nacionalna turisti^ka organizacija april 2007. · pdf filetata ovakvih istra`ivanja za...

$: NACIONALNA TURISTI^KA ORGANIZACIJA April 2007. · PDF filetata ovakvih istra`ivanja za dono{enje ispravnih ... Svako selo mora da posjeduje najmanje 3 potpuno opremljene kolibe/kamene$
1

Broj 61April 2007. godine

BILTEN

MINISTARSTVO TURIZMA I ZA[TITE @IVOTNE SREDINE INACIONALNA TURISTI^KA ORGANIZACIJA

Neplanska, ~esto ilegalna gradnja,uti~e na utisak i umanjuje razvojnipotencijal. Dodu{e, Crna Gora posje-duje pje{~anu ulcinjsku pla`u i brojneatraktivne uvale, ali njihov cjelokupanvolumen je ograni~en. Jer, za uzornekvalitetne projekte potrebna je velikagra|evinska povr{ina. Komponenteproizvoda, kao {to su velikodu{niparkovi i sportski tereni i u njih inte-grisani gra|evinski objekti, trebali bi dapostanu vrhunski elementi kvaliteta,pomo}u kojih }e Crna Gora sebi dapribavi odlu~uju}u prednost nadkonkurencijom.

((MMaasstteerr ppllaann rraazzvvoojjaa ttuurriizzmmaa CCrrnnee GGoorreeddoo 22002200.. ggooddiinnee))

2

U periodu od 25. do 27. aprila, u hotelu "Bianca Spa&Resort" u Kolasinu,odràna je trodnevna radionica pod nazivom "Definisanje indikatoraodrìvog turizma i destinacijski menad`ment za region Bjelasice iKomova". Radionicu je organizovalo Ministarstvo turizma i za{tite ìvotnesredine u saradnji sa UN WTO (Svjetskom turisti~kom organizacijom).

Radom trodnevne radionice koordinirali su eksperti UN WTO Sektora zaodrìvi razvoj, a u~esnici su bili predstavnici Vlade RCG, lokalne upraveiz pet op{tina koje pripadaju regionu Bjelasice i Komova, zatim pred-stavnici privatnog sektora, nacionalnih parkova, nau~nih institucija,nevladihih i me|unarodnih donatorskih institucija (Austrijsko-crnogorskakancelarija za odrzivi regionalni razvoj na sjeveru Crne Gore, UNDP, SNV,GTZ i dr.). Radionica je imala i internacionalni karakter, jer su u njenomradu aktivno uklju~eni i predstavnici jednog broja zemalja iz okruzenja -Rumunije, Bugarske, Albanije, Ma|arske i dr.

Program za prvi dan radionice podrazumijevao je prezentacije ino idoma}ih eksperata na temu odrìvog razvoja turizma, kroz koje je poseb-no nagla{ena neophodnost uspostavljanja balansa izme|u ekonomskograzvoja, dru{tvenih aspiracija stanovni{ta i o~uvanja prirodnog okruènja.Preporu~eno je da se upravljanje budu}im razvojnim turisti~kim aktivnos-tima bazira na trajnom o~uvanju postoje}ih vrijednosti, uz primjenuindikatora odìvosti i grani~nih kapaciteta nosivosti.

U drugom prvog radnog dana , organizovan je obilazak manastira Mora~a,kao i nacionalnog parka Biogradska gora, koji je odabran da bude pilotprojekat za definisanje indikatora odrìvog razvoja u nacionalnim parkovi-ma i podru~jima koja ih okruùju. Cilj obilaska bio je bliè upoznavanje sapodru~jem koje }e biti predmet analize tokom trajanja radionice.

Drugog radnog dana, g-din Richard Denman, ekspert UN WTO-a iEvropske grupe za odrìvi turizam, prezentovao je i pribliìo u~esnicimadvanaest ciljeva za odrìvost turizma, koje su definisani i prihva}eni odstrane UNEP-a i UN WTO-a, a kroz ~ije ostvarenje se postiè ravnoteà

izmedju ekonomskograzvoja, dru{tvenihaspiracija stanovni{tva iza{tite ìvotne sredine.

U nastavku programa,u~esnici su se, krozparalelan rad tri radnegrupe, bavili anal-iziranjem trenutnesituacije u regionu, kojaje podrazumijevalaidentifikaciju klju~nih

pitanja i problema vezanih za odrìvi turizam u regionu. Takodje su radnegrupe imale za zadatak da identifikuju potencijalne indikatore odrìvosti,kao i da defini{u metodologiju njihovog monitoringa.

Kao glavna pitanja i problemi vezani za odrìvi razvoj turizma u regionu,navedeni su: devastacija prostora usljed neplanirane gradnje, sje~a {uma,problem ~vrstog otpada i otpadnih voda, potreba edukacije turisti~kogkadra, nedovoljna interpretacija i prezentacija kulturno-istorijskog

nasljedja regiona, potreba diverzifikacije turisti~kogproizvoda, nestajanje i neodràvanje tradicionalnihobjekata i njihova neiskori{}enost u turisti~ke svrhe, itd.Radne grupe bavile su se i identifikacijom potencijalnihindikatora odrìvosti, kroz koje bi se rje{avanje iliublaàvanje ovih problema moglo uspje{no pratiti.

Poslednjeg dana radionece u~esnici su, uz pomo}eksperata UN WTO-a, preporu~ili aktivnosti kroz kojese moè obezbijediti odrìvi razvoj turizma u Regionu,a koje su se odnosile, prije svega, na sto skorijedono{enje i strogo postovanje prostornih planova zaregion Bjelasice i Komova, rje{avanje problemane~isto}e, spre~avanje devastacije {umskih povr{ina,spre~avanje propadanja tradicionalnih objekata (stareseoske kamene i drvene ku}e, ~obanska naselja, kolibe),njihovu rehabilitaciju i stavljanje u turisticku funkciju,uvo|enje edukativnih programa i otvaranje novih tren-ing centara za turisti~ki kadar u regionu i sl.

Kroz rad u radnim grupama, ucesnici su definisaliindikatore na osnovu kojih se moè pratiti realizacija iuspjeh preporu~enih aktivnosti, kao i metodologiju nji-hovog monitoringa.

U nastavku programa, eksperti UN WTO-a prezentovalisu u~esnicima razli~ite tehnike istraìvanja mi{ljenja izadovoljstva turista, ali i preduze}a u ovom sektoru,koriste}i prakti~ne primjere razli~itih turistickih desti-nacija. Ukazano je na ogroman znacaj kori{}enja rezul-tata ovakvih istraìvanja za dono{enje ispravnihposlovnih odluka i kvalitetan destinacijski menadzment.

Eksperti UN WTO, kao i u~esnici, izrazili su zado-voljstvo rezultatima trodnevnog rada i nadu da }edefinisane preporuke doprinijeti budu}em razvojuodrìvog turizma u Regionu, te da }e, nakon njihoveuspje{ne implementacije, Region posluìti kao model iza druga podru~ja u Republici.

Definisanje indikatora odrìvog turizma i destinacijski menad`ment za region Bjelasice i Komova

Radionica Ministarstva turizma i za{tite ìvotne sredine usaradnji sa Svjetskom turisti~kom organizacijom UNWTO Radionica Ministarstva turizma i za{tite ìvotne sredine usaradnji sa Svjetskom turisti~kom organizacijom UNWTO

3

^lanovi Komisije za kategorizaciju hotelsko-ugostiteljskihobjekata, pomo}nik ministra Neboj{a Popovi}, savjetniciGoranka Lazovi} i Ferdinand Wieland odràli su u ~etvr-tak, 5. aprila 2007. godine, pres brifing povodom novog

Pravilnika o kategorizaciji i procesa kontrole ispunjenosti standardaza datu kategoriju.

Svrha Pravilnika o kategorizaciji i klasifikaciji hotela i drugihvidova smje{tajnih objekata jeuspostavljanje jedinstvenihnaiconalnih standarda - u skladusa me|unarodno priznatim kri-terijumima za dodjeluZVJEZDICA - sa ciljem razvojaCrne Gore u visokokvalitetnu,trì{no konkurentnu turisit~kudestinaciju.

Prednosti sistema kategorizacijeizraène zvjezdicama su: - Pouzdane oznake sa

"zvjezdicama" koje prilikomodabira hotela doma}e istrane goste upu}uju napredvidljiv nivo komfora iusluga.

- Objektivni nacionalni sistem za ocjenu hotelskih kapaciteta iusluga.

- Neutralni sistem kategorizacije - nepristrasna ocjena od stranekomisije u skladu sa pravilnikom .

- Pobolj{ani marketin{ki potencijal hotela na osnovu transpar-entnog pozicioniranja pomo}u "zvjezdica"

- Vi{estruka vijednost "brenda" za hotel - redovnousagla{avanaje da bi se zadovoljila o~ekivanja gostiju .

Trenutno stanje - Profil crnogorske hotelske privrede

Kategorisano je ukupno 240 hotela i smje{tajnih kapaciteta tipahotela sa ukupno 35.000 leàjeva. Dvanaest privatizovanih hotelaje do sada modernizovano i ima pro{irenu ponudu sadràja i uslu-ga koje su neophodne da bi se produìla kratka turisti~ka sezona(wellness, konferencijski kapaciteti, zatvoreni i otvoreni bazeni,kapaciteti za odmor i rekreaciju, itd).

Nedovoljna ponuda kvalitetnih hotelskih kapaciteta sa 4 zvjezdicetrenutno ograni~ava mogu}nost stabilizacije radnih mjesta,pove}anja plata i nacionalnog prihoda od turisti~kog prometa.Me|utim novi kvalitet, izgradnja novih i modernizacija i rekon-strukcija postoje}ih hotela zna~ajno doprinosi promjeni situacije.

Dobra vijest je ta {to konkurentne mediteranske destinacije postiùprosje~nu godi{nju stopu popunjenosti hotela od 70%. Presudno

NOVI PRAVILNIK O KATEGORIZACIJI I KLASIFIKACIJI HOTELAI DRUGIH VIDOVA SMJE[TAJNIH OBJEKATA

za Crnu Goru je da sada nastavi sa izgradnjom novih modernihhotela na primorju i golf hotela, kao i modernih centara zazimske sportove, {to Crnu Goru vodi ka liderskoj turisti~kojpoziciji na Mediteranu.

Ministarstvo turizma i za{tite ìvotne srdedine je otpo~elo sanovim procesom kategorizacije uz primjenu sistema zvjezdica2003. godine. Kategorija 3 zvjezdice uslovno je dodijeljena

primorskim hotelima uz pismenoobavezivanje vlasnika da }ehoteli biti dovedeni na nivo stan-darda u odre|enom vremenskomroku. Taj rok je istekao, a mnogihoteli sa 3 zvjezdice se sadasuo~avaju sa rizikom sniàvanjakategorije na 2 zvjezdice prijepo~etka turisti~ke sezone2007./2008. - {to je neophodankorak koji }e komisija preduzetida bi za{titila integritet i tarns-parentnost zvani~nog sistemakategorizacije pomo}u zvjezdica.

Rok na koji se dodjeljuje kate-gorija iznosi 5 godina. Za preko

120 hotela koji su kategorisani 2003. godine slijedi ponovnakategorizacija 2008. godine u skladu sa inoviranim me|unaro-dnim standardima, prema Pravilniku.

Sistem kategorizacije se sastoji iz dva dijela. Prvo se ocjenjujestanje i odràvanje kapaciteta i opreme - kapaciteti i opremakoji se odràvaju u dobrom, ~istom i urednom stanju predstavl-jaju osnovu doìvljaja komfora od strane gosta.

Drugi dio ~ine obavezni i kvalitativni standardi za svaku kate-goriju. Uvedena je jedna zan~ajna promjena u procesu katego-rizacije. Hoteli koji ne zadovoljavaju standarde za datu kate-goriju za fizi~ko stanje objekata i opreme (namje{taja inepokretnog inventara) koji je neophodan za odràvanje o~eki-vanog nivoa komfora, bi}e kategorisani u niù kategoriju.

Strategija za smje{tajne kapacitete - nove klasifikacije

Aùrirana verzija Pravilnika }e uklju~ivati i dvije nove kate-gorije da bi se zadovoljili budu}i zahtjevi klijenata kako bude-mo razvijali vid turizma baziran na prirodi u sredi{njem i sjev-ernom dijelu Crne Gore.

Dodata je nova kategrija "gostionica" ve} postoje}oj klasifikaci-ji koja uklju~uje pansione i male hotele. Definicija "gostionice"glasi da je to vrsta objekta tipi~nog za datu lokaciju sa restora-nom u okviru objekta, ali koji nema tipi~ne hotelske usluge kao

{to su hotelski bar, recepcija, broj soba, wellness itd. Minimalnikapacitet za ovakve objekte je 3 sobe, odnosno 8 leàja.

Svaka kategorija (mali hotel, pansion, gostionica) bi}e ozna~enaposebnom zvani~nom tablom koja }e se nalaziti na samom ulazuu objekat.

Ova nova klasifikacija, gostionica, uvedena je da popuni prazninuna polju turisti~ko-ugostiteljskih objekata koji sada posjedujuodvojene licence za restoran i za smje{tajne kapacitete. Posljedicatakvog stanje je ta da nisu uklju~eni u nacionalne marketin{keaktivnosti koje sprovodi NTO (nisu uklju~eni u Vodi~ za hotelekoji ima me|unarodnu distribuciju, niti se nalaze na turisti~komweb portalu). Komisija predvi|a da }e se vi{e od 50 objekata pri-javiti za ovu kategoriju.

Jo{ jedna nova kategorija "selo koliba (drvenih) ili Camin(kamenih)" je uvr{tena pod op{tu odrednicu "turisti~ko naselje".Ova kategorija omogu}ava preduzetnicima da u~estvuju u cil-janom razvoju turizma zasnovanom na prirodi. Selo koliba uplaninskom regionu i Camin Village u primorskom i centralnomregionu smatra se za specifi~an brend turisti~kih smje{tajnihkapaciteta Crne Gore.

Svako selo mora da posjeduje najmanje 3 potpuno opremljenekolibe/kamene ku}e sa minimalnom unutra{njom kvadraturom od14-16m2 za dvije osobe, 24-28 m2 za 3-4 osobe i 32-36m2 za 5-6 osoba. Standardni namje{taj za svaku jedinicu sastoji se odkreveta sa higijenskim du{ecima, stola i stolica, izvora svjetla,ormara ili otvorenog ormara za vje{anje odje}e, sanitarnihkapaciteta (toalet, umivaonik, tu{), pe}i na drva u planinskomregionu, ventilatora za kamene ku}e.

Za potrebe razvoja kvalitetnog turizma u Nacionalnim parkovima,u klasifikaciju je uvr{tena i kategorija eko-koliba.

Eko-koliba predstavlja me|unarodni standard; to je specijalizo-vani hotel ili hotelsko naselje zasnovano na prirodi, sa definisan-im ekolo{kim kriterijumima, gradnjom niskog stepena uticaja, sakori{tenjem obnovljivih energetskih izvora i naprednih tehnikagradnje koje koriste sunce za grijanje i vjetar za klimatizaciju, kojekoriste lokalne gra|evinske materijale i koje imaju izgledusagla{en sa pejzaòm. Minimalni smje{tajni kapaciteti iznose 7soba odnosno 14 kreveta, a gornja granica je 30 jedinica sa najvi{e50 kreveta. Eko-kolibe integri{u ekolo{ke, odrìve turisti~keaktivnosti sa komercijalnim poslovanjem.

Zvjezdice i "plus" oznaka

Oznaka "plus" se dodaje na zvani~nu tablu sa oznakom kategorijeizraènom zvjezdicama i dodjeljuje se onim hotelima koji su oci-jenjeni sa visokim brojem kvalitativnih poena i nude zna~ajnedodatne kapacitete za odmor ili za poslovne ljude.

Ova kategroija je osmi{ljena sa ciljem stimulisanja hotela dauvode neophodne sadràje za produènje sezone i da bi moglida se ciljano usmjeravaju na odre|ene segmente trì{ta.

Novi standardi za kampove

Kategorizacija sektora kampinga, odnosno organizovanihauto-kampova otpo~e}e ove godine. Usvojeni su ADAC stan-dardi za kategorizaciju budu}i da se o~ekuje da }e ve}ina autokampera dolaziti iz Njema~ke.

Posotje}i standardi kampova, u kojim se nudi smje{taj u starimkamp-prikolicama i gra|evinskim kontejnerima bez sanitarnihkapaciteta, itd, na malim privatnim parcelama, pogubni su zavisokokvalitetni imid` Kotorskog zaliva, Budve i drugih podru~ja.

Trajno smje{tanje brako-prikolica, karavana i gra|evinskihkontejnera u kampovina i kori{tenje sli~nih kapaciteta koji nezadovoljavaju standarde za smje{taj turista vi{e ne}e bitidozvoljeno po zakonu. Sav takav inventar treba ukloniti do tur-isti~ke sezone 2008.

Za dobijanje dozvole za rad, organizovani auto-kampovi }emorati da zadovolje minimalne sanitarne i standarde poslovan-ja, u skladu sa vaè}im propisima.

Izazov - kako zadràti kategoriju

U skladu sa vaè}im Pravilnikom, kategorija se moè smanjitiukoliko hotel ne odràva kapacitete i opremu u ispravnom isigurnom stanju i ukoliko hotel ne odràva nivo standardausluga koji se zahtijeva odre|enom kategorijom.

Posebno obu~eni slu`benici }e vr{iti provjere prihvatljivosti ivaljanosti da bi se zadràla neutralnost procesa.

Po prijemu potkrijepljenih tvrdnji koje se odnose na nedostatkestandarda odre|ene kategorije, bilo od strane gostiju ili nakonprovjera prihvatljivosti, komisija zadràva pravo da zakaèponovnu kategorizaciju datog hotela.

Svi hoteli, koji su kategorisani, ali nisu sproveli neophodnapobolj{anja u predvi|enom roku, suo~avaju se sa rizkomgubitka oznake izraène u zvjezdicama i smanjenja kategorije.

Samododjeljivanje zvjezdica i isitcanje zvjezdica na objektima,bilbordima ili marketins{kim bro{urama bez zvani~nogodobrenja od strane komisije za kategroizaciju je nezakonito ika`njivo po zakonu.

Bi}e objavljen "Vodi~ za sistem klasifikacije i kategorizacije uCrnoj Gori" i radi ve}e transparentnosti nalazi}e se na zvani~nimweb starnama Ministarstva turizma i za{tite ìvotne sredine.

www.montenegro.travel4

5

Odràna prezentacija crnogorske

turisti~ke ponude u Skoplju

U organizaciji Ministarstva turizma i za{tite ìvotne sredine i Nacionalne tur-isti~ke organizacie Crne Gore, pod pokroviteljstvom Ambasade RCG uR e p u b l i c iMakedoniji,10. i 11.aprila uSkpolju jeo d r ` a n aprezentacijat u r i s t i ~ k ep r i v r e d eCrne Gore.

Crnogorskud e l e g a c i j uod 50 ~lano-va, koju su~inili pred-s t a v n i c iCrnogorskog turisti~kog udruènja, lokalnih turisti{kih organizacija, hotelijerai strate{kih partnera, predvodili su ministar turizma i za{tite ìvotne sredinePredrag Nenezi} i direktor NTO Sa{a Radovi}.

Prvog dana prezentacije organizovan je gala prijem, u ekskluzivnom hoteluAleksandar Palas u Skoplju, kojem je prisustvovalo oko 400 zvanicapoliti~kog, diplomatskog, javnog i kulturnog ìvota Makedonije.

Brojnim visokim zvanicama obratili su se doma}in crnogorske delegacije uSkolju ambasador Du{ko Lali}evi} i ministar turizma i za{tite ìvotne sredinePredrag Nenezi}.

Tokom prijema emitovan je promotivni film o Crnoj Gori, koji je specijalno zaovu priliku ura|en na makedonskom jeziku, dok je za zvanice uprili~enadegustacija specijaliteta crnogorske nacionalne kuhinje.

Za vrijeme boravka u Makedoniji ministar Nenezi} se sastao sa dràvnimsekretarom za turizam Zoranom Manevskim sa kojim je razgovarao ounapre|enju saradnje izme|u dvije zemlje, mogu}nostima zajedni~ke promo-cije zemalja Zapadnog Balkana na svjetskom turisti~kom trì{tu, kao i o potre-bi bolje saobra}ajne povezanosti Crne Gore i Makedonije.

Ministar Nenezi} je razgovarao i sa ministrom za{tite ìvotne sredine i ure|enjaprostora Republike Makedonije Xhailom Bajramijem o uspostavljanju bilater-alne saradnje u oblasti za{tite ìvotne sredine. Tokom dvodnevne prezentacije,uprili~eni su susreti izme|u predstavnika turisti~ke privrede dvije zemlje, kojisu rezultirali dogovorom o uspostavljanju saradnje izmedju hotelijera i tur-isti~kih agencija.

U srijedu, 11. aprila, u hotelu Aleksandar Palas odrzana je i press konferencija,na kojoj su govorili ambasador RCG u Republici Makedoniji Du{ko Lalicevi},ministar turizma i za{tite ìvotne sredine Predrag Nenezi} i direktor NTO Sa{aRadovi}, a kojoj je prisustvovalo preko 20 medija, izme|u ostalih, Nacionalnamakedonska televizija, TVA, Sitel, Kanal 5, Alsat, MIA, Vesti, Dnevnik,Utrinski vesnik, Ve~er, Vreme i drugi.

Turisti~ka ponuda Crne Gorepredstavljena u okviru

me|unarodnog sajma turizma"LEISURE 2007" U Minsku-

Bjelorusija

U okviru sajma turizma koji je odràn od 10. do 14.aprila 2007. god. u Minsku, Bjelorusija, 13. apri-la je u organizaciji Nacionalne turisti~ke organizaci-je i jednog od najzna~ajnijih tueoperatera iz Moskve,R-Tours-a, odràna konferencija za novinare.

Bjeloruskim novinarima, turoperatorima i privred-nicima je na po~etku press konferencije prikazandesetominutni film-prezentacija dosada{njeg razvojai potencijala crnogorskog turisti~kog proizvoda.Nakon toga je predstavljena turisti~ka ponuda CrneGore sa akcentom na strategiju daljeg odrìvograzvoja.

Konferenciji je prisustvovalo pribli`no 100 posjeti-laca, medju kojima oko 20 predstavnika medijskihku}a. Me|u prisutnima bili su i gospodin Jankovenko,Ministar sporta i turizma u Vladi RepublikeBjelorusije i gospodin Ðuki}, Ambasador RepublikeSrbije u Bjelorusiji. Prisutni novinari iskazali su velikointeresovanje za usvojene principe odrìvog razvoja,investicione mogu}nosti i za cjelokupnu turisti~kuponudu Crne Gore.

Tako|e, prisutni su bili i svi va`niji turoperatori saBjeloiruskog trì{ta, koji u saradnji sa R-Toursomnude aran`mane u Crnoj Gori, a to su:Smolyanka,Vnesintouris,Aerotravel,Tradevoyage,Alatan tour i Unionline. Za ovu godinu ugovorena sudva ~arter leta i osam organizovanih autobusa ned-jeljno, koji }e dovoditi turiste iz Bjelorusije u CrnuGoru. Ove godine se o~ekuje oko 10.000 turistaiz ove destinacije.

U 2006. godini u Crnoj Gori je zabiljeèn porastbroja turista sa podru~ja Rusije i biv{ih republikaSovjetskog saveza za oko 50%. Prema zvani~nimstatisti~kim podacima, 2006. godine Crnu Goru jeposjetilo preko 61000 turista sa ovog trì{ta, kojisu ostvarili vi{e od 455500 no}enja, {to je oko19% ukupnog inostranog prometa. I ove godine seo~ekuje porast turisti~kog prometa sa ovog trzistaza oko 50%.

Sajam u Minsku, koji je otvorio gospodin F.Frangialli, direktor UNWTO-a, je okupio 20. 000posjetilaca i preko 240 izlaga~a iz Evrope iLatinske Amerike.

Nakon pres konferencije uprili~en je koktel za sveprisutne.

6

Glavni Republi~ki turisti~ki inspektor Boò Vu~ekovi} odrào jepress brifing povodom inspekcijskog nadzora i kontrole ispun-jenosti uslova i kategorizacije smje{tajnih objekata.

Ugostiteljski objekti, u smilsu Zakona o turizmu, su ugostiteljskiobjekti za smje{taj i ugostiteljski objekti za ishranu i pi}e.

Ugostiteljski objekti, razvrstani su u tri grupe:1. Osnovni objekti za smje{taj (hotel, motel, aprrt hotel, tur-

isti~ko naselje, pansion, kamp i vila);2. Komplementarni objekti za smje{zaj ( kamp, saba za izna-

jmljivanje, apartman, ku}a za odmor, omladinski hotel-hostel,odmarali{te, preno}i{te i sl.);

3. Ugostiteljski objekti za pruànje usluga ishrane i pi}a:restorani, gostionice, pe~enjare, poslasti~arnice, bistroi, picer-ije itd

Ministarstvo turizma i za{tite ìvotne sredine je odgovaraju}imPravilnikom propisalo minimalno-tehni~ke uslove za katego-rizaciju pojedinih vrsta objekata (vrste koje se kategori{u, ele-mente mjerenja, na~in kategorizacije i sl.) Kategorija ugos-titeljskog objekta odre|uje se aktom nadle`nog organa, na zaht-jev ugostitelja, i ugostiteljski objekat moè da po~ne sa radomkada mu nadle`ni organ uprave odredi kategoriju. U suprotnom,turisti~ka inspekcija }e zatvarati sve objekte koji ne budu kate-gorisani.

Turisti~ka inspekcija je do sada tolerisala jedan kra}i vremenskiperiod, od izdavanja odobrenja za rad do odre|ivanja kategorije,pod uslovom da je ugostitelj podnio zahtjev za kategoriju i uo~ekivanju je izlaska na teren Komisje za kategorizaciju. Ovdjese radilo o malom broju objekata, (obi~no 3-4), nakon podnije-tog zahtjeva. Rok za izdavanje Akta o odre|ivanju kategorije je15 dana od dana dono{enja zahtjeva. Sada ima blizu 15 zahtjevaza kategorizaciju, po kojima komisija ovih dana izlazi na terenkako bi na licu mjesta kategorisali, dok za objekte koji sezonskirade uvi|aj komisije }e se izvr{iti po~etkom rada objekta.

Na ulazu u svaki ugostiteljski objekat koji se kategori{e, morabiti istaknuta propisana oznaka vrste i kategorije objekta.

Ministarstvo turizma i za{tite ìvotne sredine odre|uje kategori-ju za ugostiteljske objekte: hotel, motel, aparthotel, turisti~konaselje, pansion, vila i kamp.

Organ lokalne uprave odre|uje kategoriju za: restorane i privat-ni smje{atj fizi~kih lica.

Ne kategori{u se ostale vrste objekata (kafe barovi, picerije,pe~enjare itd) bez obzira na zahtjev ugostitelja.

Oznaka zak a t e g o r i j up o j e d i n o gugostiteljskogobjekta zasmje{taj jezvjezdica, iona zavisi odu r e | e n j a ,o p r e m e ,ure|aja, uslu-ga, odràvan-ja i drugihelemenata imjerila za kategorizaciju. Tabla sa zvjezdicama isti~e se na ulazu uugostiteljski objekat. Akt o odre|ivanju kategorije izdaje se sa rokomvaènja od 5 godina, i ugostitelj ga je duàn dràti u svakom objek-tu kome je odre|ena kategorija.

Do sada je kategorisano od strane Ministarstva turizma i za{titeìvotne sredine oko 240 ugostiteljskih objekata koji posjeduju16.000 soba sa 40.000 laàja.

Turisti~ka inspekcija }e kao i do sada, ubudu}e kontrolisatiodràvanje nivoa dodijeljene kategorije. Nije dozvoljeno isticati ilireklamirati vrstu objekta i kategoriju koja nije u skladu sa aktomnadle`nog organa.

Ukoliko ugostitelj odstupi od propisanih standarda za utvr|enu kat-egoriju, duàj je da u roku od 8 dana podnese zahtjev radi razvrsta-vanja objekta u novu kategoriju. Promjena kategorije se vr{i na na~ini po postupku propisanom kao za odre|ivanje kategorije.

Ugostiteljski objekat koji prestane ispunjavati uslove propisane zaodre|enu vrstu i kategoriju, ne moè poslovati kao ta vrsta i kate-gorija.

Cilj svega ovga je da se ponuda na crnogorskom trì{tu prikaè sa{to ve}im nivoom usluga. Privatuzacijom hotela, prisutan je presti`vlasnika i investitora za ulaganje, a time i oboga}ivanje ponuderekonstrukcijom postoje}ih i izgradnjom novih smje{tajnihkapaciteta.

Svi davaoci usluga smje{taja du`ni su voditi evidenciju gostiju, idostavljati nadle`nom organu evidenciju doma}ih i stranih gostiju saodgovaraju}im no}enjima, na propisanom obrascu ( knjiga doma}ihi knjiga stranih gostiju ovjerena od strane nadle`nog organa lokalneuprave).

Na svemu ovome inspekcija }e u redovnim kontrolama posebnoobratiti pa`nju i preduzimati mjere.

IInnssppeekkcciijjsskkii nnaaddzzoorr ii kkoonnttrroollaa iissppuunnjjeennoossttiiuusslloovvaa ii kkaatteeggoorriizzaacciijjee ssmmjjee{{ttaajjnniihh oobbjjeekkaattaa

7

Kazne: - Od 2.000 - 5.000 eura za pravno lice -prekr{aj;- od 200 - 1.000 eura odgovorno lice;- od 200 - 1.000 eura fizi~ko lice.

Cijene

Subjekti koje se bave turisti~kom i ugostiteljskom djelatno{}uobrazuju cijene slobodno prema uslovima trì{ta.

Cijene su iskazane u cijenovnicima koje su du`ni ovjeriti uMinistarstvu turizma i za{tite ìvotne sredine ( na arhivi, ili faksomna telefon turisti~ke inspekcije 081 664 431) bez ikakve nadok-nade, i isti se odmah ovjeravaju i vra}aju ugostitelju.

Napla}ivanje usluga se vr{i shodno ovjerenim cjenovnicima, bezprimjene dvojnih cijena prema doma}em i stranom gostu. Raznipopusti ( ekskurzije, ve}e grupe, uslovi pla}anja i sl.) posebno seiskazuju u cjenovniku.

Za izvr{ene usluge ugostitelj je duàn izdati ra~un, sa posebno izd-vojenim iznosom boravi{ne takse kada se pruàju usluge smje{taja.

Za ugostiteljske objekte za smje{taj, koji se kategori{u, davaociusluga bili su du`ni do 1. marta teku}e godine ovjeriti i publikovatimaksimalne cijene koje namjeravaju da primjenjuju u narednih 6mjeseci.

Ukoliko se ne obnovi sop{tenje o cijenama u predvi|enom roku,smatra se da ostaju pri ranije publikovanim cijenama.

Cijene smje{taja dostavljaju se i u Nacionalnu turisti~ku organizaci-ju Crne Gore u cilju jedinstvene prezentacije crnogorske turisti~keponude na doma}im i me|unarodnim turisti~kim trì{tima ( saj-movi, berze i sl.).

Saop{tene cijene smatraju se ponudom davaoca usluga i on je duànda ih se pridràva.

Kazne: - Od 500 - 3.000 eura za prekr{aj pravnog lica; - od 100 - 1.000 eura za odgovorno lice ;- od 100 - 500 eura za fizi~ko lice.

Predstavljanje turisti~ke ponude Crne Gore na MICE sajmu u Frankfurtu

U Frankfurtu se u periodu od 17. - 19. aprila2007. godine odrào najzna~ajniji MICE sajam(Meetings,Incentives,Congresses/Conventionsand Expositions/Events - sastanci, inicijative,kongresi i izlo`be) - "IMEX 2007", u okvirukojeg je Crna Gora predstavila svoju turisti~kuponudu.

Ovogodi{nja sajamska manifestacija okupila jepreko 3.300 izlaga~a iz oko 150 zemalja svijeta.

Turisti~ka ponuda Crne Gore je po prvi put, u orga-nizaciji Nacionalne turisti~ke organizacije i uzpodrsku USAID-ovog Projekta razvoja konkurent-nosti (MCP), predstavljena na tom sajmu.

Na posebnom dizajniranom{tandu veli~ine 38.5m2,crnogorsku delegaciju pred-stavljali su: Beppler andJacobson, Montenegro StarsHotel Group, hotel Maestral,Montenegro Airlines,Adriatic Express, Talas M,Global Connect. Za ovu pri-liku je ura|en i poseban pro-motivni materijal.

Na ovom sajmu Crna Gorase predstavila kao destinacija savelikom prirodnom i kulturnom

raznoliko{}u na rela-tivno malom pros-toru, koja nudi mod-erne konferencijske iprate}e sadràje usvojim hotelima.

Drugog dana sajma,organizovana je presskonferencija na kojojsu govorili DirektorNTO, Sa{a Radovi} ipredsjednik IMEX-aRay Bloom.Prisutnim novinarimaSa{a Radovi} jepredstavio turisti~ku

ponudu Crne Gore za MICE trì{te(Meetings, Incentives, Congresses,Exhibitions/Events - sastanci, inicija-tive, kongresi, izlozbe/dogadjaji),aktuelnosti u sada{njem i nastupaju}emrazvoju crnogorskog MICE turizma,kao i prioritetie razvoja u narednomperiodu. Gospodin Ray Bloom jeistakao zna~aj i zadovoljstvocrnogorskim nastupom naovogodi{njem IMEX-u.

Konferenciji je prisustvovalo oko 20posjetilaca, me|u kojima i predstavnicinajzna~ajnijih medijskih ku}a: FVW,Neue Welt, Frankfurter Neue Presse,CIM, Events on Tour i dr. Nakon preskonferencije uprili~ena je i degustacijecrnogorskih "Plantaìnih" vina.

8

Program monitoringa ìvotne sredine Crne Gore za2007. godinu

Savjetnik u Ministarstvu turizma i za{tite ìvotne sredineLazarela Kalezi} na press brifingu odrànom 13. aprila,informisala predstavnike medija o "Programu monitoringaìvotne sredine Crne Gore za 2007. godinu".

Monitoringom stanja ìvotne sredine ostvaruje se procjenaop{tih uslova ìvotne sredine, kontinuirano pra}enje kvalitetapojedinih segmenta ìvotne sredine (vazduha, zemlji{ta, voda) iprocjena kumulativnih efekata zaga|ivanja na iste. U tu svrhuzakonski je definisana obaveza obezbje|enja kontinuiranogpra}enja stanja ìvotne sredine.

Ministarstvo turizma i za{tite ìvotne sredine uradilo je Programmonitoringa ìvotne sredine Republike Crne Gore za 2007 god-inu saglasno svojim nadle`nostima. S tim u vezi, Program mon-

itoringa ìvotne sredine za ovu godinu, obuhvata ~etiri programa i to:

1. Program kontrole kvaliteta vazduha,2. Program sistematskog ispitivanja sadràja radionuklida,3. Program ispitivanja sadràja opasnih i {tetnih materija u zemlji{tu, 4. Program pra}enja stanja biodiverziteta

Za ovu godinu Program monitoringa je u odnosu na prethodne pro{iren u dijelu pra}enja biodiverziteta sa ciljem da se razvijeadekvatan sistem biomonitoringa, na posebno zna~ajnim i o~uvanim prirodnim prostorima, kao {to su za{ti}ena prirodna dobra.

Navedeni Program je usvojen na sjednici Vlade odrànoj 5 aprila i Ministarstvo }e u narednom periodu shodno odredbamaZakona o javnim nabavkama raspisati tender za prikupljanje ponuda relevantnih institucija za realizaciju istog.

Program monitoringa ìvotne sredine je koncipiran da odrì kontinuitet pra}enja parametara pojedinih segmenata ìvotne sre-dine na na~in kako je to uspostavljeno predhodnih godina. Me|utim, da bi se obezbijedila uporedivost podataka o Crnoj Gorisa onima u ostalom dijelu svijeta i na taj na~in pokazalo kakve su performanse Crne Gore u pore|enju sa ostalima nu`no je unarednom periodu prihvatiti standarde i smjernice EU, odnosno Evropske agencije za ìvotnu sredinu (EEA) i Eurostata(Statisti~ki zavod EU). Nokon ustanovljavanja, Agencija za ìvotnu sredinu bi}e nosilac ovih aktivnosti.

Podaci o stanju i kvalitetu ìvotne sredine, odnosno imisiji zaga|uju}ih materija, su osnova za izradu Informacije o stanjuìvotne sredine Republike Crne Gore. Izvje{tavanje o stanju ìvotne sredine je vaàn faktor u procesu upravljanja za{titomìvotne sredine i isto je definisano kroz zakonsku regulativu kao obaveza obezbje|enja blagovremenog i potpunogobavje{tavanja gra|ana o stanju ìvotne sredine i o zaga|ivanjima koja mogu prestavljati opasnost po ìvot i zdravlje ljudi,biljni i ìvotinjski svijet.

Godi{nji izvje{taji koji su rezultat prikupljenih podataka moraju da sadrè detaljnu analizu istih sa jasnim komentarom ocjenestepena zaga|enosti, mogu~ih izvora zaga|ivanja i predlogom mjera za smanjenje zaga|ivanja i pobo{ljanja kvaliteta datogsegmenta ìvotne sredine.

[to se ti~e Programa pra~enja stanja biodiverziteta isti predvi|a permanentano prikupljanje informacija o stanju biolo{keraznovrsnosti na teritoriji Crne Gore, {to zna~i sakupljanje podataka o rasprostranjenosti, brojnosti i veli~ini populacije vrste iutvr|ivanje i analiza trendova promjenjivosti istih. Gledano u cijelini kvalitet ìvotne sredine u Crnoj Gori je o~uvan, tako daomogu}ava sveobuhvatan i dinami~an razvoj Crne Gore.

9

PRES KONFERENCIJA MINISTARSTVA TURIZMA IZA[TITE @IVOTNE SREDINE POVODOM PREZENTACIJE

POSTIGNUTIH REZULTATA U I KVARTALU 2007.GODINE

Ministar turizma i za{tite ìvotne sredine Predrag Nenezi}sa svojim saradnicima odrào je 18. aprila teku}e godine,u hotelu "Podgorica", konferenciji za novinare, na kojoj jejavnosti predo~ena Informacijuao radu ovog ministarstva uprvom kvartalu 2007. godine.

Ovom press konferencijom ustanovljena je nova praksa dase jednom u tri mjeseca tj. na kraju svakog kvartala infor-mi{e javnost, strate{ki partneri, civilni sektor kao i svi onikoji pomaù u razvoju turisti~kog orizvoda o svim rezulta-tima rada ovog ministartsva.

Prema novoj organizaciononoj strukturi Vlade ovo je novoministarstvo i u skladu sa tim napravljena je nova sistemati-zacija, koja je prihva}ena od strane Vlade Republike Crne Gore.Ovim aktom predvi|eno je 90 radnih mjesta. Pored toga, naodre|eno vrijeme u Ministarstvu je zapo{ljeno 7 slu`benika, kaoi 3 pripravnika. U svom resoru Ministarstvo turizma i za{titeìvotne sredine ima i vr{i nadzor nad Nacionalnom turisti~komorganizacijom Crne Gore, Javnim preduze}em "Nacionalniparkovi", Hidrometeorolo{kim zavodom Crne Gore i Centrom zaeksikotolo{ka ispitivanja.

U svom uvodnom izlaganju ministar Nenezi} je podsjetio da jeovo Ministartsvo tokom prvog kvartala izradilo detaljni akcioniplan za 2007. godinu, kojim je predvi|ena realizacija 70 pro-jekata iz oblasti turizma i za{tite ìvotne sredine, a koji jepripremljen na principu projektnog mened`menta, zatimProgram rada Ministarstva turizma i za{tite ìvotne sredine zanaredne ~etiri godine, kao i da je ovo ministartsvo u~estvovalo uizradi Programa rada Vlade i buèta za 2007. godinu.

Sekretar Ministarstva turizma i za{tite ìvotne sredine @eljkaRadak informisala je prisutne da Ministarstvo turizma i za{titeìvotne sredine, kroz aktivnosti na realizaciji strate{kih opredjel-jenja, odràva intenzivnu komunikaciju sa me|unarodnimfinansijskim i drugim organizacijama i institucijama (Svjetskabanka, Globalnim fondom za ìvotnu sredinu, Evropskombankom za obnovu i razvoj), civilnim sektorom, lokalnimsamoupravama i medijima.

U prvom kvartalu, realizovano je oko 90% aktivnosti predvi|enihProgramom rada Vlade za 2007. godinu iz oblasti turizma,ìvotne sredine i komunalnih djelatnosti. Aktivnosti na realizacijiprojekata definisanih Akcionim planom za 2007. god. odvijaju

u skladu sa definisanim rokovima. Realizacija svih projeka-ta (preko 70) prati se mjese~no i po potrebi kroz dnevnukomunikaciju sa koordinatorima projekata. U njihovu real-izaciju uklju~ene su i druge institucije na nacionalnom ilokalnom nivou, a podr{ku imamo i od strane me|unarod-nih institucija UNDP-a, UNEP-a, UNECE-a, UNIDO-a,GTZ-a, DEG-a, USAID-a, IRD-a, CHF, CIM-a i drugih.

U cilju razvoja zasnovanog na principima odrìvosti, uskladu sa me|unarodnim starndardima, Ministarstvoodràva saradnju sa Svjetskom Turisti~kom organizacijom,Svjetskim savjetom za putovanja i turizam, Regionalnimcentrom za ìvotnu sredinu, Regionalnim organizacijama iinicijativama (UNEP/MAP, Jadransko jonska i centralnoevropska inicijativa), a u toku su aktivnosti na regulisanjustatusa Crne Gore u drugim regionalnim inicijativama zajugoisto~nu evropu.

Ministarstvo koordinira radom Savjeta za turizam iKoordinacionog tijela za pripremu i pra}enje turisti~kihsezona i komunalnih projekata, ~lan je NacionalnogSavjeta za odrìvi razvoj, uklju~eno je u rad Austrijsko-crnogorskog partnerstva za Bjelasicu i Komove,Koordinacionog tijela za integralno upravljanje obalnimpodru~jem, a tako|e pridruìlo se radu Koordinacionogtijela za preduzimanje operativnih mjera na suzbijanjudivlje gradnje.

Svakako jedan od prioritenih zadataka Ministarstva jesterealizacija aktivnosti koje proizilaze iz procesa pristupan-ja Evropskoj uniji, imaju}i u vidu da je jedno od 31 zakon-

10

odavnih poglavlja pregovora Acquis communautaire - Poglavlje za{tite ìvotnesredine, koje se sastoji od 83 Direktive, 23 Uredbe i 38 Odluka, odnosno 145dokumenata iz oblasti za{tite ìvotne sredine koje treba harmonizovati. U tompravcu, Ministarstvo }e biti ~lan Komisije za evropske integracije i rukovodilacpododbora za saobra}aj, ìvotnu sredinu, energetiku i regionalni razvoj, a ~lanje i drugih tijela ~iji je zadatak iniciranje i realizacija programa i projekatasaradnje sa EU.

Zadatak zemalja kandidata je prvenstveno transpozicija direktiva u nacionalnulegislativu i njena implementacija. Nacionalno zakonodavstvo iz oblasti ìvotnesredine, dono{enjem brojnih zakonskih i podzakonskih akata, koji su uskla|enisa EU propisima i standardima je ve} u zna~ajnoj mjeri harmonizovano saevropskim zakonodavstvom ( donijeeti su: Zakon o procjeni uticaja na ìvotnusredinu, Zakon o strate{koj procjeni uticaja na ìvotnu sredinu, Zakon o inte-grisanoj kotroli i spre~avanju zaga|ivanja ìvotne sredine, Zakjon o upravljan-ju otpadom, a u pripremi je dono{enje pet novih zakona u oblasti ìvotnme sre-dine sa prate~im podzakonskim aktima). Pristupanjem Crne Gore UN, pokrenutje postupak regulisanja ~lanstva u konvencijama UN. Do sada je regulisan statusu konvencijama ~iji je depozitar Generalni sektretar UN (Be~ka konvencija,Konvencija o biodiverzitetu, Konvencija o klimatskim promjenama, KJOTO iMontrealski protokol i druim konvencijama), a u toku je regulisanje statusa u kon-vencijama za ~iju implementaciju su zaduène druge me|unarodne organizaci-je. O~ekujemo skoro regulisanje statusa u konvencijama Savjeta Evrope.

Neboj{a Popovi}, pomo}nik ministra, upoznao jepredstavnike medija sa aktivnostima iz oblastiupravnog postupka, inspekcijskog nadzora, kate-gorizacija i rekategorizacija turisti~ko-ugos-titeljskih objekata, kao i investicija i privatizacije uturisti~koj privredi. Pomo}nik Popovi} je saip{tioda je ove godine kategorisano 15 smje{tajnihobjekata i izdato 19 odborenja za rad hotela,pansiona i sli~no, 21 odobrenje za rad turisti~kihagencija, tri odobrenja za rad skija{kih terena.Ekolo{ka inspekcija izvr{ila je 4.423 kontrole, arepubli~ka turisti~ka inspekcija 2.500.

Pomo}nik Sini{a Stankovi} govorio je o realizo-vanim aktivnostima iz oblasti za{tite ìvotne sredine i istakao da se dvadesetodsto teritorije Crne Gore nalazi se pod specijalnom za{titom, isti~u}i zna~ajformiranja agencije za ìvotnu sredinu.

O promotivnim aktivnostima tokom prvog kvartala govorila je Jelena Paovi},portparol Ministartsva turizma i za{tite ìvotne sredine, najvljuju}i pri tompo~etak promotivnih kampanja "Neka bude ~isto" i "Registrujte smje{taj".

Osim predstavnika medija, press konferenciji su prisustvovali i predstavnicistrate{kih partnera, hotelsko turisti~ke privrede, lokalnih turisti~kih organizacija ime|unarodnih organizacija u Crnoj Gori.

Za ovu priliku pripremljena je Informacija o radu Ministarstva turizma i za{titeìvotne sredine u prvom kvartalu 2007. god, koja se moè preuzeti sa na{egsajta www.mturizma.cg.yu.

Odràn sastanak radnogtijela UNWTO - Svjetsketuristi~ke organizacije, natemu definisanja kvalitetnihzakonskih okvira i instru-

menata za podr{ku razvo-ja turizma

U Madridu je odràn sastanak radnog tijelaUNWTO - Svjetske turisti~ke organizacije,na temu definisanja kvalitetnih zakonskihokvira i instrumenata za podr{ku razvojaturizma, kojim je predsjedavao GeneralniSekretar ove organuzacije, FrancescoFrangialli.

Sastanku radnog tijela prisustvovao je Ipomo}nik ministra turizma i za{tite ìvotnesredine Crne Gore Neboj{a Popovi}.

Na sastanku su razmatrani mehanizmiunapre|enjaz a k o n s k eregulative usektoru turiz-ma kao i ele-menti boljem e | u s o b n et e h n i ~ k es a r a d n j ezemalja uovoj oblasti.

Z n a ~ a j n ap a ` n j aposve}ena jez a k o n s k o jregulativi u

oblasti ''timesharinga'', kao i normama ipravilima u oblasti organizacije turisti~kihputovanja. U tom dijelu posebno suistaknuti standardi za putovanjq i boravakturista, odnosno standardi prevoza i orga-nizacije smje{taja.

Tako|e, na globalnom planu, razmatrana sui pitanja barijera za jednostavan i brz pro-tok turista (vizni reìmi, imigracionerestrikcije i sl.), kao i predlozi modalitetaza njihovo ublaàvanje ili uklanjanje.

Radno tijelo }e svoje preporuke iz oveoblasti u formi nacrta Konvencije prosli-jediti na dalje razmatranje i usvajanjeSkup{tini UNWTO-a.

Sastanak radne tijela UNWTO

11

RRaazzvvoojj ttuurriissttii~~kkee iinnffrraassrruukkttuurree nnaa SSkkaaddaarrsskkoomm jjeezzeerruu

Sve~ano otvaranje projekta, koji realizuje GTZ - Njema~ko dru{tvo zatehni~ku saradnju, a finansira ADA - Austrijska agencija za razvoj, obavl-jeno je u Virpazaru gdje je tim povodom organizovana pres konferencija nakojoj su o projekttu govorili Predrag Nenezi}, ministar turizma i za{titeìvotne sredine, Tomas Šmit, njema~ki ambasador u Crnoj Gori, FluorianRaunig, otpravnik poslova u Austrijskoj ambasadi i Rade Gregovi}, direktorJP Nacionalni parkovi Crne Gore.

Osnovni cilj projekta "Razvoj turisti~ke infrastrukture na Skadarskomjezeru", ~ija je realizacija po~ela 17.aprila, su unapre|enje turisti~ke infra-

strukture u oblasti Skadarskog jezera, izgradnjom objekata turisti~ke namjene - Info centara, ure|enje javnih prostora, ozna~avanjeturisti~kih sadràja - kulturnih spomenika, prirodnih atrakcija, pje{a~kih i biciklisti~kih staza.

Projekat se realizuje u okviru ukupne tehni~ke podr{ke Federalnog ministarstva Republike Njema~ke za ekonomsku saradnju i razvoji austrijske Agencije za razvoj u koji }e biti uloèno 1,6 miliona eura, podràn od strane Ministarstva turizma i za{tite ìvotne sre-dine i uprave JP Nacionalni parkovi.

Ministar Nenezi} je ovom prilikom istakao da èlimo da Skadarsko jezero valorizujemo i na odrìvi na~in jo{ vi{e otvorimo za tur-izam. Namjera nam je da kroz ove projekte svi sadràji budu u punoj funkciji, ali da se sve to uradi uz odràvanje harmonije odrìvograzvoja, o~uvanja ìvotne sredine i njene turisti~ke.

Gospodin Tomas Šmit je istakao da je Skadarsko jezero veliki turisti~ki potencijal i da pri njegovomstavljanju u funkciju odrìvi razvoj i za{tita ìvotne sredine moraju imatiprioritet.

Gopsodin Florian Raunig je izrazio zadovoljstvo {to je i Austrija u saradnjisa Njema~kom uklju~ena u realizaciju ovog projekta. Njema~ka sa milioneura finansira projekte, a Austrija }e podràti razvoj infrastrukture sa oko600 hiljada eura.

Razvoj turisti~ke infrastrukture na Skadarskom jezeru kroz realizaciju ovog projekta predvi|a izgradnjuprilaznih punktova na Jezeru, ure|enje zelene pijace i izgradnju sanitarnog ~vora u Virpazaru.

Me|unarodni dan planete ZemljeMinistar turizma i za{tite ìvotne sredine Predrag Nenezi} prisustvovaoje projekciji filma "Neugodna istina", koju su povodom Me|unarodnogdana planete Zemlje 23.04. organizovali Ameri~ka abasada i ProgramUjedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u Crnoj Gori.

Film "Neugodna istina", koji je emitovan u knjiàri Karver, posve}en jeameri~kom potpredsjednku Al Goru koji je u~inio sve da razotkrijemitove i zablude o globalnom zagrijavanju. Fim otkriva kako }e izgle-dati uni{tena planeta za 50 godina ukoliko dràve ni{ta ne preduzmu urje{avanju ovog problema. U dokumentarcu su predstavljena svarje{enja i konkretni potezi najrazvijenijih zemalja koja mogu usporitiproces globalnog zagrijavanja.

Nakon projekcije, ministar Nenezi} je izjavio da Crna Gora kao prvadeklarisana ekolo{ka dràva u svijetu mora doprinijeti rje{avanju prob-lema globalnog zagrijavanja, a da je prvi korak ve} u~injen ratifikaci-jom Kjoto protokola Okvirne konvnecije o kilimatskim promjenama umartu ove godine. Kjoto Protkol odre|uje mehanizme za implementaci-ju obaveza dràve u sklopu te konvencije. "îsti razvojni mehanizam"je od posebne va`nosti za Crnu Goru jer omogu}ava finansiranje pro-jekata iz oblasti za{tite ìvotne sredine.

Prema rije~ima ministra Nenezi}a, film je dokazao koliko je bitna svi-

jest o ozbiljnosti ovog problema i koliko je bitno upoznavanje sa svimposljedicama koje globalno zagrijavanje moè da izazove. Iako je maladràva, Crna Gora moè da u~ini mnogo toga. Od smanjenje zaga|enja ikori{}enja onih materijala i one tehni~ke gra|e koji su ekolo{ki prih-vatljivi, do ugra|ivanje brojnih filtera i smanjivanja uvoza onih aparatakoji sadrè te {tetne materije. Niko nije dovoljno mali da ne bi preuzeoodgovornost u u~inio ono {to je u njegovoj mo}i. Ovo nije samoekolo{ki, ve} i ekonomski i moralni problem i njegove posljedice sunesagledive u narednih 50 godina.

Edukacija gra|ana je tako|e veoma bitna i ve} se u nastavu ucrnogorskim {kolama uvodi predmet ekologije koji }e umnogomedoprinijeti stvaranju prave slike o va`nosti za{tite ìvotne sredine,poru~io je Ministar.

Glavni administrator UNDP-a Kemal Dervi{ vjeruje da }e op{te priz-nanje da su klimatske promjene glavno razvojno pitanje naro~ito do}i doizaraàja ove godine. Iako ne znamo ta~no kakav }e uticaj klimatskepromjene imati na ìvotnu sredinu, kao i njihov precizan uticaj naekonomsku aktivnost, jasno je da }e one imati dramati~nije posljedice nasiroma{ne zemlje i zemlje u razvoju, kako zbog geografskog ploàja,tako i zbog niskih prihoda, {to }e njhovo prilago|avanje tim promjena-ma u~initi jo{ teìm.

Ministar Nenezi}

Tomas [mit

Florian Raunig

Rade Gregovi}

12

Savjetnici u Ministarstvu turizma i za{titeìvotne sredine Du{anka Pavi}evi} iGoranka Lazovi} odràle su 20.aprila presbrifing, na kojem su informisale javnost orezultatima godi{njeg izvje{taja Svjetskogsavjeta za turizam i putovanja za Crnu Goruza 2006. i procjena za 2007. godinu

U okviru nastojanja da Crna Gora dostignecilj predvi|en Master planom razvoja turiz-ma Crne Gore do 2020. g. - visoko kvalitet-na turisti~ka destinacija - jasno se name}epotreba za objektivnim sagledavanjem pos-toje}eg stanja i postignutih rezultata u tur-isti~koj privredi, kao i za uspostavljanjemkvalitetne statiti~ke osnove koja ~e bitipolazi{te za dono{enje pravih poslovnihodluka i realno utvr|ivanje i projektovanjeciljeva ekonomske politike.

Ovo ministartsvo je 2003. god. zapo~elo jesaradnju i sa Svjetskim savjetom za putovan-ja i turizam i Oxfordskim Institutom za pred-vi|anja i prognoze, u cilju izrade Izvje{taja oSatelitskom obra~unu turisti~kih efekata zaCrnu Goru (Tourism Satellite Accounting -satelitski obra~un efekata turizma).

Svjetski Savjet za putovanja i turizam(WTTC) je forum lidera sektora turizma iputovanja koji sara|uje sa vladama velikogbroja zemalja u cilju podizanja nivoa svijestio va`nosti ovog, kako se isti~e u SvjetskomSavjetu najve}eg svjetskog generatora rad-nih mjesta i prihodovanja.

Metodologija satelitskog na~ina obra~unaprihoda u turizmu, usvojena je od strane 176svjetskih turisti~kih zemalja, me|u kojima sui zemlje iz na{eg neposrednog okruènja,obezbje|u}i tako standardni okvir za organi-zovanje statisti~kih podataka o turizmu. Nataj na~in, sti~u se i uslovi za pore|enjecrnogorskog sa turisti~kim proizvodimakonkurentnih zemalja.

U istraìvanju WTTC-a ni jedna zemljanema poseban tretman niti se favorizuje.WTTC koristi me|unarodno dostupne izvorepodataka i isti obim satelitskog obra~una tur-izma za sve zemlje, a isto tako i iste osnovnepretpostavke kroz isti sistem modela.

Turisti~ki Satelelitskiobra~un koristi uni-verzalne i interno konzis-tentne okvire modela igeneri{e usagla{ene rezul-tate i predvi|anja za, ve}pomenuti, zna~ajno velikibroj zemalja {irom svijeta.(Detalji o metodologijikoju koristi WTTC/OEF usvom TSA istraìvanju sudostupni na WTTC web-siteu (www. wttc.org)).

Turisti~ki satelitski obra~un prihodaod turizma

TSA IZVJE[TAJ za 2007.

Izvje{taj TSA-a za 2007. godinu,procjenjuje kona~ne efekte za prethod-nu godinu na osnovu najnovijihpodataka, procjenjuje trenutni doprinoscrnogorskog turizma i putovanja i dajekratkoro~ne i dugoro~ne prognoze naosnovu najnovijih nacionalnih ime|unarodnih izvora podataka iekonometrijskih modela koje je defin-isao Oksfordski Institut za predvi|anjai prognoze.

Shodno Izvje{taju Svjetskog Savjeta zaturizam i putovanja za 2007. godinu,rezultati turisti~kog satelitskogobra~una efekata turizma su:

Tokom 2007. godine, o~ekuje se da }esektor turizma i putovanja ostvariti oko645 mil EUR (520 mil.eura u 2006.)ekonomske aktivnosti, {to predstavljaukupnu turisti~ku potra`nju (rast za21% u odnosu na pro{lu godinu).

Kada se ovaj iznos umanji za kompo-nentu uvoza vezanog za turizam iputovanja, procjenjuje se da }e brutodru{tveni proizvod ostvaren u turizmu iputovanjima }e iznositi oko 412 mil.€,tj. direktni i indirektni doprinos turiz-ma u stvaranju ukupnog BDP-a }e u2007. g. iznositi 20,7%, dok je samodirektni uticaj turizma prognoziran na10,7% (u 2006. bilo je 18%).

Ukupna zaposlenost u {iroj ekonomijigenerisanoj turizmom (direktno i indirek-tno) u 2007. - procjenjuje sa na 29.000radnih mjesta, ili 18,7% ukupnezaposlenosti (u 2006. - 16,2%).

Ukupno 15.000 radnih mjesta u turizmukao privrednoj grani (direktno) ~ini}e pri-bli`no 10,0% ukupne zaposlenosti u 2007.godini.

Kapitalne investicije u crnogorski turizam(pobolj{anje objekata, prate}ih sadràja iopreme, infrastrukture i sl.) iznosi}e oko142 mil. € u 2007. godini ili oko 26%ukupnih kapitalnih investicija.

Sektor turizma i putovanja }e u periodu do2017. g. Rasti realnom godi{njom stopomod oko 10%, {to zna~i da, po tom para-metru, turizam u Crnoj Gori zauzima prvomjesto me|u 176 svjetskih turisti~kihzemalja.

Preporuke

Da bi se predvi|anja i ostvarila, Svjetskisavjet za turizam i putovanja preporu~uje,prije svega po{tovanje principa odrìvograzvoja, kojim se ostvaruju maksimalnipozitivni efekti - koristi za sve uklju~enesubjekte koji su direktno i indrektnouklju~eni u kreiranje turisti~kog proizvo-da, s jedne strane, i s druge strane obezb-je|uju preduslovi da i budu}e generacijebudu korisnici turisti~kih potencijala CGna sopstveno zadovoljstvo.

Izvje{taj Svjetskog savjeta za turizam i putovanja zaCrnu Goru za 2006. i procjena za 2007. godinu

13

Tako|e se isti~e da, s jedne strane, privatni sektor koji ve} ima,mora i u budu}em periodu imati sve va`niju i zna~ajniju ulogu urazvijanju kvalitetnijeg proizvoda i konkurentnih usluga; dok }e,s druge strane, Vlada i dalje stimulisati ulaganja, usmjeravaju}ipropise i razvijaju}i neophodnu infrastrukturu i ljudski resurse.

U tom smislu definisani su slede}i prioriteti:- Okon~anje procesa privatizacije turisti~ke privrede;- unapre|enje i pro{irenje turisti~ke infrastructure;- stvaranje povoljnjeg ambijenta za investiciona ulaganja i- pobolj{anje konkurentnosti turisti~kog kadra.

Ostvarenjem nabrojanih ciljeva, Crna Gora }e pridobiti ve}epovjerenje inostranih turista {to }e doprinijeti rastu izvoza ipobolj{anju platnog bilansa.

Da bi se obezbijedila ve}a podr{ka i posve}enost, na postizanjupostaljenih ciljeva svih subjekata, Vlada }e se i nadalje zalagatiza kooperativniji pristup dugoro~nom turisti~kom planiranju irazvoju.

Prognoze do 2017. godine

Pored toga {to nam pokazatelji koji su rezultat istraìvanjaSvjetskog savjeta za putovanje i turizam i Oxfordskog instituta zapredvi|anja i prognoze pomaù da realno postavljamo ciljeveekonomske politike i objektivno sagledavamo postignute rezul-

tate i poziciju Crne Gore u me|unarodnim okvirima, ovaistraìvanja omogu}avaju sagledavanje trendova zadesetogodi{nji period koji predstoji.

Trend rasta, shodno Izvje{taju Svjetskog Savjeta za putovanja iturizam o~ekuje se i u narednim godinama. Prognoze su da }eukupna aktivnost generisana turizmom od 2008. do 2017. god.rasti stopom od oko 10% godi{nje, {to Crnu Goru stavlja na prvomjesto me|u 176 zemalja kojima je turizam strate{ka grana,odnosno ostvari}e porast na oko 1,97 mlrd. €.

Tako|e, shodno prognozama ove renomirane institucije,ekonomija generisana turizmom u predstoje}em desetogodi{njemperiodu ostvarit }e prosje~an godi{nji rast od oko 7% i ostvaritiporast na oko 1,1 mlrd. € do 2017. god., odnosno doprinos Brutodru{tvenom proizvodu iznosi}e oko 27%. Direktni efekti turizmaostvari}e vrijednost od oko 660 mil € ili ~initi oko 16.5% Brutodru{tvenog proizvoda (prosje~an godi{nji rastod oko 9%).

Prognoze su da }e zaposlenost u {iroj ekonomiji generisanoj tur-izmom (direktno i indirektno) u 2017. godini iznositi oko 43.000radnih mjesta ili oko 25% ukupne zaposlenosti. Prosje~angodi{nji rast iznosi}e oko 4%.

Ukupno 26.000 radnih mjesta u turizmu kao privrednoj grani,shodno prognozama, ~ini}e oko 15% ukupne zaposlenosti u 2017.god. {to zna~i da se o~ekuje prosje~an godi{nji rast od oko 6%.

"Neka bude ~isto 2007" - Akcija ~i{}enja rijeke Ribnice

Sekretar Ministarstva turizma i za{tite ìvotnesredine @eljka Radak, savjetnik u Zavodu zazapo{ljavanje Aleksandar Rako~evi}, pred-stavnik {kole "Marko Miljanov" ZdravkaPopovi} i direktor Javnog preduze}a "Zelenilo"Sr|an Mugo{a odràli su pres konferencijupovodom promovisanja projekta "Neka bude~isto", Akcija ~i{}enje korita Ribnice.

Akcija ~i{}enja rijeke Ribnice samo je jedna unizu akcija koje }e se realizovati u svimop{tinama Crne Gore u okviru projekta "Nekabude ~isto".

Projekat "Neka bude ~isto" Ministarstva turiz-ma i za{tite ìvotne sredine realizuje kroz formudràvnog javnog rada u saradnji sa Zavodomza zapo{ljavanje, Ministarstvom saobra}aja,pomorstva i telekomunikacija, GTZ- njema~kimdru{tom za tehni~ku pomo} i saradnju, JP zaupravljanje morskim dobrom, i dvadeset jednomop{tinom.

U projektu "Neka bude ~isto", ove godine bi}eo~i{}eno 1 200 kilometara magistralnih iregionalnih puteva u oba pravca.

Medijska kampanja "Neka bude"~isto u 2007. godini realizujese u saradnji sa Marketin{komagencijom "Mapa" iz Podgorice itraja}e u kontinuitetu. Cilj medi-jske kampanje je podr{ka akcija-ma ~i{}enja, podizanje ekolo{kesvijesti gra|ana kroz upozorenjasankcijom. @uta traka sa natpi-som STOP koji se ponavlja bi}edio prepoznatljivog vizuelnogindetiteta kampanje.

U saradnji sa RTCG realizova}ese tridesetominutna informativno-edukativna tvemisija "Eko patrola", koja }e pratiti realizaci-ju projekta kroz sve njegove segmente iinformisati o akcijama koje se odvijaju u cijelojCrnoj Gori. U saradnji sa osnovnim {kolama uCrnoj Gori u toku je realizacija projekta "Ekopatrola". Formirane su grupe u~enika koji }e sanastavnicima registrovati crne ta~ke i o tomeinformisati Ministarstvo turizma i za{tite ̀ ivotnesredine, koje }e putem medija upoznati o tomei javnost . Za ovaj projekat obezbje|eni su

digitalni foto aparati, kancelarijski materijal idruga oprema. U~enici }e dodjeljivati crvene izelene kartone, a jedan segment tv emisije bi}eposve}en njihovim akcijama. U projektuu~estvuje 30 osnovnih {kola u Crnoj Gori odkojih tri iz Podgorice. I ove godine, eko tele-fon 9817 bi}e aktivan 24 ~asa dnevno, takoda }e gra|ani mo}i da prijave sva nezakonitaodlaganja otpada, a Ministarstvo turizma Iza{tite ìvotne sredine }e nagraditi svakufotografiju koja otktiva po~inioce.

14

TTuurriissttii~~kkaa ppoonnuuddaa CCrrnnee GGoorree pprreeddssttaavvlljjeennaa nnaa2299 MMee||uunnaarrooddnnoomm ssaajjmmuu ttuurriizzmmaa IITTTTFFAA

Uperiodu od 26. do 29. aprila ove godine u Beogradu seodrào 29-i me|unarodni turisti~ki sajam "IFT 2007.".Ovogodi{nja sajamska manifestacija, na izlo`benom prostoru

od preko 15 000 m2, okupila je 750 izlaga~a iz preko 25zemalja. Tokom tri dana trajanja, sajamsku manifestaciju posjetiloje preko 70 000 posjetilaca.

Turisti~ka ponuda Crne Gore, u saradnji sa strate{kim partneri-ma i turisti~kom privredom, Ministarstvom turizma I za{tite ìvotnesredine i Nacionalne turisti~ke organizacije Crne Gore predstavi-la se na ovom sajmu.

Crna Gora je za ovogodi{nji sajamski nastup zakupila cijelu Halu3, u kojoj je na 1.646 metara kvadratnih prestavljena komplet-na turisti~ka ponuda za za ljetnju sezonu 2007. Svoju ponudu napreko 30 {tandova predstavili su strate{ki partneri NacionalneTuristi~ke Organizacije : Beppler&Jacobson, Queen ofMontenegro, Montenegro Stars, T-mobile, lokalne turisti~keorganizacije Budve, Bara, Herceg Novog, Cetinja, Kotora, Tivta,Roàja, @abljaka i ostali predstavnici turisti~ke privrede, CTU,HIT Montenegro-Hotel Maestral,Ulcinjska rivijera, Centar Igalo,Hotel Enigma. Ispred ulaza u Halu 3 na ekranu veli~ine 15kvadrata neprestano su se emitovali propagandni filmovi o tur-isti~koj ponudi kako Primorja tako i sjevera Crne Gore.

Promocija crnogorskog turisti~kog proizvoda otpo~ela je 25.aprila velikim defileom maòretki, ma{kara i trombonjera u centruBeogradu i Novog Sada.

Prvog dana sajma ministar turizma i za{tite ìvotne sredinePredrag Nenezi} i direktor Nacionalne turisti~ke organizacijeCrne Gore Sa{a Radovi}, odràli su pres konferenciju, kojoj suprisustvovali brojni predstavnici srbijanskih elektronskih i {tam-panih medija. Ministar Nenezi} i direktor Radovi} su brojnimpredstavnicima medija i turisti~kih agencija predstavili razvojneprojekte i turisti~ku ponudu Crne Gore za sezonu 2007. Preskonferenciji je prisustvovala i ambasador Crne Gore u RepubliciSrbiji g-|a Anka Vojvodi}.

Sva tri dana sajma prire|en je bogat zabavni program za pos-jetioce Hale 3, koji su osim uìvanja u konceratima poznatihcrnogorskih izvo|a~a i muzike Rolling Stounsa, kojom je ujed-no i najavljen veliki koncert pomenute grupe na plaì Jaz 9.jula,mogli da u~estvuju i u velikoj nagradnoj igri u organizacijiNTO. U saradnji sa crnogorskim hotelijerima podijeljeno jeukupno 15 petodnevnih ljetovanja za dvije osobe sa uklju~enimavio prevozom.

U petak, 27. aprila, Nacionalna turisti~ka organizacija organizo-vala je sve~ani prijem za 600 zvanica dru{tveno - politi~kog

ìvota i medija Srbije. Prema navodima {tampanih medija, topaoprijem i gostoprimstvo organizatora na pomenutom prijemupodsjetio je zvanice da je vrelo ljeto u Crnoj Gori najljep{e.

Tokom prijema u klubu " Magacin", pod sloganom "Prvi ukusljeta", gosti su mogli da uìvaju u dobroj atmosferi i muziciRolling Stounsa, koju su izvodili crnogorskih muzi~ari. Izme|uostalih prijemu su prisustvovali srpski ministar turizma BojanDimitrijevi}, ambasador Crne Gore u Republici Srbiji g-|aAnka Vojvodi}, g-|a Radmila Hrustanovi}, Boìdar \eli} imnoge druge poznate li~nosti kao i predstavnici me|unarodnihorganizacija sa sjedi{tem u Beogradu.

Prema izvodima iz srbijanskih {tampanih medija, Crna Gora jeove godine imala najambicioznije i najatraktivnije predstvljanjena Sajmu. Navode}i da je Crna Gora je ove godine prvi putnastupila na sajmu turizma kao nezavisna dràva, po njihovojocjeni imala je najbolje osmi{ljenu i najatraktivniju prezentaciju.Tome u prilog govori i nagrada za najbolju prezentaciju nasajmu, koju je poslednjeg dana sajma primio direktorNacionalne turisti~ke organizacije Sa{a Radovi}. Sajamski nast-up pratila je i intezivna medijska i outdoor kampanja u pravcuprivla~enja turista sa trì{ta Srbije, koja }e biti nastavljena ukontinuitetu. Na najzna~ajnijim lokacijama u Beogradu,postavljeno je 60 bilborda koji su najavljivali prezentaciju CrneGora na ovogodi{njem sajmu.

Prema zvani~nim statisti~kim podacima u 2006. godini CrnuGoru je posjetilo 576 130 turista iz Srbije, koji su ostvariliukupno 3 740 179 no}enja, {to je za 3.1% vi{e no}enja uodnosu na 2005. godinu. O~ekuje se da }e ove godine tajbroj biti ve}i sa 10 %.

www.mturizma.cg.yu

nacionalna turisti^ka organizacija april 2007. · pdf filetata ovakvih istra`ivanja za...

Documents