moja biologija 7 - alka script

MOJA BIOLOGIJA 7

udžbenik za učenikesedmog razreda osnovne škole

Za izdavača Đurđica Salamon Padjen, dipl. ing.

Autorice mr. sc. Nataša Kletečki

dr. sc. Maja Novosel Dijana Stubičar, dipl. ing.

Recenzent Izv. prof. dr. sc. Mauro Štifanić

Lektorica Ana Horvat, prof. hrvatskoga jezika

Grafički urednik Darko Glüks

Uporabu udžbenika za učenike kojima je potrebna podrška u učenju odobrilo je Ministarstvo

znanosti i obrazovanja u svibnju 2019. godine.

ISBN 978-953-294-240-8

CIP zapis dostupan u računalnome katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice

u Zagrebu pod brojem xxxxxxxx.

Nakladnik Alka script d.o.o.

Zagreb, Nehajska 42 tel: 01/30 135 30 www.alkascript.com

Tisak Tiskara Zelina d.d.

Nijedan dio ove knjige ne smije se umnožavati ni preslikavati bez pisane suglasnosti nakladnika.

Nataša KletečkiMaja Novosel

Dijana Stubičar

MOJA BIOLOGIJA 7udžbenik za učenike

sedmog razreda osnovne škole

Zagreb, 2019.

prvo izdanje

SADRŽAJ

I. OSNOVNA OBILJEŽJA ŽIVIH BIĆA I NAČINI NJIHOVE ORGANIZACIJE U PRIRODI ...................................................................................... 7 1.1. Organizacija živog svijeta u prirodi ........................................................................ 8 1.2. Građa živih bića i njihova organizacija na razini stanice i višestaničnog organizma .................................................................................... 12 1.3. Sličnosti i razlike između živih bića u prirodi ........................................................ 20 1.4. Raznolikost živih bića .......................................................................................... 24

II. KRETANJE – PREDUVJET PREŽIVLJAVANJU U PRIRODI .................................. 29 2.1. Kako su građeni organi za kretanje kod čovjeka? ............................................... 30 2.2. Koje sličnosti i razlike poznajemo u građi organa za kretanje kod životinja? ....................................................................................................... 37 2.3. Kreću li se sva živa bića? .................................................................................... 44

III. PRIJENOS TVARI KROZ ORGANIZAM– PREDUVJET PREŽIVLJAVANJA ................................................................................................... 49 3.1. Kako je građen optjecajni sustav čovjeka? .......................................................... 50 3.2. Koje sličnosti i razlike u građi optjecajnog sustava životinja poznajemo? ......................................................................................................... 61 3.3. Prolaze li tvari tijelima svih živih bića? ................................................................. 66

IV. DISANJE – PREDUVJET PREŽIVLJAVANJU U PRIRODI .................................... 71 4.1. Kako su građeni organi za disanje kod čovjeka? ................................................. 72 4.2. Koje sličnosti i razlike poznajemo u građi organa za disanje životinja? .................................................................................................. 78 4.3. Dišu li se sva živa bića? ....................................................................................... 83

V. PREHRANA ŽIVIH BIĆA -PREDUVJET PREŽIVLJAVANJU U PRIRODI ................................................................................................................. 87 5.1. Kako je građen probavni sustav čovjeka? ........................................................... 88 5.2. Koje sličnosti i razlike poznajemo u probavnom sustavu životinja? ................................................................................................. 96 5.3. Hrane li se sva živa bića? .................................................................................. 103

VI. ZAŠTITA TIJELA – PREDUVJET PREŽIVLJAVANJU U PRIRODI ........................111 6.1. Kako zaštiti tijelo čovjeka od bolesti i ozljeda? ................................................... 112 6.2. Koje su sličnosti i razlike u zaštiti tijela životinja od utjecaja iz okoliša? .............................................................................................. 118 6.3. Kako tijelo štite i prilagođavaju uvjetima u okolišu ostali organizmi? ......................................................................................................... 125

Domene i carstva živih bića ........................................................................................... 128Podjela životinja............................................................................................................. 128

PREDGOVOR

Zagledaj se duboko, duboko u prirodu, i tada ćeš sve bolje razumjeti.

Albert Einstein

Drage učenice i učenici,

dobro došli u 7. razred. Pred vama je udžbenik koji će vam pomoći u upoznavanju čudesnog svijeta koji Vas okružuje i kojem i Vi pripadate. Nadamo se da će vas ovaj udžbenik zainteresirati i potaknuti da i sami još bolje istražite svijet biologije.

I ne zaboravite, što više se raspitujte, propitkujte i uživajte!

Upoznajmo se s udžbenikom i načinima kako ga koristiti.

Uz svaku se temu nalazi oznaka koja označava: pokus, zadatak u udžbeniku, zanimljivost u udžbeniku, digitalni sadržaji, što smo naučili i sažetak.

ISTRAŽI

Zadaci u udžbeniku

Zanimljivosti i zadaci digitalno

Zanimljivost u udžbeniku

SADA ZNAM VIŠE O:

SAŽETAK:

Želimo vam puno sreće i uspjeha, autorice.

6

Molekularna biologija proučava primjenuDNA molekule u forenzičkim istraživanjima

Paleobotanika proučavafosile biljaka

Mamologija proučava sisavce

Biologija, znanost o životu (grč. bios=život i logos=znanost).

Aristotel (384. do 322. pr. Kr.), grčki filozof, skuplja biološko znanje svoga doba, obogaćuje ga osobnim promatranjima, opisima građe, razvoja i načina života pojedinih životinjskih vrsta.

Kako su se kroz povijest mijenjale spoznaje o živim bićima tako se razvijala i biologija. Danas biologija ima veliki broj područja, grana. Neke od njih su: botanika, zoologija i molekularna biologija.

Botanika, znanost koja se bavi proučavanjem biljaka, njihovog rasta, razvoja, podrijetla i rasprostranjenosti.

Zoologija, znanost koja se bavi proučavanjem životinja, građe i oblika njihova tijela, podrijetla, ponašanja i rasprostranjenosti.

Molekularna biologija, znanost koja proučava svojstva i građu DNA molekule.

7

I. OSNOVNA OBILJEŽJA ŽIVIH BIĆA I NAČINI NJIHOVE ORGANIZACIJE

U PRIRODI

1.1. Organizacija živog svijeta u prirodi1.2. Građa živih bića i njihova organizacija na razini stanice i višestaničnog organizma1.3. Sličnosti i razlike između živih bića u prirodi1.4. Raznolikost živih bića

8

Što povezuje organizme na slici?

Živa bića naseljavaju različita staništa. Pustinje, šume, planine, more, jezera. U njima nalaze hranu, sklonište, jedinke suprotnog spola i zadovoljavaju svoje životne potrebe. Isti, slični i različiti organizmi nastanjuju ista staništa. Jedinke, organizmi, iste vrste, na istom staništu čine populaciju, a jedinke različitih vrsta biocenozu, životnu zajednicu.

Predstavlja li morska obala i morsko dno istu biocenozu?

Više životnih zajednica naseljava isto stanište. Zajedno čine ekosustav. Bara je vodeni, a more kopneni ekosustav.

Koji životni uvjeti omogućavaju preživljavanje organizmima u bari i na travnjaku?

Sva staništa na Zemlji gdje postoje uvjeti za život i žive živa bića čine biosferu.

1.1. Organizacija živog svijeta u prirodi

ISTRAŽI – Tko su stanovnici životne zajednice travnjaka pored moje škole? Izađi na travnjak ispred škole, provedi terensko opažanje i zapiši u bilježnicu populaciju, biocenozu te nekoliko biljnih i životinskih jedinki koje si uočio/la.

9I. OSNOVNA OBILJEŽJA ŽIVIH BIĆA I NAČINI NJIHOVE ORGANIZACIJE U PRIRODI

ORGANIZAMPOPULACIJA

BIOCENOZA

EKOSUSTAV

ATOM

MOLEKULA

STANICA

TKIVO

ORGAN

SUSTAV ORGANA

STANIČNI ORGANELI

BI O S F E R

A

POVEZANOST ORGANIZAMA NA STANIŠTU ODNOSIMA PREHRANE

Živa su bića na staništu prehranom povezana u hranidbene lance. Razlikujemo proizvođače, potrošače i razlagače. Proizvođači iz staništa uzimaju mineralne tvari, vodu i ugljikov dioksid, sami proizvode hranu i kisik. Za proces proizvodnje hrane potrebna im je sunčeva energija, koju pohranjuju u kemijsku energiju. Svojim procesima u prirodi povezuju živu i neživu prirodu. Nazivamo ih i autotrofni organizmi.

Potrošači se koriste hranom koju su pronašli u prirodi u kojoj je pohranjena kemijska energija. To su životinje. Nazivamo ih i heterotrofni organizmi. Mogu biti biljojedi, svejedi ili mesojedi.

Slika 1.1. Organizacija živog svijeta u prirodi, najjednostavniju organizacijsku razinu predstavljaju atomi

10

Slika 1.2. Zeleni bičaš, jednostanični organizam koji živi u vodama na kopnu. Na svijetlu se ponaša kao proizvođač, a u tami kao potrošač.

ZANIMLJIVOST

Što će se dogoditi u ekosustavu smanji li se broj prozvođača?

Uginule organizme razgrađuju razlagači, bakterije i gljive, nastaju mineralne tvari koje se ponovno vraćaju u okoliš. Njih će u procesima proizvodnje hrane ponovno upotrijebiti proizvođači.

Tijekom probave hrana se razgrađuje pomoću kisika pri čemu kemijska energija hrane prelazi u toplinsku. Takve organizme nazivamo aerobni organizmi. Postoje i organizmi koji za razgradnju hranjivih tvari ne trebaju kisik. Nazivamo ih anaerobni organizmi. Opstanak živog svijeta u prirodi, ali i njegove organizacijske razine ovise o kruženju tvari i protoku energije ekološkim sustavima. Svako živo biće mora dobiti dovoljno hranjivih tvari kako bi njegovo tijelo raslo i razvijalo se.

ISTRAŽI – Koje sve organizme prema načinu prehrane, možeš naći u uzorku šumske stelje?

Posjeti šumu i sakupi uzorak rastresitog šumskog zemljišta sa površine tla. Uzorak stavi u papirnatu vrećicu i donesi u školu. Istraži i zapiši u bilježnicu koje si organizme uočio/la.

SAŽETAK➣ Jedinke iste vrste koje žive na istom staništu čine populaciju. Više populacija različitih vrsta na

istom staništu čine biocenozu. Sve biocenoze na nekom staništu čine ekološki sustav. Biosfera predstavlja najveću organizacijsku razinu u prirodi. Organizmi su povezani odnosima prehrane i razmnožavanja. Prema načinu prehrane možemo ih podijeliti na proizvođače, potrošače i razlagače.

SADA ZNAM VIŠE O:

biologiji, organizaciji živog svijeta u prirodi, povezanosti organizama u prirodi


PONOVIMO

1. Objasni, čine li poskoci na Velebitu i Samoborskom gorju istu populaciju?

2. Koje kopnene, a koje vodene biocenoze u svom zavičaju poznaješ?

3. Zašto veći broj organizama živi u tropskoj šumi nego u kontinentalnoj listopadnoj šumi?

4. Kako na protok tvari i energije u moru može dijelovati manja prozirnost mora uzrokovana onečišćenjem?

5. Na koje su sve načine povezane vjeverice bukove šume na Medvednici međusobno, a na koje načine s ostalim članovima te biocenoze?

12

ISTRAŽI – Kako su građene stanice?

GRAĐA STANICE

Istražujući prirodu znanstvenici biolozi živi svijet promatraju golim okom, lupom ili mikroskopom i mnogim drugim uređajima. Otkriće mikroskopa predstavljalo je veliki napredak u biologiji i medicini jer je potaknulo nova otkrića na razini stanične biologije i medicine. Sva su živa bića građena od stanica. Stanica je osnovna jedinica građe živih bića.

Stanice možemo promatrati svjetlosnim i elektronskim mikroskopom. Promatrajući stanice svjetlosnim mikroskopom u njima uočavamo: jezgru, citoplazmu i staničnu membranu. Elektronskim ćemo mikroskopom u stanici uočiti mitohondrije, mrežu kanalića i ribosome. Stanične dijelove koji su smješteni u citoplazmi stanice nazivamo stanična tjelešca, organeli.

Biljna stanica osim navedenih dijelova još ima kloroplast, staničnu stijenku i velike vakuole.

1.2. Građa živih bića i njihova organizacija na razini stanice i višestaničnog organizma

Jezgra upravlja radom stanice i sadrži nasljednu tvar, DNA molekulu koja je obavijena ovojnicom.

Stanična membrana, polupropusna ovojnica koja omogućuje prolaz tvari iz okoliša u stanicu i iz stanice u okoliš.

Citoplazma, polutekuća tvar koja ispunjava unutrašnjost stanice. Najvećim se dijelom sastoji od vode. Omogućava prijenos tvari kroz stanicu.

Mitohondrij, tjelešca u kojima se razgrađuju hranjive tvari i uz prisustvo kisika i oslobađa energija.

Mreža kanalića, sustav kanalića smještenih u citoplazmi. Proteže se od jezgre do membrane.

Ribosomi tjelešca koja mogu biti samostalna u citoplazmi ili smještena na mreži kanalića. Sudjeluju u stvaranju i prijenosu bjelančevina i masti kroz stanicu.


Dijelovi koje ima samo biljna stanica

Kloroplast, sadrži zelenu boju klorofil koja upija Sunčevu svjetlost. U kloroplastima proizvođači na svijetlu proizvode hranu i kisik.

Stanična stijenka, ovojnica koja obavija staničnu membranu i daje pravilni oblik biljnim stanicama.

Vakuola, membranom omeđen prostor i ispunjen vodenom otopinom različitih tvari (rezervne tvari, neprobavljeni ostatci, biljna boja).

Stanice grade jednostanične i višestanične organizme.

Zašto se grah namače prije kuhanja?

jezgra

mrežakanalića

citoplazma

staničnamembrana

mitohondrij

ribosom

Golgijev aparat

kloroplast

vakuola

stanična stijenka

ŽIVOTINJSKA STANICA

BILJNA STANICA

Slika 1.3. Sličnosti i razlike između biljne i životinjske stanice

14

BAKTERIJSKI BIČ

KAPSULA

DNK

RIBOSOM

CITOPLAZMA

STIJENKA

Osim stanica sa oblikovanom, pravom, jezgrom postoje i stanice koje je nemaju. Ulogu jezgre preuzela je DNK molekula koja se nalazi u citoplazmi. Takvi su organizmi bakterije. Kod organizama s pravom jezgrom DNK molekula, se osim u jezgri, nalazi i u mitohondrijima. DNK molekula ima ulogu prijenosa nasljedne tvari s roditelja na potomstvo.

Slika 1.4. Bakterijska stanica – od staničnih tjelešaca imaju ribosome

ORGANIZACIJA ŽIVIH BIĆA NA RAZINI STANICEI VIŠESTANIČNOG ORGANIZMA Stanice jednostaničnih i višestaničnih organizama različitih su oblika i veličine. Kod jednostaničnih organizama jedna stanica obavlja sve funkcije. Već smo rekli kako se kod višestaničnih organizama istovrsne stanice udružuju u tkiva. Tkiva grade organe čovjeka, životinja i biljaka.

U tijelu čovjeka i životinja možemo razlikovati:

a) mišićno tkivo (mišići udova, unutarnji organi, srce)

b) pokrovno tkivo (koža i sluznica unutrašnjih organa)

c) potporno tkivo (vezivno, koštano, hrskavično)

d) živčano tkivo (mozak, leđna moždina)

Srce npr. grade mišićno, vezivno i živčano tkivo.


ŽIVČANI SUSTAV

PROBAVNI SUSTAV

DIŠNI SUSTAV

SPOLNI SUSTAV

SUSTAV ORAGANA ZA KRETANJE

OPTJECAJNISUSTAV

SUSTAVORAGANA ZA IZLUČIVANJE

MOZAK

SRCE

GUŠTERAČA

JETRA

ŽELUDAC

CRIJEVA

BUBREZI

SLEZENA

PLUĆA

ISTRAŽI Kako su građena tkiva?

Slika 1.5. Organi – skupine tkiva s istom funkcijom

Slika 1.6. Organski sustavi – grade ih organi sa istom funkcijom

16

ORGAN

TKIVOSTANICA STANIČO

TJELEŠCE(KLOROPLAST)

ORGANIZAM

Biljni organizam grade tvorna i trajna tkiva (osnovno, pokrovno, potporno i provodno). Rast biljka omogućava tvorno tkivo.

Citoplazme stanica ispunjene su vodom s otopljenim mineralnim tvarima. Kako bi stanica preživjela mora biti u stalnom kontaktu s okolinom. Preko stanične membrane prima otopljeni kisik i hranjive tvari, a izbacuje štetne tvari i proizvode stanice (npr. smole). Brzina izmjene tvari ovisi o veličini stanice. Kod malih se stanica izmjena tvari obavlja puno efikasnije nego kod velikih. I najmanji rast stanice uzrokuje veliki porast njezina volumena, stanična membrana više ne može upijati dovoljnu količinu kisika i hranjivih tvari, niti izbacivati dovoljnu količinu otpadnih tvari. Kako preživjeti?

Slika 1.8. Biljni organizam, grade ga biljni organi

Tkiva se i kod biljka udružuju u organe (npr. list).

PROTOK TVARI KROZ STANICU Što se dogodilo s jabukom na slici?

ZANIMLJIVOSTSpužve su najjednostavniji životinjski organizmi. Njihove stanice nisu udružene u tkiva, već su se pojedine skupine stanica specijalizirale za određenu funkciju. Bičaste stanice sudjeluju u probavi hrane, a ameboidne stvaraju spolne stanice.

Slika 1.7. Unutrašnja i vanjska građa spužve

BIČASTESTANICE

VELIKI OTVOR

AMEBOIDNE STANICE

MALI OTVOR

IGLICE

TJELESNAŠUPLJINA

POKROVNESTANICE


TANKOCRIJEVO

PROBAVNI SUSTAV

CRIJEVNE RESICE

NABORCRIJEVNE RESICE

STANICE

PLUĆA

PLUĆNI MJEHURIĆI

Slika 1.10. Crijevne resice – povećavaju površinu crijeve

Tvari ulaze i izlaze iz stanice putem osmoze i difuzije. Unutar stanice voda i tvari otopljene u njoj čine staničnu tekućinu. Tekućina koja se nalazi između stanica naziva se izvanstanična tekućina. Upoznat ćemo se s tvarima koje kroz staničnu membranu prolaze otopljene u vodi.

Kako bi povećale mogućnost unosa hranjivih tvari i kisika stanične su membrane, višestaničnih organizama razvile niz prilagodbi, npr. povećanje površine – crijevne resice i plućni mjehurići. Biljke površinu za upijanje vode povećavaju razgranjenim korjenovim sustavom.

Slika 1.9. Odnos površine i volumena tijela, povećanje površine tijela ne prati povećanje volumena

Slika 1.11. plućni mjehurići – povećavaju površinu pluća

Slika 1.12. razgranjen korijen– lakše upijanje vode

1 mm 4/3�4�

2 mm

32/3�

16�

3 mm

108/3�

36�

polumjer stanice

volumen površina

18

POLUPROPUSNA MEMBRANAVODA MOLEKULE

OTAPALA

MOLEKULE VODE

PUTUJU KROZ

MEMBRANU

ISTRAŽI Kako voda osmozom prolazi kroz membranu?

Slika 1.15. Osmoza

Sličan procesu difuzije je proces osmoze, ali njome kroz stanicu prolazi samo voda iz područja gdje je ima više u područje gdje je ima manje. Koncentracija otopljenih tvari u citoplazmi stanice i izvanstaničnoj tekućini stalno se mijenja. Organizam je nastoji izjednačiti. Ako previše vode uđe u stanicu ona bubri, a ako previše izađe iz nje suši se. Bez procesa difuzije i osmoze život ne bi bio moguć.

Izvanstanični prostor

Receptor

GlukozaProtein-nosač

Citoplazma

Slika 1.14. Difuzija

Dodamo li žlicu soli i nekoliko kapi jabučnog octa u vodu, čestice soli i octa putovat će otopinom iz prostora gdje ih ima više u prostor gdje ih ima manje. Proces traje dok se u cijeloj otopini ne izjednači količina topljivih tvari. Nakon nekoliko minuta naša će cijela otopina biti crvenkasta i slana. Taj se proces naziva difuzija. Omogućava izmjenu tvari između stanica višestaničnog organizma, ali i izmjenu tvari između stanica i okoliša. Procesom difuzije putuju voda, plinovi, mineralne i hranjive tvari kroz stanicu.

Slika 1.13. Prolaz tvari kroz staničnu membranu omogućavaju receptori i proteinski nosači


SAŽETAK➣ Stanica je osnovna građevna i funkcionalna jedinica svakog živog bića. Razlikujemo biljne i

životinjske stanice. Biljna stanica ima kloroplaste i staničnu stijenku koje nemaju životinjske stanice. Stanice se udružuju u tkiva: kod životinja razlikujemo pokrovno, vezivno, mišićno i živčano tkivo. Biljna tkiva mogu biti tvorna i trajna. Za protok vode, plinova, mineralnih i hranjivih tvari kroz stanicu važni su procesi osmoze i difuzije.

PONOVIMO

1. Navedi razliku između biljne i životinjske stanice.2. U čemu se prema građi osnovnih dijelova stanice razlikuju bakterijske od biljnih i životinjskih stanica?3. Stanice korijena biljaka koje žive u sušnim predjelima imaju gustu citoplazmu korijenovih dlačica i dugo korijenje. Što misliš zašto?4. Koja tkiva nalazimo i u biljnom i u životinjskom organizmu?5. Objasni, na koji je način izmjena tvari u stanici povezana sa njezinom veličinom.

SADA ZNAM VIŠE O:

stanici, tkivima, prolazu tvari kroz stanicu

VODAVODA

VODA

VODA

VODAVODA

VODA

ZANIMLJIVOST

Sjemenke biljnih organizama siromašne su vodom. U nepovoljnim uvjetima sadrže je samo 5-10%. U povoljnim uvjetima primaju vodu bubrenjem pri čemu povećaju udio vode na 75% , a time i svoj volumen

Ulazak i izlazak vode iz biljnih stanica – ovisi o koncentraciji citoplazme i okolne otopine

ZANIMLJIVOST

Crvene krvne stanice, eritrociti bubre ili se smežuraju ovisno o koncentraciji otopine u kojoj se nalaze.

Ulazak i izlazak vode iz eritrocita

20

Koja zajednička obilježja imaju životinje na slici?

Živa bića, njihovu građu i funkciju proučava znanost biologija, znanost o životu. Sva živa bića, bez obzira koja staništa naseljavaju, koji oblik ili veličinu imaju, posjeduju zajednička obilježja.To su: organiziranost, razmnožavanje, rast i razvoj, izmjena tvari i energije (metabolizam), prilagodljivost i evolucija, podražljivost.

ORGANIZIRANOST

Živa su bića građena od jedne ili više stanica. Građa i funkcija organizma usko su međusobno povezani.Unatoč sličnosti između živih bića svako je jedinstveno i ima svoje osobne karakteristike čak i ako se radi o jedinkama iste vrste.

RAZMNOŽAVANJE, RAST I RAZVOJ

Preduvjet opstanka živih bića na zemlji je njihovo razmnožavanje. Razmnožavati se mogu spolno, nespolno i vegetativno. Spolnim razmnožavanjem nastaju slični potomci čime je omogućena biološka raznolikost vrste. Nespolnim i vegetativnim razmnožavanjem nastaju potomci identični roditeljima. Tijekom života živa bića rastu, razvijaju se i prilagođavaju uvjetima u okolišu u kojem žive. Organizmi koji se ne mogu prilagoditi uvjetima u okolišu ugibaju. Ostali organizmi doživljavaju prirodni prestanak rasta, starenje i smrt.

Slika 1.16. Kod nespolnog i vegetativnog razmnožavanja, potreban je samo jedan roditelj, razmnožavanje hidre pupanjem i stvaranje malih biljaka na rubu lista kod kalanhoe.

1.3. Sličnosti i razlike između živih bića u prirodi


PRILAGODBE OKOLIŠU I EVOLUCIJA

Živa su bića prilagođena staništu svojom građom, ponašanjem, metabolizmom (brzinom i načinom izmjene tvari i energije). Prilagodbe u ponašanju događaju se brže nego prilagodbe u građi. Prilagodbe građe tijela rezultat su dugotrajnih promjena, evolucije.

Slika 1.17. Konj i magarac – srodni i slični Slika 1.18. Dupin i morski pas – slične su građe, organizmi, pripadaju istoj skupini pripadaju različitim skupinama organizama, organizama, slične su građe i u prirodi u prirodi naseljavaju slična staništa naseljavaju slična staništa

ISTRAŽI Kako se razmnožavaju biljke?

Pribor: lonci za cvijeće, zemlja, nož, reznice biljaka, sjeme nevenaa) sjemenke nevena posij u lonac za cvijeće.b) izreži nekoliko reznica stabljike ili lista i zasadi ih u lonac za cvijećeU bilježnicu bilježi svoja opažanja i zaključke.

22

IZMJENA TVARI I ENERGIJE

Kako bi organizmi, živa bića, mogli obavljati sve svoje životne funkcije moraju se hraniti. Hrana se u organizmu, uz pomoć kisika, razgrađuje kroz niz procesa od složenih do jednostavnih tvari pri čemu se oslobađa energija. Taj proces nazivamo metabolizam. Dio je oslobođene energije organizmu potreban za rad, a dio se kao toplina oslobađa u okoliš.

Prisjeti se u kojim se dijelovima stanice razgrađuju tvari i oslobađa energija?

ZANIMLJIVOST

Spermij čovjeka – građen od glave i repa. U glavi spermija čovjekanalazi se jezgra, a u repu mitohondrij.

Spermij, muška spolna stanica, ima jezgru, mitohondrij, citoplazmu i staničnu membranu. U mitohondriju se stvara energija za pokretanje spermija. Normalno se kreće brzinom od 1 do 4 mm u minuti. Spermij je vrlo osjetljiv na promjenu uvjeta sredine, aktivnost pojačana na povišenoj temperaturi, a snižena temperatura mogu ga onesposobiti.

PODRAŽLJIVOST

Podražljivost je svojstvo organizma da prima podražaje iz okoliša i reagira na njih. Ona živim bićima omogućava preživljavanje i zaštitu.

Slika 1.19. Podražljivost – na vanjski podražaj mimoza pomiče svoje listove


SAŽETAK➣ Zajednička su obilježja živih bića: organiziranost, razmnožavanje, rast i razvoj, metabolizam,

prilagodljivost i evolucija, podražljivost. Sva ta obilježja razlikuju se od vrste do vrste i od jedinke do jedinke. Kako bi preživjeli organizmi se prilagođavaju uvjetima u okolišu. Preživljavaju samo organizmi koji se mogu prilagoditi promjeni životnih uvjeta.

SADA ZNAM VIŠE O: osnovnim obilježjima živih bića.

PONOVIMO1. Koja su zajednička obilježja živih bića.2. Koji je plin organizmima potreban za razgradnju hranjivih tvari?3. Što je metabolizam?4. Što organizmima omogućava svojstvo podražljivosti?5. Koja je prednost spolnog razmnožavanja u odnosu na nespolno i vegetativno razmnožavanje?

moja biologija 7 - alka script

Documents