračenju srednjeg vremena isporuke.
ROK ISPORUKE
q MAX
NARUDŽBA
KONKRETAN
AKO ROK ISPORUKE
rn
Kn
Zn
an
q(t)
Rn-nivo pri kojem se naručuje roba pri slučajnom roku isporuke
Kn-nivo pri kojem se naručuje roba pri konkretnom roku isporuke
26. Specifikacija i kratak opis opreme za zahvatanje kontejnera, kao i opreme za obezbjeđenje kontejnera u procesu transporta
Četiri osnovna sredstva (uređaja) za zahvatanje kontejnera su:
Spreder
Užad
Viljuške
Kliješta
Spreder je uređaj koji služi za zahvatanje kontejnera i može se montirati na svako sredstvo
28
vertikalnog pretovara. Spreder ima čelični ram sa rotacionim čepovima i može biti:
Top spreder – sa 4 rotaciona čepa (hvatanje kontejnera odozgo)
Čeoni spreder – sa 2 rotaciona čepa (hvatanje kontejnera sa bočne
strane)
Bočni spreder – sa 4 rotaciona čepa (hvatanje kontejnera sa čeone
strane
Viljuške se manje koriste zato što nemaju svi kontejneri ulaze za viljuške, a problem je nosivost
viljuškara.
Nauglice su tačke za fiksiranje, najčešće se nalaze na uglovima gornje ili donje stranice
kontejnera (krova i poda) i služe za prihvaćanje rotacionih čepova ili drugih uređaja kako bi se
ostvarilo dizanje, slaganje ili pričvrščavanje kontejnera.
Podesivi sprederi su oni sprederi koji su opremljeni uređajima za automatsko pozicioniranje i
elektronsku kontrolu blokiranja rotacionih čepova.
27. Postupak praćenja i utvrđivanja troškova logistike
Troškovi logostike su svi troškovi koji nastaju u robnim tokovima.
Učešće troškova logistike u svim granama privrede dostiglo je veliki nivo i ima dalju tendenciju
rasta.
Svaka kompanija vrši analizu praćenje i evidenciju troškova logistike
Analiza troškova logistike treba da obezbjedi :
Dobijanje informacija o udjelu troškova logistike u ukupnim troškovima
Troškovi logistike pretstavljaju instrument z aplaniranje optimalnog
prizvodnog programa
utvrđivanje optimalnog kvaliteta logističke usluge
izradu kalkulacije za veći broj varijantnih postupaka
obezbjeđenje varijantnih postupaka za izbor optimalnog logističkog
postupka
Troškovi logistike se dijele na:
direktne i
indirektne.
Polazna osnova za utvrđivanje troškova logistike je:
cilj poslovanja
poslovni program
potraba za uslugama
Povećanje učešća troškova logistike dešava se zbog :
povećanja manipulativne mase proizvoda
povećanja broja proizvoda
povećanja prevoznog puta
povećanja vrijednosti robe
29
povećanja brzine isporuke robe
Cilj određivanja praćenja troškova ogleda se u dobijanju informacija o udjelu troškova logistike
u ukupnim troškovima i u tome da troškovi logistike predstavljaju instrument za planiranje
optimalnog proizvodnog programa.
28. Uz pomoć blok dijagrama pretstaviti osnovne zadatke tehnološkog projektovanja
29. Pretovarna i pretovarno-transportna oprema u lučkom kontejnerskom terminal
Ovisno o funkcionalnoj i logističkoj situaciji, lučka oprema se može grupisati u tri kategorije:
30
1. Oprema na obali;
2. Oprema na terminalu; 3. Uređaji za mješovitu upotrebu.
Kontejnerski istovarivači i višenamjenski kranovi su sastavni dio ove kategorije. Istovarivači su portalni
kranovi instalirani na obali, sa normalnim razmakom između kolosijeka od 15 do 30 m. Zahvatni uređaj je
opremljen teleskopskim sprederom i ciklično prenosi jedinice intermodalnog transporta (ITU) sa broda na obalu i obratno. Vosoki nivo produktivnosti se dostiže zahvaljujući velikoj brzini dizanja, koja se kreće
kod utovara od 60 m/min do 130 m/min.
Svi kranovi su opremljeni strijelom dizalice koja se ne smije produžavati dalje od ivice pristaništa, kako
bi se izbjegla kolizija sa konstrukcijom kontejnerskih brodova tokom manevriranja
Kranovi se razlikuju zavisno od sistema korištenja strijele dizalice:
Kranovi sa visoko profiliranom okretnom strijelom,
Dio strijele dizalice koji se produžava na obalnoj strani se može podići korištenjem čekrka koji mu
omogućava okretanje za 75°/80°, gotovo vertikalno, ostavljajući tako slobodnim prostor za brodove koji
pristupaju obali ili se kad se ovaj uređaj ne koristi.
Kranovi sa nisko profiliranom uvlačivom strijelom
Kranovi sa uvlačivom strijelom su određeni strijelom dizalice koja se kreće horizontalno po specijalnim
valjcima unutar konstrukcije portala: može se u potpunosti uvući unutar ivice obale i tako osloboditi
prostor za brodove koji pristaju; i može se smjestiti u srednju poziciju, bilo prema obali ili kopnu, što omogućava optimalno korištenje kapaciteta strijele dizalice.
Višenamjenski kranovi
Iako višenamjenski kranovi nisu u širokoj upotrebi za istovar kontejnera na specijalnim lučkim
terminalima sa visokim nivoom produktivnosti treba spomenuti- ne samo radi davanja potpune slike nego
zato što se još koristi na obalama koje rade sa robom u kutijama, neupakiranom robom i jedinicama intermodalnog transporta – mobilni kran na samohodnoj platformi sa pneumaticima.
Zavisno od korištenog sistema montiranja, ovi kranovi se mogu klasificirati u dvije grupe:
višenajmjenski kranovi montirani na šinama;
višenamjenski kranovi na pneumaticima.
OPREMA NA SKLADIŠNOM PROSTORU
U ovu kategoriju spadaju portalni kontejnerski kranovi, bilo da se kreću po kolosijecima ili na
pneumaticima, opremljeni fiksnim ili univerzalnim teleskopskim sprederima.
Zavisno od instaliranog sistema koji se koristi, ovi kranovi se dijele u dvije grupe:
portalni kranovi na šinama;
portalni kranovi na pneumaticima.
-Čeoni utovarivači
31
-Portalni skladistari
-Jahaci
PRATECI UREDAJI ZA MJESOVITU UPOTREBU
Uredjaj za obrtanje kontejnera
Antisway uredjaj
Antisnag uredjaj
Protuolujni uređaj
Uredjaj za zastitu od isklizivanja iz sina
30. Izvršiti podjelu tokova logistike
1. tokovi sirovina pomoćnih I pogonskih materijala od dobavljača do skladišta u
proizvodnom programu (nabavna logistika)
2. tokovi materijala u procesu proizvodnje (tvornička logistika)
3. tokovi gotovih proizvoda od mjesta proizvodnje preko skladista gotovih proizvoda pa do
neposrednih kupaca ili trgovinske radnje
4. tokovi gotovih proizvoda od trgovinske mreže do krajnjih korisnika
31. Skicirati elemente paletnog lanca i objasniti sistem modularnog uskladištenja
Pod modul sistemom palete podrazumjevamo podjelu površine palete na one veličine koje
osiguravaju njihovo najracionalnije korištenje.
Svrha modularnog uskladištenja pakovanja sa paletnim sistemom je ostvarenje potpune
dimenzionalne usklađenosti kao i usklađenosti velikog broja tehničkih elemenata koji realizuju
odgovarajuće zahtjeve u lancu.
Osnovni modul usklađivanja je 400x600mm.
Standardne (ISO) palete su dimenzija 1200x800mm i 1200x1000mm.
Modul sisitem zahtjeva:
Svaki stepen ukrupnjavanja pretstavlja sadrzinu za naredni transportni su za prethodni
stepen
Idealnu tovarnu jedinicu
Prednosti modularnog uskladištenja:
smanjeni troškovi manipulisanja
vođenje raznovrsnih oblika
ambalaža izrađena u velikim serijama
uvođenje paletizera i depaletizera
32
racionalno iskorištenje skladišnog prostora
smanjenje mogućih krađa
štiti se potrošač
Elementi transportnog paletnog lanca:
paleta
oprema za manipulisanje
ambalaža i pakovanje
uređaj za formiranje tovarnih jedinica
skladišni sistemi i oprema
transportna sredstva
kontejneri i druge tovarne jedinice
POVEĆANI OSNOVNI SMANJENI
1200X400 600X400 600X200
1200X600 300X200
1200X800 150X200
1200X1000 150X100
800X600 120X20
1200
400
400
600600
800
400 400
400
600
400
1200
1000
POVEĆANJE OSNOVNIG MODULA 1200 X 800mm
POVEĆANJE OSNOVNIG MODULA 1200 X 1000mm
32. Tehnička baza RO-RO transporta. Osnovne kategorije tehnologija u sistemu RO-RO transporta
Roll On – Roll Off (RO-RO) predstavlja sistem transporta različitih tovarnih jedinica na
brodovima. Tehničku bazu RO-RO sistema čine:
33
RO-RO brodovi
Pretovarna oprema
RO-RO terminali
RO-RO brodovi:
Koriste horizontalni pretovar. Dužine su i do 1200m. Prema dubini gaza mogu biti: klasa A (gaz
< 6m) i klasa B (gaz > 6m). Prema kategorijama plovidbe mogu biti za obalnu i prekomorsku
plovidbu. Prema namjeni imamo za prevoz željezničkih kompozicija, za prevoz motornih vozila
drumskog saobraćaja i za transport vozila i standardnih tovarnih jedinica integralnog transporta.
Oko 70% flote RO-RO brodova se koristi na kratkim i srednjim relacijama.
Brodska pretovarna rampa:
Prilagođena je samo za horizontalni pretovar. RO-RO brodovi malog kapaciteta imaju samo
jednu, dok veliki imaju više pretovarnih rampi, koje se mogu nalaziti na krmi, na pramcu, na
krmi i pramcu, na boku. Rampe mogu biti različite izvedbe. Najčešća širina pretovarne rampe je
8m, nosivosti 200-450t, a dužina 20-50m.
RO-RO terminali:
To su ogromne površine. Potrebna je drumska saobraćajnica i prostor za pristajanje RO-RO
brodova.
Tehnologija RO-RO sistema može da se realizuje u tri kategorije, i to:
Produženje relacija kopnenog prevoza preko moreuza
Prevoz drumskih prikolica i željezničkih vagona, koriste se na duže relacije Duge relacije prevoza, transport drumskih prikolica i drugih standardnih tovarnih jedinica
33. Tovarne jedinice u sistemu transporta barzi riječnog saobraćaja
Barže riječnog saobraćaja su tovarne jedinice u ovom slučaju
Barža je dio skladišnog brodskog prostora koji kad se odvoji od broad postaje samostalno riječno
plovilo ali bez pogona.
Svaka barža sa spoljne strane ima spojnice za kačenje radi vuče ili giranja I radi spajanja više
barži u tzv plovn esastave.
Potonski poklopac koji zatvara hermeticki spremnike da ne bi prodrla voda.
Vrste barži:
LASH barža
SEA-BEE barža
BACAT barža
RO-RO barža
34
DUZINA ŠIRINA VISINA GAZ NOSIVOST
SEA-BEE 30-36 12-15 4,5-5,5 3,5 750-900 t
LASH 18,6 8,5 3,9 2,7 350-375 t
BACAT 16,8 4, 7 3,5 2,4 150t
RO-RO PLOVEĆE PLATFORME
RO-RO barže mogu prihvatiti do 200 prikolica
Najčešće se koriste SEA-BEE I LASH barze I načini pretovara sui m horizontalni I
vertikalni.
34. Definicija I klasifikacija kontejnerskih terminal prema lokaciji I veličini
Kontejnerski terminali se dijele na:
Kontejnerski terminali intermodalnog transporta
Kopneni kontejnerski terminali
Kopneni kontejnerski terminali intermodalnog tr koji su opremljeni postrojenjima za modalni
transfer jedinica intemodalnog transporta JIT podlijeze osnovnoj podjeli:
Terminali kombiniranog kopnenog transporta u kojima se realizuje sistem HUCKE
PACK tr odnosno intemodalni sistem VOZILO-VOZILO
Kopneni kontejnerski terminali
Terminali I intermodalni terminali su namjenjeni za gravitacijska područja teretnog saobracaja sa
specijaliziranim modalnim transferom, koji zahtjeva visoku transposrtnu traznju.
Kopneni kontejnerski terminali se po velicini dijele na:
Mali terminali:
Pretovarni kapacitet 70-80 ITU
Manipulacijska oprema kran
Duzin aoperacijskih kolosjeka 250 m
Povrsina 10000-15000 m2
Srednji terminali:
Pretovarni kapacitet 140-150 ITU
Manipulacijska oprema 1 ili 2 krana
35
Duzin aoperacijskih kolosjeka 400 m
Povrsina 40000-50000 m2
Veliki terminali:
Pretovarni kapacitet do 250 ITU
Manipulacijska oprema portalna dizalica
Duzin aoperacijskih kolosjeka 550 m
Povrsina > 70000m2
35. Nacrtati šemu tokova materijala I tokova informacija u logističkom lancu mat proizvodnje
SKLADIŠTE
PROIZVODNJA
KOMERCIJALNA UPRAVA
KLIJENTI
NABAVKA
DOBAVLJAČI
PRODAJA
PROTOK MATERIJALA
PROTOK INFORMACIJA
36
36. Koje su prednosti a koje nedostaci sistema paletizacije Prednosti:
Mogućnost smanjenja obima pretovarnih operacija
Optimalno korištenje skladišnih kapaciteta
Optimalno korištenje tovarne površine I zapremine tr sretstava
Visok stepen preglednosti utovarene I uskladištene robe
Brzo sprovođene administrativnih operacija
Smanjenje troškova distiribucije
Nedostaci:
Paleta je mrtav teret u transport
Nemogućnost potpunog ukidanja vraćanja palete
Obavezno korištenje mehanizacije duž paletnog lanca
37. Prednosti, nedostaci kontejnerizacije i koje mjere treba poduzeti da se otklone nedostaci
Prednosti primjene kontejnerizacije:
smanjenje zadrzavanja na robnim operacijama
cuvanje robe pri prijevozu
smanjenje troskova pakaovanja
ubrzan obrt prevoza
ubrzanje administrativnih poslova
smanjenje potreba za skladisnim prostorom
povecan stepen produktivnosti i iskorištenje transportnih sredstava
mogucnost kooperacije i koordinacije
Nedostaci primjene kontejnerizacije:
Visoka ulaganja u sredstva pretovara
Teskoce prilagodjavnju voznog parka
Nuzno postojonaje praznih voznji
Veliki mrtav teret
Mjere za ublažavanje nedostataka su:
Moramo imati veliki obim robnih tokova
Moramo izvršiti unificiranje proizvodnje kontejnera
Moramo vršiti pretovar u glavnim saobraćajnim tokovima gdj ese formiraju kontejnerski
terminali
Moramo obezbjediti kooperaciju I koordinaciju svih učesnika u realizaciji transportnog
lanca
Savremena I mehanizovana saobraćajna privreda
37
38. Tehnološki parametric prijevoza I zakonitosti njihovog uticaja na brzinu dostave robe u željezničkom transport:
Parametric procesa prevoza su:
Eksplataciona komercijalna brzin – Ve(k)
Vrijeme vožnje – tv
Vrijemem provedeno na robnim operacijama - trob
Vrijeme usputnih zadržavanja – tz
Svi ovi parametric utiču na brzinu dostave robe Vr:
Kvalitet funkcionisanja sistema:
Ve(k) tv=
Vk raste tv opada
Vrijeme provedeno na robnim operacijama:
Trob=tut+tist , trob opada
Vrijeme usputnih zadržavanja:
Tz=
tz opada
Smanjenje navedenih vremena, brzina dostave se povećava:
Vr0
Lr(km)
Vr (km/h)
1000 200 400300 335
Tz (- 80%)
Vr(km/h)
Lr (-80%)
Vr ( +80%)
Vro
Lr (km)
8
38
Lr ≤335 (km) (Vk)<(tz)<(trob) na kraćim relacijama smanjiti trob
Lr ≥335 (km) (Vk)<(trob)< (tz) na kraćim relacijama smanjiti tz
Analizom structure prijevoza željeznicom po zonama udaljenosti uočava se da je procentualno
učešće prevoza na 500 km oko 22% I na 100 km oko 18% od ukupnog prevoza.
50 100 150 200 250 300 350 400 450 500 550 600
5
10
15
20
25
30
35
40
Lr(km)
Ž
R
D
39. Tehnološki pokazatelji efikasnosti kontejnerskog transportnog lanca analitički
OBRT KONTEJNERA:
PROIZVODNOST KONTEJNERA:
39
KOEFICIJENT KORISNOG PREVOŽENJA:
OBRT KONTEJNERA ZA CIJELU MREŽU U TOKU GODINE:
POTREBAN BROJ KONTEJNERA:
KOLIČINA ROBE KOJA SE MOŽE PREVESTI SA RASPOLOŽIVIM KONTEJNERIMA:
40. Navesti osnovne faze izrade idejno-tehnološkog projekta za RTC
Idejno-tehnološki projekat RTC-a pretstavlja kompleksan istraživački projekat sa logističkim
redoslijedom istraživanja, koji sadrži osnovne dijelove I korake I to:
1. Korak: istraživanje transportnih tokova I distirubitvnih procesa na konkretnim
relacijama I njihove pogodnosti za realizaciju u RTC-u
2. Korak: tehnološko prostorna rješenja potrebnih tehnoloških cjelina I njihovo
uklapanje u RTC
3. Korak: tehnološko-ekonomsko vrednovanje društveno ekonomskih opravdanosti
izgradnje pojedinih tehnoloških cjelina RTC-a
4. Korak: prijedlog tehnološko-prostornog rješenja RTC-a
Idejno tehnološki projekat budućeg RTC-a na konkretnoj lokaciji poslije izvršenih koonkretnih
istraživanja treba da utvrdi osnovne tehnološko-transportne, prostorne I ekonomske zahtjeve za
razvojem pojedinih podsistema RTC-a
40
41. Koja je razlika između prevoznog I transportnog procesa Osim prevoznog procesa transportni process se bavi I opsluživanjem I poslovima s tim u vezi
(spediterske aktivnosti, obezbjedjenje robe, ambalaziranje )
POSTAVLJANJE TR SRETSTVA ZA UTOVAR
UTOVAR
OBEZBJEĐENJE TERETA
PREVOZNI RAD
UKLANJANJE OBEZBJEĐENJA
ISTOVAR
POVRATAK TR SRETSTVA U BAZU
PREVOZNI PROCES
42. Konkretna istraživanja iz domena logistike: ciljevi, zadaci I metodološki pristup
Ciljevi istraživanja su:
Povećanje kvaliteta usluge isporuke
Smanjnje troškova distribucije
Osnovni zadaci koji se postavljaju su:
Ispitati da lis se u području marketing logistike realizuje tehnološko-organizaciono
objedinjavanje aktivnosnti iz područj amarketing logistike
Identifikacija I analiza izvršenja zadataka marketing logistike sa tehničko-tehnološkog I
organizaciong aspekta
41
Definisanje tehnološko-organizacionih mjera koje trab poduzeti u podsistemimam
logistike u cilju smnajenja troškova distirbucije I poboljšanja kvaliteta usluge isporuke.
KRITERIJ OPTIMALNOS
TI
DEFINISATI CILJEVE ISTRAŽIVANJA
MINIMALNI TROŠKOVI
MAX DOBIT
-SMANJITI TROŠKOVE DISTRIBUCIJE-POVEĆANJE KVALITETA USLUGE ISPORUKE
ANALIZA I SINTEZA POSTOJEĆEG STANJA
DIJAGNOZA POSTOJEĆEG STANJA
PROGNOZA BUDUĆIH POTREBA
PREZENTACIJA REZULTATA ISTRAŽIVANJA
PRIJEDLOG TEHNOLOŠKIH RJEŠENJATEHNOLOGIJA SRETSTVA
43. Pakovanje kako podstitem marketing logistike
Podsistem pakovanja ima 5 funkcija:
ZAŠTITNU: dostavljanje neostećene robe
Aktivna
Pasivna
SKLADIŠNU:
Mora ispunjavati zahtjeve postrojenja I uređenja skladišta svojim oblikom I dimenzijama čime
omogućuje bolje iskorištenje skladišnih prostora.
TRANSPORTNA:
Pakovanje mora biti usklađeno sa zahtjevima veličine članova transportnog lanca
MANIPULATIVNA:
Pakovanje treba da olakša formiranje tovarnih jedinica I njihovu manipulaciju
42
INFORMACION:
Obilježavanje na osnovu kodova I nekih oznaka.
44. Modularno skladištenje kontejnera
Kopnei kontejner je razvijem kako bi se uklopio u dimenzije evropskog drumskog vozila i bio
kompatabilan sa euro paletom.
Specifikacija:
Vanjska širina 2,5 m unutrašnja korisna širina 2,44 m
Slaganjae u box izvedbi u tri reda
Max visina 2,6 m
Manipulisanje odozgo
Modularno skladište kontejnera zahtjeva:
Idalnu tovarnu jedinicu
Svaki stepen ukrupnjavanja pretstavlja sadržinu za naredni tovarni sud
7,5t7,5t4t
4,5t
7,5t
7,5t
7,5t
7,5t
7,5t
4t
4t
4,5t
43
45. Navesti sisteme integralnog transporta I najznačajnije tehnologije u okviru tih sistema
Transport robe učešćem dva ili više vidova saobraćaja uz primjenu jedne te iste tovarne jedinice
ili drumskog teretnog vozila bez promjene transportnog suda naziva se integralni transport.
Sistemi integralnog transporta su:
Paletni sistem
Kontejnerski sistem
RO-RO sisitem
Hucke pack sistem
Sistem barzi riječnog saobraćaja
Najznačajnije tehnologije su:
Paleta
Kontejner
Prikolica
Poluprikolica
Izmjenjivi transportni sudovi
Tehnologija kopneno pomorskog transporta:
ISO kontejneri
Tovarne jedinice Ro-Ro sistema
Transport barzi riječnog transporta
Tehnologija kopneno-vazdušnog transporta:
Iso kontejneri
Specijalni kontejneri
Palete
Tehnologija kopnenih kontejnerskih mostova:
ISO kontejneri
46. Navesti kopnene sisteme MMT-a, tehnologije I tehničke baze Kopneni sistemi MMT-a su:
Sistem paletnog transporta
Sistem kontejenrskog transposrta
Sistem vozilo-vozilo
Tehnologije:
44
Sistem vozilo vozilo:
Izmjenjivi tr sudovi
Transport sedlastih prikolica
Transport kmpletnih vozila drusmkog saobraćaja pokretna autostrada
Sistem kontejnerskog transporta:
Tehnologija kopnenog transporta
Tehnologija kopneno-pomorskog tr
Tehnologija kopneno-vazdusnog tr
Tehnologija kopneno-riječnog tr
Tehnologija kopnenih kontejnerskih mostova
Sistem paletnog transporta:
Paleta
Tehnička baza paletnog sistema:
Paleta
Specijalni uređaji
Pretovarna oprema
Tehnička baza kontejnerskog sistema:
Kontejner
Terminali
Pretovarna oprema
Transportna sretstva
Specijalni uređaji
Tehnička baza sistema vozilo-vozilo:
Specijalna vozila ili djelovi
Specijalna prateća oprema
terminali
47. Definisati i opisati faktore razvoja cargo terminala kao i pretovarno-
transportna mehanizacija koja se najčešće koristi u cargo terminalu
Tehničko - tehnološke inovacije koju su omogućile intezivan razvoj teretnog zračnog transporta
su:
Uvođenje u zračni saobraćaj širokotrupnih aviona velikih kapaciteta koji su većom
tovarnom zapreminom i većim brzinama pretovarnih i transportnih operacija obezbijedili
niže troškove transporta
Uključivanje u zračni saobraćaj transportno-manipulativnih jedinica integralnog
45
transporta, odnosno paleta i kontejnera univerzalne ili specijalne izvedbe
Razvoj savremene tehnologije kombinovanog kopneno-zračnog transporta kontejnera,
kod koje se kontejneri na najdužem dijelu transportnog puta preveze sredstvima zračnog
saobraćaja.
Sredstvima kopnenog saobraćaja vrši se odvozno-dovozni transport kontejnera. Za realizaciju
tehnologije kopneno-zračnog transporta kao i kod drugih modernih tehnologija, bilo je potrebno
da se steknu određeni uslovi. Pojavom širokotrupnih aviona omogućeno je da se u avion mogu
utovariti i kontejneri ISO dimenzija.
Cargo terminali imaju funkciju prijema obrade i cargo otpreme tereta, čiji zadaci se realizuju u
sljedećim tehnološko organizacionim cjelinama:
robni transport u domaćem saobraćaju
robni transport u međunarodnom saobraćaju
transport pošte i
slobodna carinska zona
Sredstva mehanizacije za obradu tereta moguće je podijeliti u tri osnovne grupe i to:
Manipulativna oprema na prihvatno-otpremnom prostoru koju sačinjavaju:
mobilna i stabilna sredstva
Manipulativna oprema u teretnom skladištu koju sačinjavaju: mobilna i
stabilna sredstva
Manipulativna oprema za utovar-istovar na teretnoj pristanišnoj platformi
koju sačinjavaju: samohodne lift platforme, vozila sa podiznom platformom,
samohodni transporteri, utovarivači, viljuškari, autodizalice, traktor za vuču
prikolica, autokarete sa kolicima, teretna vozila i dr.
Dijelovi cargo terminal:
Teretno skladište-objekat terminal
Teretna pristanišna platform
Teretni prihvatno-otpremni proctor
Poštanski terminal
Slobodnu carinsku zonu
48. Faze tehnološkog projektovanja:
Pred proces tehnološkog projektovanja postavlja se pet najznačajnijih zadataka:
izbor elemenata sistema dimenzionisanje izabranih elemenata
uklapanje tih elemenata u tehničku cjelinu i sistem
utvrđivanje načina upravljanja i organizacije u sistemu obezbjeđenje potrebnih i dovoljno aplikativnih podloga za ostale
projektante i izvođače za pokretanje procesa.
46
IZRADA ALGORITMA TEHNOLOŠKOG PROJEKTOVANJA
IDENTIFIKACIJA TEHNOLOŠKIH ZAHTJEVA
IZBOR KRITERIJA OPTIMALNOSTI
FORMIRANJE MATRICA
KVANTIFIKACIJA TEHNOLOŠKIHZAHTJEVA I ELEMENATA
IDENTIFIKACIJA TEHNOLOŠKIH ELEMENATA
VREDNOVANJE TEHNOLOŠKIH KONCEPATA PREMA ODABRANOM KRITERIJU
IZBOR VARIJANTNOG TEHNOLOŠKOG RJEŠENJA
49. Tehnologija kopneno-vazdušnog klasičnog transporta
Kod ove tehnologije najduži dio puta kontejneri se prevoze sretstvima vazdušnog saobraćaja.
Sredstva kopnenog transporta služe za dovoz i odvoz robe, a sredstva vazdušnog transporta za
prevoz robe na velikim rastojanjima.
Primjena kontejnera u vazdušnom transport ej novijeg datuma.. do pojave širokotrupnih aviona
transport kontejnera obavljao s esamo izuzetno. Koristili su se kontejneri tipa igloo koji se nisu
mogli koristiti u drugim vidovima transporta zbog oblika I dimenzija. Bez obzira na naedostatke
vazdušno-kopnei saobraćaj se odvijajo u kombinaciji sa putničkim transportom. Pojavom
širokotrupnih avijona omugućeno je da se u avion mogu utovariti ISO kontejneri. To je
omogućilo integraciju vazdušnog I ostalih vodova transporta.
Prednosti:
Izuzetno velika brzina prevoza
Mogućnost prevoza u reone i geografske predele nedostupne drumskom, železničkom i
vodnom saobraćaju
47
Nedostaci:
Nizak koeficijent iskorišćenja težine (oko 25-30%)
Veliki gubitak energije
Veliko učešće potrošnje goriva po jedinici transporta u odnosu na druge vidove
saobraćaja
Vazdušni transport se koristi za prevoz najskuplje, brzo pokvarljive, ekspresne i robe manje
specifične težine. Osnovni kriterijum opredeljenja za kopneno-vazdušni transport je brzina
dostave robe. Ne postoji potreba formiranja skladišta velikog kapaciteta jer je čest direktan
pretovar.
50. Matematički model za proračun optimalne količine isporuke
Matematički model za proračun optimalnih količina isporuke se formuliše po kriteriju dinamičke
potrošnje. U matematički model treba uključiti rok isporuke s obzirom da je u praksi najčešći
problem prekoračenje roka isporuke. Rok isporuke se ponaša kao slučajna promjenjiva te ga
treba definisati da obezbjedi realizaciju sa vjerovatnoćom 0,99. Slučajna promjenjiva veličina
ima funkciju raspodjele vjerovatnoće. Opisuje se pomoću gustine raspodjele vjerovatnoće a koja
se dalje opisuje pomoću GAUSOVE KRIVE.
Vjerovatnoća da se slučajna promjenjiva veličina nađe u interval ispod gausove krive je jednaka
površini ispod Gausove krive .
Karakteristika normalne raspodjel je tzv 3 ƃ uz koje bi naše maximalno vrijeme isporuke bilo:
48
51. Definirati tri osnovna principa razvoja transportnog sistema koje je postavila
evropska komisija kao i preduslov za održiv i uravnotežen razvoj evropskog
prostora
Tri osnovna principa razvoja transportnog sistema koje je postavila evropska komisija su:
Interconnectivity (međusobna povezivost različitih saobraćajnih mreža)
Intermodality (međugranska povezivost usluga)
Interoperability (međugranska i unutargranska povezanost usluga) što je osnova
filozofije „održivog razvoja“ na području transporta.
Preduslovi za održiv i uravnotežen razvoj evropskog prostora su:
plansko uređenje infrastrukture, kao elementa integralnog prevoznog puta,
uvođenje principa slobodnog pristupa do nje pod istim uslovima za sve
učesnike,
uvođenje načela plaćanja svih troškova za sve učesnike,
unifikacija opreme i sredstava,
standardizacija kvaliteta usluge uz ubrzano uvođenje telematskih podsistema
za podršku.