MORALNI RAZVOJMORALNI RAZVOJ

Emina HošićEmina Hošić

UVODUVOD• Moral je skup nepisanih pravila i običaja koji utvrđuju međuljudske odnose Moral je skup nepisanih pravila i običaja koji utvrđuju međuljudske odnose

i prosuđuju šta je dobro, a šta zlo. Moral je nešto objektivno kao oblik i prosuđuju šta je dobro, a šta zlo. Moral je nešto objektivno kao oblik društvene svjesti, sistem običaja, navika, normi. Todruštvene svjesti, sistem običaja, navika, normi. To je također je također zahtjev zahtjev društva za određenim ponašanjem, odnosno, principima koji određuju kako društva za određenim ponašanjem, odnosno, principima koji određuju kako nešto treba da bude. On je relativan, nije isti u svim društvenim grupama i nešto treba da bude. On je relativan, nije isti u svim društvenim grupama i historijskim periodima. Centralne vrijednosti morala su: dobro, ispravno i historijskim periodima. Centralne vrijednosti morala su: dobro, ispravno i pravedno.pravedno.

• Moral se oslanja na svijet i svijest pojedinca, a kao sankcije za nemoralno Moral se oslanja na svijet i svijest pojedinca, a kao sankcije za nemoralno ponašanje javljaju se grižnja savjesti, prijekor ili bojkot okoline.ponašanje javljaju se grižnja savjesti, prijekor ili bojkot okoline.

• Dobro je najveća moralna vrijednost. To je ljudska osobina koja odgovara Dobro je najveća moralna vrijednost. To je ljudska osobina koja odgovara biti čovjeka. Čovječnost je dužnost svakog pojedinca, uslov dobrog života. biti čovjeka. Čovječnost je dužnost svakog pojedinca, uslov dobrog života. To podrazumijeva saradnju sa drugim ljudima, dijalog, ljubav i To podrazumijeva saradnju sa drugim ljudima, dijalog, ljubav i dostojanstvo osobe.dostojanstvo osobe.

Govoreći o čovjeku, homo sapiensu, razumnom biću, kad pomislimo na suprotnosti ''dobra'' i ''zla'', automatski ta dva pojma vezujemo uz moralnost. Stoga bi jedno od pitanja moglo biti i: rađa li se dijete s već utemeljenom moralnošću i moći razgraničenja dobroga od zla odnosno je li moralni razvoj uvjetovan genetski, naslijeđem ili je pak riječ o utjecaju okružja u izgradnji i poticanju moralnoga razvoja i moći prosudbe i razgraničenja dobroga od zla te priklanjanja jednoj od dviju krajnosti: čistome dobru ili čistome zlu?

Pojmove ''dobar'' i ''zao'' osmislio je Pojmove ''dobar'' i ''zao'' osmislio je čovjek kao termine za pojašnjenje čovjek kao termine za pojašnjenje nečega što je sam definirao nečega što je sam definirao prihvatljivim ili neprihvatljivim prihvatljivim ili neprihvatljivim ponašanjem, razmišljanjem, ponašanjem, razmišljanjem, djelovanjem... djelovanjem... U jednoj društveno-kulturnoj sredini U jednoj društveno-kulturnoj sredini pojam dobra može predstavljati nešto pojam dobra može predstavljati nešto sasvim drugo od pojma dobra u nekoj sasvim drugo od pojma dobra u nekoj drugoj društveno-kulturnoj zajednicidrugoj društveno-kulturnoj zajednici..

Moralno vaspitanje• Moralno vaspitanje je ljudske jedinke je vrlo složen i

dugotrajan proces. Dijete je po rođenju biološko biće, i ono kroz razne kontakte sa roditeljima i drugim osobama se socijalizuje i postaje društveno biće. Pravilnim vaspitanjem ono postepeno prevazilazi egoizam i egocentričnost i svejesno ili nesvjesno usvaja određene oblasti kulturnog i moralnog ponašanj; razvija karakterne i voljne osobine kao što su: poštenje, marljivost, odgovornost, hrabrost itd.

• Istinska moralnost predstavlja ponašanje koje je usklađeno sa standardima date sredine, odnosno kulture i rezultirana je samoodgovornošću i svješću pojedinca.. Ona se postepeno razvija i u povoljnim životnim okolnostima tj.dijete je počinje ispoljavati u periodu adolescencije.

• Da bi se djete ponašalo u skladu sa određenim društvenim navikama, neophodno je da ono dodstigne određeni stepen intelektualnog razvoja, kako bi moglo da adekvatno procjenjuje šta je dobro,a šta nije i zašto je nešto dobro ili nije dobro.

Prema E.Herloku u razvoju istinske moralnosti Prema E.Herloku u razvoju istinske moralnosti postoje dvije odvojene (posebne) faze:postoje dvije odvojene (posebne) faze:

1.) razvoj moralnog ponašanja-razvija se postepeno, jer dijete prvo uči da se ponaša u skladu sa

zahtjevima i očekivanjima svojih roditelja, vršanja, nastavnika i drugih osoba, najčešće putem nagrađivanja ili kažnjavanja, imitacije, identifikacije i razmišljanja.

Ukoliko su ti moralni standardi ujednačeni u porodici, u školi i grupi vršnjaka, utoliko će ih dijete lakše učiti i više poštovati, a u suprotnom ako se na jednom mjestu na nekom pravilu više insistira, a na drugom ne onda kod djeteta dolazi do konfuzije.

2.)razvoj moralnih pojmova-se također razvija postepeno.U početku, malo dijete nije intelektualno zrelo da bi se moglo shvatiti

apstraktna značenja pojma dobro i loše. Ono se ponaša na određeni način zato što se to od njega tako traži, ali ono ne shvata zašto je dobro ono što čini ili zašto nešto pogrešno radi i zašto se kažnjava. Drugim riječima, dijete ne razumije razgovore, odnosno suštinu moralnih pravila. Tek oko 10-te godine ono je sposobno za mentalno uopštavanje, odnosno da primjenjuje određena moralna načela u različitim situacijama.

Tako npr. dijete je u mogućnosti da shvati da se pojam Tako npr. dijete je u mogućnosti da shvati da se pojam krađe ne odnosi samo na krađu konkretnog predmeta-krađe ne odnosi samo na krađu konkretnog predmeta-igračke, već i na nedoživljeno prisvajanje drugih igračke, već i na nedoživljeno prisvajanje drugih vriejdnosti; olovke, novca, bicikla i sl. I prije 5-te vriejdnosti; olovke, novca, bicikla i sl. I prije 5-te godine dijete se plaši kazne za određeni postupak, ali godine dijete se plaši kazne za određeni postupak, ali ono ne osjeća krivnju zbog takvog postupka. U poznom ono ne osjeća krivnju zbog takvog postupka. U poznom djetinjstvu, zahvaljujući intelektualnom sazrijevanju i djetinjstvu, zahvaljujući intelektualnom sazrijevanju i stečenim iskustvima u porodici, školi i grupi vršnjaka, stečenim iskustvima u porodici, školi i grupi vršnjaka, dijete formira određene moralne vrijednosti koje dijete formira određene moralne vrijednosti koje predstavljaju osnovu njegovog kasnijeg ponašanja. predstavljaju osnovu njegovog kasnijeg ponašanja. Krajem djetinjstva ono dosta uspješno procjenjuje da li Krajem djetinjstva ono dosta uspješno procjenjuje da li je ponašanje drugih osoba usklađeno sa društvenim je ponašanje drugih osoba usklađeno sa društvenim normama ili nije, spremno je da ih kritikuje za loše normama ili nije, spremno je da ih kritikuje za loše postupke, ili da osuđuje i sebe za slične greške.postupke, ili da osuđuje i sebe za slične greške.

Prema učenju Pijažea, moralnost se sastoji iz sistema pravila i njemu Prema učenju Pijažea, moralnost se sastoji iz sistema pravila i njemu suštinu čini poštovanje tih pravila. On razlikuje tri moralnosti i to :suštinu čini poštovanje tih pravila. On razlikuje tri moralnosti i to :

1.)Moral prinude, koji dominira kod djeteta do 7-8 godina, i karakteriše ga moralnost autoriteta. Biti dobar za dijete znači biti poslušan, odnosno izvršavati naređenja roditelja ili drugih osoba.

2.)Zrelija moralnost, nastupa oko 10-te godine. Od tada dijete usklađuje svoje ponašanje prema unutreašnjim principima, a ne autorativnim zahtjevima.

3.)Moralna autonomija, ogleda se u moralnom poštenju, vođenju računa o aktivnostima i namjerama drugih i ličnom postupanju u skladu sa unutrašnjim moralnim načelima. Dijete dakle, postupa na odgovarajući način zato što smatra da je to ispravno i zato što tako hoće da se ponaša, a ne zato što to mora.

Moralni razvoj po Pijažeovom mišljenju je uslovljen intelektualnom razvoju djeteta.

Pijaže polaze od predpostavke da za moralni razvoj Pijaže polaze od predpostavke da za moralni razvoj prati kognitivni razvoj pojedinca. Na početku svog prati kognitivni razvoj pojedinca. Na početku svog moralnog razvoja karakterističan je heteronomni moralnog razvoja karakterističan je heteronomni moral. Dijete shvata moralne propisa kao nešto što moral. Dijete shvata moralne propisa kao nešto što je apsolutno i nepromjenjivo. Moralni principi je apsolutno i nepromjenjivo. Moralni principi odnose se na sve situacije i ne mogu se dogovorom odnose se na sve situacije i ne mogu se dogovorom mijenjati. U tom periodu dijete ne razlikuje mijenjati. U tom periodu dijete ne razlikuje namjeru od nehanamjeru od nehajja i traži da se krivac kazni prema a i traži da se krivac kazni prema šteti koju je napravio, ali i svi oni koji su mu bliski šteti koju je napravio, ali i svi oni koji su mu bliski i pri tome ne vodi računa o namjerama koje su i pri tome ne vodi računa o namjerama koje su postojale. Još nešto je karakteristično za ovaj postojale. Još nešto je karakteristično za ovaj period, a to je nemogućnost da se preuzme tuđa period, a to je nemogućnost da se preuzme tuđa uloga i da se razumiju osjećanja drugih. Tek sa uloga i da se razumiju osjećanja drugih. Tek sa razvojem apstraktnog mišljenja (od desete godine) razvojem apstraktnog mišljenja (od desete godine) dijete javlja se autonomni moral, kada dijete dijete javlja se autonomni moral, kada dijete prihvata osnovne principe kao svoje i razumjevanje prihvata osnovne principe kao svoje i razumjevanje da mu oni omogućavaju da živi zajedno sa drugim da mu oni omogućavaju da živi zajedno sa drugim ljudima. U tom periodu javlja se uzajamno ljudima. U tom periodu javlja se uzajamno poštovanje i uvažavanje drugih osoba i formira se poštovanje i uvažavanje drugih osoba i formira se pojam pravde i pravednosti.pojam pravde i pravednosti.

Kolberg je ovu teoriju još više razradio i proširio. On govori o trima Kolberg je ovu teoriju još više razradio i proširio. On govori o trima fazama moralnogfazama moralnog razvoja (predkonvencionalna, konvencionalna i razvoja (predkonvencionalna, konvencionalna i postkonvencionalna) i svaku fazu dijeli sa dvije pod faze. Ono što je postkonvencionalna) i svaku fazu dijeli sa dvije pod faze. Ono što je za ovaj tekst bitno ali što može da objasni veliki dio onoga što se za ovaj tekst bitno ali što može da objasni veliki dio onoga što se dešavalo na ovim prostorima su istraživanja koja pokazuju da veliki dešavalo na ovim prostorima su istraživanja koja pokazuju da veliki broj ljudi, ne dosegne, postkonvencionalnu, poslednju fazu moralnog broj ljudi, ne dosegne, postkonvencionalnu, poslednju fazu moralnog razvoja. Najveći broj ljudi ostaje na konvencionalnoj fazi i njihov razvoja. Najveći broj ljudi ostaje na konvencionalnoj fazi i njihov moral se najlakše može opisati putem zlatnog pravila "Čini drugima moral se najlakše može opisati putem zlatnog pravila "Čini drugima ono što želiš da drugi čine tebi". Ovi ljudi su svjesni da su društvena ono što želiš da drugi čine tebi". Ovi ljudi su svjesni da su društvena pravila neophodna i da ih se moramo pridržavati, jer jedino tako pravila neophodna i da ih se moramo pridržavati, jer jedino tako možemo spriječiti sukobe ličih interesa i obezbijediti opšte dobro. možemo spriječiti sukobe ličih interesa i obezbijediti opšte dobro. Kod ljudi na ovom stepenu moralnog razvoja neophodno je Kod ljudi na ovom stepenu moralnog razvoja neophodno je postojanje spoljašnih zakona i pravila, jer autonomni moral nije još postojanje spoljašnih zakona i pravila, jer autonomni moral nije još dovoljno razvijen. Na ovom stadijumu moralnog razvoja čovjek nije dovoljno razvijen. Na ovom stadijumu moralnog razvoja čovjek nije human i dobar, on je samo svjestan životinje u sebi koja se pravilima human i dobar, on je samo svjestan životinje u sebi koja se pravilima mora kontrolisatimora kontrolisati..

Ono što svakako ne smijemo zaboraviti jeste i to da čovjek živi u Ono što svakako ne smijemo zaboraviti jeste i to da čovjek živi u okruženju koje manje ili više utiče na njegov razvoj. Pojedini autori okruženju koje manje ili više utiče na njegov razvoj. Pojedini autori koji se bave razvojem moralne svijesti naglašavaju da neke sredine u koji se bave razvojem moralne svijesti naglašavaju da neke sredine u kojima živimo ne pogoduju razvoju autonomne moralne svijesti ili kojima živimo ne pogoduju razvoju autonomne moralne svijesti ili ponašanje u skladu sa našim moralnim principima. U autoritarnim ponašanje u skladu sa našim moralnim principima. U autoritarnim društvima promovišu se vrline poslušnosti i u takvom društvu nije društvima promovišu se vrline poslušnosti i u takvom društvu nije nimalo lako steći autonomnu moralnu svijest i ponašati se u skladu nimalo lako steći autonomnu moralnu svijest i ponašati se u skladu sa vlastitim moralnim načelima.sa vlastitim moralnim načelima.

Sa razvojem društva pojavila se potreba da se određenim pravilima reguliše ponašanje unutar tog društva i tako nastaju društvene norme. Moralna svijest slično stavovima sastoji se od tri komponente: kognitivne, emocionalne i konativne komponente. *Kognicija-nam omogućava da usvojimo znanja o moralnim principima i da adekvatno primjenjujemo opšte principe na pojedinačne slučajeve. *Emocionalna komponenta su sva ona osjećanja koja se vezuju za postupke koji se ocjenjuju kao moralni ili nemoralni.*Konativna (motivaciona) komponenta pokazuje nam spremnost da se djeluje u skladu sa moralnim principima ili protiv moralnih principa.

Sve ove tri komponente su bitne za pravilan i normalan moralni razvoj. U slučaju da dođe do nedovoljnog razvoja jedne od ove tri komponente dolazi do patoloških pojava kod pojedinac (psihopatija i dr.)

Kao najzančajniji faktori razvoja dječije moralnosti smatraju se: porodica, drugovi, škola, Kao najzančajniji faktori razvoja dječije moralnosti smatraju se: porodica, drugovi, škola, inteligencija, pol i rekreativne aktivnosti.inteligencija, pol i rekreativne aktivnosti.PorodicaPorodica ima poseban značaj na socijalizaciju ima poseban značaj na socijalizaciju djeteta uopšte, pa prema tome i na njegov moralni razvoj. Roditelji kao i ostali članovi djeteta uopšte, pa prema tome i na njegov moralni razvoj. Roditelji kao i ostali članovi porodice predstavljau osnovni model djetetovog ponašanja. Kroz porodicu se prelama porodice predstavljau osnovni model djetetovog ponašanja. Kroz porodicu se prelama širok spektar društvenih zahtjeva i imperativa koji se i postepeno prenose na dijete. širok spektar društvenih zahtjeva i imperativa koji se i postepeno prenose na dijete. Pravilno usmjeravanje, lični primjer i dosljednost roditelja predstavljaju osnovni Pravilno usmjeravanje, lični primjer i dosljednost roditelja predstavljaju osnovni preduslov za razvoj istinske moralnosti kod djeteta.preduslov za razvoj istinske moralnosti kod djeteta.U obitelji dijete stječe moralni U obitelji dijete stječe moralni odgoj, a ovaj najviše ovisi o sredini u kojoj živi. Roditelji utječu na stvaranje moralnih odgoj, a ovaj najviše ovisi o sredini u kojoj živi. Roditelji utječu na stvaranje moralnih spoznaja, uvjerenja, stavova, ponašanja i djelovanja.I moralno odgajanje mora biti spoznaja, uvjerenja, stavova, ponašanja i djelovanja.I moralno odgajanje mora biti ovisno o uzrastu, primjereno dječjoj dobi. Čitav obiteljski život-dnevni red, odnosi ovisno o uzrastu, primjereno dječjoj dobi. Čitav obiteljski život-dnevni red, odnosi među članovima obitelji, vedra i radna atmosfera-predstavlja situacije iz kojih dijete među članovima obitelji, vedra i radna atmosfera-predstavlja situacije iz kojih dijete može stjecati moralno iskustvo i norme zajedničkog ponašanja.Zadatke moralnog može stjecati moralno iskustvo i norme zajedničkog ponašanja.Zadatke moralnog odgoja školskog djeteta ostvarujemo prekoodgoja školskog djeteta ostvarujemo preko ovih sadržaja: odgoj u duhu humanizma, ovih sadržaja: odgoj u duhu humanizma, pripreme za društveni život, odgoj u duhu patriotizma, uobličavanja pozitivnog odnosa pripreme za društveni život, odgoj u duhu patriotizma, uobličavanja pozitivnog odnosa prema radu i pozitivnog odnosa prema materijalnim i duhovnim vrprema radu i pozitivnog odnosa prema materijalnim i duhovnim vrijednostimaijednostima

Faktori moralnog Faktori moralnog razvojarazvoja

Pored porodice faktor u moralnom razvoju ima i škola.Pored porodice faktor u moralnom razvoju ima i škola.

Škola Škola također daje vrlo značajan doprinos razvoju dječije moralnosti. U također daje vrlo značajan doprinos razvoju dječije moralnosti. U njoj dijete uči određena pravila, proširuje svoja saznanja, njoj dijete uči određena pravila, proširuje svoja saznanja, samodisciplinuje se. Ukoliko je odnos između djeteta i druge djece u samodisciplinuje se. Ukoliko je odnos između djeteta i druge djece u odjeljenskom kolektivu, kao i između djeteta i nastavnika dovoljan, odjeljenskom kolektivu, kao i između djeteta i nastavnika dovoljan, onda se time stvaraju uslovi da se bolje nauče, prodiskutuje, procjene i onda se time stvaraju uslovi da se bolje nauče, prodiskutuje, procjene i praktično verifikuju određene norme moralnog ponašanja.praktično verifikuju određene norme moralnog ponašanja.

InteligencijaInteligencija omogućuje djetetu da razvije određene moralne pojmove, da omogućuje djetetu da razvije određene moralne pojmove, da ih primijeni i da shvati poljedice svojih i tuđih postupaka. Djeca niske ih primijeni i da shvati poljedice svojih i tuđih postupaka. Djeca niske inteligencije teško shvataju suštinu moralnih načela i njihovo osjećanje inteligencije teško shvataju suštinu moralnih načela i njihovo osjećanje krivive za loše postupke je incuficijentno. Međutim, i neka djeca krivive za loše postupke je incuficijentno. Međutim, i neka djeca normalne inteligencije pokazuju moralnu defektnost, jer i pored toga normalne inteligencije pokazuju moralnu defektnost, jer i pored toga što uspješno evaluiraju šta valja,a šta ne, ona ne pokazuju dovoljno što uspješno evaluiraju šta valja,a šta ne, ona ne pokazuju dovoljno volje i spremnosti da usklade svoje ponašanje sa određenim volje i spremnosti da usklade svoje ponašanje sa određenim saznanjima i društvenim pravilima.saznanjima i društvenim pravilima.

Grupa vršnjaka Grupa vršnjaka je bitan činilac razvoja dječije moralnosti. Još u je bitan činilac razvoja dječije moralnosti. Još u predškolskom periodu dijete provodi znatan dio vremena sa drugom predškolskom periodu dijete provodi znatan dio vremena sa drugom djecom i tako usvaja određene norme ponašanja: slijede određene djecom i tako usvaja određene norme ponašanja: slijede određene uzore, procjenjuje ispravnosti tuđih postupaka i provjerava svoje uzore, procjenjuje ispravnosti tuđih postupaka i provjerava svoje postupke. Ukoliko su grupne norme bliske onim koji važe u porodici postupke. Ukoliko su grupne norme bliske onim koji važe u porodici utoliko će se one lakše usvajati, u suprotnom može doći do znatnijih utoliko će se one lakše usvajati, u suprotnom može doći do znatnijih konflikata.konflikata.

PolPol, po mišljenju stručnjaka, sam po sebi ne derminiše , po mišljenju stručnjaka, sam po sebi ne derminiše tok moralnog razvoja djeteta. Međutim, s obzirom da se tok moralnog razvoja djeteta. Međutim, s obzirom da se

u porodici, za djecu različitog pola prožimijen juju u porodici, za djecu različitog pola prožimijen juju donekle različiti načini vaspitanja, to može uticati na donekle različiti načini vaspitanja, to može uticati na

izraženost njihovih moralnih karakterisitika. Tako izraženost njihovih moralnih karakterisitika. Tako npr.dječacima se više tolerišu nestašluci i potencira npr.dječacima se više tolerišu nestašluci i potencira

hrabrost, ako kod djevojčica se više insistira na hrabrost, ako kod djevojčica se više insistira na pristojnosti i toleranciji. pristojnosti i toleranciji.

Ovi navedeni faktori moralnog Ovi navedeni faktori moralnog razvoja djeteta se međusobno razvoja djeteta se međusobno isprepliću i teško je odvojeno isprepliću i teško je odvojeno posmatrati njihov uticaj. posmatrati njihov uticaj.

Dijete koje se pravilno vaspitava u Dijete koje se pravilno vaspitava u porodici, koje ima moralno uzorne porodici, koje ima moralno uzorne roditelje, koja pripada grupi roditelje, koja pripada grupi vršanjaka u koojoj se uvažavaju vršanjaka u koojoj se uvažavaju opštevažeća moralna načela i u opštevažeća moralna načela i u kojoj ima pozitivne uzore, koje u kojoj ima pozitivne uzore, koje u školi uvažava svoje nastavnike i školi uvažava svoje nastavnike i njihova usmjeravanja, ima realne njihova usmjeravanja, ima realne uslove da se razvije u moralno uslove da se razvije u moralno zrelu ličnost.zrelu ličnost.

Dijete do 2. ili 3. godineDijete do 2. ili 3. godineJedino je mjerilo ponašanja za dijete te dobi postizanje vlastite ugode i Jedino je mjerilo ponašanja za dijete te dobi postizanje vlastite ugode i

zadovoljstva. Ta je faza posebno važna za uspostavljanje savjesti. zadovoljstva. Ta je faza posebno važna za uspostavljanje savjesti. Najbolja osnova moralnog razvoja bit će nježnost, toplina i Najbolja osnova moralnog razvoja bit će nježnost, toplina i zadovoljavanje svih dječjih potreba (potreba, ne trenutnih želja! zadovoljavanje svih dječjih potreba (potreba, ne trenutnih želja! Potrebe: biološke potrebe, potreba za sigurnošću, ljubavlju i Potrebe: biološke potrebe, potreba za sigurnošću, ljubavlju i pripadanjem. Trenutne želje: prekomjerno jedenje slatkiša, dobivanje pripadanjem. Trenutne želje: prekomjerno jedenje slatkiša, dobivanje svake željene igračke, udaranje, dopuštanje djetetu da čini sve što mu svake željene igračke, udaranje, dopuštanje djetetu da čini sve što mu padne napamet). Topla emocionalna veza s roditeljem, a ne strogost i padne napamet). Topla emocionalna veza s roditeljem, a ne strogost i moralno poučavanje, jest osnova budućeg moralnog razvoja djeteta. na moralno poučavanje, jest osnova budućeg moralnog razvoja djeteta. na prijelazu između 2. i 3. godine dijete počinje učiti što je "dobro", a što prijelazu između 2. i 3. godine dijete počinje učiti što je "dobro", a što nije.nije.

Dijete između 3. i 5. godineDijete između 3. i 5. godineU toj dobi prevladava egocentrična faza razvoja moralnosti. "Dobro" je U toj dobi prevladava egocentrična faza razvoja moralnosti. "Dobro" je

ono što se ne kažnjava. Poslušnost se osniva na strahu od kažnjavanja. ono što se ne kažnjava. Poslušnost se osniva na strahu od kažnjavanja. Djeca još nemaju unutrašnji osjećaj moralnosti i savjesti – njihovo Djeca još nemaju unutrašnji osjećaj moralnosti i savjesti – njihovo ponašanje usmjeravaju nagrada i kazna. U početku tog razdoblja važan ponašanje usmjeravaju nagrada i kazna. U početku tog razdoblja važan je strah od kazne jer utječe na razvoj jednostavnog oblika savjesti. je strah od kazne jer utječe na razvoj jednostavnog oblika savjesti. Djeca ne razumiju smisao dobra i zla. Na primjer, budući da dijete ne Djeca ne razumiju smisao dobra i zla. Na primjer, budući da dijete ne razumije pojam namjere, ono će smatrati da je slučajno razbijanje 5 razumije pojam namjere, ono će smatrati da je slučajno razbijanje 5 čaša veći prijestup nego namjerno razbijanje jedne čaše. Iako je dječje čaša veći prijestup nego namjerno razbijanje jedne čaše. Iako je dječje mišljenje ograničeno – konkretno i egocentrično, u djece mlađe od 6 mišljenje ograničeno – konkretno i egocentrično, u djece mlađe od 6 godina nalazimo mnoga obilježja mišljenja koje omogućuju razvoj godina nalazimo mnoga obilježja mišljenja koje omogućuju razvoj savjesti. savjesti.

Djeca između 3. i 5. godine razumiju osnovna moralna pravila: ne Djeca između 3. i 5. godine razumiju osnovna moralna pravila: ne smije se lagati, krasti, prekršiti obećanje. Ona mogu i točno smije se lagati, krasti, prekršiti obećanje. Ona mogu i točno objasniti zašto se nešto ne smije, ali takvo znane još nije savjest, objasniti zašto se nešto ne smije, ali takvo znane još nije savjest, jer djeca te dobi ne shvaćaju da su ta pravila obavezna i za njih. jer djeca te dobi ne shvaćaju da su ta pravila obavezna i za njih. Nepoštivanje moralnih pravila neće u njima izazvati osjećaj srama Nepoštivanje moralnih pravila neće u njima izazvati osjećaj srama ili tjeskobe, a poštovanje osjećaj ponosa. Njih nije briga kako se ili tjeskobe, a poštovanje osjećaj ponosa. Njih nije briga kako se osjećaju ostali sudionici u nekoj situaciji.osjećaju ostali sudionici u nekoj situaciji.

• Osnovni problemi posljedica su djetetovih teškoća u Osnovni problemi posljedica su djetetovih teškoća u uspostavljanju samokontrole: učenje odgode zadovoljstva, uspostavljanju samokontrole: učenje odgode zadovoljstva, odgađanja vlastitog interesa i davanje prednosti drugome otežano odgađanja vlastitog interesa i davanje prednosti drugome otežano je jer dijete još ne osjeća zadovoljstvo samo sobom i ponos kao je jer dijete još ne osjeća zadovoljstvo samo sobom i ponos kao zamjenu za izgubljenu prednost. U djeteta nije razvijen pojam zamjenu za izgubljenu prednost. U djeteta nije razvijen pojam vremena, budućnosti, koji je najvažniji u shvaćanju odgode. Zato, vremena, budućnosti, koji je najvažniji u shvaćanju odgode. Zato, djevojčici te dobi malo znače molbe da lutku posudi prijateljici, uz djevojčici te dobi malo znače molbe da lutku posudi prijateljici, uz obećanje da će je ona dobiti kasnije. Još joj manje znače obećanje da će je ona dobiti kasnije. Još joj manje znače uvjeravanja da je dobra djevojčica i da može biti ponosna što nije uvjeravanja da je dobra djevojčica i da može biti ponosna što nije sebična. Posljedice nemogućnosti djeteta da razumije namjeru bit sebična. Posljedice nemogućnosti djeteta da razumije namjeru bit će neželjene reakcije. Takvo dijete neće razumjeti ispriku kad ga će neželjene reakcije. Takvo dijete neće razumjeti ispriku kad ga netko slučajno udari i jednako će agresivno reagirati na slučajni i netko slučajno udari i jednako će agresivno reagirati na slučajni i namjerni udarac.namjerni udarac.

• Povremene naizgled okrutne i nepoštene reakcije djece te dobi Povremene naizgled okrutne i nepoštene reakcije djece te dobi moraju se promatrati kao posljedice njihova nerazumijevanja zla i moraju se promatrati kao posljedice njihova nerazumijevanja zla i nerazvijene savjesti. Postupno izgrađivanje njihove savjesti mora nerazvijene savjesti. Postupno izgrađivanje njihove savjesti mora se osnivati na uživljavanju u tuđe osjećaje.se osnivati na uživljavanju u tuđe osjećaje.

Dijete između 6. i 9. godina Dijete između 6. i 9. godina

Djeca te dobi postaju sve osjetljivija na vrste i kakvoću Djeca te dobi postaju sve osjetljivija na vrste i kakvoću tuđih osjećaja. Oko sedme godine ona razumiju tuđih osjećaja. Oko sedme godine ona razumiju složenije osjećaje, kao stid, ponos, krivnju, a nakon složenije osjećaje, kao stid, ponos, krivnju, a nakon osme godine naglo se poboljšava razumijevanje tuđih osme godine naglo se poboljšava razumijevanje tuđih osjećaja. Istodobno počinje povezivanje prijestupa s osjećaja. Istodobno počinje povezivanje prijestupa s negativnim osjećajima, čime se razvija prava savjest. negativnim osjećajima, čime se razvija prava savjest. Postupno djeca postaju stvarno moralne osobe, Postupno djeca postaju stvarno moralne osobe, ponašaju se prema moralnim načelima. Potpuno ponašaju se prema moralnim načelima. Potpuno razumiju emocionalne posljedice dobrog ili lošeg čina, i razumiju emocionalne posljedice dobrog ili lošeg čina, i predviđaju što će većina ljudi osjećati zbog njihova predviđaju što će većina ljudi osjećati zbog njihova prijestupa ili dobrog dijela.prijestupa ili dobrog dijela.

Na kraju možemo Na kraju možemo zaključiti da moralna zaključiti da moralna svijest sadrži svijest sadrži kogniciju, osjećaje i kogniciju, osjećaje i ponašanja, tj. naše ponašanja, tj. naše znanje, rezoniranje, znanje, rezoniranje, osjećaji, akcije i osjećaji, akcije i ponašanja formiraju ponašanja formiraju našu moralnu svijest.našu moralnu svijest.I da je moralni razvoj I da je moralni razvoj bitan, različit od bitan, različit od osobe do osobe i da osobe do osobe i da zaista od njega ovise zaista od njega ovise ostali faktori koji su ostali faktori koji su značajni za svaku značajni za svaku ličnost.ličnost.

K R A JK R A J

(zapravo se nikada uistinu ne (zapravo se nikada uistinu ne završava...)završava...)

NA PAŽNJI