MONITORING KVALITETE ZRAKA NA PODRUČJU PARKA PRIRODE BLIDINJE POMOĆU PASIVNIH MJERAČA

Zovko Mario, Okon doo Mostar, Bišće polje bb, 88000 Mostar, Bosna i Hercegovina, zovko.mario@gmail.com (skraćena verzija objavljenog stručnog rada na Međunarodnom znanstvenom simpoziju Blidinje 2015.)

1.Uvod

Park prirode Blidinje nalazi se u središnjem dijelu BiH na području prostora Hercegovine. Smješten je u središnjem dijelu zone visokih planina Bosne i Hercegovine i obuhvaća područje planinskih masiva Vrana i Čvrsnice koje povezuje udolina Dugog polja, na čijem se južnom dijelu nalazi jezero Blidinje Njegove granice formirale su kanjon rijeke Neretve na istoku, kanjon rijeke Doljanke na sjeveru, kanjon rijeke Drežanke na jugu i obronci planine Vran na zapadu. Područje Parka zauzima površinu od 358 km2 i prostire se područjem triju županija: Hercegovačko-neretvanske, Zapadno-hercegovačke i Herceg-bosanske.

Slike 1 i 2: Pogled na Dugopolje i jezero Blidinje

2.Osnovni cilj istraživanja i rezultati provedenih mjerenja

Osnovni cilj ovog istraživanja bio je izmjeriti stvarno stanje („nulto“) onečišćenja zraka troposferskim ozonom na području PP Blidinje. Pošto su granične vrijednosti za troposferski ozon propisane za neprekidni period mjerenja od 8 sati, odlučeno je da se mjerenja vrše neprekidno 8 sata na jednom mjernom mjestu. Za prvu fazu rada predviđeno je istovremeno i neprekidno mjerenje na 20 mjernih mjesta. Mjerna mjesta su određena analizom postojeće dokumentacije i višestrukim obilaskom terena. Na kraju faze mjerenja su svi mjerači analizirani u ovlaštenom laboratoriju Passam ag u Švicarskoj. Nakon dobivenih rezultata mjerenja izrađena je i karta zagađenja. Mjerenja zagađenja su izvršena 4. lipnja 2015. godine u periodu od 7 do 18 sati.

Slike 3-4: Postavljanje pasivnih mjerača u PP Blidinje

Slika 5: Koncentracija prizemnog (troposferskog) ozona na području PP Blidinje

Kao glavni pokazatelj kvaliteta zraka tih područja mjerena je koncentracija prizemnog ozona. Prizemni ozon štetno djeluje na zdravlje čovjeka kao i na ostali živi svijet. Povećana koncentracija prizemnog ozona štetno utječe na biljni svijet, smanjuje fotosintezu i doprinosi oksidaciji. Dugotrajnije povećanje koncentracije ovog plina može ozbiljno ugroziti šume, pri čemu drveće prije vremena može izgubiti lišće i iglice. Ugrozba biljnog svijeta direktno utječe i na životinjski svijet Parka prirode. Pasivni mjerači su posebno kemijski i fizički u laboratorijskim uvjetima obrađene i pripremljene cjevčice i membrane koje bez ikakvog vanjskog izvora energije (pasivno) preuzimaju štetne tvari iz zraka (difuzijom) i omogućuju precizno laboratorijsko mjerenje njihove srednje koncentracije. Rezultati mjerenja izražavaju se u [µg/m3] što je preciznost koju omogućuju samo najskuplje fiksne mjerne stanice za monitoring zraka. Bitne osobine pasivnih mjerača su da za njihov rad nije potreban priključak na električnu mrežu ili bilo kakvo alternativno napajanje a istovremeno se na velikim površinama mogu vršiti mjerenja zagađenja zraka. Ove prednosti pasivnih mjerača kao relativno novog načina mjerenja zagađenja zraka već su uočene u mnogim europskim zemljama. Tako se u Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj za mjerenje imisije u zaštićenim područjima (na primjer Tirol) već godina koriste pasivni mjerači od strane državne uprave kao kontrola (razvijene) mreže mjernih stanica koje kontinuirano rade ali i ako dopuna pri mjerenju imisije koja je u praksi pokazala jako dobre rezultate.

Rezultati mjerenja su pokazali slijedeće: 1,Izmjerene su vrlo velike koncentracije prizemnog ozona i one leže rasponu od: 102,9 µg/m3 do 323,5 [µg/m3]. 2.Na skoro svim mjernim mjestima, odnosno na 19 od 20 mjernih mjesta, izmjerena je veća vrijednost od dozvoljene koja po Pravilniku (SN F BiH broj 1/12) iznosi 120 [µg/m3] za usrednjenu 8 -satnu vrijednost mjerenja. 3.Samo mjerno mjesto broj 2. (Stipića livada) sa izmjerenom koncentracijom od 102,9 [µg/m3], (na slici 5 označeno svijetlo-zelenom bojom), zadovoljava propisanu koncentraciju. 4.Mjerenja su vršena na širokom području kako bi se pokrila što veća površina Parka prirode. Detektirana su tri osobito pogođena područja: velike koncentracije prizemnog ozona (u rasponu od 245,1 - 323,5 [µg/m3]) izmjerene su na izdvojenim mjernim mjestima 4. (Skijalište) i 6. (Kedžara) a najveće uz prometnicu koja ide Dugopoljem na nizu od četiri mjerne točke koje se nalaze jedna do druge: 10. (Trafostanica), 11. (Boričevac), 12. (Modruša - izmjeren maksimum od 323,5 [µg/m3]) i 13. (Borova glava), što je lako uočljivo na priloženoj karti rasprostiranja zagađenja (slika 19) gdje su ova tri područja izrazito plave i tamno-plave boje. 5.Može se konstantirati da su dobiveni rezultati mjerenja na prvi pogled začuđujući ali je potrebno naglasiti da se radi o prvim mjerenjima takve vrste pa ih kao takve treba i promatrati. Nije moguće govoriti o "trendu" i stvarnom stanju koncentracije polutanata na temelju samo jednog mjerenja. 3.Prijedlozi budućih istraživanja u Parku prirode Blidinje glede zagađenja zraka: 1.Nabavka prijenosne meteo-postaje (solarne) kojom bi se dugotrajno pratili mikroklimatski uvjeti područja, osobito vjetar (Park prirode Blidinje). 2.Izvođenje višegodišnje serije od najmanje 4 godišnja mjerenja prizemnog ozona na već određenih 20 mjernih mjesta koristeći pasivne mjerače kako bi se dobili usporedivi rezultati sa "nultim" mjerenjem. 3.Istraživanja u cilju određivanja cestovnog prometa na području Parka prirode sa osobitim osvrtom na periode kada se pojave "vrhovi" prometa. 4.Istraživanje je u budućnosti vrlo lako moguće proširiti tako da se proširi broj mjernih mjesta i prate druga dominantna onečišćenja zraka na području Parka prirode Blidinje kao što su koncentracija dušičnog dioksida, sumpor dioksida itd. Sličnim projektom je moguće obuhvatiti i druga zaštićena područja bilo gdje u svijetu u cilju određivanja stvarnog stanja kvalitete zraka na tim područjima i poduzimanja mjera zaštite ukoliko one budu potrebne.