MOZA Ki

Sudjelujte u kreiranju naslovne stranice Mozaika. Najzanimljiviju fotografiju objavit ćemo na naslovnici, a svoje fotografije šaljite na mail: mozaikgg@gmail.com

NEKA I VAŠA FOTOGRAFIJA POSTANE SLIKA TJEDNA

VedranTopić

slika tjedna

CITY WALLS

CRTICA - POČETAK ELEKTRIČNE JAVNE RASVJETE UDUBROVNIKU

U Dubrovniku je u zadnjem desetl-jeću 19. stoljeća započela nasto-

janja uvođenja električne rasvjete. Izgradnja termo-elektrane na Batali započe-la je u svibnju 1900. Us-poredo je počela i izgradnja razvodne mreže. Napokon, na današnji dan, u nedjelju navečer, 1. lipnja 1901. go-dine, zasvijetlile su prvi put električne žarulje u gradu i na Pilama. Bio je to početak električne javne ras¬vjete u Dubrovniku. Gruž i Ploče dobivaju rasvjetu nešto kasnije iste godine.

U sklopu projekta READINESS koji Dubrovačko-neretvanska županija provodi od početka godine u sub-otu u Slanom s početkom u 9 sati

održat će se vježba pod nazivom ”Priprav-nost 2018.” koja ima za cilj provjeru spremno-sti nadležnih službi u slučaju velikih nesreća čiji su uzroci potres i požar.

Naime, prema predviđenim projektnim ak-tivnostima projekta ”READINESS” u tijeku je izrada okvirnog plana provedbe nekoliko pilot projekata koji će se realizirati od polov-ice 2018. do kraja lipnja 2019. godine. Tim planom obuhvaćene su daljnje aktivnosti ispitivanja otpornosti strateških zgrada na moguće potrese, nastavak daljnih instru-mentalnih mjerenja utjecaja sezimičke ak-tivnosti na pojedine strateški važne zgrade, organizacija vježbi pripadnika operativnih snaga civilne zaštite na području svih regija sudionica u projektu te podizanje svjesnos-ti u zajedničkoj obvezi uključenja u različite

preventivne aktivnosti jačanja sustava civilne zaštite.U vježbi ”Pripravnost 2018.” koristit će se oprema koja je kupljena sredstvima projek-ta READINESS. Oprema je specijalizirana za spašavanje iz ruševina i teško pristupačnih terena, a vrijedi 225 tisuća kuna.Prema scenariju vježbe potres jakosti 6 stupnjeva po Richteru pogodio je šire du-brovačko područje s epicentrom u Šipans-kom kanalu. Centar 112 i dežurni operativac u JVP Dubrovačko primorje zaprimaju niz dojava o nastalim štetama i posljedicama, a prema informacijama s terena u naselju Karaula urušila stara zgrada. Pokreće se akci-ja spašavanja, a mobiliziraju se sve potrebne snage. U sklopu vježbe simulirat će se i situ-acija u kojoj se iz ruševina moraju spašavati ozlijeđene osobe te istodobno sigurno uklo-niti minsko-eksplozivna sredstva.READINESS je nastavak uspješno realizira-nog projekta HOLISTIC, koji se sufinancirao iz programa prekogranične suradnje IPA ADRI-

ATIC, a čijom je realizacijom postavljen video sustav za nadzor i motrenje požara otvorenog prostora Dubrovačko-neretvanske županije, nabavljena vrijedna vatrogasna oprema te bespilotne letjelice za pretragu terena, sve skupa ukupne vrijednosti 1,175,000 kuna, a obavljena su i mjerenja utjecaja seizmičke aktivnosti na tridesetak zgrada od javnog in-teresa na području Dubrovačko-neretvanske županijeProjekt READINESS ukupno je vrijedan oko osam milijuna i 900 tisuća kuna, a u njegov-oj provedbi, osim Dubrovačko-neretvanske županije, sudjeluju Splitsko-dalmatinska i Zadarska županija, regije Molise, Marche, Fruili-Venezia-Giulia te talijanska konzul-tantska tvrtka EURelations. Projektne ak-tivnosti Dubovačko-neretvanske županije vrijedne su milijun i 170 tisuća kuna, a u 85 postotnom iznosu sufinanciraju se sredst-vima Europskog fonda za regionalni razvoj putem programa prekogranične suradnje INTERREG Hrvatska – Italija.

READINESS - U SUBOTU U SLANOM BIT ĆE ODRŽANA VJEŽBA ”PRIPRAVNOST 2018.”

Zahuktala se još jedna turistička se-zona. Dobro je poznato kako je na-jznačajnija gospodarska djelatnost u našoj Županiji iznajmljivanje sm-

ještaja i ugostiteljstvo. Po Vama, koliko se pametno toliko oslanjati na turizam?

Djelatnost pružanja smještaja i hrane u ukup-noj strukturi prihoda županijskog gospodarst-va je 26 %, zapošljava 28 % ukupno zaposlenih. U tom udjelu hoteli i sličan smještaj čine 67 % ostvarenog ukupnog prihoda. Kad tome doda-mo i prihode agencijskog poslovanja vidimo da je to blizu 40 %.

Zanimljiv je podatak kako je Hrvatska, jedina država Europe čija petina gospodarstva ovisi isključivo o turizmu, pa se naša županija „uk-lapa“ u ovu statistiku. Turizam kao tržište za plasman naše proizvodnje - DA…. Izvrsna plat-forma, a u prilog nam idu i brojke broja turis-ta i noćenja. No, ima li RH proizvodnju koja je konkurentna? Proizvodnju smo strateški zane-marili, pa i naša županija dijeli sudbinu RH. To nam dokazuje i struktura BDP-a. Dakako, ovis-nost u nikakvom pogledu nije pozitivna pojava. Bilo kakav disbalans na globalnoj razini, bio on političkog ili tržišnog karaktera, mogao bi Hr-vatsku tako i Dubrovačko neretvansku županiju dovesti u podređeni položaj na spram drugih turističkih destinacija što bi se itekako odrazilo na gospodarstvo županije, a i na životni stan-dard znatnog broja građana.

Kakav turistički sadržaj Dubrovačko – neretvanska županija po Vama može i tre-ba dodatno razvijati?Razvijanje turističkih sadržaja čini pojedinu destinaciju konkurentom na tržištu. U da-našnje vrijeme pojam konkurentnosti postaje znatno važniji nego u prošlosti. Dostup i protok informacija je digitaliziran i „brzo“ rastemo ili padamo.Naša županija prepoznata je po prirodnom i povijesnom bogatstvu, te bi upravo na tim postavkama trebalo graditi daljnji razvoj tur-

intervjuTJEDNA

izma. Produljenje sezone i smanjenje gužve predstavljaju jedan od glavnih problema des-tinacije. Strateškim poticanjem razvoja turizma u cijeloj županiji, grad Dubrovnik bi se zasig-urno znatno rasteretio gužve za vrijeme ljeta. Poduzetnici - kroz izgradnju hotelskih i ostalih smještajnih kapaciteta, te dizanjem standarda i kvalitete ugostiteljskih usluga – odrađuju svoj dio posla. Uložili su znatna financijska sredstva, i u opremu i u ljudski kapital. Red je na lokalnoj samoupravi da uz pomoć Vlade i resornih mini-starstava osigura infrastrukturu – od prometne do sustava opskrbe struje i vode, potrebni ka-dar. E onda, idemo dalje razvijati selektivni tur-izam, kao što je enogastronomski, pustolovni, zdravstveni, športski. Eto sadržaja za cijelu godinu. Aktivni odmor tržišni je hit, a blaga kli-ma tijekom cijele godine i reljefna raznolikost na relativno maloj zemljopisnoj površini, neke su od bitnih uvjeta za aktivnost. Neke agenci-je nas prodaju kao takve, a da toga nismo niti svjesni. Poticanjem tradicionalne proizvodnje (vinarstvo, maslinarstvo, ribarstvo, uzgoj školja-ka, ljekovito bilje) daje znatan doprinos gastro turizmu. Nismo dovoljno kompletirali kulturni turizam kao turistički proizvod, usprkos iznimnoj kul-turnoj baštini, a i ostalim preduvjetima za razvoj kulturnog turizma, pa bi nam i ovaj segment trebao više sudjelovati u ponudi.

Zadnjih godina primjećujemo i rast rural-nog turizma. Što kažu brojke i što je uzrok tome?Najviše registriranih turističkih seoskih obitel-jskih gospodarstva, uz ona u Istarskoj županiji broji Dubrovačko-neretvanska županiji. Još uvijek ne postoji sustavno statističko praćenje niti adekvatna pravna podloga koja bi omogućila brz i konkretan rast ovog sektora. Rast smješta-jnih kapaciteta u privatnom/obiteljskom smještaju je pratio i porast broja postel-ja u ruralnom području, (oko 3 %) . Razlog tome između ostalog leži i u po-trebi gosta za drugačijim vidovima odmora.Mirna sredina, tišina, oču-vana priroda, komunikacija s domaćinima i upoznavanje s rural-nim načinom života, privlači današnjeg turistu. Opterećen načinom života u svakod-nevnoj poslovnoj, prometnoj, i inoj gužvi, svoj godišnji odmor želi provesti daleko od svoje svakodnevnice. Naši sugrađani prepoznali su tu nišu, ulažili su u svoje objekte, „ušli“ u inter-

KAO DRUŠTVO MORAMO UČINITI SVE DA SE NAŠ „RANG“ POBOLJŠAnet … te uspješno započeli poduzetnički pro-jekt u ruralnom prostoru. Porast broja seoskih domaćinstava, te kuća za odmor treba zahvaliti i poticajnim mjerama Europske unije suklad-no kojem je i RH donijela program ruralnog razvoja. Inače, sva ulaganja u ruralna područja su izuzetno bitna. Spriječava se depopulacija, uči se novim vještinama. Nitko ne bi smio više zaboraviti značaj i vrednovanje lokalne baštine, kulture i prirode ruralnog područja.

Osim turizma, koji se gospodarski potenci-jali kriju u našoj županiji?Svakako treba izdvojiti poljoprivredu. Vino-gradarstvo i vinarstvo, maslinarstvo, ribarstvo s uzgojem ribe .. uzgoj školjki sve to smo nasl-jedili i u mentalnom sklopu od naših predaka – „teče mi u krvi“.. Još uvijek nismo dovoljno iskoristili ovaj potencijal. Više je razloga za to, a uzroci su u sustavu koji još uvijek nismo riješili i osigurali protočnost, ali ipak treba reći kako je učinjen veliki pomak zadnjih desetak godi-na. Pogledajte samo golim okom pa su razlike vidljive, naročito u vinarskom sektoru. Rad na očuvanju autohtonih sorti vinove loze i stan-dardizaciji kvalitete, kao i plasman na inozem-no tržište svakako su jedan od gospodarskih potencijala. Naravno, tu je još jedna tradicija, mala brodogradnja, ali i obnovljivi izvori en-ergije. Energija vjetra odnedavno se počela nešto više koristiti, a kad se sagleda podatak da smo jedna od županija s najvećim brojem sunčanih dana u godini odmah uočavamo i naše dodatne prilike. Pri kraju kolone smo kad gledamo iskoristivost „otpada“… itd. Dakle, potencijala ima dovoljno, brži procesi u društ-vu osigurali bi ostanak mladih, za koga ćemo sačuvati okoliš?

Od prošlog tjedna uvedena je i nova Uredba o zaštiti po-

dataka. To se itekako tiče i Dubrovnika kao tur-ističkog grada. Što to znači za hotelijere, a što za same turiste?Uslužni sektor je jedan od najviše „pogođenih“ ovom

Uredbom. Pored samog pi-tanja vezanog uz privatnost

kako gostiju, tako i zaposleni-ka, hoteli su izloženi i drugim rizici-

ma, kao što su, npr. podaci o kreditnim i drugim karticama. Hotelijeri koriste direktni marketing za potrebe oglašavanja i nužno di-jeljenje osobnih podataka s trećim stranama, kao što su turističke agencije pa je i to važan momenat u implementaciji ove Uredbe. Morat

TEREZINA ORLIĆ- PREDSJEDNICA

ŽUPANIJSKE KOMOREDUBROVNIK

Razgovarao: Mato Čupić

PRODULJENJE SEZONE I

SMANJENJE GUŽVE PREDSTAVLJAJU

JEDAN OD GLAVNIH PROBLEMA

DESTINACIJE

KAO DRUŠTVO MORAMO UČINITI SVE DA SE NAŠ „RANG“ POBOLJŠAće se podignuti standard sigurnosti i zaštite po-dataka gostiju , kao i mjere vezane za upravljan-je osobnih podataka. Najvažniji pojam koji se javlja donošenjem ove Uredbe je transparent-nost. I dalje se mora pridržavati svih propisanih zakona, a samo ono što nije zakonom prop-isano ide u određenom smislu na koncept „privole“ svakog pojedinačnog klijenta. Rad u turizmu je veoma ranjiv i podložan povredama jer se barata s puno osobnih podataka. Sma-tram da je u ovom momentu najvažnija dobra priprema zbog održavanja kvalitete usluge i pružanja usluga, kao i odnosa s gostima. S druge strane i gosti bi trebali biti osviješteni i znati koja su njihova prava prilikom posjeta našoj županiji i biti upućeni za što se njihovi os-obni podaci koriste u RH.

Za sve koji nisu upoznati, predstavite nam ukratko Županijsku gospodarsku komoru. Čime se bavite i koje su vaše zadaće?Županijska komora Dubrovnik je dio mreže 20 županijskih komora u sustavu Hrvatske gospodarske komore. Osim zakonom danih javnih ovlasti, nastojimo biti na usluzi našim članicama. Dajemo poslovne informacije, or-ganiziramo sajmove i gospodarske susrete, radimo edukacije kroz radionice i seminare itd. Imamo različite baze podataka koje stoje na raspolaganju našim poduzetnicima na strani-cama HGK. Kroz strukovne grupe komunici-ramo probleme i zahtjeve naših članica pre-ma lokalnoj samoupravi ili preko središnjice prema ministarstvima. Najčešće su to zahtjevi za izmjenama zakonskih odredbi, ali i prema odlukama na lokalnim razinama. U međun-arodnim aktivnostima ističemo sudjelovanje u radu Jadransko jonskog foruma gospodar-skih komora kroz kojega imamo mogućnost aplikacija na eu fondove. Svakako ističem po-dizanje svijesti svakog građanina i poduzetni-ka o kupnji hrvatskih proizvoda, a koji su pre-poznatljivi po oznakama „Hrvatska kvaliteta“ i „Izvorno hrvatsko“.

Je li izazovno biti žena na čelu gospodarst-va jedne od najbogatijih županija u hr-vatskoj?Biti žena na čelu bilo koje institucije, biti žena managerica ili u upravljačkim tijelima, ali ta-kođer biti žena poduzetnica – to je za svaku ženu izazov. Za mene osobno ovo je od poč-etka bio veliki izazov koji traje i dan danas. Uvijek je prisutna odgovornost i priprema za radni dan koji je ispred mene. Sada je to neš-to opuštenije jer „odradila“ sam moj najvažniji životni izazov, a to su djeca i obitelj. Ne bih koristila izraz najbogatija županija jer

doista smo bogati i jedinstveni u prirodnoj ljep-oti, kulturnoj baštini i dobrim ljudima. U onom ekonomskom smislu mi smo pri vrhu po para-metrima koji mjere bogatstvo jedne zemlje. No, nažalost Republika Hrvatska je na začelju ze-malja EU i ispred nas je čitav niz postupaka koje kao društvo moramo učiniti da se naš „rang“ poboljša. Sigurno da je posao čelnog čovjeka u komorskom sustavu naše županije, nešto dru-gačiji samim tim što je Grad Dubrovnika „mag-net“ za dolazak raznih poslovnih i političkih delegacija.

Znači li to što smo jedna od bogatijih županija u Hrvatskoj da imamo i stabilno gospodarstvo?Naravno ne. Moramo znati da se rezultati gos-podarstva u županiji s oko 60 % odnose na re-zultate ostvarenja u samom Gradu. A isto tako da više od 60 % ukupnog prihoda ostvaruje niti desetak velikih trgovačkih društava. Ovi veliki se „nalaze“ u prometu, trgovini i turizmu. Po-daci mogu varirati iz godine u godinu upravo zbog uzleta ili pada samo jedne tvrtke. Uskoro očekujemo nove podatke uspješnosti za trgov-ačka društva s poslovanjem za 2017. i nadamo se da ćemo konačno „dostići“ parametre iz 2008. što sve ove godine nije bio slučaj. Turizam bez obzira na njegov značaj nije uspio u kriznim godinama do sada iskompenzirati pad ostalih djelatnosti. Dakle, osim diverzifikacije gospo-

darstva, potrebno je podupirati malo i srednje poduzetništvo, a isto tako svim raspoloživim mjerama razvijati i dijelove županije izvan njenog središta Dubrovnika.

Gdje vidite turizam u našoj županiji za 10 godina i u kojem smjeru biste Vi voljeli da se gospodarstvo u našoj županiji razvija u narednom desetljeću?Nesumnjivo je da će u sljedećem razdoblju turizam i dalje ostati jedna od vodećih gra-na gospodarstva naše županije i od toga ne treba bježati. To su naše prednosti i to nam je dobra platforma. Ukoliko dovoljno sredstava i poslovne mudrosti usmjerimo prema ulag-anju u svekoliku infrastrukturu mogli bismo optimalno iskoristiti kulturne i prirodne resurse i ostvariti taj meni dragi pojam održivi turizam (jer turizam može biti i razarajući ako ga pusti-mo da raste stihijski.) Strateškim pristupom došlo bi se do prijeko potrebne diversifikacije turističke ponude. Sva proizvodnja pronalazila bi svoje distribucijske kanale kroz turizam, a „višak“ bi lako usmjerili prema izvozu jer smo prepoznati kao destinaci-ja izvrsnosti i vrhunske kvalitete. U ovom smislu potrebno je snažno podupirati poduzetništvo s usvojenim načelom društveno odgovornog ponašanja, „preodgojiti“ administraciju sa cil-jem da je ona u funkciji poduzetnika i građana, a ne obrnuto.

FOTO GALERIJAFoto: Martin Šeperić

ŠETANDO STRADUNOM

U ISTRAŽIVAČKI CENTAR ATCP ĆE SE U SLJEDEĆIH PET GODINA ULOŽITI 24 MILIJUNA DOLARA

Uber je najavio otvaranje istraživačk-og centra (Advanced Technology Center - ATCP) u Parizu gdje će se razvijati tehnologija letećih vozila.

U projekt će se uložiti 24 milijuna dolara kroz sljedećih pet godina, a radi se i prvom takvom centru izvan SAD-a i Kanade.

U istraživačkom centru ATCP izgradit će se sus-tavi za upravljanje umjetnom inteligencijom i zračnim prostorom koji će podržavati uslugu uberAIR, što će biti ključno za provedbu poka-znih letova u Dallasu, Los Angelesu i još jednoj

svjetskoj metropoli do 2020. godine.Otvaranje ATCP-a planirano je za jesen, a zapošljavat će vrhunske talente na području strojarstva, umjetne inteligencije i računarst-va. Kako bi zadovoljio buduće energetske zahtjeve, ATCP će surađivati s europskim ur-banistima i regulatornim tijelima kako bi se zajednički osmislila infrastruktura za prijevoz na električni pogon.

Partnerstvo s École polytechnique Osim otvaranja Advanced Technology Cen-tra u Parizu, Uber je pokrenuo petogodišnju

UBER NAJAVIO OTVARANJE ADVANCED TECHNOLOGY CENTRA U PARIZU

istraživačku suradnju s prestižnom francus-kom obrazovnom ustanovom “École poly-technique” te će financijski podržati međun-arodnu akademsku i istraživačku katedru pod nazivom “Integrirana urbana mobilnost”.

“Izgradnja budućnosti naših gradova zahti-jevat će suradnju najboljih i najpametnijih umova. Zahvaljujući vrhunskim inženjerima i vodećoj ulozi u svjetskoj zrakoplovnoj indus-triji, Francuska je savršena za unapređenje našeg programa Uber Elevate i pokretanje novih tehnoloških inicijativa. Radujemo se suradnji s École polytechnique na budućno-sti urbane mobilnosti, kako na tlu, tako i u zraku”, istaknuo je Dara Khosrowshahi, CEO Ubera.

Katedra “Integrirana urbana mobilnost” surađivat će s ATCP-om na istraživanju um-jetne inteligencije, zrakoplovstva i prijevo-za na električni pogon. Početni projekti će između ostalog uključivati i rješenja za zračni prijevoz u suradnji s europskim regulatornim tijelima poput Europske agencije za sigurnost zračnog prometa (EASA), te razvoj pametnih mreža koje će podržavati budući vozni park električnih vozila i zrakoplova.

> Mozaik Glas Grada donosi Vam rubriku 'Gost urednik' u kojoj će svaki tjedan stranicu uređivati jedna osoba iz javnog života Grada i Županije prema vlastitom odabiru potpuno slobodno i autorski

Umjetnici su pokretači društva koji svo-jim talentima mogu donijeti stvarne promjene u zajednici, ukazati na prob-leme i zauzeti se za one najpotrebnije.

Ovo je nit vodilja festivala Sentimento koji smo suprug Stijepo Gleđ Markos i ja pokrenuli sa željom da svoje talente i znanje upotrijebimo za dobro drugih. Željeli smo da Sentimento pos-tane festival našega Grada koji će podjednako predstavljati bogatstvo njegove kulturne i po-vijesne ljepote kao i ljepote njegovih građana, jer istinsku ljepotu našega Grada čine njegovi građani.Dubrovnik u svojoj bogatoj ponudi prati svjetske trendove, tako je i festival Sentimento našao svoje mjesto na kulturno-umjetničkoj sceni Gra-da Dubrovnika i sa sobom donio jednu poseb-nost uključivanja najranjivijih skupina društva u svoj program. Ovakav pristup inkluzije onih najranjivijih potiče se u svim zdravim društvi-ma kako bi se poboljšala kvaliteta života osoba s posebnim potrebama ali i ostatka zajednice koja se uči o različitostima drugačijih. Festival Sentimento dodaje još jednu umjetničku notu i putem glazbe stvara zajedništvo različitosti, obogaćuje naš Grad posebnom ponudom u kojoj otkrivamo ljepotu srca naših Dubrovčana. Sentimento je festival ljubavi i zajedništva u glaz-bi. Upravo ova posebnost spajanja renomiranih glazbenika i ranjivih skupina društva u kojoj nas-taje novi glazbeni izričaj čini ovaj festival jedinst-venim u svijetu. Nakon godina iskustva i rada u inozemstvu gdje sam usavršavala svoje stručno znanje došlo je vrijeme da sve ono za što sam se pripremala kroz studije upotrijebim u svom Gra-du i donesem doprinos svojoj zajednici. Imala sam veliku želju da svoje talente i znanje upo-trijebim za dobro drugih, pa sam jedno vrijeme bila posebno zaokupljena stvaranjem pjesama

socijalne tematike. To je bio samo uvod u moj stvarni interes i želju da glazbu, osim kroz um-jetnost stvaranja, koristim i kao medij stvarnog djelovanja u društvu. Sada kao glazbenica i ko-munikologinja svoje stručno znanje iz područja glazbe i komunikacije kombiniram kako bi ukl-jučila osobe koje se ponekad nalaze na margin-ama društva. Kao glazbeni terapeut svaki dan otkrivam nove načine komunikacije sa onima koji komunikaciju najbolje ostvaruju upravo putem glazbe. Motiviraju me rezultati uspješne komunikacije kao i rezultati ovog festivala koji su postali toliko vidljivi i stvarni u našoj zajednici da sam svoje daljnje snage, osim na festival, usm-jerila i na pokretanje cjelogodišnjeg projekta glazbene rehabilitacije „Unison World“ i rad sa ranjivim skupinama društva. Tako su i svi prihodi prikupljeni na festivalu Sentimento namijenjeni upravo za glazbenu rehabilitaciju najranjivijih skupina društva s područja naše županije.Kroz projekt „Unison World“ donosimo glazbu u domove za starije i nemoćne, djeci bez roditel-jske skrbi, osobama s tjelesnim i intelektualnim poteškoćama. Štićenike tijekom godine ukl-jučujemo i u tradicionalna događanja u Gradu pa smo tako ove godine po prvi put sudjelovali u dubrovačkoj kolendi koja će se vjerujem nas-taviti i u narednim godinama. Novost koju smo donijeli u svaki pojedini dom je i pokretanje zborova sa štićenicima, što se pokazalo poseb-no motivirajuće za sve članove zbora. Na Fes-tivalu Sentimento svake godine uključujemo štićenike koji tada imaju priliku predstaviti svoje talente i aktivno sudjelovati u kulturno-umjet-ničkom programu festivala. Ove godine će se 02. lipnja prvi put u Gradu održati pjevački susret štićenika domova za starije i nemoćne osobe, osoba s intelektualnim poteškoćama i djece bez roditeljske skrbi. Posebni gosti ovog susre-

ta u dubrovačkoj katedrali su naši mali prijatelji Stadlerovog dječjeg doma „Egipat“ iz Sarajeva u pratnji Sestara Služavki Maloga Isusa. Kao kruna prvih pet godina festivala Sentimento predstavi-ti će se i novoformirani zbor „Unison“ koji pre-mošćuje različitosti i spaja talentirane korisnike domova i ostale pjevački nadarene sugrađane. Stijepo i ja smo pokrenuli ovaj poseban zbor kao još jedan iskorak u kojem smo željeli učiniti više od samog socijalnog osvještavanja zajednice, na način da aktivno uključimo društvenu zajednicu kako bi jednakost putem glazbe istinski zaživje-la. Stoga smo kao jedini uvjet za sudjelovanje u zboru odredili postojanje pjevačkog ili sviračkog talenta koji će se razvijati u zajedničkim vježba-ma. Trenutno se članovi zbora „Unison“ kreću od 11 do 70 godina i uključuju baš sve zaintere-sirane sugrađane, bez obzira na godine, tjelesna ili mentalna ograničenja.U ovih pet godina festival je počeo disati za-jedno sa građanima na jedan poseban način. Susrećemo ljude po Gradu koji nas zaustavljaju i sami se nude u želji da daju svoj doprinos, ne zbog reklame već jednostavno iz srca oni žele biti dio Sentimenta. Svi sudionici festivala su plemeniti ljudi, otvorenog srca i razumijevanja za potrebe drugih. Tijekom godina na festivalu su nastupali renomirani glazbenici iz Hrvatske, Velike Britanije, Sjedinjenih američkih država i Francuske. Glazbena diva ovogodišnjeg festiva-la je Radojka Šverko koja će održati koncert u Kneževom dvoru 20. lipnja. Radojku smo, kao i ostale glazbenike koji su sudjelovali na festivalu, odabrali ne samo zbog glazbenog renomea već zbog toga što kao umjetnica prepoznaje važnost uključivanja najranjivijih skupina i korištenja gla-zbe za rehabilitacijske svrhe. Festival Sentimen-to je uspio pobuditi osjećaj za drugačije i to je zapravo i bio jedan od naših primarnih ciljeva. Uključuje ljude velikog srca i to je ono što ga čini istinski velikim. Zahvalni smo što su predstavni-ci gradske i crkvene vlasti našega Grada pre-poznali kulturnu i društvenu vrijednost festivala Sentimento i programa glazbene rehabilitacije „Unison World“, te nam svojom podrškom omo-gućili održavanje tijekom ovih pet godina.

SENTIMENTO JE FESTIVAL LJUBAVI I ZAJEDNIŠTVA U GLAZBI

GOST UREDNIK: JELENA ĐURAŠ GLEĐIZVRŠNA DIREKTORICA FESTIVALA SENTIMENTO, GLAZBENICA I KOMUNIKOLOGINJA - PJEVAČICA

VRATILA SE POSTIRAOd ovog tjedna prvi putnici ponovno se ukrcavaju i iskrcava-ju u luci Gruž. Postira, brod koji povezuje Grad i Elafite je za mnoge više od prijevoznog sredstva, a i ovo ljeto ponovno će biti neizostavan dio svakodnevnog života. Gužve su rijetko kada problem, no već sada izgleda da je na brodu više turista nego domaćih putnika. Govori se i o izgradnji novog broda koji bi uskoro mogao zamijeniti ovaj, no ovo ljeto baš kao mnoga ljeta prije sigurno pripada Postiri.

2CELLOS NA OTVARANJU LIGE PRVAKAPopularni duo 2Cellos održali su vrlo poseban nastup. Zas-virali su na otvaranju ovogodišnjeg finala Lige prvaka u Ki-jevu. Luka Šulić i Stjepan Hauser tako su otvorili finale ovog elitnog nogometnog klupskog natjecanja. Iako su kroz svoju karijeru nastupali u društvu mnogih svjetski poznatih glaz-benika naglasili su kako je ovo trenutak kojeg će pamtiti do kraja života.

UZBUDLJIV LIPANJ U KONAVLIMAManifestacija MOBA i ove godine dovest će ljude u Konavle. Radi se o višednevnom glazbeno-kulturnom događaju koji će ovaj put otvoriti grupa KRIES, a nakon toga posjetitelje očekuje radionica suhozidne gradnje. Festival će zatvoriti grupe Nipplepeople i Abop. Lipanj će i ove godine u KOnavli-ma biti uzbudljiv.

TRNOVICA PONOVNO POD OPSADOM SLIKARAPosljednja subota u svibnju mnogima znači samo jednu st-var. Likovna kolonija u Trnovici i ove godine okupila je veliki broj slikara koji se već godinama okupljaju na istom mjestu kako bi se družili i uživali u prirodi. Ova kolonija između os-talog organizirana je i iz humanitarnih razloga te se njenim djelovanjem obnavljaju dijelovi Trnovice, a sudjeluju i ko-risnici doma Josipovac. I ove godine uz slikanje bilo je tu mnogo glazbe i smijeha. Iako nitko ne zna do kada će se još kolonija održavati zadnjih devetnaest godina je svakako uro-dilo plodom i pokazalo da umjetnost stvarno može promi-jeniti svijet.

KUNDURARIJE

libertas televizija

Mato Čupić - voditelj ŽIVOTOPISA

Robert Žarak - voditelj GALERIJE

Bog je, biblijski, stvarao svijet radeći šest dana, a zatim se, sedmoga dana, odmarao. Njegovo djelo je od tada pov-jereno čovjeku, koji ima zadaću svojim

radom se brinuti za održavanje i unaprjeđivanje Stvoriteljevog djela. Zato je starozavjetni čovjek cijenio ljudski rad i u njemu vidio Božji blagoslov. No istovremeno s pozitivnim pogledom na ljud-ski rad, starozavjetni čovjek je, zbog svog iskustva ropstva, imao potrebu naglasiti i važnost odmo-ra. Kao što je Bog sedmoga dana počinuo, tako i čovjek, ali i sve stvorenje treba sedmoga dana počinuti. Iako se može učiniti da je, zbog povezivanja subotnjeg počinka s Božjim počinkom, ustano-va subotnjeg počinka prvotno religioznog pori-jekla, to nije tako. Njezin početak nije religiozni, nego socijalni, odnosno humanitarni. Bog nije prvotno zapovjedio počinak sedmoga dana da bi ga ljudi častili, nego da bi svim ljudima, a oso-bito siromasima, najamnicima, strancima, robo-vima, pa čak i životinjama, pomogao da se mogu odmaknuti od svakodnevnog rada, odmoriti, ali i pobrinuti za svoje društvene i vjerničke po-trebe. Ustanova subotnjeg počinka je i pouka protiv ropstva koja, nažalost, nije shvaćena niti tisućljećima kasnije. Ona je početak jednog bol-jeg, slobodnijeg i pravednijeg društva. Subota je Božji dar čovjeku, osobito onim najslabijima u ljudskom društvu. Kao Božji dar čovjeku, ona je postala i čovjekovo uzdarje Bogu u slavlju i mo-litvi, ali i bližnjima u zajedništvu i druženju. S vremenom se, međutim, ovo sredstvo ljudsk-og oslobođenja pretvorilo u svoju suprotnost i postalo razlogom ljudskog porobljavanja. Umjesto da subota bude ono što je bila, da služi čovjeku, bezbrojnim propisima koji su se s njom povezali, dogodilo se obrnuto od toga. Čovjek je počeo služiti suboti. Subota je trebala biti dan radosti i zadovoljstva, prilika za zajedništvo s Bo-gom i bližnjima, a postala je sredstvom otuđenja od sebe, bližnjih, a i samoga Boga. Upravo je to ono na što nas upozorava današnji evanđeoski ulomak kroz dva događaja iz Isusovog javnog

života koji pokazuju kako je u njegovo vrijeme ta ustanova subote i subotnjeg počinka presta-la biti sredstvo za oslobođenje čovjeka i postala sredstvo njegovog ponovnog porobljavanja.Prvi događaj je događaj s trganjem klasja. Odgo-varajući na farizejske prigovore što njegovi učeni-ci subotom trgaju klasje i jedu, Isus im je, pozi-vajući se na jedan starozavjetni primjer, objasnio pravo značenje subote, odnosno Božju nakanu sa subotom. Subota je stvorena radi čovjeka, a ne čovjek radi subote, kaže Isus, dodajući da je Sin Čovječji gospodar subote. Polazište je čov-jek i njegovo dobro, a ne subota, pa bila ona i dan kad se slavi Boga. Boga se ne proslavlja i ne može proslavljati onim što čovjeku šteti, nego onim što mu koristi. Tako je i sa svim drugim za-konima koje treba poštivati ne zato što su zakoni, doneseni od ove ili one vlasti, nego zato što su, ako su, u službi čovjeka. U protivnom ne obvezu-ju. Bogu je važan čovjek. Nije mu važno vršenje zakona. Pa bio to i zakon subote. Drugi je događaj povezan s čovjekom usahle desnice kojega je Isus ozdravio u subotu. Ozdra-viti ga značilo je vratiti mu mogućnost da pono-vo radi i svojim radom nastavi Božje stvarateljsko djelo. Ozdravljenje je značilo ponovo imati ljud-sko dostojanstvo, biti čovjek. Ali farizeji u svom sljepilu to ne misle tako. Šute i vrebaju. Zato ih Isus, kaže evanđelist, ražalošćen okorjelošću srca njihova, srdito ošinu pogledom. Evanđelist upotrebljava neobično teške izraze kako bi na-glasio kako je Isusa silno pogodilo to da farizeji nisu spremni potvrditi očito, a očito je da se sub-ota najbolje živi i Boga najbolje proslavlja kad se čini dobro, a ne zlo, kad se čovjek spašava, a ne pogubljuje. I zato je, iako izravno nije prekršio subotu, Isus učinio dobro i ozdravio čovjeka usahle ruke samo riječima, jasno poručujući on-ima koji su ga vrebali da on nije i ne može biti na strani onih koji se opiru čovjekovom dobru. Čov-jekovo dobro je na prvom mjestu. Sve drugo, pa bili to i najvažniji zakoni, su samo u službi tog do-bra. Za Isusa je, ovo je bio njegov zločin zbog ko-jega će na kraju biti i osuđen, ljubav prema čov-jeku vrhovni zakon. Robovi Zakona nisu mogli prihvatiti da ih Isus, u ime ljubavi, želi osloboditi od stege Zakona. I ostali su pod stegom Zakona. Pa unatoč tome, nakon toga ga i sami licemjer-no krše. Umjesto da su s Isusom prihvatili logiku slobode da bi se činilo dobro i život spasio, oni su se, kršeći subotu, dogovarali kako bi se činilo zlo i život pogubio. Kakva je danas situacija s počinkom sedmo-ga dana, nekad subotnjim počinkom, a za nas kršćane nedjeljnim počinkom, zbog proslave osmog dana, dana Isusovog uskrsnuća? Rekao

bih, kao odgovor na ovo pitanje, da je barem za nas kršćane i katolike u Hrvatskoj situacija po ovom pitanju sasvim drukčija nego li u Isusovom vremenu pa se, zasigurno, ne možemo, barem kad je ovo u pitanju, prepoznati u farizejima. Bilo bi, međutim, i na crkvenoj i na društvenoj razini i drugih zakona i propisa koje bismo mogli koris-titi kao usporedbu, a koji su nerijetko i u našem slučaju postali cilj, a prestali biti sredstvo u službi čovjeka i njegovog dobra. To ipak ostavljam za osobno razmišljanje, kako bih mogao ostati na subotnjem, odnosno, nedjeljnom počinku i up-ozoriti na dva problema koja su. Čini mi se, pov-ezana uz tu važnu ustanovu.Prvi problem je da mnogi među nama, a oso-bito oni najslabiji u društvu, zbog loših i nika-kvih zakonskih rješenja, zbog stavljanja zarade ispred čovjeka, ali i naših loših navika, nemaju nedjeljnog počinka, nego su, slično kao i robo-vi u starom svijetu, prisiljeni svaki dan činiti isto, bez mogućnosti odmora i prilike za zadovol-jenje svojih obiteljskih, prijateljskih, društvenih, kulturnih i vjerničkih potreba. Polazeći od ove konstatacije pozdravio bih pojedinačne prim-jere dobre prakse, nažalost još su uvijek dosta rijetki, ali i neka nastojanja, poput nastojanja Hrvatskog saveza za nedjelju i svih onih – od sin-dikalnih udruženja preko građanskih udruga do akademskih ustanova i vjerskih zajednica – koji su se uključili u taj savez, svjesni važnosti slo-bodne nedjelje za osobni i obiteljski, ali i društ-veni, kulturni, športski i vjernički život.Postoji, međutim, i drugi problem, a on je da je mnogima koji nisu među onim radnicima koji i nedjeljom rade i nemaju pravo na počinak, a nažalost su to najčešće žene, nedjelja postala samo odmor od rada, a nije postala i čovjekovo uzdarje Bogu u slavlju i molitvi, ali i bližnjima u zajedništvu i druženju. Da bi nedjeljni počinak bio doista humanizirajući i u službi čovjeku, a to je cilj i nedjeljnog počinka, on u sebi osim odmo-ra treba uključivati i vrijeme koje ćemo posvetiti Gospodinu u molitvu i misnom slavlju i vrijeme koje ćemo podijeliti sa svojim bližnjima. Ovo ne isključuje i druge aktivnosti, poput kulturnih i športskih, ali one ne bi trebale biti na štetu, a danas često to jesu, onog biti s Gospodinom i s bližnjima, osobito biti u zajedništvu s članovima vlastite obitelji. Nadam se da ćemo se, počinjući od sebe, pobrinuti da se popravi situacija odno-sa našeg društva i nas kao njegovih članova prema ovoj važnoj ustanovi kako bi i u našem vremenu subota bila radi čovjeka, a ne čovjek radi subote i kako bismo i mi s Isusom subotom mogli činiti dobro, a ne zlo, život spašavati, a ne ga pogubljivati.

MODERNO ROPSTVO / 9. NEDJELJA KROZ GODINU (B)

> PIŠE: BISKUP MSGR.

MATE UZINIĆ

NEDJELJNI POČINAK JE POTREBAN ZA DOBRO ČOVJEKA

17:50 GLAZBENI BLOK18:00 AUTO MOTO NAUTICA – magazin 18:30 LIBERTASIĆI - dječja emisija R 18:45 LIBERTAS INFO STRADUN19:30 AVANTURE CRNOG LJEPOTANA20:00 BROJ JEDAN – sportska emisija21:00 Glazbene minute21:30 VIJESTI – informativna emisija (R)21:50 Glazbene minute22:00 SHOW PROGRAM – lifestyle emisija (R)22: 30 LIBERTAS INFO STRADUN

SRIJEDA / 05.06.2018.07:45 Joga i pilates za svaki dan08:00 DOBRO JUTRO GRADE – program UŽIVO (RADIO LTV)14:00 # HASHTAG LIBERTAS TV – info blok14:05 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama15:00 # HASHTAG LIBERTAS TV – info blok15:05 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama16:00 # HASHTAG LIBERTAS TV – info blok16:05 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama17:00 # HASHTAG LIBERTAS TV – info blok17:05 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama17:30 VIJESTI – informativna emisija17:50 GLAZBENE MINUTE18:00 BROJ JEDAN – sportska emisija (R)19: 00 UNIDU - studentska emisija (R)19:20 Glazbene minute19:30 AVANTURE CRNOG LJEPOTANA20:00 LIBERTAS INFO STRADUN 20:30 PULS – TALK SHOW21:30 VIJESTI – informativna emisija (R)21:50 GLAZBENE MINUTE22:00 AUTO MOTO NAUTICA – magazin (R)22: 30 Libertas info Stradun

ČETVRTAK / 06.06.2018.07:45 Joga i pilates za svaki dan08:00 DOBRO JUTRO GRADE – UŽIVO (RADIO LTV)14:00 # HASHTAG LIBERTAS TV – info blok14:05 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama15:00 # HASHTAG LIBERTAS TV – info blok15:05 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama16:00 # HASHTAG LIBERTAS TV – info blok16:05 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama17:30 VIJESTI – informativna emisija17:50 GLAZBENE MINUTE18:00 INBOX – pregled društvenih mreža18:15 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama18:30 ICT Business TV - emisija o tehnologiji19:00 GLAZBENE MINUTE19:30 AVANTURE CRNOG LJEPOTANA20:00 LIBERTAS INFO STRADUN20:30 PULS (R) - TALK SHOW21:30 VIJESTI – informativna emisija (R)21:50 GLAZBENA URA22:00 INBOX – pregled društvenih mreža (R)22: 15 Glazbene minute 22:30 ICT Business TV - emisija o tehnologiji (R)23: 00 Libertas info Stradun

PETAK / 31.05.2018.07:45 Joga i pilates za svaki dan08:00 DOBRO JUTRO GRADE – program UŽIVO (RADIO LTV)14:00 # HASHTAG LIBERTAS TV – info blok14:05 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama15:00 # HASHTAG LIBERTAS TV – info blok15:05 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama16:00 # HASHTAG LIBERTAS TV – info blok16:05 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama17:00 # HASHTAG LIBERTAS TV – info blok17:05 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama17:30 VIJESTI – informativna emisija17:50 GLAZBENE MINUTE18:00 SHOW PROGRAM – lifestyle emisija

18:30 GALERIJA – emisija o kulturi19: 00 Glazbene minute 19:30 AVANTURE CRNOG LJEPOTANA20:00 LIBERTAS INFO STRADUN21:30 VIJESTI – informativna emisija (R)21:50 GLAZBENE MINUTE22:00 SHOW PROGRAM – lifestyle emisija (R)22:30 LIBERTAS INFO – STRADUN

SUBOTA / 01.06.2018.07:45 Joga i pilates za svaki dan08:00 LIBERTAS INFO – STRADUN17:30 SUBOTOM POPODNE17:50 GLAZBENI BLOK18:00 INBOX – pregled društvenih mreža (R)18:15 Glazbene minute18:30 LIBERTASIĆI - dječja emisija (R) 18:45 LIBERTAS INFO – STRADUN20:00 UNIDU - studentska emisija20:20 SUBOTOM POPODNE (R)20:50 ICT Business TV21:30 SHOW PROGRAM – lifestyle emisija (R)22:00 LIBERTAS INFO - STRADUN

NEDJELJA / 02.06.2018.07:45 Joga i pilates za svaki dan08:00 LIBERTAS INFO – STRADUN 10: 00 Libertasići - dječja emisija 10:15 LIBERTAS INFO – STRADUN10:30 AVANTURE CRNOG LJEPOTANA (repriza svih epizoda proteklog tjedna)13:00 LIBERTAS INFO - STRADUN 17:30 PREGLED TJEDNA – informativna emisija17:50 GLAZBENI BLOK18:00 AUTO SERVIS18:30 GALERIJA – emisija o kulturi (R)

TV PROGRAM LIBERTAS TELEVIZIJE19:00 ŽIVOTOPIS (R)20:00 Priče iz salačkih komina - U jabuke

21:07 Glazbene minute21:30 PREGLED TJEDNA – informativna emisija (R)22:00 INBOX – pregled društvenih mreža (R)22:15 LIBERTAS INFO - STRADUN

PONEDJELJAK / 03.06.2018. 07:45 Joga i pilates za svaki dan08:00 DOBRO JUTRO GRADE – program UŽIVO (RADIO LTV)14:00 # HASHTAG LIBERTAS TV – info blok14:05 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama15:00 # HASHTAG LIBERTAS TV – info blok15:05 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama16:00 # HASHTAG LIBERTAS TV – info blok16:05 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama17:00 # HASHTAG LIBERTAS TV – info blok17:05 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama17:30 VIJESTI – informativna emisija17:45 Glazbene minute18:00 ŽIVOTOPIS - Dokumentarna emisija

18:30 Glazbene minute19:30 AVANTURE CRNOG LJEPOTANA20:00 LIBERTAS INFO STRADUN21:30 VIJESTI – informativna emisija (R)21:50 Glazbene minute22:00 AUTO SERVIS (R)22: 30 ŽIVOTOPIS (R)

UTORAK / 04.06.2018.07:45 Joga i pilates za svaki dan08:00 DOBRO JUTRO GRADRadoniE – pro-gram UŽIVO (RADIO LTV)14:00 # HASHTAG LIBERTAS TV – info blok14:05 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama15:00 # HASHTAG LIBERTAS TV – info blok15:05 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama16:00 # HASHTAG LIBERTAS TV – info blok16:05 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama17:00 # HASHTAG LIBERTAS TV – info blok17:05 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama17:30 VIJESTI – informativna emisija

Tarik Filipović - gost Show programa

Priče iz salačkih komina - U jabuke

Maroje Capurso i Vlaho Radonić - gosti Životopisa

Potrebni sastojci: 450 g mlade cikle, 4 jaja, 1 svježi krastavac, 1 l jogurta, 2 – 3 mlada luka, sol

Upute: 1. Ciklu stavimo u lonac s vodom, poklopimo i kad zavri kuha-mo 90 minuta.2. Kuhanu ciklu ocijedimo, ohladimo, ogulimo i narežemo na kockice, zeleni dio mladog luka narežemo na kolutiće, krastavac ogulimo, izvadimo mu mekanu sredinu i narežemo ga na kockice, a jaja skuhamo na tvrdo, ogulimo ih i također narežemo na kockice.3. Narezanu ciklu premjestimo u prikladnu zdjelu, posolimo je, ulijemo jogurt i štapnim mikserom izradimo sastojke dok ne dobijemo jednoličnu boju.4. Zatim zdjelu poklopimo i stavimo u hladnjak da se malo ohladi.5. Rashlađenu juhu rasporedimo u tanjure, posipamo kockica-ma jaja i krastavca te kolutićima mladog luka i poslužimo.

SLOBODNA RADNA MJESTA

1.6.2018.

Folklorni ansambl Linđo 21.30 h, Lazareti

Koncert - DJ Croatia Squad 23.00 h, Culture Club Revelin

Radionica glume i govorništva (4. radionica Motion) 1.- 6.6.201817.00 - 20.00 h, Kampus Sveučilišta u Dubrovniku Premijera hrvatskog igranog filma "Tram-polin"17.00 h, Kino Sloboda Shunyanye1– 3. Lipnja, Plaža Šunj-Lopud Salsa party21.00 h, Caffe bar Promenada

2.6.2018.

Koncert - Dubrovački

komorni trio 21.00 h, Crkva Domino

Lapadska regata 2 3.6.2018Koločepski kanal Summer Season Opening w/ Goran Emkić 22.00 h, Lazareti

3.6.2018.

Predstava - Švedska šibica 20.00 h, Kazalište Marina Držića

Koncert - Dubrovački komorni duo 21.00 h, Crkva Rozario

4.6.2018.

Koncert - Kvartet Sorkočević 21.00 h, Crkva sv. Spasa

Ciklus barokne glazbe "Orlando Furioso" 5. - 12.6.2018., Knežev dvor

5.6.2018.

Folklorni ansambl Linđo 21.30 h, Lazareti

6.6.2018.

Koncert - Dubrovački gudački kvartet 6.6.201821.00 h, Crkva sv. Spasa 7.6.2018.

Koncert - Najljepše skladbe velikih skladatelja 21.00 h, Crkva sv. Spasa

DEŽURNA LJEKARNA:LJEKARNA „GRUŽ“ – od 1. – 3.6.2018.g. LJEKARNA „KOD ZVONIKA“ – od 4 – 10.6.2018.g.

Dnevno dežurstvo svakog dana je od 07,00 do 20,00 sati.Noćno dežurstvo je od 20,00 sati do 07,00 sati sljedećeg dana

DOGAĐANJALITVANSKA HLADNA JUHA OD CIKLE I JOGURTA

DUBROVNIK

PETAK, 1.6.

SUBOTA, 2.6.

NEDJELJA, 3.6.

19°C / 25°C

19°C / 25°C

18°C / 25°C

RECEPT TJEDNA

ČISTAČ / ICATraženo radnika: 10Poslodavac: DUBROVAČKE USLUŽNE DJELATNOSTI d.o.o. za trgovinu, turizam i uslugeRok za prijavu: 31.5.2018. SOBAR / ICATraženo radnika: 3 Poslodavac: JADRANSKI LUKSU-ZNI HOTELI dioničko društvo za ugostiteljstvo, turizam i putnička agencija Rok za prijavu: 14.6.2018. GLAVNI KUHAR Traženo radnika: 1Poslodavac: Konoba VerandaRok za prijavu: 31.5.2018. SPASILAC (M / Ž)Traženo radnika: 5Poslodavac: JADRANSKI LUKSUZNI HOTELI dioničko

društvo za ugostiteljstvo, turizam i putnička agencija Rok za prijavu: 14.6.2018. ŠALTERSKI DJELATNIK / ŠALTERSKA DJELATNICA IITraženo radnika: 1Poslodavac: JADROLINIJA, društ-vo za linijski pomorski prijevoz putnika i teretaRok za prijavu: 28.5.2018. PODAVAČ / ICATraženo radnika: 3 Poslodavac: TOMMY društvo s ograničenom odgovornošću za trgovinu, turizam i ugostiteljstvo Rok za prijavu: 1.6.2018. MASER / KATraženo radnika: 2Poslodavac: "BEAUTY LINE"Rok za prijavu: 18.6.2018. SERVISER / KA DIZALA,

POKRETNIH STEPENICATraženo radnika: 1Poslodavac: KONE d.o.o. za proiz-vodnju, trgovinu i usluge Rok za prijavu: 3.6.2018. VOZAČ / ICA MINI BUSATraženo radnika: 1 Poslodavac: SWEET TRAVEL d.o.o. putnička agencija Rok za prijavu: 18.6.2018. DOMAĆIN / ICATraženo radnika: 8 Poslodavac: DOMINIUM & ADATTO d.o.o. za turizam i usluge Rok za prijavu: 18.6.2018. TURISTIČKI PRATITELJ / ICATraženo radnika: 5Poslodavac: SUPER TOURS društ-vo s ograničenom odgovornošću turistička agencijaRok za prijavu: 17.6.2018.

PROGNOZA