I.MEUNARODNO PRIVATNO PRAVO

1.POJAM, METODE, ZADAA MPP-a ISUSJEDNA PODRUJA Tuzemne pravne situacije i situacije s meunarodnim obiljejem. Kad privatno pravne situacije imaju iskljuivo tuzemno obiljeje, nanjih domaa nadlena tijela uvijek primjenjuju domaepravo. Primjer: - nazakljuenje brakaizmeudravljanaRH napodrujuRH, primjenjuje se hrvatski obiteljski zakon; - na naknadu tete nastalu u sudaru broda hrvatske dravne pripadnosti do kojeje dolo u rijekoj luci primjenjuje se po hrvatskom PZ-u. Nekad nastanu pravne situacije koje imaju meunarodno obiljeje, pase postavlja pitanje da li na njih treba primijeniti domae ili strano pravo. Primjer:dvojestranacaelimeusobnozakljuitibrakuRHTakve situacije ureuju pravila meunarodnog privatnog prava s pomou tri metoda i tos pomou: kolizijskih pravila,pravilima neposredne primjene i posebnim materijalnim pravilima. Na situacije s meunarodnim obiljejem dolazido primjene strano pravopod odreenim pretpostavkama. a) to sepropisuje kolizijskim pravilima,tj.pravilimao odreivanju mjerodavnog prava.l. 32. ZRSZ : U pogledu uvjeta za sklapanje brakamjerodavno je, za svaku osobu, pravo drave iji jeona dravljanin u vrijeme stupanja u brak.l. 19. ZRSZ:Za ugovor je mjerodavno pravo koje su izabrale strankeKolizijska pravila dio su unutranjeg prava svake drave, autvruju ih propisi i meunarodni ugovori. Unutar Europske unije donose se uredbama kolizijska pravila i pravila meunarodnog procesnog prava.Tijelo primjene rjeava situacije s meunarodnim obiljejem na osnovi kolizijskih pravila svoje drave. Da bi se na osnovi kolizijskih pravila primijenilo strano pravo treba se raditi osituacijama koje ureuju pravo to se moeprimjenjivati eksteritorijalno (graansko, trgovako, obiteljsko, radno pravo= privatno pravo).b)Meunarodnoprivatno pravo ureuje odreenesituacije ipravilimaneposredne primjene. Ta pravila uvijek upuuju neposredno naprimjenu domaeg prava. Neposredno se utvruje primjenadomaeg prava radi promicanja zakonodavevihosnovnih pravnihnaelaili zatite odreenih pravnihsubjekata. l. 32. ZRSZ: I kad postoje uvjeti zasklapanje braka po pravu draveiji je dravljaninosoba koja eli sklopiti brak pred nadlenim organomRH, nee se dopustiti sklapanje braka ako,to se tie teosobe, postoje popravu RH smetnje koje se odnose na postojanje ranijeg braka, srodstva inesposobnosti za rasuivanje.U Hrvatskom mpp-u nema ope odredbe o primjeni pravilaneposredneprimjene.c) postoji i metoda tzv.posebna materijalna pravila. Njome se unutranjim propisima odreuje pravni poloaj stranaca. Radi se o propisima koji se donose posebno za ureivanje situacija smeunarodnim obiljejem.

Privatnopravne ijavnopravne situacije smeunarodnim obiljejemMPP je grana unutarnjeg prava koja ureuje privatnopravne situacije s meunarodnim obiljejem. To je pravo meunarodno samo po sadraju situacije koje ureuje.

Ime predmetaIme meunarodno privatno pravo prvi put spominje Joseph Story u svom djelu Komentar o sukobu prava. U Europu jeto ime uveo W. Schaeffer. Udravama angloamerikog pravnog kruga danas seupotrebljava navedeno ime, ali pretee nazivSUKOBI ZAKONA.

Ratio upuivanja na mjerodavno pravoPostavlja se pitanje zato se uope primjenjujemetoda kolizijskih pravilakoja upuuju na primjenu mjerodavnog prava (domaeg ilistranog). Odgovor na to daje Savigny navodei da pravni poreci drava imajujednake vrijednosti, pa stoga pod odreenim pretpostavkama treba prijateljski dopustiti primjenu stranog prava. Po njemu se toini metodom koja se sastoji u tome dase za svaki pravni odnos trai pravniporedak pod koji taj odnos posvojoj prirodi potpada.Moderno zakonodavstvo, sudska praksa i doktrina usvojilisu kolizijsku metodu; pri tome se polazi odpotrebe da se na navedene situacije primjenjuje pravo (domae ili strano) koje sanjima ima najuu, bitnu vezu.Time se u okviru meunarodnog privatnog prava ostvaruje meunarodna ujednaenost rjeenja. Uz to iskljuuje se beziznimnaprimjena prava drave foruma, tj legis fori, kojabi bila protivna naelu jednakosti pred zakonom- zabrani rjeavanja razliitih pravnih situacija na jednaki nain.

Meunarodno graansko procesno pravoMPP i MGPP se meusobno nadopunjuju. MPP odreene drave se primjenjuje samo ako su npr. sudovi tedrave meunarodno nadleniMeunarodno pravoMeunarodno pravo je sustav pravnih pravilakoja ureuju odnoseu meunarodnoj zajednici priznatih subjekata.Izvori tog prava su meunarodni ugovori, meunarodni obiaji i opa naelaprava priznata od civiliziranih naroda.U mnogimpravnim porecima, pa tako i uhrvatskom takvi meunarodni izvori mpp-a imaju prednost pred unutranjim izvorima mpp-a. Smatra se da je meunarodno pravna obveza potovatidruge drave i njihovepravne poretke.3.IZVORI HRVATSKOG MEUNARODNOG PRIVATNOG I MEUNARODNOG GRAANSKOG PROCESNOG PRAVAIzvori mpp jesu dvovrsni: jedni potjeu izunutranjeg prava, a drugi izmeu narodnih ugovora. Meunarodno (javno) pravo u cjelini (meunarodni ugovori, obiajno meunarodno pravo i opa naela prava priznatih civiliziranih naroda) nije u pravilu izvormpp-a ve je tosusjedno pravno podruje. Susjedna pravna podruja unutar svog polja primjene ureuju razna pitanja vezana uz materiju mpp-a. Mpp jegrana unutranjeg prava svake drave, pa kao takvo mora biti uskladu s Ustavom. Iako se mpp u veoj ili manjoj mjeri razlikuje, katkada se utvruju slina ili jednaka pravna rjeenja: npr.primjenjuju se iste poveznice. Meutim ne postoji neki meunarodni, nad dravni mpp, pa takve odredbe drave mogu mijenjati u skladusa svojom zakonodavnom politikom i ciljevima mpp-aa da time nekre meunarodno pravo. Unutranji mpp ine zakoni i obiajnopravo.

Unutranje pravoU RH je meunarodno privatno iprocesno pravo veim dijelom kodificirano Zakonom o rjeavanju sukoba zakona s propisima drugih zemalja u odreenim odnosima iz 1991. godine. To je bio bivi savezni ZRS iz 1982. godinekoji je hrvatskim Zakonom o preuzimanju ZRS od 26.lipnja 1991 pretoen u hrvatsko zakonodavstvo. Na isti nainpretoene su kolizijske odredbe sljedeih bivih saveznih zakona uhrvatsko zakonodavstvo: Zakon o mjenici, Zakon o eku, Zakon o pomorskoj iunutranjoj plovidbi (prestao je vaiti stupanjem na snagu Pomorskogzakona iz 1994. godine, anova verzija PZ donesena je 2004.godine),Zakon o obveznim i osnovnim materijalno pravnim odnosima u zranoj plovidbi (tu materiju ureuje hrvatski autohtoni zakon iz 1998-Zakon oobveznim i stvarno pravnim odnosima uzranoj plovidbi).l. 3. ZRSZ Odredbe ovog zakona ne primjenjuju se naodnose iz lanka 1.ovog zakona ako su oni regulirani drugim zakonom RH,ili meunarodnimugovorima.

Meunarodni ugovoriPravila meunarodnog privatnog i meunarodnog procesnog pravasadre dvostrani i viestrani ugovori. Po Ustavu RH meunarodni uovori su popravnoj snazi iznad zakona.l. 140. Ustava RH:Meunarodni ugovori koji su sklopljeni i potvreni uskladu s Ustavom i objavljeni, inedio unutranjeg pravnog poretka Republike, a po pravnoj su snaziiznad zakona.Taj odnos prema meunarodnim ugovorima vrijedi samo pro futuro- tek nakon stupanja Ustava na snagu. Postavlja se pitanje to jesa meunarodnim ugovorima koji su zakljueni izmeu bive SFRJ idrugih stranih drava prije nego li jeRH postala suverena i samostalna drava 8.listopada 1991. godine. Odgovor na pitanje da li ti ugovori vrijede i danas u RH daje Ustavna odluka osuverenosti i samostalnosti RH iz 1991.godine. Njome se odreuje da e se meunarodni ugovori koje je sklopila i kojima je pristupila SFRJ, primjenjivatiu RH ako nisu usuprotnosti s Ustavom i pravnim poretkom RH, na temeljuodredaba meunarodnog prava o sukcesiji drava u pogledu ugovora.

DVOSTRANI MEUNARODNI UGOVORIPostoji vie vrsta dvostranih meunarodnih ugovora, kao npr. ugovor opravnoj pomoi, konzularne konvencije, ugovori o trgovini i plovidbi.

VIESTRANI MEUNARODNI UGOVORIRH notifikacijama depozitarima viestranih meunarodnih ugovora izraava elju da od stjecanjanezavisnosti 8. listopada 1991.godine postaje na osnovi sukcesije SFRJ stranka konvencija, pa jetako i sa hakim konvencijama, iji je depozitar nizozemsko Ministarstvo vanjskih poslova. Na taj nain RH je postala lanica sljedeih Haakih konvencija:1. Haka konvencijao graanskom postupku2. Haka konvencija o sukobu zakona upogledu oblika oporunih raspolaganja3.Hakakonvencijaoukidanjupotrebelegalizacije stranihisprava4.Hakakonvencijaomjerodavnompravuzaprometnenezgode5.Hakakonvencija o mjerodavnom pravu za odgovornost proizvoaa za svoje proizvode 6. Haka konvencijao olakanju meunarodnog pristupa sudovima7. Haka konvencijao graanskopravnim aspektima meunarodne otmice djece. to se tie statusnih predmeta, vanije konvencije su:- Konvencija o pravnom poloaju izbjeglica- Konvencija o pravnom poloaju osoba bezdravljanstva- Konvencija o dravljanstvu udanih ena- Beka konvencija o konzularnim odnosima- Konvencija o ukidanju svihoblika rasne diskriminacije - Konvencija UN-a o pravima djeteta- Konvencija o izdavanju nekih izvoda iz matinih knjiga namijenjenih inozemstvu. Hrvatska je postala stranka svih tih konvencija 8. listopada1991. godine notifikacijom o sukcesiji.

O POLJU PRIMJENEMEUNARODNIH UGOVORA . Polje primjene meunarodnih ugovora moe se odreivati na razne naine, no uvijek seiskljuivo zasniva na sporazumu drava ugovornica. One suvereno odluuju o sadraju meunarodnog ugovora pa tako i o polju njegove primjene. Neke konvencije djeluju erga omnes, a neke inter partes (one se zasnivaju na uzajamnosti). Postoji i kombinirano djelovanje konvencija- tu se omoguuje dravama ugovornicama da ne moraju preuzeti sve konvencijske odredbe.Erga omnes, bez obzira na dravljanstvo ili dravnu pripadnost osobe,djeluju neke novije haake konvencije(npr. H.K. o mjerodavnom pravu za oporuna raspolaganja, H.K. o mjerodavnom pravuza prometne nesree kojih je RH stranka, iH.K. o mjerodavnom pravu za prodaju tjelesnih pokretnih stvari koje RH nije stranka). Kolizijske norme takvihkonvencija djeluju u okviru svog poljaprimjene ratione materiae bez ikakva ogranienja. Meutim, veina konvencija to sadre pravila mpp imeunarodnog procesnog prava, temelji se na naelu uzajamnosti, toznai da se primjenjuju samo prema dravi koja je takoer stranka tekonvencije. Dvostrani ugovori o pravnoj pomoi koji sadre kolizijske norme ilipravila meunarodnog procesnog prava, primjenjuju se izmeudrava ugovornica, dakle inter partes dok odnose prema treimdravama ureuje unutranji mpp. Takvi meunarodni ugovori i njihova pravila predstavljaju lex specialis s ogranienim poljemprimjene unutar kojeg je iskljuena primjena unutranjeg mpp odnosno meunarodnog procesnog prava. Kao primjer kombinacije djelovanja konvencije erga omnes i inter partes navodi se Newyorka konvencija o priznanju iizvrenju stranih arbitranih odluka iz 1958. godine: ona se primjenjuje bez obzira na to je listrana arbitrana odluka donesena u drugoj dravi ugovornici, nougovorna drava moe izjaviti da ograniava konvencijsku primjenu samona arbitrane odluke donesene u drugoj dravi ugovornici. to se tie meunarodnih ugovora koji ujednauju materijalno privatnopravo izmeu drava ugovornica, najee ne utvruju mogunost da potencijalne drave ugovornice pristupe samo dijelu konvencije (npr.UNIDROIT konvencija o ukradenim ili nezakonito izvezenimkulturnim dobrima). Metodu djelominog usvajanja konvencijskog polja primjene utvruje npr. Beka konvencija o meunarodnoj prodaji robe, kojom se potencijalnim dravama ugovornicama raznim rezervama omoguava da iskljue konvencijske dijelove koje smatraju neprihvatljivima.

4.INOZEMNI I UNIFICIRANI MPP I MEUNARODNO GRAANSKOPROCESNO PRAVO

Autonomno pravoDanas su na snazi posebni zakoni omeunarodnom privatnom pravu udravama Albaniji, Austriji, Belgiji, ekoj i SlovakojU nekim dravama odredbe mpp sadre propisi graanskih zakona.U dravama common lawa izvori mpp-a su zakoni,sudska praksa i u odreenoj mjeri miljenja pravnika. U engleskom pravu iu engleskom mpp-u sudovi su vezani i zapresedane, to je tzv. doctrine ofstare decisis: sudske odluke su presedani za sluajeve okojima se odluuje ubudunosti. Navedena vezanost ne odnosi se na dio odlukeu kojoj sudiznosi miljenje koje nuno nepodupire odluku, kao npr. o pitanjima koja nisupredmetspora. Amerikipravni institut donio je i druguseriju Restatementa o sukobu prava (RestatementII) iji tvorac je Reese.

Unificirano pravoU mnogim dravama znatan dio mpp-a ureuju viestrani idvostrani meunarodni ugovori. Najpoznatiji viestrani ugovori suHaakekonvencije, te meunarodni ugovori koji se donose uokviru djelatnosti Vijea Europe i Europske unije, zatim konvencijedonesene u okviru meunarodne komisije za osobna stanja, zatim u okviru Interamerike konferencije za mpp, onda Skandinavske konvencije, Montevideovski ugovori te CodigoBustamante.

HAKE KONVENCIJEHake konvencije o mpp-u vaan su izvorujednaenog mpp i meunarodnog procesnog prava. Donose se uokviru Haake konferencijeza meunarodno privatno pravo sa sjeditem u Den Haagu, kojadjeluje pod okriljem nizozemske vlade od 1883.godine. Poslije 2. svjetskog rata doneseno je trideset konvencija. Konvencije nose datum prvog potpisivanja, a stupaju na snagu kad ihratificira onaj broj drava koji sama konvencija odredi i kad, akoje to predvieno, proe utvreni rok.

EUROPSKE KONVENCIJEUjednaavanje prava provodi se i uokviru Vijea Europe i Europske unije

UNIFIKACIJA U OKVIRU VIJEA EUROPEVijee Europe vrlo aktivno djeluje naujednaavanju prava. Ali to se tie ujednaavanja mpp-a to uglavnom preputa Haakoj konferenciji. lanovi Vijea Europe zakljuili su sljedee meunarodne ugovore koji ureuju privatno pravne situacije s meunarodnimobiljejem:-Europska konvencija o obavijestima o stranom pravu- Europska konvencija o oslobaanju od legalizacijeisprava koje izdaju diplomatski ili konzularni predstavnici- Europska konvencija o imunitetu drava- Europska konvencija o dostavljanju zahtjeva za pomoza procesne trokove - Europska konvencija o priznanju iizvrenju odluka o skrbi nad djecom i o ponovnom stavljanju djecepod skrb - Europska konvencija o steaju Hrvatska je pristupivi njegovom statutu postala lanicom Vijea Europe 1996. godine. Neke druge konvencije posredno utjeu na materijumpp, kao npr. Europska konvencija o dravljanstvu s tim da RHnije njena stranka,te Konvencija o zatiti prava ovjeka i temeljnih sloboda koje je RH stranka.

UNIFIKACIJA U OKVIRU EUROPSKE UNIJEEuropska zajednica takoer ima zadau ujednaavanja prava, patako i mpp-a, za razliku odVijea Europe. U tom smislu donesene su slijedee konvencije:-Europska konvencija omeusobnom priznanju trgovakih drutavai pravnih osoba (nije jo nasnazi)-Bruxelleska konvencija o sudskoj nadlenosti, priznanju i ovrsiodluka u graanskim i trgovakim predmetima iz 1968.godine-Rimska konvencija o mjerodavnom pravu za ugovorne obveze iz1980.godNavedeni konvencijski sistem ujednaavanja prava je naputen. Radi stvaranja zajednikog pravnog prostora unutar EU,Ugovorom o Europskoj zajednici od 1997. godine utvruje se dai tu materiju ureuje Vijee, dakle da sempp i meunarodno procesno pravo utvruje europskim sekundarnim pravom. 22. prosinca 2000. godine donesena je Uredba VijeaEurope br44/2001. o sudskoj nadlenosti, priznanju i ovrsi odluka ugraanskim i trgovakim predmetima koja je stupila na snagu 1.oujka 2002. godine i zamijenila Bruxellesku konvenciju. a)Bruxelleskakonvencijaosudskoj nadlenosti, priznanju i ovrsi, odluka u graanskim itrgovakim predmetima- pretea Uredbe br. 44/2001. i o Luganskoj konvenciji.Bruxelleska konvencija donesena je 27. rujna 1968. godinena osnovi Rimskog ugovora o osnivanjuEuropske ekonomske zajednice. Stupila je na snagu 1. veljae 1973. godine izmeu prvih 6 lanica Europske ekonomske zajednice, a kasnijesu joj pristupile i druge lanice EZ. Konvencijski ciljevi su pojaanje pravne zatite osoba koje se nalaze unutar EZ. Smatra se meunarodnim ugovorom. Konvenciji ne mogu pristupiti drave koje nisu lanice EZ, no one mogu zakljuiti tzv.paralelnu konvenciju, to su i uinilipotpisivanjem Luganske konvencije o istoj materiji 1988.godine.Bruxelleska konvencija je tzv.convention double jer sadri odredbe o nadlenosti sudova drave ugovornice i pravila opriznanju meunarodne nadlenosti sudova ostalih drava ugovornica. Konvencija sadri odredbe osudskoj direktnoj, meunarodnojnadlenosti u imovinskim graanskim i trgovakim stvarima,ija primjena zavisi od prebivalita tuenog udravi ugovornici. Njome se olakava i ubrzava priznanje iizvrenje sudskih odluka donesenih u dravama ugovornicama, bezobzira na to jesu lite odluke donesene na osnovi same konvencije ili uz primjenunacionalnih prava.Za tumaenje konvencije nadlean je SudEuropskih zajednica. Uredba br.44/2001. koja je stupila na snagu 1.oujka2002.godine u potpunosti je zamijenila Bruxellesku konvenciju, ali ne i to se tie Danske. Za tumaenje te uredbe takoer je nadlean Sud EZ. Luganska konvencija, koja ureuje istu materiju, potpisana je u Luganu 16.rujna 1988. godine od lanicaEuropskih zajednica i dravaEuropske udruge slobodne trgovine (EFTA), radi daljnjeg ujednaavanja prava drava te dvijedravne grupacije. Ona se primjenjuje izmeu drava EZ iEFTA drava,kao i izmeu EFTA drava. Ovlasti Suda EZo tumaenju ne odnosi na tumaenje Luganske konvencije, jer taj sudnema nadlenosti u predmetima koja se ne tiuprava i dravaEuropske unije.b)Rimska konvencija o mjerodavnom pravu za ugovorne obveze Rimska konvencija zakljuena je 19. lipnja 1980. godine u Rimu izmeu drava Europske zajednice. Njome seujednauje kolizijsko pravo za ugovorne obveze. Stupila jena snagu1.travnja 1991. godine, nakon to ju jeratificiralo sedam drava. Njene lanice mogu biti samo lanice EZ.1988. godine potpisana su dva Protokola o njezino mtumaenju i oni su stupilina snagu 2004. godine. Protokoli omoguuju odreenim sudovima drava ugovornica datrae od Suda Europskih zajednica tumaenje konvencije. Konvencijsko polje primjene ratione materiae jesu kolizijska pravila o ugovornim obvezama. Konvencija ima opu primjenu,budui da se primjenjuje bez obzira na to ima li bar jedna ugovorna stranka prebivalite ili sjediteunutar drava ugovornica. Za njenu primjenu odluno je toda se spor rjeavau jednoj od drava ugovornica. Pri tomese konvencijsko ujednaeno pravo primjenjuje bez obzira na to je li pravodrave ugovornice ili neke drave neugovornice. Osnovno konvencijsko naelo o odreivanjumjerodavnog prava jest naelo autonomije stranaka, po kojem se naugovor primjenjuje pravo koje stranke izaberu. To treba bitipravo odreene drave. Konvencija nepredvia mogunost ugovaranja legis mercatorie. Izbor se moe odnositi na cijeli ugovor ili na njegov odreeni dio. Izbor treba biti izriit ili treba izlaziti iz ugovornih odredaba, odnosno okolnosti sluaja, apostojanje i valjanost takvogstranakog sporazuma ocjenjuje se po izabranom pravu. Ako stranke ne izaberu mjerodavno pravo, kao podredni statut primjenjuje se najee pravo kojeje u najblioj vezi s ugovorom. Pretpostavlja se da takva veza postoji sa dravom u kojoj stranka koja izvrava karakteristinu inidbu ima u asu zakljuenja ugovora redovno boravite, odnosno sjedite.

KONVENCIJA O GRAANSKOM STANJU MEUNARODNE KOMISIJE ZAGRAANSKA STANJATa komisija osnovana je 1950. godine . Njezina zadaa je olakavanje meunarodne suradnje u predmetu graanskog stanja iolakavanje razmjene informacija izmeu slubigraanskog stanja drava ugovornica.

DRUGE VANIJE KONVENCIJE I INSTRUMENTI UNIFIKACIJE, POSEBNOU OKVIRU UNCITRAL I UNIDROITto se tie latinskoamerikih konvencija najvanije suCodigo BustamanteiMontevideovske konvencije.Codigo Bustamante je meunarodni ugovor potpisan u Havani na VI. Konferenciji Panamerike unije od 20. veljae 1928. godine od 20 latinskoamerikih drava. CB nosi naziv po poznatom pravniku. Odredbe CB dijele se utri vrste: odredbe koje veu osobu na osnovidravljanstva ili prebivalita, odredbe koje se primjenjuju na sveosobe na odreenom podruju, i odredbe koje se primjenjujuna osnovi stranake volje. Renvoise ne primjenjuje. 1889. godine zakljueni su uMontevideu Montevideovskiugovori ograanskom, procesnom i trgovakom pravu koji su danas na snaziizmeu Bolivije, Kolumbije i Perua. U okviru Ujedinjenih naroda donesene su mnoge vanempp I meunarodno procesnopravne konvencije.U Hrvatskoj na snazisu slijedee konvencije:-enevskakonvencijaopravnompoloajuizbjeglica-Newyorkakonvencija o pravnom poloaju osoba bez dravljanstva- Konvencija o ostvarivanju zahtjeva za uzdravanje uinozemstvu- Newyorka konvencija o priznanju i ovrsiinozemnih arbitranih odluka- Europska konvencija omeunarodnoj trgovakoj arbitrai. Znaajna je i aktivnost UNCITRAL (United Nations Commission onInternational Trade Law) i UNIDROIT (International Institute for Unificationof Private Law) na ujednaavanju privatnog, posebno trgovakog parava smeunarodnim obiljejem.UNCITRAL osnovan je 1966. godine kao KomisijaGlavne skuptineUjedinjenih naroda.UDIDROIT je osnovan 1926. godine kao specijalizirana organizacija Ligenaroda radi ujednaavanja materijalnog prava,posebno kolizijskih normi.RH je lanica.

II.KOLIZIJSKOPRAVNA METODA1.OPENITOKolizijska pravila odreuju koje ese od vie razliitih materijalnih prava primijeniti na pravnu situaciju koja imavezu sa pravima vie drava. To pravilo ne rjeava pravnu situaciju, nego upuuje namjerodavnomaterijalno pravo koje treba primijeniti.l. 94. ZM:Sposobnost osobe da se mjenino obvee odreuje zakonnjezine zemlje.Kolizijskopravno upuivanje treba razlikovati od upuivanja jedne materijalne norme na druge propise, jer se pritom uvijekradi o upuivanju unutar istog pravnog poretka. Razlika izmeu upuivanja jedne materijalne norme na druge propise od kolizijskopravnog upuivanja je utome da se prvim upuivanjem proglaava primjenjivim norme ilinorma domaeg materijalnog prava, dok kolizijsko pravilo upuuje na cijelu vrstu materijalnih propisa domae ili strane drave, odnosno drava. Meutim, kolizijska pravila, budui da jenjihova kategorija vezivanja dosta sloena, veinom ne upuuju na konkretno odreeno pravo ilina konkretnizakon ije materijalne norme treba primijeniti, veupuuje na cjelokupni pravni poredak odreene drave.l. 14. ZRSZ:Za pravnu i poslovnu sposobnost fizike osobe mjerodavnoje pravo drave iji je ona dravljanin.Kolizijska pravila u pravilu upuuju namaterijalno pravo neposredno. Meutim, katkada je to posredstvom drugih kolizijskih pravila meunarodnog privatnog prava: to je u sluaju renvoi (uzvrat i upuivanje dalje).Kolizijskapravilaupuujuina mjerodavno pravo posredno na temelju interlokalnih, intertemporalnih ili interpersonalnih kolizijskih pravila.a)upuivanje putem interlokalnih kolizijskih pravilal. 10. ZRSZ:Ako je mjerodavno pravo drave iji pravni poredak nijejedinstven, a pravila ovog zakona ne upuuju na odreeno pravnopodruje u toj dravi, mjerodavno pravo odreuje se prema pravilima togpravnog poretka.H.K. o mjerodavnom pravu za oblik oporunih raspolaganja:ako sedomovisnko pravo sastoji od nejedinstvenog sistema,mjerodavno sepravo odreuje po pravilima tog sistema, a ako ta pravila ne postoje ondapo najblioj vezi koju je oporuitelj imao s bilo kojimod razliitih prava unutar tog sistema.b) upuivanje putem intertemporalnih pravila l. 30. ZRSZ: Za nasljeivanje je mjerodavno pravodrave iji jedravljanin bio ostavitelj u vrijemesmrti.Npr. dravljanin RH je umro u inozemstvu i ostavio imovinu u RH i u inozemstvu. Hrvatski nadleni sud e na temelju intertemporalnog kolizijskog pravila odluivati o imovini.c)upuivanje putem interpersonalnih pravilaRazlika izmeu kolizijskih pravila i normi materijalnog prava postoji i unjihovoj strukturi. Materijalno pravilo sadriapstraktnu zakonsku dispoziciju i apstraktnu pravnu posljedicu (sankciju). Te sastojke ima i kolizijsko pravilo, no njegova dispozicija sadri dvaelementa: kategoriju vezivanja i poveznicu, a pravna posljedica,sankcija je primjena domaeg odnosno stranog prava.

2.VRSTE KOLIZIJSKIHPRAVILA INJIHOVAPRIMJENA Izriita i skrivena pravilaKolizijska pravila su izriita ili skrivena. Skrivena se nalaze uglavnom upravu SAD-a. Takva skrivena pravila ne postoje u hrvatskom pravu niupravima drugih europskih drava, iz razloga to kolizijska pravila donosi zakonodavac ili nastaju sudskom praksom. Kolizijska pravila nastaju primjenom naela ureivanja privatnopravnih situacijas meunarodnim obiljejem upuivanjem na pravo koje jesa takvom situacijom u najblioj vezi. Npr. u hrvatskom pravu za situacijeza koje ne postoji izriita zakonska kolizijskopravna norma, takva zakonska praznina seneispunjava uzimanjem u obzir hrvatskih procesnih odredaba o meunarodnoj sudskoj nadlenosti, ve se to ini naosnovi ope odredbe ZRSZ koja utvruje naine popunjavanja zakonskih praznina.l.2 ZRSZ: Ako u ovom zakonu nema odredbe opravu mjerodavnom zastatusne, porodine i imovinske odnose, odgovarajue se primjenjuju odredbe i naela ovog zakona, naelapravnog poretka RH i naela meunarodnog privatnog prava. Nadalje, kolizijsko pravilo moe bitiskriveno u drugom pravilu; tako je katkad u posebnom pravilu skriveno ope kolizijsko pravilo. Npr. po njemakom GZ dug u stranoj valuti se moe platiti unjemakoj valuti ako je mjesto plaanja Njemaka, osim ako je izriito ugovoreno plaanje u stranoj valuti.

Nepotpuna ipotpuna pravilaNepotpuna su jednostrana, a potpunaviestrana. Kriterij podjele na potpuna ilinepotpuna pravila je doseg njihove kategorije vezivanja. Nepotpuno kolizijsko pravilo upuuje samo na primjenu domaeg prava ito bilo na domae ili strane dravljane. Potpuna kolizijska pravila upuuju, zavisno od konkretne situacije, na primjenu domaeg, odnosno stranog prava, pritomdoseg kategorije vezivanja nije ogranien ni personalno niteritorijalno. l.19. ZRSZ:za ugovor mjerodavno je pravo to su ga izabrale ugovornestranke, ako ovim zakonom ili meunarodnim ugovorom nije drugaijeodreeno.l.94. ZM:sposobnost osobe da se mjenino obvee odreuje zakon njezine zemlje.Nepotpuna i potpuna kolizijska pravila donose se uunutranjem pravu no sadre ih i meunarodni ugovori. Dvostrane konvencije ureuju odnosesamo to se tiu dravljana drava ugovornica, a viestrani meunarodniugovori primjenjuju se ili samo na dravljane drava ugovornica ili i nadruge osobe koje imaju odreenu vezu sugovornim dravama.H.K. o mjerodavnom pravu za oblik oporunih raspolaganja:Valjana jeoporuna odredba to se tie oblika ako jeu skladu s unutranjimpravom...b) jednog od dravljanstva koje ima oporuitelj u asu njezina sastavljanja ili u asu svojesmrti. do primjene kolizijskih pravila utvrenih u ovoj konvenciji dolazi nezavisno odpostojanja uzajamnosti.U modernim kodifikacijama mpp uglavnom se donose potpuna kolizijska pravila (i u hrvatskom mpp-u). Neka kolizijska pravila imaju odreene znaajke nepotpunih pravilano onato ipak nisu. l. 32. ZRSZ: I kad postoje uvjezi zasklapanje braka po pravu drave ijije dravljanin osoba koja eli sklopiti brak pred nadlenim organom RH,nee se dopustiti sklapanje braka ako, to setie te osobe, postoje popravu RH smetnje koje se odnose na postojanje ranijeg braka, srodstvo I nesposobnost za rasuivanje.l. 977. PZ: Iznimno od odredaba l. 976. ovogZakona, koje za naknadu tete od sudara brodova upuuju na primjenu stranog prava, primjenjuju se i 1) odredbe Zakonika- ako je jedan od brodova izmeu kojih je dolo do sudara hrvatski ratni brod ili hrvatski javnibrod.U ovim primjerima radi se opravilima neposredne primjene.

Samostalna i nesamostalna pravilaKriterij podjele je da li se kolizijskim pravom odreuje statut ili ne.Samo se na osnovi samostalnih pravila upuuje namjerodavno pravo, dok nesamostalna (pomona) pravila samo nadopunjuju samostalnu normu. Nesamostalnim pravilom se ne odreuje mjerodavno pravo ve iskljuivo slui kao dopuna, usmjerenje, kontrola potpunog kolizijskog pravila. l.35. ZRSZ:Za ravod braka mjerodavno je pravo drave iji su dravljanioba brana druga u vrijeme podnoenja tube.samostalno praviloPrimjer nesamostalnih pravila:l.4. ZRSZ: Ne primjenjuje se pravo strane drave akobi njegov uinakbio suprotan Ustavom RHutvrenim osnovama dravnog ureenja.l.9. ZRSZ:Pravo strane drave primjenjuje se prema smislu ipojmovimato ih sadri.Nesamostalna pravila (odredbe o javnom poretku, uzvrat i upuivanje dalje, zabrana frauduloznog za obilaenja domaeg prava, apatridiji, polipatridiji) uglavnom su sadrana u opim odredbama kodificiranom mpp-a, dok su samostalna pravila utvrena u posebnom dijelu injima se odreuju razni statuti, npr. osobni, brani, nasljedni, ugovorni...Nesamostalna pravila nemaju kategoriju vezivanja.

Uvjetna pravilaKriterijpodijele je rezultat upuivanjana mjerodavnopravo.Sve navedene vrste kolizijskih pravila jesubezuvjetna pravila- primjenjujuse bez obzira na tokakav e u konkretnom sluaju biti rezultatupuivanjana mjerodavno materijalno pravo.Postoje i uvjetna kolizijska pravila. Konstrukcija primjene mjerodavnog prava na osnovi uvjetnih pravila jesljedea: mjerodavno je pravo drave A, no pod odreenim pretpostavkama primjenjuje se pravo drave B. Ratio donoenja takvih pravila je poveanje pravne sigurnosti ipredvidljivosti, te favoriziranje pravnog posla. l. 79. ZRSZ: Za stranaku i parninu sposobnost fizike osobe mjerodavno je pravo drave ijije ona dravljanin. Ako strani dravljaninnije parnino sposoban po pravu svoje drave, aparnino je sposoban popravu RH, moe sam poduzimati radnje u postupku.l.94. ZM: Sposobnost osobe da se mjenino obvee odreuje zakon njezine zemlje. Osoba koja biprema navedenom zakonu bila mjeninopravno nesposobna,ipak je pravovaljano obvezana akoje potpisdala na podruju zemlje po ijim bi zakonima imala mjenino pravnu sposobnost.Podvrstu uvjetnih kolizijskih pravila ine pravila pokojima primjena jednogod prava na koje upuujuzavisi od sadraja tog prava: tako se odreuje primjena onog prava koje je zastranku povoljnije, odnosno po kojem je pravni posao valjan.l.43. ZRSZ:Za pozakonjenje mjerodavno je pravo drave iji sudravljani roditelji, a ako roditeljinisu dravljani iste drave- pravo drave onog roditelja po kojem jepozakonjenje pravovaljano.Do primjene odreenog materijalnog prava dolazi tek nakon utvrenja materijalnog prava na koje upuuje takva kolizijska norma, dakle aposteriori.

Primjenjuju li se kolizijskapravila obvezatno?Openito, smatra se da se radi oprinudnim normama koje stranke nemogu iskljuiti. Dakle, ako je npr. polazno hrvatsko pravo, tj. ako je zarjeavanje situacije s meunarodnim obiljejem nadlean hrvatski sud ili drugo tijelo primjene, to tijelotreba obvezno primijeniti odgovarajue kolizijsko pravilo.

3.STRUKTURA KOLIZIJSKIH PRAVILASamostalno kolizijsko pravilo sastoji se od dva elementa: kategorije vezivanja i poveznice.

Kategorija vezivanjaKategorija vezivanja predstavlja okvirni ili skupni pojam apstraktnih ivotnih odnosa, pravnih injenica, pravnih situacija ilipravnih odnosa, koji se podvrgavaju pod odreeno mjerodavnopravo. Primjer:poslovna sposobnost, oblik zakljuenja braka, posvojenja, nasljeivanje,ugovorniodnosi. Kategorija vezivanja moe biti ipravni odnos. Primjer:recimo da treba odrediti zakonske imovinske odnose branihdrugova. U ZRSZ-u za to postoji sljedeekolizijsko pravilo: l.36:za zakonske imovinske odnose branih drugova mjerodavno je pravo drave iji suoni dravljani.Kategorija vezivanja u ovom sluaju jezakonski imovinski odnos branih drugova (pravni odnos). Pitanje da li uope postojipravni odnos zavisi od toga da liu konkretnom sluaju postoji valjani brak (to je prethodno pitanje). Dakle, treba prvoutvrditi da li postoji pravni odnos valjanog braka, a tek akoje odgovor pozitivan, onda se na osnovi navedenog kolizijskog pravila mogu odreivati zakonski imovinski odnosibranih drugova.Ako se pak prethodno utvrdi da nema valjanog braka, onda otpada i daljnje utvrivanje mjerodavnog prava za zakonske imovinske odnose branih drugova. Kolizijsko pravilo upuuje na pravo po kojeme se prosuivati njegova kategorija vezivanja. Zavisno od sadraja pravila na kojese upuuje postoje, npr. osobni, stvarni, ugovorni, deliktni i brani statut. Izrazom statut oznauje se sadraj materijalnih pravila mjerodavnog prava.

PoveznicaDrugi element samostalnog kolizijskog pravila jest poveznica. To jepravna injenica (npr. mjesto gdje stvar lei,mjesto poinjenja protupravnog ina); ugovorna odredba (kad stranke sporazumno utvruju mjerodavno pravo za ureivanje njihovih meusobnih ugovornih odnosa) ili pravni pojam (npr. dravljanstvo, prebivalite), to upuuje na mjerodavno pravo za kategoriju vezivanja.

PODJELA POVEZNICA S OBZIROM NA VEZU SPRAVNIM PORETKOMSve poveznice mogu se podijeliti u tri skupine ako je temelj podjele njihova veza sa pravnim poretkom. Dijele se na: a) poveznice koje se temeljena odnosu osoba s odreenim pravnimporetkom: - fizike osobe su esto zastatusne odnose podvrgnute pravudrave iji su dravljani. Upuuje se na pravo s kojim te osobe imaju najbliu personalnu vezu.l.14. ZRSZ: Za pravnu i poslovnu sposobnost fizike osobe mjerodavno jepravo drave iji je ona dravljanin.U dravama common lawa umjesto dravljanstva, poveznica je prebivalite. b)poveznicekojeutvrujunajbliuvezuobjektas odreenim pravnim poretkoml.181. ZOSZP: U pogledu prava vlasnitva i drugih stvarnih prava nazrakoplovu primjenjuje se pravo drave u kojoj je zrakoplov registriran.l.976. PZ: Na naknadu tete zbog sudara brodova primjenjuje se 1)pravodrave u ijem seteritorijalnom moru ili unutarnjim vodama dogodiosudar l.33. ZRSZ: Za oblik braka mjerodavno je pravo mjesta ukojem se brak sklapa.

SUBJEKTIVNA, OBJEKTIVNA POVEZNICA I POVEZNICA NAJBLIA VEZA Osnova daljnje podijele poveznica jemogunost odnosno nemogunost zainteresiranih pravnih subjekata da samiodreuju mjerodavno pravo. Zaodreene kategorije vezivanja pravni subjekti mogu izabrati mjerodavno pravo, pa tako da od njihove pravno relevantne volje zavisi koje e se pravo primjenjivati. Takva mogunost stranakog izboramjerodavnog prava je subjektivna poveznica, za razliku odobjektivnih poveznica koje utvruje zakonodavac ili su nastale u sudskoj praksi. Veina situacijas meunarodnim obiljejem ureena je objektivnim poveznicama, kao npr.dravljanstvo, prebivalite, redovno boravite, mjesto gdje stvar lei. l.19. ZRSZ:Za ugovor mjerodavno je pravo to su ga izabrale ugovorne strane ako ovim zakonom ili meunarodnim ugovorom nije drugaije odreeno.l.6. ZA:Za materijalnopravnu valjanost ugovora oarbitrai mjerodavno je pravo koje su stranke izabrale.Samo ako stranke sporazumno iskoriste mogunost izbora prava, dolazi do primjene tih kolizijskih pravila. Kao tertium genus, uz navedene objektivne isubjektivne poveznice, postoji i poveznica najblie veze: to je posebni meunarodno privatno pravni pojam iji sadraj odreuje iispunjava tijelo primjene ovisno okonkretnim okolnostima. l.11. ZRSZ:Ako osoba koja nije dravljanin RH ima dva stranadravljanstva ili vie stranih dravljanstva, za primjenu ovog zakona smatra se da ima dravljanstvo one drave iji je dravljanin i u kojoj imaprebivalite. Ako ta osoba nema prebivalite ni u jednoj dravi iji je dravljanin, za primjenu ovog zakona smatra se daima dravljanstvo one drave iji je dravljanin i s kojim je u najbliojvezi.l.975. PZ:Ako se pravo iju su primjenu stranke izabrale za ugovor o iskoritavanju brodova ne moe primijeniti na cijeliugovor ili na koji od odnosa koji proisteju iz ugovora iliako stranke nisu izriito odredile pravokoje se mora primijeniti, anjihova se namjera o primjeniodreenog pravane moe utvrditi ni izokolnosti sluaja, na ugovor ili naugovorni odnosprimjenjuje se pravo koje je sa njim u najblioj vezi.U navedenim sluajevima propisuje se upuivanje nanajbliu, najvru vezu, ako se utvrdi da se ne moe primijeniti pravo na koje upuuju prethodne poveznice. Nadleno tijelo primjene nakon ocjenerelevantnih okolnosti utvruje koje je pravo najblieveze. Prednosti poveznice najblie veze sastoji se utome to omoguuju u konkretnom sluaju uzimanje u obzir rjeenja koja sunajblia strankama ili pravnoj situaciji.

Iskljuive poveznice ikombinacija poveznicaKolizijsko pravilo sadri jednu ilivie poveznica.l.15. ZRSZ:Za stavljanje pod skrbnitvo i prestanak skrbnitva te za odnose izmeu staratelja i tienika mjerodavno je pravo draveiji je dravljanin osoba pod skrbnitvom.l.31. ZRSZ: Oporuka je pravovaljana u pogledu oblika ako jepravo valjana po jednom od ovih prava:- po pravu mjesta gdjeje oporuka sastavljena - po pravu drave iji je dravljanin bio oporuitelj u vrijeme smrti ili uvrijeme raspolaganja oporukom - po pravu oporuiteljeva prebivalita iliu vrijeme raspolaganja oporukomili u vrijeme smrti- po pravu oporuiteljeva boravita iliu vrijeme raspolaganja oporukom ili u vrijeme smrti- po pravu RH- za nekretnine- po pravu gdjese nekretnina nalaziKolizijska pravila s vie poveznica upuujuna mjerodavno pravo na alternativni ili na kumulativni nain.Pri alternativnom upuivanju u praksise primjenjuje ono od mjerodavnih prava to dovodido povoljnijeg rezultata. to se tie kumuliranja poveznica razlikuju sedvije vrste rjeenja. Katkada se distributivno kumulira vie mjerodavnih prava: npr.pretpostavke za sklapanje braka- kolizijsko pravilo odreuje da se za svaku osobu koja eli sklopiti brak, pretpostavke za sklapanje braka ocjenjuju se po njegovom domovinskom pravu. l. 32. ZRSZ: U pogledu uvjeta za zakljuenje braka mjerodavno je, zasvaku osobu, pravo drave iji jeona dravljanin u vrijeme sklapanja braka.Postoji i potpuna kumulacija: npr. zazasnivanje i prestanak posvojenja primjenjuje se i domovinsko pravo posvojitelja iposvojenika.

PRIMARNE I PODREDNEPOVEZNICE Kolizijsko pravilo ispunjava svoju funkciju ako ukonkretnom sluaju na osnovi poveznice dovodi do toga dase za njegovu kategoriju vezivanja moe primijeniti mjerodavno pravo. Primjer:akosudva trgovakadrutva,jedno hrvatsko adrugo talijansko, u ugovoru o prodaji robe ugovorile primjenu hrvatskog materijalnog prava, u sluaju spora o njihovim meusobnim ugovornim odnosima koji rjeava nadleni hrvatski sud, primijenit e se l.19.ZRSZ: za ugovor je mjerodavno pravo koje su ugovorne stranke izabrale.Ako pak stranke nisu ugovorile mjerodavno pravo onda e sestranaki ugovorni odnosi prosuivati po pravu na koje upuuje podredna poveznica. Podredna poveznica za ugovore odreena je l.20. ZRSZ. lanak 19. i lanak20. ZRSZ-a imaju istu kategoriju vezivanja (ugovor,ugovorni odnos) ali razliite poveznice (volja stranaka,prebivalite/sjedite osobe koja ima karakteristinu inidbu). Dakle to podredno kolizijsko pravilo primijenit e sesamo u sluaju kad se nemoe primijeniti primarno kolizijsko pravilo- kad ne postoje okolnosti kojese mogu supsumirati pod poveznicu volje stranaka, tj. kad stranke nisu ugovorile mjerodavno pravo.Postoji i drugi primjer podrednog upuivanja, koji setie kategorije pravne i poslovnesposobnosti.l.14. ZRSZ:Za pravnu i poslovnu sposobnost fizike osobe mjerodavno jepravo drave iji je ona dravljanin.Postavlja se pitanje to ako seradi o apatridu? Takvu prazninu popunjavapodredno kolizijsko pravilo l.12. ZRSZ:Ako osoba nema dravljanstva ilise njeno dravljanstvo ne moe utvrditi, mjerodavno pravo odreuje seprema njezinom prebivalitu.Podredna poveznica koja dovodi do podrednog upuivanja na mjerodavno pravo nuna je iu sluaju kada primarna poveznica upuuje na nepostojei pravni poredak. l.28. ZRSZ:Za izvanugovornu odgovornost za tetu, ako za pojedine sluajeve nije drugaije odreeno, mjerodavno jepravo mjesta gdje je radnja izvrena ili pravo mjesta gdjeje posljedica nastupila, ovisno o tome koje je od ta dva prava povoljnije za oteenika.Navedeno kolizijsko pravilo sadri dvije alternativne poveznice - mjesto protupravnog ina i mjesto nastupa tetne posljedice. Meutim ako seta mjesta nalaze na otvorenom moru, a protupravni in jenastao u vezi s iskoritavanjem rudnog bogatstva podmorja nevezano s brodovima na otvorenom moru, tada bi se tim pravilom upuivalona nepostojei (unutranji) pravni poredak. Sve dok se za takve situacijene donesu ujednaena konvencijska rjeenja, one se trebaju rjeavati po kolizijskom pravilu PZ. Do podrednog upuivanja dolazi i kadse primarno mjerodavno pravo neprimjenjuje zbog zatite domaeg javnog poretka, kod prijevarnog zaobilaenja domaeg prava i kad semjerodavno strano pravo ne moe utvrditi. Katkada, zakonodavac ne odreuje za odreene privatnopravne situacije s meunarodnim obiljejem ni primarno ni podredno upuivanje na mjerodavno pravo. Primjeri za to su pretpostavke za zakljuenje izvanbrane zajednice osoba razliitog ili istog spola.U takvim sluajevima ipak postoji mogunost utvrivanja mjerodavnog prava i to na osnovi ope odredbe ZRSZ o popunjavanju praznina- l.2. ZRSZ:Ako uovom zakonu nema odredbe o pravu mjerodavnom za statusne, porodine i imovinske odnose, odgovarajue se primjenjuju odredbe inaela ovogzakona, naela pravnog poretka RH i naela meunarodnog privatnogprava.Upuivanje na mjerodavno pravo zaglavno pitanje (lex causae),mjerodavno pravo za posebna pitanja tepojam lexStatut oznaava mjerodavno pravo za odreenu kategoriju vezivanja. Ako se radi o ugovornim obvezama, govori se ougovornom statutu, tj. Pravu koje ureuje te odnose (npr. tumaenje ugovora, ispunjenje obveza iz ugovora, prestanak ugovora, posljedice nitavosti ugovora). Dabi ugovor bio valjan, njegove stranke moraju bitisposobne i ugovor treba biti zakljuen u valjanom obliku. Tapitanja, stranaka sposobnost, oblik ugovora i naini izvrenja ugovora, prosuuju se na osnovi posebnih kolizijskih pravila koja svojim poveznicama upuuju namjerodavno pravo. Dakle, s jedne strane ugovorne obveze seocjenjuju po jednom pravu, apo drugom pravu se ocjenjuje stranaka sposobnost ili oblik ugovora.l.14. ZRSZ:Za pravnu i poslovnu sposobnost fizike osobe mjerodavno jepravo drave iji je ona dravljanin.l.7. ZRSZ: Ako ovim ili drugim zakonom nije drugaije odreeno, smatrase da su pravni posao ilipravna radnja u pogledu oblika pravovaljani, ako su pravovaljani bilo po pravu mjesta gdjeje pravni posao sklopljen odnosno pravna radnja poduzeta, ili po pravu koje jemjerodavno za sadraj pravnog posla odnosno pravne radnje.Sva upuivanja na mjerodavno pravo za navedene kategorijevezivanja dopunjuju ope kolizijsko rjeenje za ugovore kojese ocjenjuje po pravu kojeg izaberu stranke. Na navedena posebna pitanja upuuje poveznica dravljanstvo, odnosno poveznica mjesta zakljuenja posla, dok se glavno pravilo za ugovore odreujepoveznicom sporazum stranaka. Mjerodavno pravo po kojem se prosuuje glavni predmet naziva selex causae. U hrvatskom pravu govori se o pravu prema kojemse ocjenjuju glavna prava i obaveze; pravu kojeje mjerodavno za odnos u cijelosti,odnosno pravu koje se primjenjuje za sadraj pravnog posla.l.8. ZRSZ:Za zastaru mjerodavno je pravo koje je mjerodavno za sadrajpravnog posla odnosno pravne radnje.Ovim lankom upuuje se na lex causae. Ako se radi ougovornim obvezama , zastara trabine prosuuje se po mjerodavnom pravu za konkretni ugovor, a ako je upitanju trabina vezana uz izvan ugovornu odgovornost za naknadu tete sva pitanja vezana uz zastaru takve trabine prosuuju se po pravu koje jemjerodavno za takvu odgovornost. Dakle, lex causae je pravo koje ureuje glavni predmet. Ono nije mjerodavno za sva pitanja vezana uz valjanost ugovora vesamo za sadraj pravnog posla, dok se npr. sposobnost stranaka i oblik ugovora prosuuju po posebnim statutima.

POJAM LEX: lex patriae pravo dravljanstva osobe lex domicilii pravo mjesta u kojem osoba prebiva lex (firmae) habitationis pravo (redovnog) boravita lex loci actus pravo zakljuenja pravnog posla lex autonomiae pravo koje sustranke izabrale lex loci delicticommissi pravo mjesta poinjenja protupravnog ina lex loci damni pravo mjesta nastanka tete lex rei sitae pravo mjesta gdje stvar lei lex fori pravo tijela koje rjeava predmet

4.POVEZNICE I MJERODAVNO PRAVO DravljanstvoDravljanstvo je pravna pripadnost odreenojdravi. Po Europskoj konvenciji o dravljanstvu iz 1997. godineono oznauje pravnu vezu izmeu neke osobe i drave, a ne njezino etniko porijeklo. Ono oznauje pravno svojstvo na osnovi kojeg drugi propisi daju takvimosobama odreenapravaiobveze.Dravljanstvojenajvanija poveznica u hrvatskom mpp-u. Njome se upuuje namjerodavno pravo zarazna statusna pitanja fizikih osoba, kao npr. za njihovupravnu iposlovnu sposobnost. to se tiepravne sposobnosti, po mjerodavnom pravu ocjenjuje se poetak, trajanje isvretak pravne sposobnosti. Polje primjene poslovne sposobnosti ureuje pitanjapunoljetnosti, djelomine sposobnosti, sklapanje braka Poveznicom dravljanstva odreuju seI posebne poslovne sposobnosti, kao npr. sve osobne, obiteljske I nasljednopravne situacije. Mjerodavno pravo za te navedene pravne situacije naziva se osobnim statutom. Osobni statut je pravni poredak na osnovi kojeg se,na osnovi poveznice dravljanstva, procjenjuju svi osobni odnosi osobe. Od osobno statute razlikujemo osobni status kojeg zakonodavac ne definira. U engleskom pravu osobni status upuuje samo na poloaj osobe upravnoj sredini (npr.da li jeosoba udana/oenjena).U hrvatskoj doktrini daje se ua definicijaosobnog statuta. Smatra se dato pravo odreuje samo pravnu i poslovnu sposobnost. Po ZRSZ-u u Hrvatskoj dravljanstvo je poveznica za osobna, obiteljska i nasljedna pitanja. Dravljanstvokaopoveznicaprviputsejavilo. U galicijskom GZ iz 1797. godine, pa u francuskom GZ iz 1804. godine koji prvi put utvruje dravljanstvo kao poveznicu za odreivanje pravne i poslovne sposobnosti no samo to se tie svojih (francuskih) dravljana. Sve do tog vremena primjenjivalo seprebivalite. Ima li neka osoba dravljanstvo odreene drave procjenjuje sepo lex causae, dakle po unutranjim propisima te drave. Svaka drava naelno odluuje o tome tko joj pripada. To se odnosi i naureivanje tzv. privatnopravnih prethodnih pitanja od kojih zavisi stjecanje ili gubitak dravljanstva. Ta privatnopravna prethodna pitanja od kojih zavisi stjecanje ili gubitakdravljanstva ocjenjuju se po pravu drave oijem se dravljanstvu radi, a nepo odredbama legis fori.

O STJECANJU IGUBITKU HRVATSKOG DRAVLJANSTVAZakon o dravljanstvu odreuje da se hrvatsko dravljanstvo stjee porijeklom, roenjem na podruju RH, priroenjem i pomeunarodnim ugovorima. Podrijetlom, dakle ius sanguinis dijete stjeedravljanstvo u slijedeim situacijama:- ija su obaroditelja u trenutku roenja djeteta hrvatski dravljani- iji je jedan roditelj u trenutku roenja djeteta hrvatski dravljanin, a dijete je roeno u RH- iji je jedan od roditelja u trenutku roenja djeteta hrvatski dravljanin, ili nepoznatog dravljanstva, a dijete je roeno u inozemstvu. Podrijetlom hrvatsko dravljanstvo stjee i dijete stranog dravljanstva ili bez dravljanstva ako su ga posvojili hrvatski dravljani sasrodnikim uinkom- takovo se dijete smatra hrvatskim dravljaninom od trenutka roenja.Podrijetlomstjeehrvatskodravljanstvo dijete roeno u inozemstvu, iji je jedan roditelj u trenutku njegova roenja bio hrvatski dravljanin, ako dijete donavrene 18 godine bude prijavljeno radi upisa kao hrvatski dravljanin kod nadlenog tijelaRH u inozemstvu ili u RH, ili se nastani u RH. Dijete roeno u inozemstvu iji jejedan roditelj u trenutku njegova roenja hrvatski dravljanin, a ne bude prijavljeno radi upisa ili se ne nastani u RH, ipak stjee hrvatsko dravljanstvo ako bi ostalo bez dravljanstva. U ovim sluajevimadijete se smatra hrvatskim dravljaninom retroaktivno. Na temelju ius soli,priroenjem hrvatsko dravljanstvo stjee dijete kojeje roeno ili naeno na podruju RH, ako su mu oba roditelja nepoznata ili su nepoznatog dravljanstva ili su bez dravljanstva. Meutim dijetegubi hrvatsko dravljanstvo ako se do njegove 14 godine utvrdida su mu oba roditelja strani dravljani. Stranac stjee dravljanstvo ako su kumulativno ispunjeni ovi uvjeti:- navrio je 18godina ivota i nijemu oduzeta poslovna sposobnost- ima otpust iz stranog dravljanstva ili ima dokaz da e dobiti otpust ako bude primljen u hrvatsko dravljanstvo- do podnoenja zahtjeva imao jeprijavljen boravak na teritoriju RH najmanje 5 godina neprekidno- da poznaje hrvatski jezik i latinino pismo- da se iznjegovog ponaanja moe zakljuiti da potuje pravni poredak I obiaje u RH ida prihvaa hrvatsku kulturu.Ako strana drava ne doputa otpust ili za otpust zahtijevapretpostavke kojima se ne moe udovoljiti, osoba koja je podnijela zahtjev za stjecanje hrvatskog dravljanstva, stei e ga ako izjavida se odrie stranog dravljanstva. Postoji vie vrsta posebnihsluajeva neposrednog stjecanja dravljanstva:- osoba koja je roenana teritoriju RH, moe stei hrvatsko dravljanstvo iako ne udovoljava pretpostavkama to se tiu punoljetnosti, poslovne sposobnosti, otpusta iz stranog dravljanstva ipoznavanja jezika- osoba koja je ubraku s hrvatskim dravljaninom i kojoj je odobreno trajno nastanjivanje na teritoriju RH, iako neudovoljava pretpostavkama to se tiupunoljetnosti, poslovne sposobnosti, otpusta iz stranog dravljanstva i poznavanja jezika, stei ehrvatsko dravljanstvo. Osobe ije bi primanje uhrvatsko dravljanstvo bilo od interesa za RH, mogu stei to dravljanstvo iako nisu ispunjene pretpostavke to se tiu punoljetnosti, sposobnosti, otkaza stranog dravljanstva, teritorijalne vezes RH, poznavanja hrvatskog jezika. Brani drug takve osobe takoer moe stei hrvatsko dravljanstvo iako neudovoljava pretpostavkama zastjecanje.to se tie maloljetnedjece, priroenjem stjeu hrvatsko dravljanstvoposredno i toalternativno:- ako oba roditelja stjeudravljanstvo priroenjem- ako priroenjem stjee dravljanstvo samo jedan odroditelja a dijete iviu RH,-ako priroenje stjee dravljanstvo samo jedan odroditelja, a drugi je bez dravljanstva ili nepoznatog dravljanstva, a dijete iviu inozemstvuMaloljetno dijete stranog dravljana ili bezdravljanstva, koje je hrvatski dravljanin posvojio s roditeljskim uinkom stjee hrvatsko dravljanstvona zahtjev posvojitelja. Hrvatsko dravljanstvo moe priroenjem stei ipripadnik hrvatskog naroda, s tim da se netrai da ima prebivalite uRH. Pretpostavke za takvo stjecanje su da poznaje hrvatski jezik i latinino pismo, da se iz njegovog ponaanja moe zakljuiti da epotivati pravni poredak I obiaje RH, imora dati usmenu izjavu da sesmatra hrvatskim dravljaninom.ZD propisuje da hrvatsko dravljanstvo prestaje otpustom, odricanjem i po meunarodnim ugovorima. Otpust se moe odnositi na punoljetne ina maloljetne osobe. Otpust se moe dati punoljetnoj osobi koja jepodnijela takav zahtjev i udovoljava ovim pretpostavkama: - da nema smetnji glede vojneobveze- da je podmirila dune takse, poreze i druga javna davanja i obveze prema pravnim i fizikim osobama u RH - da jepravno uredila imovinske odnose iz branih odnosa i odnosa roditelja i djece premahrvatskim dravljanima i prema osobama koje ostajuivjetiuRH -daimastranodravljanstvoilijedokazaladae biti primljena ustrano dravljanstvoOtpust nee dobiti osoba protiv koje seu RH vodi kazneni postupak zbog djela koje se goni po slubenoj dunosti, ili ako je u RH osuena na kaznu zatvora sve dok tu kaznu neizdri. Djetetu do navrene 18 godine ivotaprestaje hrvatsko dravljanstvo otpustom ako su alternativno ispunjeneslijedee pretpostavke:- na zahtjev obaroditelja kojima je hrvatsko dravljanstvo prestalo otpustom-akojehrvatskodravljanstvoprestalootpustomjednom roditelju a drugi je strani dravljanin. Dijete do navrene 18 godinekoje je posvojeno od stranih dravljana sa srodnikim uinkom, na zahtjev posvojitelja otpustiti e seizdravljanstva. Punoljetni dravljanin koji ima prebivalite uinozemstvu, i ima strano dravljanstvo moe se odreihrvatskog dravljanstva. Ako hrvatski dravljanin jo nije navrio 18 godina, odricanjemprestaje njegovo dravljanstvo na zahtjev roditelja kojima je hrvatsko dravljanstvo prestalo odricanjem, ili ako jeto dravljanstvo prestalo odricanjem jednom roditelju a drugi je strani dravljanin.

MEUNARODNI UGOVORI ODRAVLJANSTVUPostoje razni dvostrani i viestrani ugovori koji meu strankama ureuju materiju dravljanstva. Njihova svrha je rjeavanje spornih pitanja nastalih nakon stvaranja novih drava. Vaniji viestrani ugovori su: Ugovor o miru s Italijom,UN Konvencija o dravljanstvu udane ene, UN Konvencija o pravima djeteta,Ugovor o Europskoj zajednici iz 1997. godine.

DRAVLJANSTVO U HRVATSKOM MPP-uDravljanstvo je primarna poveznica za odreivanje mjerodavnog prava zasva pitanja vezana uz osobna stanja fizikihosoba, kao npr. zaodreivanje pravne i poslovne sposobnosti, za skrbnitvo, za nasljeivanje, za proglaenje nestale osobe umrlom, za razna brana I obiteljska statusna pitanja, zamjeninu sposobnost. Hrvatska je drava ugovornica samomanjeg broja meunarodnih ugovorakoji utvruju poveznicu dravljanstvo. To su odreene dvostrane konvencije o pravnoj pomoi koje je zakljuila Jugoslavija, a Hrvatska je postala njihovom strankom notifikacijom o sukcesiji. to se tie viestranih meunarodnih ugovora, dravljanstvo kao alternativnu poveznicu utvruje Haaka konvencija o mjerodavnom pravu za oblik oporunihraspolaganja.

SUKCESIJA DRAVE I NJEN UTJECAJ NADRAVLJANSTVO Sukcesija drave je pojam meunarodnog prava koji seodnosi na ulaenjejedne drave u odnose druge drave kao posljedica osnivanja ili proirenja vlasti, odnosno uspostave suverenosti te drave na podruju koje je dotada pripadalo drugoj dravi. Razlikujemo vie vrsta sukcesije drava. Cesija je promjena granica izmeu daljepostojeih drava. Secesija jeodvajanje dijela podruja dalje postojee dravete osnivanje nove drave na odvojenom podruju. Dismembacija je raspad drave u dvije ili vie drava, s tim to dotadanja drava prestaje postojati. Fuzijaje spajanje dviju ili vie drava u novu dravu s tim da prestaje suverenitet, ili dotadanja dravaprestaje postojati. RH je na osnoviUstavne odluke o suverenosti i samostalnosti od 25. Lipnja 1991. godine postala sljednica SFR Jugoslavije 8.listopada 1991. Promjena suvereniteta na odreenom podruju utjee na dravljanstvo osoba koje ondje ive, no svaki pojedinac na podruju koje je promijenilo suverenitet ima pravo na dravljanstvo. Svaka osoba ima pravo na dravljanstvo i nijedna se osoba ne smijeliiti svog dravljanstva, niti prava da promijeni dravljanstvo. Po Europskoj konvenciji o dravljanstvu iz 1997. godine pri odluivanju o dodjeljivanju ili zadravanju dravljanstva u sluaju sukcesije drave, svaka drava na koju seto odnosi treba uzeti u obzir: istinsku istvarnu vezu dotine osobe sdravom, redovno boravite dotine osobe u vrijeme sukcesije drave,volju osobe i njezinopodruno porijeklo. Pri stvaranju novih drava na podruju drave koja seje raspala i prestala postojati, pitanja vezana uz stjecanje dravljanstva rjeavaju se naosnovi meunarodnih ugovora izmeu novo nastalih drava, ili svaka ta drava ureuje na svom podruju svojim unutranjim propisima sva pitanja vezana uz dravljanstvo fizikih osoba. to se tie odnosa kojisu nastali prije takvih teritorijalnih promjena, ti odnosi se prosuuju po tadanjem pravu.

VIESTRUKODRAVLJANSTVOAko osoba ima vie dravljanstva postavlja se pitanjekoje njezino dravljanstvo upuuje na mjerodavno pravo. Fizika osoba moe stei i imati dva ilivie dravljanstva: tada se govori o dvostrukom ili viestrukom dravljaninu. Takva situacija nastaje npr. djeca iz mjeovitih brakova, dodatno dravljanstvo supruge koja ga stjee brakom, stjecanje novog dravljanstva bez gubitka starog. Primjer: stjecanjedravljanstvapromjenomsuverenitetaodreenog podruja - to bi bilou sluaju kada do promjene suvereniteta odreenog teritorija dolazi bezzakljuenja meunarodnog ugovora o razmjeni stanovnitva s tog podruja izmeu smanjene drave i drave sukcesora- tada istu osobu smanjena drava i drava sukcesor moe smatrati svojimdravljaninom.Razlikujemo dvije vrste situacija: kad osobaima domae i strano dravljanstvo i kad ima dva ilivie stranih dravljanstva. Sukob izmeu domaeg i stranog dravljanstva rjeava se u korist domaeg, to dovodi do primjene domaeg prava.l.11. ZRSZ:Ako osoba koja je dravljanin RH ima i dravljanstvo neke druge drave, za primjenu ovog zakona smatra se daima samo dravljanstvo RH.Takvu iskljuivu primjenu domaeg dravljanstva, pri postojanju polipatridije, odreuje i ZD, pokojem se takva osoba pred tijelima dravne vlasti RHsmatra iskljuivo hrvatskim dravljaninom. U nekim stranim zakonodavstvima postoji drugaiji nain rjeavanja sukoba dravljanstva; tako da se polazi od toga dauvijek treba primijeniti najblie pravo.U sluaju sukoba dva ilivie stranih dravljanstva, u poredbenom pravu uzima se kao konkretna poveznica ono dravljanstvo koje jeefektivno, koje upuuje na bliu vezu osobe s jednim od njezinih domovinskih prava. ZRSZ poblie odreuje to podrazumijeva pod najbliom vezom sjednom od vie drava ije dravljanstvo imaosoba. Primjenjuje se pravo one drave s kojom osoba ima najuu teritorijalnu vezu.l.11.ZRSZ:Ako osoba koja nije dravljanin RH ima dva ili vie stranihdravljanstva, za primjenu ovog zakona smatra se da imadravljanstvoone drave iji je dravljanin i u kojoj ima prebivalite.Ponekad je to rjeenje neprimjenjivo, jerpolipatrid u relevantno vrijeme nema teritorijalnu vezu ni s kojom od drava iji je dravljanin, ili sa svim dravama ima podjednako intenzivnu vezu. Za takve sluajevepredvia se opste upuivanje na najbliedomovinsko pravo. Tada organ primjene treba uzimanjem u obzir svih relevantnih okolnosti prvo utvrditinajblie domovinsko pravo, a potom ga i primijeniti. Viestruko dravljanstvo treba izbjegavati jer stvara probleme i pravnu nesigurnost. Mnogi zakoni o dravljanstvu odreuju da strani dravljani nemogu postati domai dravljani sve dok neizgube dotadanje strano dravljanstvo. Takve pravne situacije odstranjuju se i meunarodnim konvencijama (Konvencija o dravljanstvu udanih ena).

NEPOSTOJANJE DRAVLJANSTVA- OSOBEBEZ DRAVLJANSTVA I IZBJEGLICE Osobe koje nemaju domae dravljanstvo smatraju se strancima. Pod pojmom stranaca smatraju se strani dravljani, osobe bez dravljanstva (apatridi) i izbjeglice. Apatridija nastaje npr. roenjem u dravi koja prihvaa naeloius sanguinis, a roditelji su osobe bezdravljanstva; ili udajom za stranca ako time gubi dotadanje a nestjee muevo dravljanstvo; aneksijom podruja koja je protivna meunarodnom pravu, ili debelacio(unitenje neprijatelja u ratu) ako nakon neslijedi aneksija. Najee apatridija nastaje iseljavanjem, ako osobe time gube dotadanje dravljanstvo, a jo nisu stekli dravljanstvo imigrantske drave. Razlikujemo de iure apatridi (osobe koje nemaju dravljanstvo po nijednom zakonu o dravljanstvu) I osobe ije se dravljanstvo ne moeutvrditi.Koje je pravo mjerodavno za osobe bezdravljanstva kad se radi o kategoriji povezivanja za koje inae nato pravo upuuje poveznica dravljanstva. Odgovor ovisi od podrednih(supsidijarnih) pravila.l.12. ZRSZ: Ako osoba nema dravljanstvo ili se njezino dravljanstvo ne moe utvrditi mjerodavno pravo se odreuje prema njezinom prebivalitu.Podredna poveznica je prebivalite, a kad seprebivalite ne moe primijeniti daljnja podredna poveznica je boravite. Materijalna i kolizijska prava o apatridima ureuje Newyorka konvencija o pravnom poloaju osoba bez dravljanstva iz 1954 godine, kojaje kod nas na snazi. Po toj konvenciji osobom bez dravljanstva smatra se osoba koju niti jedna drava svojim propisima nesmatra svojim dravljaninom. Konvencija propisuje da se osobni statut osobe bez dravljanstva ureuje zakonima drave u kojoj ima prebivalite, aako nema prebivalite, pozakonima drave njezinog boravita. Pravni poloaj izbjeglica, kao imjerodavno pravo ureuje enevska konvencija o pravnom poloaju izbjeglica iz1951. godine i enevski protokol o istoj materiji. Protokol ukida teritorijalno ogranienje polja primjene, to dovodi do konvencijske zatite bez obzirana to ima li izbjeglica prebivalite ili boravite udravi ugovornici. Navedenim meunarodnim instrumentima o apatridima i izbjeglicama neposredno se tite ti stranci- radi seo loi uniforme, pa sestoga smatra,da kad se upuuje nastrano pravo ne dolazi do primjene renvoi. Svrha konvencijskog upuivanja je da se dravljanstvo zamijeni drugom poveznicom, tj. prebivalitem odnosno boravitem tako da te osobe budu izjednaene s dravljanima drave u kojojimaju prebivalite/boravite. Newyorka i enevska konvencija ne sadre autonomne definicije pojma prebivalita ili boravita, pa stoga svaka drava ugovornica treba odrediti taj pojam po svom pravu, polex fori.

PrebivalitePoveznica prebivalite nema tako znaajnu ulogu umpp-u kao dravljanstvo. Meutim, ona je najznaajnija poveznica u meunarodnom procesnom pravu jer se njome odreuje opa meunarodna sudska nadlenost fizikih osoba. Svaka osoba po engleskom i amerikom pravu moe imati samo jedno prebivalite. Zakonsku definiciju prebivalita sadre dva hrvatska zakona: Zakon ostrancima iz 2003. godine po kojem je prebivalite mjesto u kojem se stranac s odobrenim stalnim boravkom nastanio s namjerom da u njemu ivi, a po Zakonu oprebivalitu i boravitu graana iz 1991. godine prebivalite je mjesto u kojem se graanin naselio s namjerom da u njemu stalno ivi. Za stjecanje prebivalita traise poslovna sposobnost. Poslovno nesposobne osobe nemaju vlastito ve zavisno prebivalite.

PO KOJEM PRAVU SEODREUJE PREBIVALITEPrebivalite se odreuje na osnovi prava drave ijiorgan rjeava predmet, dakle po lex fori. Katkada se odnavedenog pravila kvalifikacije po lex fori odstupa pase prebivalite odreuje po stranom pravu- to propisuju neke meunarodne konvencije koje ne sadre autonomnu definiciju pojma prebivalita, pa sepo njima radi osiguranja meunarodne ujednaenosti rjeenja upuuje na odreivanje prebivalita po lexcausae. Primjer: Haakakonvencija omjerodavnom pravu za oblik oporunih raspolaganja odreuje da pitanje da li je oporuitelj imao prebivalite u odreenom mjestu ureuje pravo tog mjesta.Ni po meunarodnom procesnom pravu Europske unije prebivalite se ne utvruje autonomno, ve se upuuje na lexfori. Po Bruxelleskoj konvencijio sudskoj nadlenosti, priznanju i ovrsi odluka ugraanskim i trgovakim predmetima, kao i u Uredbi VijeaEuropske Unije br. 44/2001. opsta sudska nadlenost odreuje se po prebivalitu tuenika u jednoj oddrava Europske unije, a da liosoba ima prebivalite na podruju drave lanicepred ijim sudom jepostupak pokrenut, to sud ocjenjuje po svom unutranjem pravu, dakle po lex fori.l.59. Uredbe: Za odluivanje o tome ima li stranka prebivalite napodruju drave lanice pred ijim sudovima je pokrenut postupak, sudprimjenjuje svoje unutranje pravo.

POLJE PRIMJENE PREBIVALITAPo ZRSZ prebivalite je uglavnom poveznica podrednog kolizijskog pravila(npr. za osobe bez dravljanstva, za mnoge vrste ugovora, za uinke braka, za uinke posvojenja, za odnose roditelja i djece, za uinke izvanbrane zajednice). Prebivalite je u ovimsluajevima poveznica podrednog kolizijskog pravila koja se primjenjuje kad nijemogue primijeniti primarno pravilo sa poveznicom dravljanstva. lanak 20. ZRSZ upuuje na podredno mjerodavno pravo s pomou poveznice prebivalita I to one ugovorne stranke koja izvrava karakteristinu inidbu, ako stranke nisu odredile mjerodavno pravo. Prebivalite je samo iznimno poveznica primarnog odnosno alternativnog kolizijskog pravila. l. 26. ZRSZ: Za jednostrani pravni posao mjerodavno je pravo dravedunikovog prebivalita odnosno sjedita.l. 31. ZRSZ: Oporuka je pravovaljana u pogledu oblika akojepravovaljana po jednom od ovih prava 3) po pravu oporuiteljevogprebivalita ili u vrijeme raspolaganja oporukom ili u vrijeme smrti.Prebivalite je kao poveznica znaajno uhrvatskom meunarodnom procesnom pravu, to dolazi do izraaja pri odreivanju opesudske nadlenosti, iskljuive nadlenosti, priznanju i izvrenju odluka inozemnih tijela.l.46.ZRSZ: Nadlenostsuda RH postoji ako tuenik imaprebivalite u RH. l.61. ZRSZ:Akoje tueni brani drug dravljanin RHi ima prebivalite u RH, nadlenostsuda RH je iskljuiva.Primjer: eli se podnijeti tubaprotiv osobekoja nema prebivalite u RH. Moe li se to uiniti pred sudom njegovog boravita koje je u RH? Odgovor nam daje l.46. ZRSZ koji glasi: ako tueniknema prebivalite u RH nitiu kojoj drugoj dravi, nadlenostsuda RH postoji ako tuenik imaboravite u RH.Jedan brani drug nema prebivalite u RH. Moe li se pred hrvatskim sudom pokrenuti brako razvodna parnica? l.62 ZRSZ trai da su brani drugovi imaliposljednje zajedniko prebivalite u RH da bi sud u RH bio nadlean, i da jepo propisima drave iji su dravljani brani drugovita nadlenost doputena. Hrvatski sud pred kojim je pokrenuta brako razvodna parnica treba utvrditi da li brani drugovi prebivaju u dravi svog dravljanstva, pri emu epojam prebivalita utvrditi po pravu te strane drave

Redovno boravite (uobiajeno boravite)Postojanje redovnog boravita pretpostavlja slijedee: daboravak traje due vremena, bilo da je ve trajao ili da e prema okolnostima sluaja jo due vrijeme trajati, to zapravo dovodi dotoga da takva osoba ima u takvoj dravi teite ivotnih odnosa. Rezolucijom Vijea Europe iz 1972. godine odreuje se da se za pitanje da li boravite treba smatrati redovitim, treba uzeti uobzir trajanje i postojanost, te druge razloge koji ukazuju na trajniju vezuizmeu osobe i njezinog boravita. Redovni boravak smatra se nekom vrstom injeninog prebivalita, a razlikuje se od prebivalita u slijedeem: osoba moe imati vie prebivalita, to je za boravite nemogue; zasnivanjeprebivalita potreban je voljni relevantni in (animus manendi), a taj se in priodreivanju redovnog boravita pretpostavlja ako osoba nanekom podruju boravi due vrijeme; te nesposobne osobe mogu imati samo izvedeno prebivalite, dok boravite mogu imati inesposobne osobe. Primjer:maloljetnikimaredovitoboraviteudravigdjepolazi kolu, a poslovno sposobna osoba ga ima udravi gdjeje zaposlena.Smatra se da boravite u pravilu treba trajatinajmanje 6 mjeseci dabi postalo redovno i uz to mora bitiostvarena drutvena integracija. Engleska sudska praksa definira redovno boravite kao mjesto gdje je osoba odreeno vrijeme prisutna. Poveznica redovno boravite upuuje na pravo redovnog boravita- lex firmae habitationis.

RASPROSTRANJENOSTPoveznica redovno boravite poela se primjenjivati umeunarodnimugovorima ve od poetka ovog stoljea. Nalazimo jeu Haakoj konvencijio ureivanju starateljstva nad maloljetnicima iz 1902.godine. Nakon II.svjetskog rata dolazi do iroke primjene te povezniceu raznim meunarodnim ugovorima.Primjer:Po Haakojkonvenciji oodreenim pitanjima sukoba zakona odravljanstvu iz 1930, za rjeavanje tzv. pozitivnog sukoba dravljanstva primjenjuje se pravo dravljanstvo drave gdje takva osoba ima redovno boravite ili onodravljanstvo drave s kojom osoba ima uuvezu. Haka konvencija o mjerodavnom pravu za oblik oporunih raspolaganja upuuje alternativno da je za oblikoporunih raspolaganja mjerodavno pravo gdje je oporuitelj u asu sastavljanja oporuke ili u asu smrti imaoredovno boravite. Po Haakoj konvenciji o mjerodavnom pravu za odgovornost proizvoaa za svoje proizvode alternativna poveznica je redovno boravite neposredno oteene osobe.Haaka konvencija o mjerodavnom pravu za cestovne nesree odreuje primjenu poveznice redovitog boravita osoba izvan vozila koje pod odreenim pretpostavkama mogu biti odgovorne zbog nesree.Poveznica redovno boravite ula je u hrvatsko pravo zato to suneke od navedenih konvencija i kod nas nasnazi (H.K. o mjerodavnom pravu za oblik oporunih raspolaganja, H.K. omjerodavnom pravu za odgovornost proizvoaa za svoje proizvode i H.K. omjerodavnom pravu za cestovne nesree)

Mjesto gdje stvar leiPoveznica mjesto gdje stvar lei (locus reisitae) prvenstveno se odnosi naodreivanje mjerodavnog prava za odreeneobjekte pravnog odnosa.Tako se ovom poveznicom upuuje na mjerodavno pravoza stvarna pravana pokretninama i nekretninama. Stvarni statut je lexrei sitae.

MJESTO GDJE STVAR LEI I STVARNI STATUTl.18. ZRSZ:Za vlasniko pravne odnose i druga prava na stvarimamjerodavno je pravo mjesta gdje sestvar nalazi.l. 970. PZ: Na prava vlasnitva i nastvarna prava na brodu u gradnji, a koji se gradi u RHprimjenjuje se hrvatsko pravo.to se sve ureuje naosnovi lex rei sitae? Prvenstveno se ureuje nastanak, trajanje i prestanak stvarnih prava na tjelesnim stvarima (pokretninama i nekretninama), zatim njihov sadraj i izvravanje, prijenosi akcesornost, te oblik pravnog posla ostvarnim pravima na nekretninama.l.21. ZRSZ: Za ugovore koji se odnose na nekretnine iskljuivo je mjerodavno pravo drave na ijem se teritoriju nalazinekretnina.Razlikujemo obvezno pravni kauzalni posao i pravni posao kojim se raspolae sa stvari. Po hrvatskom pravu je npr. zastjecanje vlasnitva na nekretnini potrebno valjano oitovanje volje dotadanjeg vlasnika da njegovo dotadanje vlasnitvo prijee na stjecatelja, a uzto je potreban i upis stjecatelja vlasnitva u zemljine knjige. Ta podjela se reflektira i na kolizijsko pravnoj razini, pa se tako kauzalni pravni posao podvrgava pod ugovorni, a njegove stvarno pravne posljedice pod stvarni statut. Tako se po lex lei sitae ocjenjuje kako nedostaci kauzalnog posla utjeu nastjecanje/gubitak stvarnih prava. Oblik pravnog posla o nekretnini ocjenjuje se po lex rei sitae. to se tie stjecanja igubitka stvarnih prava na pokretninama, katkada se propisuje i relevantno vrijeme (trenutak radnje na osnovi kojedolazi dostjecanja ili gubitka prava).Mjesto gdje se pokretnina nalazi je faktino pitanje. Tekoe u s vezi tog pitanja mogu nastati kad se zavrijeme transporta stvari zakljuuju pravni poslovi koji utjeu na njihovastvarna prava.Primjer:Robu, koja se prevozi kamionom uMilanotalijanskom kupcu,kupuje maarsko poduzee dok se kamion nalazi utranzitu kroz Njemaku. U ovom i slinim sluajevima radi se o raspolaganju robom za vrijeme transporta, koje ini proizvoau zemlji porijekla ili treoj dravi, odnosno kupac ili daljnji kupac u dravi odredita ili nekoj treoj zemlji. Tu se odstupa od poveznice mjesta gdje stvar lei, jer je to mjesto vrlo promjenjivo i nevano, pa seprimjenjuje poveznica mjesta odredita.l.18. ZRSZ:Za vlasniko pravne odnose i druga prava na stvarima, upogledu stvari koje su u prijevozu, mjerodavno je pravo odredita. Meutim, katkada se na mjerodavno pravo upuuje na osnovi poveznice mjesta odaslanja stvari. Ta dilema, da li e se primjenjivati poveznica mjesta odredita ili mjesta odaslanja ne postoji iako se radi o res intransitu, ako do promjene stvarnih prava dolazi intervencijom dravnih tijela. Kada se postavlja pitanjepromjene stvarnih prava koje se mogu izvriti samo uz intervenciju dravnih organa zemlje ukojoj se trenutano nalaze, kao poveznica se primjenjuje svako dobno mjesto gdje sestvar nalazi, tj. svako dobni locus rei sitae; aorgan intervenira primjenom vlastitog prava tj. legis fori.Postavlja se pitanje to jesa transportnim sredstvima, kojom poveznicom se odreuje njihov stvarni statut? S obzirom da senjihov situs brzo mijenja ili je nepoznat ili je izvan svakog dravnog teritorija (brod na otvorenom moru), smatra se da ta sredstva imaju najbliu vezu spravom dravesvojepripadnosti.l.18.ZRSZ:Za vlasniko pravne odnose i druga prava na stvarima, mjerodavno je pravo drave ijudravnupripadnost imaju ta sredstva, ako propisima RH nije drugaije odreeno.l.969. PZ: Prema pravu drave iju pripadnost brod ima ocjenjuju se stvarna prava na brodu.l.181: ZOSZP: U pogledu prava vlasnitva i drugih stvarnih prava nazrakoplovu primjenjuje se pravo drave u kojoj je zrakoplov registriran.U meunarodnom stvarnom pravu, kao i u hrvatskom materijalnom pravu, pod pojmom stvari podrazumijevaju se samo tjelesni predmeti. Vrijednosni papiri su pokretnine i pravo nate papire ocjenjuje se prema mjestugdje se ti papiri nalaze lex cartae sitae. Meutim, da li sa prijenosom vlasnitva na papiru prelazi i pravokoje vrijednosni papir sadri, to se ocjenjuje po posebnom pravu- po statutu za vrijednosni papir (za obveznice upuuje se na ugovorni statut, za u djeleu trgovakim drutvima na osobni statut trgovakog drutva).

MJESTO GDJE STVAR LEI INASLJEDNI STATUTMjerodavno pravo za nasljeivanje utvruje se upuivanjem na domovinsko pravo ostavitelja u asu njegove smrti, dakle nalex patriae de cujusa. Za nasljeivanje nekretnina upuuje sena mjerodavno pravo s pomou poveznice mjesto gdje nekretnina lei, aza pokretnine poveznicaje prebivalite ostavitelja. Tako utvreno mjerodavno pravoodnosi se i na oporuno i na zakonsko nasljeivanje. Kvalifikacija pokretnine inekretnine ini se po pravuna koje upuuje poveznica mjesta stvari.Autonomija, volja stranakaPrimarna poveznica za odreivanjemjerodavnog prava za ugovorne odnose u modernom mppjest stranaka autonomija- mogunost stranaka da same sporazumno izaberu mjerodavno pravo za svoj ugovor. Ako stranke iskoriste tu mogunost, po sporazumno izabranom pravu,dakle po lex autonomiae ocjenjuju senjihovi meusobni ugovorni statut. Stranke dakle same izabiru ugovorni statut. l.19. ZRSZ: Za ugovor mjerodavno je pravo to su ga izabrale ugovorne stranke ako ovim zakonom ili meunarodnim ugovorom nije drugaije odreeno.l.973. PZ:Za ugovore o plovidbenim odnosimaprimjenjuje se pravo koje su stranke izabrale.Da li jestranaka autonomija dozvoljena i koje su njene graniceprosuuje se po kolizijskim pravilima legisfori.

KOLIZIJSKOPRAVNAI MATERIJALNOPRAVNA AUTONOMIJAStranaki izbor najee znai kolizijskopravno upuivanje na mjerodavnopravo. Primjer: Hrvatsko trgovako drutvo i talijansko d.d. u ugovor o prodaji sporazumno su odredile primjenu vicarskog prava. Na njihove ugovorne odnose treba se primjenjivati izabrano pravo, a neni hrvatsko ni talijansko. Takvomkolizijskopravnom autonomijom iskljuivo se primjenjuje izabrano pravo, a iskljuujese primjena prava drave koje bi se inae primijenilo da nema stranakog izbora. Navedena vrsta autonomije razlikuje se od materijalnopravnog upuivanja po kojem stranke inkorporiraju u svoj ugovor samo dispozitivne norme odreenog pravnog poretka. Primjer:dva hrvatska t.d. ugovore da je za njihov ugovor oprodaji koji ima samo hrvatsko obiljeje, to se tiezastare trabine mjerodavno francusko pravo. To jeugovor bez meunarodnog obiljeja pa se primjenjujehrvatsko pravo, osim to se tie zastare trabine. Hrvatsko i tursko t.d. za ugovor o djeluizaberu primjenu prava drave X, dok za svapitanja vezana uz zatezne kamate utvruju primjenu odredaba francuskog GZ-a. Tu je materijalnopravno upuivanje na francusko pravo valjano samo u okviru dispozitivnih pravila drave X,koje pravo sustranke izabrale metodom kolizijskopravnog upuivanja.

O IZBORU PRAVA- OPENITO, MJERODAVNO PRAVO ZAIZBOR, NASTANAKI VRIJEME IZBORA Stranaki sporazum oko izbora prava kvalificira se kao ugovor sui generis, to se razlikuje od glavnog ugovora zakoji se ugovara mjerodavno pravo.Primjer: U ugovoru o prodaji zakljuenizmeu hrvatskog i talijanskog t.d. stranke su ugovorile da ese njihovi ugovorni odnosi prosuivati po vicarskom pravu. Ugovor o prodaji je glavni ugovor, a sporazum o mjerodavnom pravu je posebni ugovor. Po kojem pravu se ocjenjujevaljanost sporazuma o mjerodavnom pravu (tj. valjanost posebnog ugovora)? Hrvatski mpp o tome ne sadri kolizijskopravno rjeenje. U poredbenom pravu odreuje se da jeza taj poseban ugovor mjerodavno pravo drave koje su stranke izabrale (to prihvaa i hrvatski mpp). Dakle, ako sustranke izabrale mjerodavnost vicarskog prava za glavni ugovor, tada i njihovsporazum o izboru mjerodavnog prava treba ocjenjivati po vicarskom pravu. Razlikujemo izriiti ipreutni izbor mjerodavnog prava. ZRSZ ne spominje navedene naine izraavanja volje, aliu praksi smatra da stranke mogu i preutno zakljuiti sporazum o izboru prava. Preutni nain izbora predvia i PZ kao i mnoge moderne kodifikacije i Rimska konvencija iz 1980.godine.Zaugovorjedaklemjerodavnopravo koje stranke izaberu, a nain izbora mora biti izriit ili mora nedvosmisleno slijediti iz ugovornih odredaba ili izokolnosti sluaja, s tim to se mjerodavno pravo moe odrediti za cijeli ugovor ili samo za jedan njegov dio. Stranke mogu naknadno izmijeniti veizvreni izbor. Ako to uine nakon zakljuenja glavnog ugovora, izbor prava, osim ako se drugaije ne ugovori, djeluje odtrenutka zakljuenja glavnog ugovora, no promjene koje se odnose na odreivanje mjerodavnog prava do kojihje dolo nakon zakljuenja ugovora ne utjeu na valjanost oblika ugovora ni na prava treih osoba. Postojanje i valjanost izbora prosuuje sepo pravu koje je mjerodavno za postojanje ivaljanost glavnog ugovora. Kad stranke mogu ugovoriti mjerodavno pravo? Stranke obino biraju mjerodavno pravo prije ili tijekom zakljuenjaglavnog ugovora. Uporedbenom mpp u novije vrijeme dozvoljava sestrankama naknadna promjena izabranog prava koja djeluje, ovisno od stranakog sporazumailiexnunciliextunc. Strankemoguusvakodoba podvrgnuti ugovor pod drugo pravo od onoga koje jeprije ureivalo ugovor, s tim da takvo naknadno izabrano pravo nesmije biti na tetu prava i interesa treih osoba.

GRANICE IZBORA I POLJE PRIMJENEIZABRANOG PRAVAPolazno mpp, dakle legis fori,odreuje okvire stranake autonomije. U hrvatskom mpp-u ogranienja stranake autonomije propisuju PZ,ZOSZP, ZRSZ. Ogranienja se utvruju iz slijedeihrazloga: zbog preuzetih meunarodnih obveza; zbog toga to se utvruje da su odreena hrvatska zakonska rjeenja minimalna ili maksimalna mjera koja setreba potivati; zbog uske povezanosti s domaim pravnim poretkom; zbog pretene vezes domaim pravnim poretkom ili zbog ureivanja takvihsituacija koje treba prosuivati uvijek po domaem pravu. Zakon o zatiti potroaa (izborom mjerodavnog prava potroa koji ima boravite u RH nemoe biti lien zatite nakoju ima pravo po ovom zakonu) i Obiteljski zakon (nije doputeno branim ugovorom uglaviti primjenu stranog prava na imovinskopravne odnose branih drugova) sadre ogranienja stranake autonomije. O pitanju da lisu stranke ovlatene izabrati samo jedno pravo ilimogu sporazumno odrediti primjenu vie prava za pojedine dijelovenjihovog ugovornog odnosa, u modernom mpp odgovor je da je utvrena mogunost izbora vie prava. U ovom pogledu nema ogranienja autonomije stranaka- to gledite zastupljeno je i uhrvatskom mpp-u.Rimska konvencija:Pri izboru stranke mogu izabrati mjerodavno pravo za cijeli ugovor ili samo za jedan dio.Daljnje ogranienje autonomije stranaka vezano je uzodredbe o tome da izbor prava znai odreivanje materijalnog prava izabranog pravnog poretka, to znai da pri tomenema upuivanja na cjelokupno izabrano pravo, dakle ni na kolizijskapravila tog prava. Sva ova izlaganja odnose se naizbor mjerodavnog prava ako se spor rjeava pred dravnim nadlenim sudom. Ako se pak radi ougovornim sporovima ije rjeavanje je povjereno arbitranom sudu, stranaka autonomija izbora mjerodavnog prava za glavni ugovor je mnogo ira(npr.stranke mogu ugovoriti rjeavanje sporova ex eaquo et bono, mogu ugovoriti primjenu lex mercatoriae).to se tie poljaprimjene izabranog prava, tj. ugovornog statuta, koji se odreuje ili poveznicom stranake autonomije ili nekom pod rednom poveznicom, ono je vrlo iroko. Obuhvaa tumaenje ugovora, ispunjenje obaveza koje nastaju iz ugovora, posljedice potpunog ilidjelominog ispunjenja, utvrenje naknade tete, naine prestanka obaveza, zastaru te posljedice nitavosti.

Mjesto tetne radnje imjesto nastanka teteOPENITO I POLJE PRIMJENE MJERODAVNOG PRAVA ZA IZVAN UGOVORNU ODGOVORNOST ZA NAKNADU TETEIzvan ugovorna odgovornost zanaknadu tete utvruje seunutranjim hrvatskim mpp propisima i odreenim meunarodnim ugovorima, te u nekim pravnim porecima i sudskom praksom (u Engleskoj, SAD i Francuskoj). Najee poveznice su mjesto tetne radnje (locus delicticommissi) i mjesto nastanka tete (Locus damni). Tako odreeno mjerodavno pravo je ovisno od primjene navedenih poveznica ili lex loci delicti commissi (ako je poveznica mjesto tetne radnje) ili lex loci damni (ako je poveznica mjesto nastanka tete).l.28. ZRSZ:Za izvan ugovornu odgovornost za tetu, ako za pojedine sluajeve nije drugaije odreeno, mjerodavno jepravo mjesta gdje je radnja izvrena ili pravo mjesta gdjeje posljedica nastupila, ovisno o tome koje je od ta dva prava povoljnije za oteenika.l.976. PZ: Nanaknadutetezbogsudarabrodovaprimjenjujese1)pravo drave u ijem se obalnom moru ili na ijim se unutarnjim vodama dogodio sudar.to se tie prava intelektualnog vlasnitva, tj.industrijskog vlasnitva i autorskog prava prihvaeno je upuivanje na mjerodavno pravo na osnovi poveznice mjesta zatite (locus protectionis) za njihov nastanak, sadraj i prestanak kao i za njihovu povredu. U Velikoj Britaniji 1995.god. donesen je MPP zakon koji se odnosi na izvan ugovornu odgovornost za naknadu tete (torts) koji jeukinuo pojam double actonability po kojem se oodgovornosti za naknadu tete za protupravni in izvren u inozemstvu, moe postupati u Engleskoj samo ako taj predmet moe bitipredmet postupka po engleskom pravu i popravu drave gdje je protupravni in izvren.Kako se odreuju navedene poveznice? Poveznica mjesto tetne radnje smatra se mjestom gdje jetetna radnja upotpunosti ili djelomino izvrena. Mjesto tetne radnje postaje aktualno tek stavljanjem proizvoda u promet (dakle to nijemjesto istraivanja, razvoja i proizvodnje proizvoda). U sluajevima objektivne odgovornosti, smatra se da je locus delictimjesto gdje je opasni predmet postao nekontroliran i time je uzrokovao povredu zatienog prava.Mjesto nastanka tete smatra se mjestom u kojem jedolo do povrede zatienog pravnog interesa. Primjenom prava mjesta tetne radnje polazi se od ocjene protupravnog ina prema okolini u kojoj je izvren , pa u tom smislu ta poveznica ima ipreventivnu funkciju, a primjena prava mjesta tete ima funkciju zatite pravnih dobara. Neke konvencije utvruju posebne vrste graanskih delikata, kao npr. H.K.o mjerodavnom pravu za prometne nezgode na cestama, iH.K. o mjerodavnom pravu za odgovornost proizvoaa za svojeproizvode (obje na snazi u RH). U njima se polazi od poveznice mjesta tetne radnje, odnosno mjesta tete, ili se uvjetujeprimjena jedne od tih poveznica nekim drugim okolnostima.H.K. o mjerodavnom pravu za prometne nezgode na cestama: Mjerodavnopravo je unutranje pravo drave na ijem se podruju dogodila prometna nezgoda.H.K. o mjerodavnom pravu za odgovornost proizvoaa za svojeproizvode: Mjerodavno pravo je unutarnje pravo drave na ijem teritoriju se teta dogodila, ako jeta drava takoer: -dravaredovnogboravitaoteeneosobeILI- drava glavnog poslovnog sjedita osobe ija odgovornost je upitanju, ILI-dravanaijempodrujujeoteenaosobapribavilaproizvodObje Konvencije su na snaziu Hrvatskoj. One se primjenjuju bez obzira na postojanje uzajamnosti, dakle i onda kad njihoveodredbe upuuju naprimjenu prava drave neugovornice. Mjerodavno pravo, bez obzira na koji nainje odreeno, ureuje: pretpostavke odgovornosti (tzv. deliktnuodgovornost, protupravnost, krivnju, kauzalitet, vrste i naine naknade tete,pitanja o prijenosu i nasljeivanju potraivanja). Po hrvatskom mpp upuuje se na mjerodavno materijalno pravo, dakle ne dolazi doprimjene ustanove renvoi.

POJEDINOSTI O ANALIZIRANIM RJEENJIMATa kolizijska rjeenja unutranjeg prava esto se temelje na naelu UBIKVITETA- tj. alterantivnog upuivanja bilona pravo drave gdje jepoinjena tetna radnja bilo po pravu mjesta gdjeje nastala teta.Primjer: U sudaru automobila udravi X, hrvatski dravljanin s prebivalitem u toj dravi, zadobio jeteka tjelesna oteenja: dakle do tetne radnje je dolo u dravi X i u njoj je nastala teta.Naelo ubikviteta ne dolazi do primjene u sluajevima protupravnih ina u zrakoplovima i na brodovima jer se natakve situacije primjenjuje pravo dravne pripadnosti broda, zrakoplova. Naelo ubikviteta ne dolazi doprimjene u hrvatskom mpp npr. kod sudara brodova, jer se zatakve situacije, ovisno od mjesta sudara, mjerodavno pravo utvruje poveznicom mjesta tetne radnje, mjesta suda, tj. upuujese na hrvatsko pravo, ako je hrvatski sud meunarodno nadlean poveznicom iste dravne pripadnosti brodova. U drugim vrstama situacija, ako se radio distinkcijskom deliktu, tj. ako je tetna radnja izvrena u dravi X, ateta je nastala u dravi Y,naelo ubikviteta dolazi do primjene. Princip ubikvitetapovezuje se sa povlaujuim naelom po kojem oteeni ima opcijuizmeu dva prava: prava mjesta tetne radnje ili prava mjestagdje je teta nastala. Davanje prednosti oteenom konkretizira se na dva naina:- sud po slubenoj dunosti usporedbom prava drave mjesta tetne radnje s pravom drave mjesta tete treba utvrditi kojeje od tih prava povoljnije za oteenog, a onda topravo treba i primijeniti - ili oteeni to treba traiti.

ODSTUPANJA OD PRIMJENE MJESTA TETNE RADNJEODNOSNO NASTANKA TETEOdstupanja predviaju kolizijski propisi unutranjeg prava i neki meunarodni ugovori (i Teze). Zavisno od vrste situacija, mjerodavno pravo utvruje se slijedeim poveznicama: autonomija stranaka, zajedniko dravljanstvo ili zajedniko redovno boravite, ua veza sa drugom dravom. Ratio (svrha) iznimaka je otklanjanje primjene klasinih poveznica u situacijama koje ukazuju na to da bi njihova primjena bila neadekvatna i neprimjernate da oito neka druga konkretna poveznica upuuje na pravo koje je najblie navedenoj kategoriji vezivanja.

Kontrola primjene poveznicaizbjegavajuim klauzulomZadaa mpp je da naosnovi kolizijskih pravila upuuje na primjenu prava koje s pravnom situacijom ima najuu, bitnuvezu. Upuivanje na pravo najblie veze moe biti dvojako: - za odreene vrste situacija zakonodavac utvruje da jeza odreene kategorije vezivanja poveznica najblia veza. Pritome ne konkretizira tu najbliu vezu, pa to treba initi organ primjene. Smatra se da je ta metoda opravdana za ureivanje onih situacija za kojese ne moe unaprijed sa sigurnou utvrditi da e imati najbliu vezu s pravom na koje bi upuivala odreena objektivna poveznica - npr. dravljanstvo, prebivalite - u svim drugim sluajevimaupuivanja na najblie pravo - za pojedine kategorije vezivanja utvruje se takve poveznice kojekonkretiziraju naelo najblie veze. Tako senpr. za odreivanje osobnog statuta upuujes pomou dravljanstva, jer se smatra da jedomovinsko pravo najblie za odreivanje osobnih stanja; za ugovore upuuje se s pomou poveznice stranake autonomije na lex autonomiae. Katkada se utvruju odstupanja od primjene prava na kojeupuuju kolizijska pravila, ako s drugim pravnim poretkom postoji bliaveza. Njome se nastoji ostvariti primjena prava najue veze,ak i protivno kolizijskim pravilima koja inae upuuju namjerodavno pravo. To su izbjegavajue klauzule.

IZBJEGAVAJUA KLAUZULA UUNUTRANJEM MPP-u Posebne klauzule odnose se na pojedine vrste kategorija vezivanja.to se tie konkretiziranja primjene mjerodavnog prava, neke od tih klauzula utvruju to pravo (one odbacuju primjenu inae utvrenog mjerodavnog prava, pa se propisuje primjena odreenog drugog prava = teklauzule nazivaju se zatvorenim klauzulama). Druge vrste klauzula upuuju na primjenu najblie veze (to su tzv.otvorene klauzule), a tree vrste klauzula samo iskljuuju primjenuutvrenog mjerodavnog prava ostavljajui sudskoj praksi da odredi koje pravo potom treba primijeniti. Kao primjer za treu vrstu klauzula navodi seprimjer iz nizozemskog prava. Po Zakonu o meunarodnom razvodu, iskljuuje se za razvod braka inae mjerodavno pravo zajednikog dravljanstva branih drugova, akojedan brani drug nema stvarnu drutvenu vezu stakvim pravom.

IZBJEGAVAJUA KLAUZULA UMEUNARODNIM UGOVORIMATakve klauzule nalazimo u npr. nekim haakim konvencijama i Rimskoj konvenciji iz 1980. godine.

5.ZNAAJKESITUACIJAI NAELAKOJA UTJEU NA ODREIVANJE POVEZNICA KarakteristiansadrajPo A. Schnitzeru pravne odnose treba u praviluocjenjivati po pravu njihove karakteristine inidbe ili sadraja. Smatra se datreba uputiti na onaj pravni poredak s kojim pravna situacija zbogpojedinih vanjskih okolnosti (mjesto zakljuenja, isto dravljanstvo stranaka) i zbog svog sadraja ima najuu vezu. Metoda upuivanja na mjerodavno pravo na osnovi karakteristine inidbe primjenjuje sepri odreivanju ugovornog statuta i to u sluajukada stranke nisu same izabrale pravo koje ureuje njihove ugovorne odnose. U hrvatskom i poredbenom pravu konkretizira se primjena naela karakteristine inidbe za pojedine vrste ugovora.l.20. ZRSZ:Ako nije izabrano mjerodavno pravo i ako posebne okolnosti sluaja ne upuuju na drugo pravo, kaomjerodavno pravo primjenjuje se:- za ugovore o prodajipokretnih stvari- pravo mjesta gdje se u vrijemeprimitka ponude nalazilo prebivalite odnosno sjedite prodavaoca,- za ugovor o djeluodnosno za ugovor o gradnji- pravo mjesta gdje seu vrijeme primitka ponude nalazilo prebivalite odnosno sjeditepoduzimaa.l.980. PZ: Na odnose iz ugovora ogradnji, preinaci ili popravku brodova primjenjuje se pravomjesta brodogradilita ako stranke za te ugovore ili zadio tih ugovora nisu izabrale pravo.Ako se ne moe utvrditi kojastranka izvrava karakteristini sadraj (kao kod npr. kodmjeovitih ugovora, sloenih ugovora ogospodarskoj suradnji-joint ventures, ili kod ugovora o razmjeni) tada senaelo primjene najue veze treba konkretizirati po slobodnoj procjeni relevantnih ugovornih elemenata.Potroai se u komparativnom pravu tite na taj nainda se kod potroakih ugovora odstupa od primjene naelakarakteristine inidbe tako da se upuuje napravo s kojim su tevrste osoba najue teritorijalno povezane- smatra se da je topravo njihovog redovitog boravita. U tim sluajevima, kada se radi o sukobu dvapriznata naela mpp (naela karakteristine inidbe i naela zatite odreenih osoba) prednost se iz socijalno politikih razloga dajenaelu zatite odreenih osoba. Naelo primjene karakteristine inidbe vee seuz odreivanje ugovornog statuta. Pri odreivanju drugih statuta koji imaju drugaije kategorije vezivanja nego to su to ugovori nijemogue konstruirati karakteristinu inidbu, pa zakonodavac ili sudska praksa odreuju mjerodavno pravo uzimanjem u obzir svoje ocjenes kojim pravnim poretkom kategorije vezivanja imaju najbliu vezu.NaelopovoljnostiUvjetno i alternativno upuivanje, dakle kadse mjerodavno pravo za kategoriju vezivanja utvruje sa dvije ili vie poveznica koje se uvjetno ili alternativno mogu primijeniti, utvruje se radi postizanja povoljnijih materijalno pravnih rjeenja. Na osnovi naela povoljnosti, poveznice upuuju na mjerodavno pravo koje npr. proiruje valjanost pravnih poslova, daje prednost odreenoj vrsti stranaka; radi se o tzv. Favor validitatis, favor laesi, favor negotii, matrimonii.Kada uvjetna kolizijska pravila favoriziraju ipromiu valjanost pravnih poslova radi se o favor validitatis,to se tie sposobnosti fizikih osoba za zakljuivanje pravnih poslova.Tako se za kategoriju vezivanja npr. sposobnost fizike osobe i neka druga pitanja donose dva kolizijska pravila koja imajudvije razliite poveznice. Ako pravni posao nije valjan popravu na koje upuuje prvo kolizijsko pravilo, tada treba primijeniti drugo.l.14. ZRSZ: Za pravnu i poslovnu sposobnost fizike osobe mjerodavno jepravo drave iji je ona dravljanin. Fizika osoba koja bi prema pravu drave iji jedravljanin bila poslovno nesposobna, biti e poslovno sposobna ako ima poslovnu sposobnost po pravu mjesta gdje je nastala obveza.l.94. ZM: Sposobnost osobe da se mjenino obvee odreuje zakon njezinezemlje. Osoba koja bi premazakonu svoje zemlje bila mjenino-pravnonesposobna, ipak jepravovaljano obvez