1

NA©EVISOKOZVANJE

NA©EVISOKOZVANJE Ellen

G. W

hite

2

NakladniciADVENTUS d.o.o.www.adventus.hr

i ZNACI VREMENA

IzvornikOur High Callingby Ellen G. White

ISBN 0-8280-1501-5

UrednikJosip PeriπiÊ

PrijevodMilan ©uπljiÊ

LekturaMarijan MalaπiÊ

KorekturaLjiljana –idara

PrijelomGENESIS, Zagreb

TisakGRAFI»KI ZAVOD HRVATSKE

Zagreb 2006.

3

Ellen G. White

NA©E VISOKOZVANJE

ADVENTUS

4

CIP - Katalogizacija u publikacijiNacionalna i sveuËiliπna knjiænica - Zagreb

UDK 248.3

WHITE, Ellen GouldNaπe visoko zvanje / Ellen G. White ;

[prijevod Milan ©uπljiÊ]. - Zagreb : Adventus: Znaci vremena, 2006.

Prijevod djela: Our high calling

ISBN 953-183-131-9 (Znaci vremena)

301011135

Ako nije drukËije naznaËeno, svi su biblijski tekstovinavedeni iz prijevoda KrπÊanske sadaπnjosti.

5

Naπe visoko zvanje

Ideal koji je Bog postavio pred svoju djecu daleko je uz-viπeniji od onoga koji bi ljudska misao mogla dostiÊi. Æivi Bogje u svojem svetom Zakonu dao prijepis svojega karaktera. IsusKrist je najveÊi UËitelj kojega je svijet ikada upoznao, i kakvoje mjerilo postavio svima koji u Njega vjeruju? — “Budite savr-πeni kao πto je savrπen Otac vaπ nebeski!” (Matej 5,48) Kaoπto je Bog savrπen na svojem uzviπenijem podruËju djelova-nja, tako i Ëovjek mora biti savrπen na svojem ljudskom podru-Ëju.

Ideal krπÊanskog karaktera je sliËnost s Kristom. Pred na-ma je put stalnog napredovanja. Mi trebamo dostiÊi cilj, usvojitimjerila koja obuhvaÊaju sve πto je dobro, neporoËno, plemenitoi uzviπeno. Trebamo neprekidno nastojati na trajnom usavrπa-vanju i uzdizanju da postignemo savrπenstvo karaktera. (CPTS,365)

6

“Ne kaæem da sam to veÊpostigao ili da sam veÊpostao savrπen. Naprotiv,ja i dalje kuπam kako bihto dohvatio. Ali kaæemsamo jedno: zaboravljajuÊiπto je nazad, ispruæajuÊi seprema onome πto jenaprijed, trËim prema ciljuda postignem nagradu —nebesko stanje u koje nasje Bog pozvao po IsusuKristu.”

(Filipljanima 3,12-14)

7

Predgovor

Kada je odloæila svoje pero nakon sedamdeset godina ne-prekidne sluæbe, Ellen G. White nam je ostavila bogato nasli-jee uvijek aktualnih pouka, nadahnutih savjeta i ozbiljnihopomena koje se odnose na skoro sve oblike praktiËnog krπÊan-skog iskustva. Knjiga Naπe visoko zvanje sastavljena je od pro-branih tekstova iz velike riznice Ëlanaka iz pera Ellen G. Whitekoji su se iz tjedna u tjedan pojavljivali u Ëasopisima Crkve,u njezinim javnim raspravama, rukopisima i pismima upuÊe-nim pojedincima, od kojih su mnogi bili mladi vjernici Crkveadventista sedmoga dana.

Jasno je da je Ellen G. White razmiπljala o tome da ovetekstove izda kao knjigu, πto je i najavila kada je 1905. godinerekla da “se trudi da uz Boæju pomoÊ piπe pisma koja Êe pomoÊine samo onima kojima su upuÊena, veÊ i mnogim drugima ko-jima su potrebna”. Iako napisani prije mnogo godina, ovi savjetise i danas obraÊaju naπim srcima da nas ohrabre, pouËe i na-dahnu u naπem svakidaπnjem pobjedonosnom æivotu i svje-doËenju, posebno kada se radi o blizini dolaska naπega Gospo-dina.

Da bi Ëitanje za svaki dan tvorilo zaokruæenu cjelinu uokviru jedne jedine stranice, ponekad su se pojedini dijeloviteksta morali izostaviti. Sva skraÊivanja obiljeæena su na od-govarajuÊi naËin. Osim toga, graa za pojedine dane u mnogoje sluËajeva uzimana iz raznih izvora. Uloæen je veliki trudda se izbjegne svako mijenjanje znaËenja i ono πto se nalaziu ovoj knjizi predstavlja jasno izraæenu namjeru pisca. Nave-den je i toËan izvor svakog teksta.

Tekstovi knjige Naπe visoko zvanje predvieni su kao mo-litveno Ëitanje za svaki dan u godini i svakom od njih prethodiodgovarajuÊi biblijski tekst koji se inaËe pojavljuje kao dioprograma jutarnjih stihova. Naπa je iskrena æelja da ovo djelo,u kojemu se nalaze tekstovi nadahnuti Svetim Duhom, budecijenjeno i Ëitano kao i druga sliËna djela u proπlosti i da posluæikao ohrabrenje svima koji “trËe prema cilju — nebeskom stanjuu koje nas je Bog pozvao po Kristu Isusu” (Filipljanima 3,14).

Povjereniπtvo za Ostavπtinu spisa Ellen G. White

8

9

1. sijeËnja

Sretna nova godina“NauËi nas dane naπe brojiti, da steknemo mudro srce.”(Psalam 90,12)

Joπ jedna godina æivota preselila se u proπlost. Nova go-dina se otvorila pred nama. Kako Êe izgledati njezini izvjeπtaji?Kako Êe izgledati zapisi na njezinim joπ uvijek neokaljanimstranicama? NaËin na koji provodimo svaki novi dan donijetÊe odgovor na ovo pitanje. ...

Uimo u ovu novu godinu sa srcima koja su oËiπÊena odsvake prljavπtine sebiËnosti i oholosti. Odbacimo svaku gre-πnu sklonost i postanimo marljivi uËenici u Kristovoj πkoli.Nova godina otvara pred nama svoje neokaljane stranice. ©toÊe na njima biti napisano? ...

Potrudimo se da uemo u ovu novu godinu s pravednimnamjerama i neporoËnim pobudama kao biÊa koja Êe Bogu datiodgovor za sve. Svi trebamo imati na umu da naπa djela odlazeu povijest zapisana perom anela izvjeπtaËa. Ti Êeπ se s njimasresti joπ jednom kada sud zasjedne i knjige se otvore. ...

Ako se poveæemo s Bogom, izvorom mira, svjetla i istine,Njegov Duh Êe poteÊi preko nas da osvjeæi i blagoslovi sve okonas. Ovo moæe biti i posljednja godina naπeg æivota. Zar nebismo trebali uÊi u nju duboko razmiπljajuÊi? Zar ne bi iskre-nost, poπtovanje i velikoduπnost trebali obiljeæavati naπe dræanjeprema svemu?

Nemojmo niπta uskratiti Onome koji je za nas dao svojdragocjeni æivot. ... Posvetimo Bogu svu imovinu koju nam jepovjerio. ... Iznad svega predajmo sebe Njemu kao dragovolj-nu ærtvu. (ST, 7. sijeËnja 1889.)

Neka poËetak ove godine bude vrijeme koje se nikada neÊezaboraviti — vrijeme kada Êe Krist moÊi doÊi meu nas i reÊi:“Mir vama!” (Ivan 20,19) BraÊo i sestre, pojedinaËno i zajed-niËki, sretna vam Nova godina!

“Mi æivimo u djelima, a ne u godinama; u mislima, a ne uudisajima; u osjeÊajima, a ne u brojkama na brojËaniku.

Trebali bismo mjeriti vrijeme otkucajima srca. Najviπe æivionaj koji najviπe misli, najplemenitije osjeÊa, najbolje postu-pa.” (RH, 3. sijeËnja 1882.)

10

2. sijeËnja

Kojim putem?“Uite na uska vrata, jer πiroka vrata i prostran putvode u propast, i mnogo ih je koji idu njim. Kako suuska vrata i tijesan put koji vodi u æivot, i malo ih jekoji ga nalaze!” (Matej 7,13.14)

Pred nama su dva puta — πiroki put popuπtanja sebi iuski put ærtvovanja samoga sebe. Na πiroki put moæete poni-jeti sebiËnost, oholost, ljubav prema svijetu; a oni koji krenuuskim putem, moraju odbaciti svako breme i grijeh koji je zanjih prionuo (Hebrejima 12,1). Koji put ste vi izabrali — putkoji vodi u vjeËnu smrt ili put koji vodi u slavu i besmrtnost?

U povijesti svijeta nikada nije bilo sveËanijeg vremena odovoga u kojemu mi sada æivimo. U pitanju su naπi vjeËni interesii mi moramo postati svjesni koliko je vaæno da utvrdimo svo-je zvanje i svoj izbor. Mi se ne smijemo usuditi svoje vjeËneinterese staviti na kocku oslanjajuÊi se na nesigurno. Mora-mo biti ozbiljni. ©to smo, πto radimo, kojim Êemo putem iÊi ubuduÊnosti, sve su to pitanja od neizrecive vaænosti i mi nesmijemo dopustiti sebi da budemo nezainteresirani, ravnodu-πni, bezbriæni. Svatko se od nas treba pitati: “©to vjeËnost znaËiza mene?” Jesu li naπe stope na putu koji vodi prema Nebuili na πirokom putu koji vodi u propast?

Oni koji æele biti uspjeπni u svojem krπÊanskom æivotutrebaju sve dræati bezvrijednim zbog spoznaje Isusa Krista,naπega Gospodina (Filipljanima 3,8). Samo oni koji prebivajuu Kristu mogu znati πto je pravi æivot. Oni shvaÊaju vrijed-nost istinske religije. Oni su stavili svoje talente utjecaja, sred-stava i sposobnosti na oltar posveÊenja trudeÊi se jedino dasaznaju i izvrπe volju Onoga koji je umro da ih otkupi. Oniznaju da je put kojim moraju proÊi prav i uzan i da Êe semorati sresti s mnogim preprekama i kuπnjama dok se budutrudili da se odupru privlaËnostima πirokog puta koji vodi upropast; ali Êe oni raspoznati tragove Isusa Krista i trËat Êenaprijed prema cilju, nebeskom stanju u koje nas je pozvaoBog po Isusu Kristu (Filipljanima 3,14). Oni Êe izabrati kra-ljevski put koji vodi u Nebo. (RH, 26. svibnja 1891.)

11

3. sijeËnja

Okruæeni Boæjom miloπÊu“Bezboænika taru mnoge nevolje, a tko se uzda u Jahvu,njega okruæuje milost.” (Psalam 32,10)

»esto mislimo da oni koji sluæe Bogu imaju mnogo viπenevolja od nevjernika, i da im je namijenjen neravan put danjime putuju. ... Meutim, uæiva li greπnik u svojim svjetov-nim zadovoljstvima i uæicima bez ograniËenja? O, ne! Ima tre-nutaka kada je greπnik uæasno uznemiren. On se plaπi Boga,ali Ga ne voli.

Jesu li bezakonici slobodni od razoËaranja, zbunjenosti,zemaljskih gubitaka, siromaπtva i oËaja? Mnogi meu njimapate od trajnih bolesti, ali nemaju moÊnoga i jakoga Boga dase na Njega oslone, nemaju milosti odozgo da ih ojaËa i pomogneim u njihovoj nemoÊi. Oni se oslanjaju na svoju snagu. Nemajunikakve utjehe od gledanja unaprijed, u buduÊnost, veÊ ih muËistraπna neizvjesnost i tako zatvaraju svoje oËi kada umiru nenalazeÊi nikakvog veselja u oËekivanju jutra uskrsnuÊa jer negaje nikakvu radosnu nadu da Êe dobiti dio u prvom uskrsnu-Êu. ...

I krπÊanin je podloæan bolestima, razoËaranjima, siroma-πtvu, klevetama i oËaju. Ali usred svega toga on voli Boga,odluËuje izvrπavati Njegovu volju i niπta tako visoko ne cijenikao znakove Njegovog odobravanja. Izloæen vihoru nevolja istalnim promjenama æivotnih okolnosti, on zna da postoji Netkotko sve to zna, Netko tko Êe prignuti svoje uho da Ëuje vikuoæaloπÊenih i nevoljnih, Netko tko Êe imati suÊuti prema svi-ma tuænima i ublaæavati strahovanja svakog srca.

Usred svih svojih nevolja krπÊanin ima snaænu utjehu. Iako Bog dopusti da ga zadesi neka dugotrajna, teπka bolestprije nego πto sklopi svoje oËi da umre, on sve podnosi s ve-drinom. ... On gleda u buduÊnost s nebeskim zadovoljstvom.Kratak odmor u grobu, a onda Êe Darovatelj æivota raskinutiokove groba, osloboditi zarobljenika i izvesti ga iz njegovepraπnjave postelje u besmrtnost, da viπe nikada ne iskusi bol,tugu ili smrt. O, kakve li nade za krπÊanina! Neka ta krπÊan-ska nada bude i moja! Neka bude i vaπa! (Letter 18, 1859.)

12

4. sijeËnja

Blagoslovi kojima nas veseli“O, kako je velika, Jahve, tvoja dobrota, koju Ëuvaπ zaone koji te se boje, koju iskazujeπ onima πto se tebi utjeËuna oËigled sinovima ËovjeËjim.” (Psalam 31,20)

Bog posipa blagoslove uzduæ cijelog naπeg puta da bi ra-svijetlio naπe putovanje i naveo naπe srce da Ga voli i slavi.On æeli da crpimo vodu s izvora spasenja da bi se naπe srceosvjeæilo. Mi moæemo pjevati sionske pjesme, moæemo razved-riti svoje srce, ali i srca drugih; nada moæe ojaËati, tama sepretvoriti u svjetlo. Bog nas nije ostavio u nekom mraËnomsvijetu — kao putnike i doπljake koji traæe neku bolju zemlju,Ëak i nebesku — ne dajuÊi nam dragocjena obeÊanja da bi namolakπao svaki teret. Strane naπega puta obasute su prekras-nim cvijeÊem obeÊanja. Njihovi cvjetovi vide se svuda unaokoloi πire oko sebe snaæan miris. (Letter 27,1886.)

Koliko blagoslova gubimo samo zato πto ih ne cijenimo,πto ne zapaæamo blagoslove koje primamo svakoga dana ËeznuÊiza onim Ëega nemamo. ObiËne blagodati koje u dubokom slo-ju prekrivaju naπ put zaboravljamo i podcjenjujemo. Mi bismomorali izvuÊi pouku iz jednostavnih Boæjih djela u prirodi. Cvijetkoji raste na mraËnom i neuglednom mjestu odgovara na svakuzraku svjetlosti koja do njega dopire i pruæa prema njoj svojelistove. Zatvorena ptica pjeva u krletci, u stanu bez sunca,kao da se nalazi u nekom otmjenom, svijetlom boraviπtu. Bogzna hoÊemo li mudro i na spasenje iskoristiti Njegove blagoslove;On nam ih nikada neÊe dati da bismo ih zlouporabili. Boguje drago zahvalno srce koje se neograniËeno oslanja na NjegoverijeËi obeÊanja, izvlaËeÊi iz njih utjehu, nadu i mir; i On Êenam otkriti joπ veÊe dubine svoje ljubavi. (RH, 12. travnja 1887.)

Kada bismo slavili Boæje sveto ime onako kako bi treba-lo, plamen ljubavi rasplamsao bi se u mnogim srcima. ... Pro-slavljanje Boga trebalo bi stalno biti u naπim srcima i na na-πim usnama. I to je najbolji naËin da se odupremo kuπnji ine upuπtamo se u besplodne i plitke razgovore. (Letter 42, 1900.)

Gospodin bi æelio da gledamo gore, da Mu budemo zahvalniπto postoji Nebo. ... Uhvatimo se æivom vjerom za Njegova bo-gata obeÊanja i budimo Mu zahvalni od jutra do veËeri. (RH,12. travnja 1887.)

13

5. sijeËnja

Opasnosti kojih se moramo Ëuvati“Znam, Jahve, da put Ëovjeka nije u njegovoj vlasti, daËovjek koji hodi ne moæe upravljati korake svoje!” (Jere-mija 10,23)

Put koji vodi kroz Vitezov kanjon, uvijek opasan za neisku-snog putnika, u vrijeme kiπne sezone Ëesto postaje potpunoneprohodan.* Bili smo vrlo zadovoljni πto imamo vodiËa naovom dijelu putovanja. Nisam se usuivala pogledati ni lijevoni desno, veÊ sam, Ëvrsto dræeÊi uzde i usmjeravajuÊi konjaprema uskom prolazu, slijedila naπeg vodiËa. Nepaænja bi uovom trenutku mogla biti kobna. Da je naπ konj skrenuo spravog puta, mi bismo se survali niz strmu liticu u kamenjarduboko ispod nas.

Dok smo se vozili u napetoj tiπini, pomislila sam kako ovaopasna voænja snaæno podsjeÊa na krπÊansko iskustvo. Mi pu-tujemo svojim æivotnim putem okruæeni opasnostima posljed-njih dana. Moramo biti oprezni na svakom koraku, sigurni daslijedimo svojeg velikog Vou. SumnjiËavost, nevjera, neslogai zloËin prijete nam sa svih strana. Moglo bi se vrlo lako dogoditida popustimo uzde samosvladavanja i da se survamo niz liti-cu u sigurnu propast. ...

Beskrajna Ljubav prokrËila je put kojim Gospodnji otkup-ljenici mogu proÊi s ove Zemlje na Nebo. Taj put je Boæji Sin.Aneoski vodiËi poslani su da usmjeravaju naπe nesigurne stope.Nebeske slavne ljestve spuπtene su na put svakog Ëovjeka pri-jeËeÊi mu stazu prema zlu i grijehu. On se mora suoËiti s ras-petim Otkupiteljem prije nego πto Êe krenuti dalje u æivot gri-jeha. Glas naπeg nebeskog Oca poziva nas: “Kreni gore!” ...Skromni putnici, puni povjerenja, usmjeravani su i zaπtiÊenina putu mira. Meutim, Onaj koji je beskrajan u svojoj mudro-sti, nikoga ne primorava da prihvati najdragocjeniji nebeskidar — nikoga ne primorava da krene putem koji je bio prokrËenuz takve ærtve. Svakome je dopuπteno da sam izabere uskiput uzbrdo koji vodi prema Nebu, ili πiri i lakπi put koji zavr-πava smrÊu. (ST, 26. sijeËnja 1882.)

* PrisjeÊanje na putovanje iz Healdsburga prema St. Heleni, u Kali-forniji, na koje je Ellen G. White krenula s pratiocem u prosincu 1881. go-dine. Prijatelji su se vozili ispred njih da bi ih proveli kroz opasan prolaz.

14

6. sijeËnja

Most koji gradi ljubav“U ovome se sastoji ljubav: nismo mi ljubili Boga, negoje on ljubio nas i poslao Sina svoga kao ærtvu pomirni-cu za naπe grijehe.” (1. Ivanova 4,10)

Boæja ljubav prema svijetu nije se pokazala zato πto jeBog poslao svojega Sina, veÊ je On, zato πto je volio svijet,poslao svojega Sina na Zemlju da bi boæansko, odjeveno u ljud-sko, moglo dirnuti ljudsko, a ljudsko se osloniti na boæansko.Iako je grijeh stvorio provaliju izmeu Ëovjeka i Boga, boæan-ska dobrota naËinila je plan da premosti provaliju. I kakvimse materijalom posluæila? Sobom. Sjaj OËeve slave pokazao sena svijetu koji je bio potpuno ukaljan i pomraËen prokletstvom,i svojim boæanskim karakterom, svojim boæanskim tijelom,premostio provaliju. ... Otvorile su se riznice Neba i pljuskovinebeske milosti izlili su se kao blagotvorni potoci na naπ po-mraËeni svijet. ...

Da nam je Bog dao manje, ne bismo mogli biti spaπeni.Ali On je naπem svijetu dao tako obilan dar da se nikako nebi moglo reÊi da nas je mogao voljeti joπ viπe. Prema tomu,kako ludo zvuËi miπljenje da treba nastati neko drugo vrijememilosti kada prvo istekne. Bog je iscrpio svoju dobrotu. ... izli-jevajuÊi cijelo Nebo Ëovjeku u tom jednom velikom daru. Samoako shvatimo vrijednost te ærtve, mi moæemo shvatiti njezinuneizmjernost. O, πirino, visino i dubino Boæje ljubavi! Tko temeu smrtnim ljudima moæe shvatiti? ...

Bog traæi cjelokupnu Ëovjekovu ljubav, cijelo srce, cijeluduπu, cijeli um, svu snagu. On polaæe pravo na sve πto je uËovjeku, jer je i On ispraznio cijelu riznicu Neba dajuÊi namodjednom sve svoje, ne uskraÊujuÊi nam niπta od veliËine kojuje Nebo moglo dati. ...

Kada poËnem pisati o ovom predmetu, htjela bih iÊi svedalje i dalje, pokuπavam prekoraËiti njegove krajnje granice,ali ne uspijevam. Kada doemo u nebeske stanove, sam IsusÊe povesti Ocu svoje u bjelinu odjevene sljedbenike, koji suubijelili svoje haljine u krvi Janjetovoj. “Zato stoje pred prije-stoljem Boæjim i sluæe mu dan i noÊ u njegovu hramu. A onajkoji sjedi na prijestolju spustit Êe se na njih da boravi s nji-ma.” (Otkrivenje 7,15) (Letter 36a, 1890.)

15

7. sijeËnja

Taj jedan beskrajni Boæji dar“Bogu hvala na njegovu neizrecivome daru!” (2. KorinÊa-nima 9,15)

Oni koji Krista prime vjerom bit Êe u oËima Neba kaodragocjena zrna bisera za koja je trgovac platio beskrajnu cijenu,dok Êe ljudska orua koja pronau Krista shvatiti da su pro-naπla nebesko blago. Ona Êe poæeljeti prodati sve πto imajuda bi kupili polje u kojemu se krije to blago. Dok razmiπljajuo Boæjoj ljubavi, dok se plan spasenja razotkriva pred njihovimoËima, dok im tajna Kristovog poniæenja postaje sve jasnija,dok promatraju ærtvu koju je prinio radi njih, niπta im viπeneÊe biti toliko vrijedno da se ne bi odrekli radi Njega. ©tose viπe budu bavili predivnom Boæjom ljubavlju, to Êe im πiriizgledati njezini razmjeri, dok Êe sjaj Njegove slave postajatiodviπe blistav da bi ga mogle podnijeti oËi smrtnika.

Gospodin Bog nebeski prikupio je sva blaga svemira i polo-æio ih da bi kupio biser izgubljenog ËovjeËanstva. Otac je poloæiosve svoje boæanske riznice u Kristove ruke da bi se najboga-tiji blagoslovi Neba mogli izliti na greπni rod. Bog nije mogaoizraziti veÊu ljubav od one koju je pokazao dajuÊi svijetu Si-na iz svojeg naruËja. Taj dar je dan Ëovjeku da bi ga osvjedoËioda je Bog uËinio sve πto se moglo uËiniti, da nam niπta nijeuskraÊeno, da je cijelo Nebo bilo izliveno u toj jednom beskraj-nom daru. Sadaπnja i vjeËna sreÊa Ëovjekova sastoji se u pri-hvaÊanju Boæje ljubavi i dræanju Boæjih zapovijedi.

Krist je naπ otkupitelj. On je RijeË koja je postala Tijeloi boravila meu nama. On je zdenac u kojemu se moæemo opratii oËistiti od svake neËistoÊe. On je dragocjena ærtva koja jeprinesena radi pomirenja Ëovjeka. Nebeski svemir, bezgreπnisvjetovi, posrnuli svijet i cijeli savez zlih sila nisu u stanjureÊi da je Bog mogao uËiniti neπto viπe za spasenje Ëovjekaod onoga πto je veÊ uËinio. Njegov dar nikada neÊe moÊi bitinadmaπen, nikada ni On neÊe moÊi pokazati veÊu dubinu lju-bavi. Golgota je Njegovo nenadmaπno konaËno djelo. ... Gospodinæeli da Njegovi sljedbenici budu zadivljeni kada upoznaju NjegovoËinski karakter. (YI, 17. listopada 1895.)

16

8. sijeËnja

Poziv svima mladima“Jer si ti, o Gospode ufanje moje, Jahve, uzdanje od mojemladosti!” (Psalam 71,5)

Isus poziva svakog koji luta: “Daj mi, sine moj, srce svoje.”(Izreke 23,26). ... Mladi ne mogu biti sretni bez Isusove lju-bavi. On Ëeka s njeænoπÊu punom suÊuti da Ëuje priznanje zalu-talih i da prihvati njihovo pokajanje. On æeli vidjeti neki znakzahvalnosti od nas kao πto majka æeli vidjeti smijeπak prepo-znavanja na licu svojeg voljenog djeteta. Veliki Bog uËi nasda Ga zovemo Ocem. On bi æelio da shvatimo kako ozbiljno injeæno Njegovo srce bdije nad nama u svim naπim nevoljamai kuπnjama.

Mladi bi trebali neprestano rasti u milosti i spoznavanjuistine. Onaj koji je sve stvorio, koji ima na raspolaganju sveriznice mudrosti, obeÊao je da Êe biti vodiË naπih mladih. Onajkoji je radi njih pobijedio sve sile zla, traæi njihove izraze po-πtovanja. Nema nikakvog uzviπenijeg znanja od poznavanjaOnoga koji donosi æivot i mir; nema Ëistije ni dublje ljubaviod ljubavi prema naπem Spasitelju. ...

Na svakom koraku vrebaju kuπnje da uhvate u zamku nogeneopreznih. Bezboæna, pokvarena mladeæ πiri snaæan utjecajda i druge povede zabranjenim putovima. Takvi spadaju me-u najuspjeπnije Sotonine predstavnike. ... Ljubitelji svijetaËesto Êe nastupati pod krinkom prijateljstva i pokuπavati na-metnuti svoje obiËaje i navike. Neka svaki odani vojnik budespreman da se odupre njihovim zavodniËkim pokuπajima. ...

Sotona nas napada tamo gdje smo slabi; ali mi mu nemoramo podleÊi. Napadi mogu biti snaæni i dugotrajni, ali namje Bog obeÊao svoju pomoÊ i u Njegovoj snazi mi moæemo po-bijediti. ... NaËela i obeÊanja Boæje rijeËi naoruæat Êe vas bo-æanskom snagom da se oduprete neprijatelju. ... Sotona Êe bitizbunjen i pobijeen kada se suoËi sa srcima koja su zaokupljenaBoæjom istinom. Zato trebamo Ëesto dolaziti pred prijestoljemilosti. Ozbiljne, ustrajne molitve, koje sjedinjuju naπu ljud-sku slabost sa SvemoguÊim, donijet Êe nam pobjedu. (ST, 19.sijeËnja 1892.)

17

9. sijeËnja

Moje je da biram“Ako vam se ne svia sluæiti Jahvi, onda danas izaberitekome Êete sluæiti. ... Ja i dom moj sluæit Êemo Jahvi.”(Joπua 24,15)

U naπem svijetu postoje dvije skupine ljudi. Jednu tvoreoni koji gledaju raspetog i uskrslog Spasitelja. U drugoj senalaze svi oni koji su odluËili skrenuti svoj pogled s kriæa iprepuπtaju se vodstvu sotonskih utjecaja. Ova skupina se trudida postavi kamen spoticanja na put Boæjeg naroda, da ga nave-de da padne i da skrene s puta posluπnosti na πiroki put ne-posluπnosti i smrti. ...

Mnogi biraju nepravednost zato πto je Sotona prikazujena takav naËin da izgleda privlaËna onima kojima nisu odbojninjegovi pokuπaji. On djeluje na poseban naËin preko neposve-Êenih muπkaraca i æena koji izjavljuju da pripadaju Boæjoj djeci.Na ovaj ili onaj naËin neprijatelj Êe pokuπati prevariti svako-ga, Ëak i same izabrane. Jedino kada postanemo sudioniciboæanske naravi, moÊi Êemo se oduprijeti pokvarenim utjeca-jima kojima nas okruæuje neprijatelj naπe duπe.

Kada Sotona pokuπava sruπiti barijere duπe navodeÊi nasda se upustimo u grijeh, mi moramo uz pomoÊ æive vjere odr-æati svoju vezu s Bogom i saËuvati povjerenje u Njegovu sna-gu koja nas osposobljava da svladamo svaku kuπnju. Mi mo-ramo bjeæati od zla, traæiti pravednost, krotkost i svetost. ...

Vrijeme je da svatko od nas shvati na kojoj se strani nalazi.Sotonski utjecaji djelovat Êe na svaki um koji se dragovoljnopokori njihovom utjecaju. Ali postoje i nebeski utjecaji koji setrude da prenesu blistave zrake Boæje slave svima koji su jevoljni primiti. (MS 43, 1908.)

Na nama je da odluËimo hoÊemo li se ubrojiti meu Kri-stove ili Sotonine sluge. Svakoga dana mi svojim ponaπanjempokazujemo kome smo odluËili sluæiti. ...

Dragi mladi Ëitatelji, koju odluku ste vi donijeli? Kakoizgleda izvjeπtaj o vaπem svakidaπnjem æivotu? (YI, 21. stude-noga 1883.)

18

10. sijeËnja

Siguran vodiË“Isus im ponovno progovori: ‘Ja sam svjetlo svijeta. Tkomene slijedi, sigurno neÊe iÊi po tami, nego Êe imati svje-tlo koje vodi u æivot.’” (Ivan 8,12)

Svima koji putuju prema Nebu potreban je siguran vo-diË. Mi se ne smijemo oslanjati na ljudsku mudrost. Zato imamoprednost da sluπamo Kristov glas koji nam se obraÊa dok pu-tujemo svojim æivotnim putem, a Njegove su rijeËi uvijek rijeËimudrosti. ...

Sotona ulaæe velike napore da izazove propast ljudskihduπa. On je siπao k nama s velikom silom znajuÊi da ima malovremena za svoj rad. Naπa je jedina sigurnost da slijedimoKrista u stopu, da hodimo u Njegovoj mudrosti, da primjenju-jemo Njegovu istinu. Mi nismo uvijek sposobni da smjestaotkrijemo Sotonino djelovanje; mi ne znamo gdje je on polo-æio svoje zamke. Meutim, Isus poznaje neprijateljevu podmu-klost i On dræi naπe noge na sigurnom tlu. ... “Ja sam put,istina i æivot!” — izjavljuje On (Ivan 14,6).

Kakva bi bila korist od puta koji bi nas sigurno odveo uslavu kada ga nikakvo svjetlo istine ne bi obasjavalo da gaputnici poæele? Kakva bi bila korist od istine koja bi obasja-vala put kada ne bi bilo æivota u ljudima koji se njime kreÊu,ljudima koji su krenuli na svoje hodoËasniËko putovanje saZemlje na Nebo? ImajuÊi na raspolaganju Kristovu izjavu: “Jasam put, istina i æivot!” svi oni koji vjeruju u Isusa, u Vou,mogu s povjerenjem putovati prema Nebu, sigurni da se nalazena putu koji je Njegova RijeË oznaËila kao pravi. (Letter 290,1906.)

Krist, Njegov karakter i djelo, srediπte je i sadræaj cijeleistine. On je lanac koji povezuje sve dragulje doktrine. U Njemuje sadræan cjelokupni sustav istine. (Letter 63, 1893.)

Oni koji hode u posluπnosti, znat Êe πto je istina. ... Dabismo spoznali istinu, moramo je biti spremni posluπati. Onikoji su svoju ljubav posvetili svijetu, nisu spremni odustatiod svojih planova i prihvatiti Kristov plan. Oni hode u tamine znajuÊi kamo idu.

Dragocjeno svjetlo istine obasjava put svih koji je traæe.(MS 31, 1886.)

19

11. sijeËnja

Djeca nebeskog Vladara“Gledajte koliku nam je ljubav Otac iskazao, da sezovemo djeca Boæja. A to i jesmo! Zato ne poznaje svijetnas jer njega nije upoznao.” (1. Ivanova 3,1)

Neka nitko ne pomisli da se poniæava kada postane Boæ-je dijete. Samo se jedinoroeni Boæji Sin ponizio. ... Ostavivπisvoj sjaj, svoje veliËanstvo, svoje vrhovniπtvo, odjenuvπi svojuboæansku narav u ljudsku da bi svojom ljudskom naravi mo-gao dodirnuti ljudski rod dok bi se svojom boæanskom naravivezao uz boæansko, On je doπao na ovu Zemlju radi nas i pre-trpio smrt na kriæu. ...

Krist je prinio beskrajnu ærtvu. On je dao svoj æivot zanas. On je na svojoj boæanskoj duπi ponio posljedice prekrπa-ja boæanskog Zakona. OdlaæuÊi svoju vladarsku krunu, On sespustio, korak po korak, na razinu greπnog ËovjeËanstva. Visioje na kriæu na Golgoti umrijevπi radi nas, da bismo mi moglidobiti vjeËni æivot. ... Zar vam izgleda malo πto je morao izdr-æati sve to da bismo se mi mogli nazvati sinovi Boæji? Zarvam izgleda malo da postanete Ëlanovi vladarske obitelji, djecanebeskog Kralja, baπtinici besmrtne baπtine? (GSB, 23. trav-nja 1901.)

Boæja dobrota je tako beskrajna da nas je zaslugama IsusaKrista ne samo poπtedio, veÊ nam je i oprostio, opravdao nas;Kristovom pravednoπÊu uraËunao nam je pravednost, uzdigaonas je i oplemenio posvojivπi nas kao svoju djecu. Mi smo po-stali Ëlanovi vladarske obitelji, djeca nebeskog Kralja. On jeuzdignuo muπkarce i æene iz njihovog poniæenog poloæaja ioplemenio ih u pravednosti. ... On ih naziva svojim dragulji-ma, oni su Njegovo posebno blago. Oni su trofeji Njegove milostii sile, Njegove veliËine i obilja slave. Oni zato ne pripadajusebi jer su kupljeni, putem posebne Kristove sluæbe pomire-nja doπli su u neposrednu Kristovu blizinu i uspostavili naj-svetiji odnos s Isusom Kristom. Oni se nazivaju Njegovom ba-πtinom, Njegovom djecom, udovima Kristova tijela, Njegovo mesoi Njegove kosti; da, oni su se povezali s Gospodinom usposta-vivπi s Njime uski odnos. (Letter 8, 1873.)

20

12. sijeËnja

Isus je ovdje mislio na mene“Da, Bog je tako ljubio svijet da je dao svoga jedinoro-enog Sina da ne pogine ni jedan koji u nj vjeruje, veÊda ima æivot vjeËni.” (Ivan 3,16)

Mi trebamo razmatrati Kristovu ljubav, Njegovo poslanjei Njegovo djelo u odnosu prema nama kao pojedincima. Tre-bamo reÊi: Isus me je toliko ljubio da je dao svoj æivot da mespasi. “Bog je tako ljubio svijet da je dao svoga jedinoroenogSina da ne pogine ni jedan koji u nj vjeruje, veÊ da ima æivotvjeËni.” Naπa je zadaÊa da ustanovimo pod kojim je uvjetimaKrist obeÊao da Êe nam dati dar vjeËnoga æivota. Ja odgova-ram: “Uvjet je naπa vjera!” (CT, 24. travnja 1893.)

Dar Boæjeg dragog Sina jamstvo je da Êe se Boæja obeÊa-nja ispuniti. (MS 23, 1899.)

Koliki meu nama mogu reÊi: “Ja sam spaπen”? Ja znamda On æeli da budem spaπena. Znam da u Njegovim oËimapredstavljam vrijednost i zato sam svjesna da moje misli, mojerijeËi, sva moja djela dolaze pred Njega na ispitivanje. Sveπto je povezano s onim πto je Krist otkupio svojom krvlju imaveliku vrijednost u Boæjim oËima. Zbog cijene koja je plaÊenaza naπ otkup naπa je obveza da svu svoju ljubav posvetimoKristu. Mi trebamo posvetiti Bogu sve πto je u nama; dajuÊiBogu sve πto imamo i jesmo, smatramo li da smo mnogo izgu-bili? Ne, jer dajuÊi Njemu sve svoje sposobnosti, mi ih udvo-struËavamo! Svaki dar koji smo dobili od Njega, kada Ga vra-timo, dobiva Njegov blagoslov da moæe imati poveÊani utjecaju radu za Boga. Gdje god da se naete, trebate znati da pri-padate Kristu. (ST, 9. sijeËnja 1893.)

Vrijednost darovanja Krista svijetu nema cijene, i nijednadruga sila ne moæe se natjecati s Bogom u davanju dara kojibi se po vrijednosti mogao usporediti s nebeskim najveÊim bla-gom. VeliËina toga dara treba postati tema zahvaljivanja i slav-ljenja kojom Êe se ljudi baviti i sada i u vjeËnosti. DajuÊi namu Kristu sve πto je imao, Bog je stekao pravo na srce, um,duπu i snagu Ëovjeka. GledajuÊi riznicu koju nam je Bog sta-vio na raspolaganje kad nam je darovao potpuni i savrπenidar, Isusa Krista, mi jedino moæemo uzviknuti: “Kolike li lju-bavi!” (YI, 13. prosinca 1894.)

21

13. sijeËnja

Obilne rijeke milosti“A Bog moæe tako obilato izliti na vas svaku vrstu mi-losti, da mognete imati uvijek i u svemu sasvim dovolj-no svega i joπ imati viπka za koje mu drago dobro dje-lo.” (2. KorinÊanima 9,8)

Zar nije prekrasno da moæemo primati obilne rijeke milostiod Boga i raditi u skladu s Njim? ©to to Bog æeli od nas jad-nih, slabih i nejakih? ©to to Bog moæe postiÊi s nama? Sve!Ukoliko smo Mu spremni predati sve! Bog voli svakog mla-diÊa i svaku djevojku. On zna sve o naπim nevoljama. On znada se moramo boriti protiv sila tame koje pokuπavaju steÊivlast nad ljudskim umom. (MS 8, 1899.)

Boæja je namjera s Njegovom djecom da uzrastu do punevisine rasta muπkaraca i æena u Kristu. Da bismo to postigli,moramo se pravilno sluæiti svim sposobnostima uma, duπe itijela. Mi ne moæemo sebi dopustiti da uzalud troπimo snagubilo svojega uma, bilo tijela. ...

Sotona je prikupio sve vojske tame za rat protiv svetih.Mi ne moæemo sebi dopustiti da se ravnoduπno odnosimo pre-ma njegovim napadima. On nam prilazi na mnogo naËina imoramo imati duboku duhovnu pronicavost da bismo bili spo-sobni otkriti kada on pokuπava steÊi vlast nad naπim umom.Bog poziva sve one koji su obasjani svjetlom istine da zauz-mu svoje mjesto u Njegovoj vojsci. On ih poziva da pokaæusvoju odanost time πto Êe hoditi u svjetlu koje im je dao. (MS50, 1904.)

Gospodin æeli da shvatite koje mjesto zauzimate kao sinovii kÊeri Najviπega, kao djeca nebeskog Kralja. On æeli da æiviteusko povezani s Njime. ... Odbacite sve πto je lakoumno. Nemojtemisliti da baπ morate sudjelovati u ovom ili onom zadovolj-stvu. OdluËite se za Gospodnju stranu. ... »vrsto se uhvatiteza ruku boæanske sile. ... Zapregnite svoje navike. Stavite nasebe i uzde i kolan. Recite: “Volim Gospodina i zato sam odluËiouporabiti svaki djeliÊ svoje inteligencije u Njegovom djelu.”

Ako stanete pod krvlju poprskanu zastavu kneza Emanuelavjerno obavljajuÊi svoju sluæbu, nikada neÊete morati popus-titi kuπnji; jer uz vas stoji Onaj koji vas moæe odræati da nepadnete. (MS 8, 1899.)

22

14. sijeËnja

Pogledaj i æivi!“Kao πto je Mojsije podigao zmiju u pustinji, tako morabiti podignut Sin »ovjeËji, da svatko tko vjeruje u njegaima æivot vjeËni.” (Ivan 3,14.15)

Ista pouka koju je Krist u pustinji preko Mojsija uputiosinovima Izraelovim, namijenjena je svim duπama koje patepod prokletstvom grijeha. Iz uskovitlanog oblaka Krist se ob-ratio Mojsiju i rekao mu da naËini mjedenu zmiju, da je stavina motku i pozove sve koje su ujele ognjene zmije da pogle-daju i da æive. ©to bi se dogodilo da su, umjesto da pogledajukao πto im je Krist rekao, kazali: “Ne vjerujem da bi mi po-gled na zmiju mogao donijeti ikakvo dobro. Previπe patim odujeda ovih ognjenih zmija!” Cilj koji se ovdje htio postiÊi bioje posluπnost, neograniËena i slijepa posluπnost, bez oklijeva-nja i raspitivanja o razlozima ili znanstvenim temeljima zatra-æenog Ëina. Krist je rekao: “Pogledaj i æivi!”

Mi æelimo imati jasnu sliku o tome πto nama Isus znaËi.Mi æelimo steÊi jasan uvid u pobjede koje je postigao za nas.On je razoruæao poglavarstva i vlasti i javno ih izloæio ruglu(Koloπanima 2,15). On je polomio okove groba i iziπao da po-novno uzme svoj æivot koji je poloæio za nas. On je iziπao navisinu, doveo je roblje i primio darove za ljude (Psalam 68,18).Sve te patnje podnio je radi nas. ... On Êe biti naπ pomoÊnik,bit Êe naπe utoËiπte u vrijeme potrebe. On Êe se otkrivati unaπem krπÊanskom iskustvu kao potpuno dovoljan, prisutni Spa-sitelj.

Samo pogledaj i æivi! Mi sramotimo Boga kada ne iziemoiz mraËnog podruma sumnje u gornju sobu nade i vjere. KadaSvjetlo zasja u svojem punom sjaju, uhvatimo se za Isusa KristamoÊnom rukom vjere. Nemojte viπe gajiti sumnje, ulijevati ihu druge umove i tako postati Sotonin predstavnik koji sije sjemesumnje. Govorite o vjeri, æivite u vjeri, njegujte Boæju ljubav;posvjedoËite svijetu o svemu πto vam Isus znaËi. UzvisiteNjegovo sveto ime. Govorite o Njegovoj dobroti; govorite o Nje-govoj milosti, govorite o Njegovoj moÊi. (MS 42, 1890.)

23

15. sijeËnja

Uzviπenije mjerilo“Lopov ne dolazi, osim da ukrade, zakolje i uniπti. Jasam doπao da ovce imaju æivot i da ga imaju u izobi-lju.” (Ivan 10,10)

Kakvo je izobilje izraæeno rijeËima: “Ja sam svjetlo svijeta”!(Ivan 8,12) “Ja sam kruh æivota.” (Ivan 6,35) “Ja sam put,istina i æivot.” (Ivan 14,6) “Ja sam pastir dobri.” (Ivan 10,14)“Ja dooh da imaju æivot i izobilje.” (Ivan 10,10) Taj æivot jeono πto moramo imati, i moramo ga imati u izobilnijoj mjeri.Bog Êe udahnuti taj æivot u svaku duπu koja umire sebi i æiviKristu. Ali potrebno je potpuno odricanje od sebe. Ukoliko seto ne dogodi, mi Êemo nositi u sebi zlo i uniπtiti svoju sreÊu.Meutim, kada se naπe “ja” razapne, Krist æivi u nama i silaDuha prati sve naπe napore.

Æeljela bih da budemo ono πto bi Bog htio da budemo —potpuno svjetlo u Gospodinu. Mi trebamo dostiÊi uzviπenije mje-rilo, ali to nikada neÊemo postiÊi sve dok svoje “ja” ne poloæi-mo na oltar, sve dok ne dopustimo da nama upravlja SvetiDuh oblikujuÊi nas i preobraæavajuÊi u boæansku sliku. ...

Svakoga dana moramo se iznova posveÊivati Boæjoj sluæ-bi. Moramo doÊi Bogu u vjeri. ... Moramo se poniziti pred Bo-gom. Prvo se moramo pozabaviti sobom. Duboko ispitujmo svojesrce. Ispitujmo ga da vidimo πto spreËava slobodan pristup Boæ-jemu Duhu. Mi moramo primiti Svetoga Duha. Tek tada Êe-mo imati snage pobjeivati s Bogom.

Samo pristupanje istini nije dovoljno. Svakoga dana mimoramo æivjeti u istini. Moramo se potpuno okruæiti Bogom,Njemu predati sve. Nije dovoljno samo sluπati velike i sveËa-ne istine Boæje rijeËi. Moramo sebi postaviti pitanje: “Prebivali Krist vjerom u mojem srcu?” Samo On nam moæe ukazatina naπe potrebe, samo On nam moæe otkriti dostojanstvo i slavuistine. Na ærtveniku gdje prinosimo samoga sebe — a to jemjesto za susret naπe duπe s Bogom — mi primamo iz Boæjeruke nebesku baklju koja ispituje srce otkrivajuÊi njegovu velikupotrebu da Krist u njemu prebiva. (MS 9, 1899.)

24

16. sijeËnja

Jaki u Gospodinu“Jahve mi je svjetlost i spasenje: koga da se bojim? Jahveje πtit æivota moga: pred kime da strepim? Nek se vojskaprotiv mene utabori, srce se moje ne boji; nek i rat planeprotiv mene, i tada sam pun pouzdanja.” (Psalam 27,1.3)

Mi prolazimo kroz neprijateljsku zemlju. Neprijatelj vre-ba sa svih strana da sprijeËi naπe napredovanje. On mrzi Bogai sve koji Ga slijede i nose Njegovo ime. Ali naπi su neprija-telji istodobno i Gospodnji neprijatelji; pa iako su jaki i vje-πti, Kapetan naπeg spasenja, koji nas vodi, moæe ih pobijediti.I kao πto Sunce rasprπuje oblake, tako Êe i Sunce pravedno-sti ukloniti prepreke koje ometaju naπe napredovanje. Mi mo-æemo razvedriti svoju duπu gledajuÊi ono πto je nevidljivo, onoπto Êe nas razveseliti i oæiviti na naπem putu. ...

Ako prionemo uz Njega æivom vjerom govoreÊi zajedno sJakovom: “NeÊu te pustiti!” (Postanak 32,26); ako se budemomolili: “Ne odbaci me od lica svojega i svoga svetog duha neuzmi od mene” (Psalam 51,11), na nas Êe se odnositi obeÊa-nje: “Nikada te neÊu ostaviti ni zaboraviti!” ...

»itali smo izvjeπtaj o nekom plemenitom kraljeviÊu kojije sliku svojeg oca uvijek nosio blizu srca, koji bi u trenucimakada je prijetila opasnost da ga zaboravi uzimao sliku i govo-rio: “Ne dopusti mi da uËinim bilo πto nedostojno takvoga oca!”Bog od nas kao krπÊana ima pravo oËekivati da Ga nikada,nikada, ni za trenutak ne izgubimo iz vida. Kao Njegova dje-ca, koja su to postala posvojenjem, kako se moramo truditisaËuvati u sjeÊanju Njegovu sliku i niπta ne Ëiniti Ëime bismoumanjili ili osramotili svoje sveto zvanje jer se ubrajamo uËlanove kraljevske obitelji. Bog nas je naËinio kao Ëasne su-dove, pripremljene za svako dobro djelo. “Narod koji sam sebisazdao moju Êe kazivati hvalu.” (Izaija 43,21) Boæji narod jenazvan krunom, draguljem. Sotona bi rado oteo Boæje blago,ali ga je Bog tako osigurao da Sotona ne moæe doprijeti donjega. “U Jahvinoj Êeπ ruci biti kruna divna, i kraljevski vije-nac na dlanu Boga svog.” (Izaija 62,3) Mi smo sigurni, savr-πeno sigurni od neprijateljevih lukavstava sve dok budemo nje-govali nepokolebljivo povjerenje u Boga. (Letter 8, 1873.)

25

17. sijeËnja

Aneli Êe nas Ëuvati“Jer anelima svojim zapovjedi da te Ëuvaju na svimputima tvojim.” (Psalam 91,11)

O, kada bismo samo mogli shvatiti koliko je Nebo blizuZemlji! I kada djeca, roena na Zemlji, to ne znaju, anelisvjetla su s njima, kao njihovi pratioci, jer su nebeski vjesni-ci poslani da sluæe onima koji Êe baπtiniti spasenje.

Tihi svjedoci Ëuvaju svaku æivu duπu trudeÊi se da je zado-biju i privuku Kristu. Aneli nikada ne prepuπtaju onoga kojije izloæen kuπnji da padne kao plijen neprijatelja koji bi uni-πtio ljudske duπe kad bi mu se to dopustilo. Sve dok ima na-de, sve dok se ljudi ne usprotive Svetome Duhu na svoju vjeËnupropast, nebeske sile ih Ëuvaju. (MS 32a, 1894.)

O, kada bi svi mogli vidjeti naπeg dragog Spasitelja ona-kvog kakav je doista, kao Spasitelja! Neka Njegova ruka povuËeu stranu zavjesu koja zaklanja Njegovu slavu od naπih oËiju.On Êe se tada pokazati na mjestu visoku i uzviπenu. ©to Êemovidjeti? Naπega Spasitelja, ali ne u stanju opuπtenosti i nera-da. On je okruæen nebeskim silama, kerubinima i serafinima,deset tisuÊa puta deset tisuÊa anela. Sva ta nebeska biÊa imajupred oËima neπto πto im je vaænije od svega ostaloga — neπtoza πto su posebno zainteresirana — Njegovu Crkvu u ovompokvarenom svijetu. ... Oni rade za Krista po Njegovom nalogu,da donesu potpuno spasenje svima koji svoj pogled podiæu premaNjemu i koji vjeruju u Njega. (7BC, 967,968)

Nebeski aneli su zaduæeni da paze na ovce na Kristo-vom paπnjaku. Kada se Sotona trudi da svojim lukavim zam-kama prevari i same izabranike, ovi aneli pokreÊu utjecajekoji Êe izbaviti kuπane duπe ukoliko posluπaju Gospodnju ri-jeË, ukoliko shvate u kakvoj se opasnosti nalaze i kaæu: “O,ne! Ne æelim upasti u tu Sotoninu zamku. Imam starijeg Bratana prijestolju Neba koji je pokazao da se njeæno brine za menei zato neÊu oæalostiti Njegovo srce puno ljubavi.” (7BC, 922)

ÆiveÊi usred tih sukobljenih sila, mi moæemo, uz pomoÊvjere i molitve, pozvati u pomoÊ povorku nebeskih anela kojiÊe nas saËuvati od svakog pokvarenog utjecaja. (Letter 258,1907.)

26

18. sijeËnja

ObeÊanja onima koji sluπaju“Stoga, budete li mi se vjerno pokoravali i dræali mojSavez, vi Êete mi biti predraga svojina mimo sve naro-de — ta moj je sav svijet!” (Izlazak 19,5)

Ovo obeÊanje nije bilo dano samo Izraelu, veÊ i svima kojisu posluπni Boæjoj rijeËi. Oni koji æive usred opasnosti posljed-njih dana trebaju shvatiti da Êe upravo onako kao πto ih je upoËetku njihovog iskustva istina sjedinila sa Spasiteljem, za-Ëetnik i zavrπitelj njihove vjere dovrπiti svoje djelo koje je po-Ëeo u njima. Bog je vjeran, Onaj isti Bog koji nas je pozvaona zajedniπtvo sa svojim Sinom. Kada muπkarci i æene sura-uju s Bogom obavljajuÊi djelo koje im je On povjerio, oni idunaprijed iz snage u joπ veÊu snagu. Dok pokazuju jednostavnuvjeru, vjerujuÊi iz dana u dan da Êe ih Bog utvrditi u Kristu,On im govori kao πto je nekada govorio starom Izraelu: “Ta tisi narod posveÊen Jahvi, Bogu svome; tebe je Jahve, Bog tvoj,izabrao da meu svim narodima koji su na zemlji budeπ nje-gov predragi vlastiti narod.” (Ponovljeni zakon 7,6)

Bog je sposoban i voljan voditi sve koji æele biti voeni.On æeli svakome uputiti pouku o Ëvrstom povjerenju, o nepo-kolebljivoj vjeri, o neograniËenom pokoravanju. On kaæe sva-kom pojedincu: “Ja sam Gospodin Bog tvoj. Hodi sa mnom ija Êu obasjati svjetloπÊu tvoju stazu.”

Meutim, Bog zahtijeva posluπnost svim svojim zapovije-dima. Jedini naËin da ljudi budu sretni jest da pokaæu posluπ-nost zakonima Boæjeg kraljevstva.

Æivot, sa svojim prednostima i svojim dostignuÊima, darje od Boga. Imajmo na umu da sve πto imamo dolazi od Njegai da treba potpuno i dragovoljno biti posveÊeno Njemu. Pavaoizjavljuje: “©toviπe, sve sada gubi u mojoj cijeni svoju vrijed-nost zbog najveÊe prednosti: spoznaje Krista Isusa, moga Go-spodina. Radi njega sam sve ærtvovao, i sve smatram blatom,da Krista dobijem.” (Filipljanima 3,8) Potrebno je da ærtvuje-mo svoje misli i volju ako æelimo biti jedno s Kristom u Bogu.Sve πto jesmo i πto imamo mora biti stavljeno pred Kristovenoge. (MS 17, 1899.)

27

19. sijeËnja

Naπa jedina sigurnost“Strah Ëovjeku postavlja zamku, a tko se uzda u Jahvu,nalazi okrilje.” (Izreke 29,25)

Vi ste sigurni jedino ako se uzdate u Boga. Imamo budnogneprijatelja protiv kojega se borimo. ... Krist je vidio da Ëo-vjek ne moæe svladati moÊnog neprijatelja svojom snagom izato je sam doπao iz nebeskih dvorova i umjesto Ëovjeka izdr-æao kuπnju u kojoj je Adam pao. ... Krist je pobijedio SotonuomoguÊujuÊi Ëovjeku da ga i sam svlada u Kristovo ime. Me-utim, pobjeda se moæe postiÊi samo u Kristovo ime, uz pomoÊNjegove milosti. Kada ste optereÊeni, pritisnuti kuπnjama, kadaosjeÊaji i æelje nepreporoenog srca prijete da vas svladaju,iskrena, vatrena, nametljiva molitva u Kristovo ime uËinit Êeda Isus stane uz vas kao vaπ pomoÊnik; Njegovim imenom vipostiæete pobjedu i Sotona biva svladan. ...

Pozivam vas da se neograniËeno oslonite na Boga. “Prematome, pokorite se Bogu! Oduprite se avlu, pa Êe pobjeÊi odvas! Pribliæite se k Bogu, pa Êe se i on pribliæiti k vama! Greπ-nici, operite ruke! Vi s razdijeljenom duπom, oËistite srca!” (Ja-kov 4,7.8) KrπÊanski je æivot pun sukoba, samoodricanja i po-bjeda. To je stalna bitka i pokret. Svaki Ëin posluπnosti Kri-stu i svaka pobjeda postignuta nad samim sobom korak je upribliæavanju slavi i konaËnoj pobjedi. Uzmite Krista za svojegvodiËa i On Êe vas odvesti u sigurnost. Vaπ put moæe biti nera-van i trnovit, uspon strm, moæe zahtijevati ulaganje napora.Moæda Êete morati iÊi dalje iako ste umorni, iako Ëeznete zaodmorom. Moæda Êete se morati boriti iako ste nesigurni nanogama, nadati se iako ste obeshrabreni, ali s Kristom kaosvojim VodiËem ne moæete se izgubiti na putu koji vodi u vjeËniæivot. Ne moæe se dogoditi da ne sjednete na uzviπenu stolicupokraj svojeg VodiËa Ëije su noge prokrËile put pred vama, po-ravnale stazu vaπim nogama. Ukoliko se okrenete oholosti isebiËnom Ëastoljublju, isprva Êe vam sve izgledati privlaËno,ali Êe kraj svemu biti bol i tuga. Vi moæete slijediti sebiËnostkoja Êe vam mnogo obeÊavati, ali Êe zatrovati i zagorËati vaπæivot. Slijediti Krista je sigurno. On neÊe dopustiti da sile tameskinu makar jednu vlas s vaπe glave. Oslonite se na svojegOtkupitelja i bit Êete sigurni. (Letter 1b, 1873.)

28

20. sijeËnja

Svjetlo ili sjena?“Jao onima koji zlo dobrom nazivaju, a dobro zlom, kojiod tame svjetlost prave, a od svjetlosti tamu, koji gorkoslatkim Ëine, a slatko gorkim!” (Izaija 5,20)

Bog je svjetlo i u Njemu nema nikakve tame. Kada ne bibilo svjetla, ne bi bilo ni sjena. Ali, iako se sjena pojavljujedjelovanjem Sunca, ono je ne stvara. Neka prepreka Ëini dase pojavljuje sjena. Tako i tama ne proizlazi od Boga, ali jeposljedica nekog predmeta koji se postavio izmeu duπe i Bo-ga. ... Nepoπtovanje svjetla koje je Bog dao dovodi do neiz-bjeænih posljedica. Ono stvara sjenu, tamu koja je joπ tamnijazbog svjetla koje je bilo poslano. ... Ako se Ëovjek povlaËi odsvjetla i dokaza, ako se pokori Sotoninim zavodniËkim pozivi-ma, sam navlaËi zavjesu nevjerovanja oko sebe dok na krajuviπe ne bude mogao razlikovati svjetlo od tame. Kada bi do-bio joπ viπe svjetla i dokaza, joπ bi manje razumio ono πto jedobio. ©to bi bili veÊi dokazi, veÊa bi bila njegova ravnoduπ-nost. I sve bi to navelo prevarenu duπu da tamu nazove svje-tlom, a svjetlo zabludom. (MS 56, 1898.)

Sotona se neprestano trudi da navede ljude da odbaceistinu. Samo je korak od pravog puta do πirokog na kojemuSotona vodi i na kojemu je svjetlo tama, a tama svjetlo. ...Vrlo je opasno otvoriti svoje srce nevjerovanju, jer to udalja-va Boæjega Duha iz srca, dok sotonska priπaptavanja ulaze unjega. ... Mi moramo sprijeËiti ulazak sumnje i nevjerovanjau naπe srce. (Letter 104, 1894.)

“©to tko sije, to Êe i æeti.” (GalaÊanima 6,7) Bog nikogane uniπtava. Svaki uniπteni Ëovjek uniπtio je sam sebe. KadaËovjek odbacuje ukore svoje savjesti, sije sjeme nevjerovanja,a ono donosi sigurnu æetvu. ...

“Niti su posluπali moj savjet, nego su prezreli svaku mojuopomenu. Zato Êe jesti plod svojeg vladanja i nasititi se vla-stitih savjeta. Jer glupe Êe ubiti njihovo odbijanje, a nemarÊe upropastiti bezumne. A tko sluπa mene, bezbriæan ostaje ispokojno æivi bez straha od zla.” (Izreke 1,30-33) (MS 56, 1898.)

29

21. sijeËnja

Nada za beznadne“Nek bezboænik svoj put ostavi, a zlikovac naume svoje.Nek se vrati Gospodu, koji Êe mu se smilovati, k Bogunaπem, jer je velikoduπan u praπtanju. Jer misli vaπenisu moje misli, i puti moji nisu vaπi puti, rijeË je Jah-vina.” (Izaija 55,7.8)

Vaπa je misao da su vaπe pogreπke i prijestupi tako teπkida Gospodin neÊe prihvatiti vaπe molitve niti Êe vas blagoslo-viti i spasiti. ... ©to se viπe budete pribliæavali Isusu, to Êetegreπniji izgledati u svojim oËima, jer Êe vaπ pogled postati oπ-triji pa Êe se vaπa nesavrπenost vidjeti kao velika i odreenasuprotnost Njegovoj savrπenoj naravi. Ali nemojte se obeshrab-riti! To Êe vam biti samo dokaz da su Sotonine prijevare izgubilesvoju snagu; da oæivljujuÊi utjecaj Boæjega Duha djeluje na vasi da je nestalo vaπe ravnoduπnosti i nebrige.

Nikakve duboko ukorijenjene ljubavi prema Kristu ne moæebiti u srcu koje ne vidi i ne shvaÊa svoju greπnost. Duπa kojase preobrazila miloπÊu divit Êe se Njegovom boæanskom karak-teru; ali ako ne vidimo svoju moralnu izopaËenost, to je dokazda joπ nismo sagledali Kristovu ljepotu i savrπenstvo. ©to manjerazloga budemo vidjeli da cijenimo sebe, to Êemo viπe razlogavidjeti da cijenimo beskrajnu neporoËnost i ljepotu naπega Spa-sitelja. Pogled na naπu greπnost upuÊuje nas k Onomu koji nammoæe dati oprost. ... Bog ne postupa prema nama kako smr-tni ljudi postupaju jedni prema drugima. Njegove misli su mislimilosti, ljubavi, njeæne suÊuti. On nam kaæe: “Obilno Êu vamoprostiti, jer sam kao tamni oblak izbrisao vaπe prijestupe!” ...

Podignite svoj pogled, vi koji ste izmuËeni, kuπani i obes-hrabreni, podignite svoj pogled. ... Uvijek je dobro pogledatiprema Nebu; kobno je kada gledamo dolje. Ako gledate dolje,zemlja se ljulja i grËi ispod vas; niπta nije sigurno. Ali neboiznad vas je smireno i postojano i boæanska pomoÊ stoji naraspolaganju svakome tko se penje. Ruka Beskrajnoga pruæase preko nebeskih grudobrana da bi Ëvrstim stiskom obuhva-tila vaπu. MoÊni PomoÊnik je blizu da blagoslovi, podigne iohrabri i najjadnije i najgreπnije ukoliko pogledaju prema Njemus vjerom. Ali greπnik mora podiÊi svoj pogled! (RH, 17. veljaËe1885.)

30

22. sijeËnja

Nikada iskljuËen iz Boæjih misli“Svu svoju brigu bacite na njega, jer se on brine za vas.”(1. Petrova 5,7)

Da bi skrenuo naπ pogled na Boæju dobrotu, Krist naspoziva da pogledamo djela Njegovih ruku. On kaæe: “Pogledajteptice nebeske! Niti siju, niti æanju, niti sabiru u æitnice, i vaπih otac nebeski hrani. Zar vi niste mnogo vredniji od njih?”(Matej 6,26). ...

Iako su muπkarci i æene teπko sagrijeπili, ipak nisu zabo-ravljeni. Ruka koja odræava svjetove, odræava i jaËa i svojenajslabije dijete. Veliki Umjetnik, Ëija je vjeπtina daleko iz-nad vjeπtine bilo kojeg ljudskog biÊa, koji daje ljiljanu u poljunjeæne i prekrasne boje, brine se i o malom vrapcu. Nijedanod njih ne pada na zemlju bez Njegovog znanja. ...

Ako je cvijetu dana ljepota koja nadmaπuje Salomonovuslavu, kako bi se mogla izmjeriti vrijednost koju Bog pripi-suje svojoj otkupljenoj baπtini? Krist nam ukazuje na skrb kojupokazuje prema onome πto nestaje za samo jedan dan da binam pokazao koliku ljubav Bog mora osjeÊati prema biÊimakoja je stvorio na svoju sliku. ... On pred nama otvara knjigesvoje providnosti i poziva nas da proËitamo imena koja su unjoj zapisana. U toj knjizi svako ljudsko biÊe ima svoju stranicuna kojoj su zapisani dogaaji iz njegovog æivota. U Boæjim mi-slima ta imena nisu zaboravljena ni jedan jedini trenutak. Do-ista je prekrasna Boæja ljubav, prekrasna je Njegova briga obiÊima koja je stvorio. ...

Da bi mogao spasiti duπe ljudskih biÊa koja propadaju,On je dao dar takve vrijednosti da nitko ne moæe reÊi kako jemogao priloæiti i neki veÊi dar, dati neki veÊi prilog ljudskojobitelji. Njegov dar nije moguÊe izraËunati. I sve je to Bogdao da bi ljudi mogli biti proæeti boæanskom ljubavlju i do-brotom. Na taj naËin je omoguÊio da i najteæi grijeh moæe bi-ti oproπten ukoliko prijestupnik zatraæi milost, ukoliko predasebe, tijelo, duπu i duh, da bude preobraæen Boæjom miloπÊu ipretvoren u Njegovo obliËje.

Bog je radi Ëovjeka izlio cjelokupno blago Neba, i zauz-vrat oËekuje i traæi naπu potpunu odanost. (Letter 79, 1900.)

31

23. sijeËnja

Biti sliËan Kristu“Jer ste umrli i vaπ je æivot sakriven s Kristom u Bogu!”(Koloπanima 3,3)

Isus æeli da budete sretni, ali vi ne moæete biti sretni akoidete svojim putem i slijedite pobude svojega srca. ... Naπezamisli i naπe posebnosti potpuno su ljudske i mi im ne smijemougaati niti im popuπtati. Naπe “ja” mora se razapinjati, ne svremena na vrijeme, veÊ svakoga dana, dok se naπe tijelo, umi duh moraju pokoriti Boæjoj volji. Boæja slava, savrπenstvo krπ-Êanskog karaktera, treba biti cilj, svrha naπeg æivota. Kristovisljedbenici trebaju oponaπati Krista i svojim raspoloæenjem.... SliËan Kristu treba biti naπa lozinka; ne sliËan svojem ocui majci, veÊ Isusu Kristu — sakriven u Kristu, odjeven u Kristo-vu pravednost, proæet Kristovim Duhom. Sve naπe posebne ka-rakteristike koje smo dobili naslijeem, stekli svojom popustlji-voπÊu ili pogreπnim odgojem moramo temeljito svladati, moramoim se odluËno usprotiviti. Ljubav prema Ëastima ili ohola samo-uvjerenost, sve to mora biti stavljeno na oltar. ...

Isus je naπ pomoÊnik; u Njemu i preko Njega mi moramopobijediti. ... Kristova milost Ëeka da je zatraæimo. On Êe namdati milosti i snage koliko god nam treba samo ako zatraæimood Njega. ... Kristova religija Êe vezati i ograniËiti svaku nesvetustrast, ojaËati naπu snagu, samosvladavanje i marljivost Ëaki u pitanjima svakidaπnjeg, uobiËajenog æivota navodeÊi nasda se nauËimo ekonomiËnosti, taktiËnosti i samoodricanju i iz-dræimo oskudicu bez gunanja. Kristov Duh u srcu otkrivatÊe se u karakteru, razviti u nama plemenite osobine i snage.“Dosta ti je moja milost!” — kaæe Krist (2. KorinÊanima 12,9).(Letter 25,1882.)

Bog je toliko uËinio da bi nam omoguÊio da budemo slobodniu Kristu, slobodni od robovanja loπim navikama i zlim sklono-stima. Dragi mladi prijatelji, zar neÊete nastojati biti slobodniu Kristu? Vi ukazujete na ovog ili onog takozvanog krπÊaninagovoreÊi: “U njega nemamo povjerenja! Ako je njegov æivot pri-mjer krπÊanstva, ne æelimo imati nikakve veze s njime!” Nemojtegledati na ljude oko sebe. Umjesto toga, pogledajte na jedanjedini savrπeni uzor, na Ëovjeka Isusa Krista! GledajuÊi Nje-ga, preobrazit Êete se u to isto obliËje! (YI, 21. kolovoza 1902.)

32

24. sijeËnja

Pribliæite se Isusu Kristu“Al’ Êu odsad uvijek biti s tobom, jer ti prihvati desnicumoju: vodit Êeπ me po naumu svojem da me zatim uz-meπ u slavu svoju.” (Psalam 73,23.24)

Prije nego πto se prihvatite bilo kojeg ozbiljnog posla, imajtena umu da je Isus vaπ savjetnik i da je vaπa prednost da svesvoje brige prebacite na Njega. ... Nemojte Isusa nikada potis-kivati u pozadinu tako da ne spominjete Njegovo ime, da neskreÊete pozornost svojih prijatelja na Onoga koji je uz vasda vam bude savjetnik. Zar vaπi prijatelji ne bi na vas gledalis prijezirom kada bi oni bili uz vas, a vi ih nikada ne bisteni spomenuli? ...

Mnogi se æale da je Isus naizgled daleko od njih. Tko Gaje udaljio od njih? Zar se svojim naËinom ponaπanja niste od-vojili od Njega? On nije odbacio vas, veÊ ste vi odbacili Njegai uzeli sebi druge miljenike. ... Kada se odvojite od Njega, kadapoete za primamljivim glasom zavodnika, kada svoju ljubavpoklonite neËemu bezvrijednome, onda se nalazite u opasno-sti da izgubite svoj mir, povjerenje i oslonac u Bogu. ... Upravotada vam Sotona nameÊe misao da vas je Isus odbacio; alizar niste vi odbacili Njega? ... Mi se viπe ne usuujemo izgovoritiNjegovo ime svojim ustima i Njegova ljubav i uspomena naNjega umire u naπem srcu.

Hladni, formalistiËki vjernik onda kaæe: “Pa to bi znaËiloizjednaËiti Krista s drugim ljudskim biÊima!” Meutim, BoæjarijeË nas poziva da usvojimo upravo tu misao. Upravo nedo-stajanje tih praktiËnih, odreenih pojmova o Kristu mnoge spre-Ëava da steknu istinsko iskustvo u poznavanju naπega Gos-podina i Spasitelja Isusa Krista. To je i razlog πto se mnogiplaπe, sumnjaju i plaËu. Njihove zamisli o Kristu i planu spa-senja nejasne su, turobne i zbunjene. Da su ikada, kao David,imali Gospodina uvijek pred sobom... njihove bi stope uvijekbile na Ëvrstoj stijeni. Gledajte Isusa kako je raspet radi vas.Gledajte Ga oæaloπÊenoga zbog vaπih grijeha; a kada se moli-te, pokajte se i iskreno poæelite da Ga vidite kao svojeg Otku-pitelja koji vam opraπta grijehe, koji je spreman da vas blago-slovi, da Ëuje vaπe rijeËi priznanja. Ostanite u Njegovoj najveÊojblizini! (YI, 19. srpnja 1894.)

33

25. sijeËnja

Biblija je svjetiljka nozi mojoj“Tvoja rijeË nozi je mojoj svjetiljka i svjetlo mojoj stazi.”(Psalam 119,105)

“Najdivnija knjigo! Blistava svjetiljko Gospodnja!VjeËna zvijezdo! Jedino svjetloPrema kojemu se laa Ëovjekova moæe upravljatiNa moru æivota, i krenuti sigurno prema blaæenoj obali.”

Zar ova Knjiga — ova dragocjena riznica — ne bi trebalabiti uzdignuta i cijenjena kao najmiliji prijatelj? To je naπakarta na olujnim morima æivota. To je naπ vodiË koji nampokazuje put prema vjeËnim stanovima i karakter koji moramoimati da bismo mogli stanovati u njima. Nema nijedne drugeknjige Ëije bi prelistavanje moglo tako oplemeniti i ojaËati umkao πto je prouËavanje Biblije. U njoj Êe um pronaÊi teme naj-uzviπenijeg karaktera da na njima iskuπa svoje sposobnosti.Nema niËega drugoga πto bi tako pokrenulo sve naπe snagedovodeÊi ih u vezu sa zadivljujuÊim istinama otkrivenja. Naporda se shvate i ocijene te velike misli snaæi naπe umne snage.Mi moæemo kopati duboko u rudniku istine i prikupljati drago-cjeno blago da njime obogatimo svoju duπu. Tu moæemo nauËitipravi put kroz æivot. ...

Usko upoznavanje s Pismom oπtri naπu sposobnost raspo-znavanja, ojaËava naπu duπu protiv Sotoninih napada. Biblijaje maË Duha koji nikada neÊe iznevjeriti u sukobu s neprija-teljem. To je jedini pravi vodiË u svim stvarima koje se tiËuvjere i æivota. Razlog zaπto Sotona ima toliku vlast nad umomi srcem ljudi krije se u Ëinjenici da oni nikada nisu uËiniliBibliju svojim savjetnikom, πto sve svoje putove nisu ispitaliu svjetlu njezinih savjeta. Biblija Êe nam pokazati kojim pu-tem trebamo krenuti da bismo postali baπtinici slave. (RH, 4.sijeËnja 1881.)

Kada se srce otvori za Boæju rijeË, svjetlo s Boæjeg prijestoljaobasjat Êe duπu. Boæja rijeË, njegovana u srcu, darovat Êe Ëitate-lju riznicu znanja koje nema cijene. Njezina oplemenjujuÊa na-Ëela ostavit Êe na karakteru svoj peËat poπtenja i istinoljubi-vosti, umjerenosti i Ëestitosti. (YI, 31. prosinca 1907.)

34

26. sijeËnja

Istina u srcu“Put istine ja sam odabrao, pred oËi sam stavio odluketvoje.” (Psalam 119,30)

Boæja istina traæi muπkarce i æene koje Êe stajati na plat-formi istine bez kolebanja, koji Êe visoko uzdizati zastavu is-tine kako bi svi vidjeli na Ëijoj strani stoje. Njihovo opredje-ljenje mora biti jasno odreeno. Njihova srca trebaju biti ne-poroËna i sveta, osloboena pretvaranja i prijevare.

Istina mora pronaÊi svoje stalno boraviπte u vaπem srcu.I tada Êe, pod utjecajem Svetoga Duha, πiriti svoj utjecaj nasve πto govorite ili Ëinite. Trebate li se truditi da istinu dr-æite daleko od pogleda ljudi? Ne, ne, ni za trenutak! Moramoje poπtovati kao svetinju. Njezina naËela trebaju biti uzima-na u obzir u svim vaπim poslovnim pothvatima. Ona vamtrebaju biti savjetnik u svim vaπim teπkoÊama, vodiË na svimpodruËjima æivota, uvijek prisutna pomoÊ u vrijeme potrebe.U javnosti, u tajnosti, kada vas nijedno ljudsko oko ne moæevidjeti, kada vas nijedno uho osim Boæjega ne moæe Ëuti, is-tina treba usmjeravati vaπe misli i pticati vas na rijeËi i nadjela. (Letter 5b, 1891.)

Vi trebate pokazati svijetu da istina koju ispovijedate po-sveÊuje i oplemenjuje karakter, da navodi na marljivost i skrom-nost, da vas Ëuva od lakomosti, pretjerivanja i svake vrste nepo-πtenja. U svojim rijeËima pokazujte strpljivost i podnoπenje paÊete svakoga dana dræati propovijed o sili istine i obavljatiuspjeπnu sluæbu u Boæjem djelu. Neka nitko ne kaæe da vasistina koju ispovijedate nije uËinila drugaËijima od svjetovnihljudi. ... Nemojte pruæati ni najmanju priliku bilo kome daloπe govori o vaπoj vjeri samo zato πto vi sami niste posveÊeniistinom. (Letter 30, 1878.)

Kada naπ karakter oblikuje istina kakva je u Isusu, vidjetÊe se da je to doista istina. Kada je istinski vjernici budu raz-matrali, ona Êe rasti i postajati sve sjajnija blistajuÊi u svojsvojoj iskonskoj ljepoti. Kada je budu promatrali, vrijednostÊe joj rasti sjajeÊi u svojoj prirodnoj privlaËnosti, oæivljavajuÊii jaËajuÊi um, potiskujuÊi naπu sebiËnu grubost karaktera. OnaÊe uzdizati naπe teænje osposobljavajuÊi nas da dostignemo sa-vrπena mjerila svetosti. (MS 130, 1897.)

35

27. sijeËnja

Uæivanje u istini“UËi me, Jahve, svojemu putu da hodim vjeran tebi, us-mjeri srce moje da se boji imena tvojega!” (Psalam 86,11)

Recite iz cijelog srca: “Hodit Êu u istini Tvojoj!” Svaka od-luka izraæena u strahu Boæjemu daje snagu namjerama i vje-ri. Ona nas potiËe i Ëini poniznima, ona nas jaËa i utvruje.“Hodit Êu u istini Tvojoj!” Istina zasluæuje naπe povjerenje, timviπe πto je svijet ispunjen bajkama. Upravo Ëinjenica da su uopticaju zablude i falsifikati sluæi kao najveÊi dokaz da neg-dje mora postojati i istina, prava istina. ...

Nije dovoljno da samo sluπamo istinu. Bog od nas zahti-jeva posluπnost. “Blago onima koji sluπaju rijeË Boæju i dræeje!” (Luka 11,28) “Kad to znate, blago vama ako to i Ëinite.”(Ivan 13,17)

Mi moæemo hoditi uæivajuÊi u istini. Ona nam ne smijebiti ropski jaram, veÊ utjeha, ugodna vijest o velikoj radostikoja oæivljava naπe srce, ËineÊi da u svojim srcima pjevamo ipripijevamo Gospodinu. U utjesi Pisma mi imamo nadu. Krπ-Êanska nada nije potiπtena, bez utjehe. O, ne, ne! Ona nasne zatvara u tamnicu sumnji i strahovanja. Istina oslobaaone koji je vole i koji su posveÊeni njome. Oni hode u slavnojslobodi Boæjih sinova. (Letter 8, 1873.)

Mi koji tvrdimo da vjerujemo u istinu trebamo pokazivatinjezine rodove svojim rijeËima i karakterom. Mi moramo uz-napredovati u spoznaji Isusa Krista, u prihvaÊanju Njegoveljubavi prema Bogu i naπim bliænjima da bi nebesko sunËevosvjetlo zasvijetlilo u naπem svakidaπnjem æivotu. Istina moraprodrijeti u najdublje odaje naπe duπe, oËistiti sve πto nije uskladu s Kristovim Duhom, a prazninu popuniti osobinamaNjegovog karaktera koji je neporoËan, svet i neokaljan takoda sve pobude srca budu kao cvijeÊe, natopljene mirisom, ugod-nim mirisom, mirisom æivota na æivot. (MS 109, 1897.)

Upravo istina sakrivena u duπi Ëini Ëovjeka Boæjim. (MS1a, 1890.)

36

28. sijeËnja

Istina kao dragocjeno blago“Pribavi istinu i ne prodaji je, steci mudrost, pouku irazbor.” (Izreke 23,23)

Istina je dragocjena; ona izaziva vaæne promjene u æivotui karakteru πireÊi snaæan utjecaj na Ëovjekove rijeËi, ponaπa-nje, misli i iskustvo. (Letter 14, 1885.)

Religija Isusa Krista nikada ne poniæava primatelja. Kadazatekne muπkarce i æene kao tjelesne, obiËne, grube, neljuba-zne u rijeËima, oπtre u govoru, sebiËne i samoæive, istina pri-mljena u srce zapoËinje svoj proces proËiπÊavanja i opleme-njivanja. U rijeËima, u odijevanju, u svim navikama zapaæase promjena, pojavljuje se ono πto je ugodno Bogu. I tada ci-jeli svijet moæe vidjeti utjecaj istine u procesu preobrazbe.

Istina oplemenjuje ukus i posveÊuje prosuivanje. Ona uz-diæe i osposobljava, ona tiho i uporno kao kvasac obavlja svo-je djelo, sve dok pod utjecajem Svetoga Duha cijelo biÊe nebude oËiπÊeno i oblikovano kao sud za Ëast da onoga koji jeprimio istinu uËini sposobnim za druπtvo neporoËnih i bezgre-πnih anela. ...

Spasenje koje je za ljudski rod kupljeno uz tako beskraj-nu cijenu svaki vjernik treba Ëuvati u najdragocjenijem su-du. Ono πto ima takvu vrijednost uvijek treba visoko poπto-vati, a nipoπto obezvreivati ili spuπtati na svakidaπnju ra-zinu grubosti i neotesanosti onih koji nisu primili istinu. (MS3, 1891.)

Istina kakva je u Isusu nije hladna, beæivotna ni formal-na. ... Istina je puna topline, dokaza Isusove prisutnosti. ...

Mi imamo poruku koju moramo objaviti svijetu. Ona obu-hvaÊa i kriæ. Istina je neugodna jer zahtijeva samoodricanje iærtvovanje samoga sebe. Kako je, onda, bitno da oni koji noseistinu, kada je vjerno objavljuju, svakom svojom rijeËju i dje-lom pokazuju da ih pokreÊe Kristova ljubav. Istina je. ... uvi-jek divna i oni koji æive po istini kakva je u Isusu trebaju setruditi da je tako prikaæu da njezina ljepota doe do izraæa-ja. (MS 62, 1886.)

»uvajte istinu viπe od svega; nemojte je prodavati ni pokoju cijenu. (Letter 8, 1873.)

37

29. sijeËnja

Biblija je bez premca“RijeËi su Jahvine rijeËi iskrene, srebro prokuπano, odzemlje odvojeno, sedam puta oËiπÊeno.” (Psalam 12,6)

Biblija ne zaostaje ni za jednom drugom knjigom; ona jebez premca. Poznavanje i prihvaÊanje njezinog nauka donosiumu snagu i zdravlje. Da bi mogao shvatiti njezin nauk, uËe-nik mora steÊi poznavanje Boæje sveukupne volje. Boæja rijeËuËi muπkarce i æene kako da postanu sinovi i kÊeri Najviπe-ga. Nijedna druga knjiga, nikakvo drugo πtivo, ne moæe se izjed-naËiti s ovim; naËela koja ona zastupa, kao sila i narav njezi-nog Autora, doista su svemoÊna. Ona je u stanju pruæiti naj-viπe obrazovanje koje smrtni um moæe steÊi. (Letter 64, 1909.)

Nije za nas sigurno da se odvratimo od Svetog pisma ida samo povrπno prelistavamo njegove svete stranice. ... Za-pregnite svoj um da obavi visoku zadaÊu koja mu je postav-ljena i prouËavajte s odluËnim zanimanjem da biste moglirazumjeti boæansku istinu. Oni koji to Ëine, bit Êe iznenaenikada ustanove do kakvih se visina njihov um vinuo. (YI, 29.lipnja 1893.)

Vidokrug svih onih koji prouËavaju Boæju rijeË proπirit Êese. Viπe nego kod bilo kojeg drugog prouËavanja, ovo prouËa-vanje poveÊava sposobnost razumijevanja i svakoj Ëovjekovojosobini ulijeva novu snagu. Ono povezuje um sa πirokim, ople-menjujuÊim naËelima istine. Ono dovodi cijelo Nebo u uskuvezu s ljudskim umom udjeljujuÊi mudrost, znanje i razumi-jevanje.

BaveÊi se obiËnim πtivom, hraneÊi se spisima nenadah-nutih ljudi, um krælja i gubi svoju snagu. ... Razumijevanjese i nesvjesno prilagoava onomu πto mu je veÊ poznato; raz-matrajuÊi ono πto je prolazno, razum slabi, njegove snage sesmanjuju, i nakon nekog vremena postaje nesposoban da serazvija. ...

Cjelokupno znanje steËeno u ovom æivotu koji nam je po-klonjen kao vrijeme pripreme, koje nam moæe pomoÊi da obli-kujemo karakter koji Êe nas osposobiti za druπtvo svetih, isti-nsko je obrazovanje. Ono Êe donijeti blagoslov nama i drugi-ma u ovom æivotu i osigurat Êe nam buduÊi, vjeËni æivot s nje-govim neprolaznim bogatstvom. (MS 67, 1898.)

38

30. sijeËnja

Siguran lijek za duπu“On ti otpuπta sve grijehe tvoje, on iscjeljuje sve slabo-sti tvoje.” (Psalam 103,3)

Krist nam je dao svoju RijeË da bi muπkarci i æene moglibiti obilno opskrbljeni lijekom protiv svih duhovnih bolesti.RijeË je probni kamen ljudskog karaktera. Ona ukazuje na bo-lest i propisuje lijek. U RijeËi se nalazi recept za svaku ljud-sku slabost. Jednostavne Boæje zapovijedi imat Êe iscjeljujuÊiutjecaj na um i cijelo tijelo. Ukoliko se uzimaju vjerom i vjer-no primjenjuju, njezini su lijekovi nepogreπivi. (MS 23, 1899.)

I pred najskromnijim se otvaraju obeÊanja Boæje rijeËi. Bogobjavljuje: “Ako komu od vas nedostaje mudrosti, neka iπteod Boga, koji svima daje obilno i bez prigovora, i dat Êe muje.” (Jakov 1,5) Nitko se neÊe vratiti prazan. »ovjek koji æiviod svake rijeËi Boæje, razvit Êe svoje umne i moralne sposob-nosti. Imat Êe jasnije razumijevanje od onoga koje je imao prijenego πto je svoje srce otvorio ulasku RijeËi æivota. Povezanevjerom sa æivim Izvorom mudrosti i znanja, umne sposobno-sti Êe se razvijati i rasti. Dok su snage uma bile pod vlaπÊuSotone, cijeli Ëovjek je bio izopaËen. Ali kada su sile istineprodrle u srce, pod njihovim se utjecajem naπlo cijelo biÊe. (MS23, 1899.)

Bog je progovorio svojim glasom preko svoje svete rijeËi.Njezine blagoslovljene stranice su pune pouka i æivota, uskla-ene s istinom. One su savrπeno pravilo ponaπanja. U njoj sudane pouke, objavljena naËela koja se odnose na sve okolno-sti u æivotu, iako neki posebni sluËaj nije spomenut. Nije ostaloneotkriveno niπta od onoga πto je bitno u cijelom sustavu vjerei pravilnog naËina ponaπanja. Svaka duænost koju Bog zahti-jeva od nas objaπnjena je. ... Nitko neÊe morati skrenuti s pravogputa ako krotko i poπteno uzme Bibliju kao svoj vodiË i uËinije svojim savjetnikom. (Letter 34, 1891.)

Budite sigurni u ovo: ukoliko budete prouËavali Boæju ri-jeË s iskrenom æeljom da dobijete pomoÊ, Gospodin Êe ispuni-ti svjetlom vaπu duπu. Bog Êe odobriti vaπe djelo i vaπ Êe utjecajbiti miris æivota na æivot. (AUCR, 1. listopada 1903.)

39

31. sijeËnja

Ispunite svoj um istinom“Ne uviam li, ti me sad pouËi, i ako sam kad neprav-du Ëinio, ubuduÊe ja Ëiniti neÊu!” (Job 34,32)

Uzmi svoju Bibliju i pojavi se pred svojim nebeskim OcemgovoreÊi: “Prosvijetli me, nauËi me πto je istina.” Gospodin Êeprihvatiti tvoju molitvu i Sveti Duh Êe utisnuti istinu u tvojuduπu. IstraæujuÊi Pismo za sebe, utvrdit Êeπ se u vjeri. Od najve-Êeg je znaËenja da neprestano istraæujeπ Pisma ispunjavajuÊisvoj um Boæjom rijeËju, jer Êeπ, moæda, biti odvojen od dru-πtva krπÊana i stavljen na mjesto na kojemu neÊeπ uæivati pred-nost da se sastajeπ s Boæjom djecom. Tebi je potrebno da bla-ga Boæje rijeËi staviπ u svoje srce da, kada se pojavi protivljenje,sve moæeπ ispitati u svjetlu Pisma. ...

Mi æivimo u posljednjem vremenu, kada ljudi prihvaÊajuzablude najteæe vrste i vjeruju u njih, dok istinu odbacuju.Mnogi su odlutali u tamu i nevjerovanje traæeÊi pogreπke uBibliji, unoseÊi praznovjerne izmiπljotine, nebiblijske teorije,spekulacije prazne filozofije; ali svaËija je duænost da teæi zatemeljitim poznavanjem Biblije. (ST, 6. veljaËe 1893.)

Istina je djelotvorna jedino kada se primijeni u svakidaπ-njem praktiËnom æivotu. Ukoliko Boæja rijeË osuuje neku na-viku kojoj se ti odajeπ, neki osjeÊaj koji gajiπ, neki duh kojipokazujeπ, nemoj se odvraÊati od Boæje rijeËi, veÊ od svojihzlih navika i dopusti Isusu da oËisti i posveti tvoje srce. Pri-znaj svoje mane i odbaci ih. (ST, 30. sijeËnja 1893.)

Nemoj samo prihvatiti istinu umom, a ne ispunjavati Kri-stove rijeËi. Istinu trebaπ primijeniti na samoga sebe; ona moramuπkarce i æene koji je prihvaÊaju dovesti do Stijene, da pad-nu na Stijenu i razbiju se. I tada Êe Isus moÊi oblikovati nji-hov karakter po uzoru na svoj boæanski. Ukoliko æelimo slu-πati Njegov glas, u naπem srcu mora zavladati tiπina. Bukakoju stvara naπe sebiËno “ja”, njegove æelje, njegovi uæici, sveto mora biti odbaËeno i mi moramo staviti na sebe odjeÊu po-niznosti, moramo zauzeti svoje mjesto kao ponizni uËenici uKristovoj πkoli. (RH, 31. listopada 1893.)

40

1. veljaËe

Neka nas Isus vodi“Ja sam put, istina i æivot — reËe mu Isus. — Nitko nedolazi k Ocu osim po meni.” (Ivan 14,6)

O, kada bismo mi, koji smo gosti i doπljaci u ovoj stranojzemlji ... mogli shvatiti Krista, put, istinu i æivot! On kaæe:“Nitko ne dolazi k Ocu osim po meni.” Put koji je On obilje-æio tako je jednostavan i odreen da ga ni najveÊi greπnik,natovaren krivnjom, ne mora promaπiti. Nijedan uzdrhtalitraæilac ne mora doæivjeti neuspjeh u nalaæenju pravog putai u hodanju pod zrakama neporoËnog i svetog svjetla jer nastom stazom vodi Isus.

Put je tako uzan, tako svet da se na njemu ne moæe podno-siti grijeh, ali je pristup putu omoguÊen svima i zato nijednaoËajna, sumnjama muËena, uzdrhtala duπa ne mora reÊi: “Bo-gu uopÊe nije stalo do mene!” Svaka duπa je dragocjena u Nje-govim oËima. ... Kada se Sotona pobjedonosno izdavao za knezaovoga svijeta, kada je cijeli svijet proglaπavao svojim carstvom,kada smo svi mi bili pokvareni i uprljani grijehom, Bog je poslaosvojeg vjesnika s Neba, svojega jedinoroenog Sina, da objavisvim stanovnicima svijeta: “Ja sam osigurao otkupninu. Pro-krËio sam put spasenja svima onima koji propadaju. Pripre-mio sam povelju o slobodi za svakoga od vas, povelju koju jepotpisao Gospodin Neba i Zemlje. ...”

Niste Ga vi odbili prihvatiti zbog neke pogreπke u pravukoje vam je pribavljeno. Niste se odbili radovati u ljubavi kojaopraπta zbog toga πto milost, milosre i ljubav Oca i Sina nijebila dovoljno velika niti zbog toga πto vam nije u dovoljnojmjeri bila stavljena na raspolaganje. ... Ukoliko budete izgub-ljeni, to Êe biti samo zato πto niste htjeli doÊi Kristu da bisteimali æivot.

Bog Ëeka da izlije blagoslov oprosta grijeha, pomilovanjazbog bezakonja, dar pravednosti na sve koji povjeruju u Nje-govu ljubav i prihvate Njegovo spasenje. Krist je spreman re-Êi pokajanom greπniku: “Skidam s tebe tvoju krivicu.” (Zaha-rija 3,4-7) Krist je karika u lancu koji povezuje Boga i Ëovje-ka. Krv Isusa Krista je rjeËita molitva koja progovara u koristgreπnika. (MS 32a, 1894.)

41

2. veljaËe

»ovjek je dragocjeniji od zlata“UËinit Êu da Ëovjek viπe vrijedi nego zlato Ëisto, viπenego zlato ofirsko.” (Izaija 13,12 — DK)

Malo ljudi cijeni vrijednost Ëovjeka i slavu koja bi se vratilaBogu kada bi on njegovao i Ëuvao neporoËnost, poπtenje iplemenitost karaktera. ... Kratko vrijeme koje je ovdje Ëovjekudodijeljeno izuzetno je dragocjeno. Sada, dok vrijeme milostijoπ traje, Bog æeli ujediniti svoju snagu sa slaboπÊu smrtnogËovjeka. ... Oni koji istinski ljube Boga æeljet Êe tako usavr-πiti sposobnosti koje su dobili od Boga da budu na blagoslovbliænjima. I vrlo skoro vrata Neba πirom Êe se otvoriti da ihpropuste, a s usana Kralja do njihovih Êe uπiju doprijeti bla-goslov slave kao najljepπa glazba: “Doite, blagoslovljeni Ocamog, i primite u posjed kraljevstvo koje vam je pripravljenood postanka svijeta!” (Matej 25,34)

I tako Êe otkupljeni biti dobrodoπlicom doËekani u stano-vima koje je Isus pripremio za njih. Tamo im druπtvo neÊepraviti zloËinci sa Zemlje — laæovi, idolopoklonici ili nevjer-nici, veÊ Êe se druæiti s onima koji su pobijedili Sotonu i nje-gove zamke, koji su uz boæansku pomoÊ oblikovali savrπenkarakter. Svaka greπna sklonost, svaka nesavrπenost koja ihje muËila ovdje, uklonjena je Kristovom krvlju; savrπenstvo isjaj Njegove slave koja daleko nadmaπuje sjaj Sunca u njego-voj podnevnoj snazi njima je darovana. A moralna ljepota, savr-πenstvo Njegovog karaktera, prosijava kroz njih i po vrijed-nosti daleko nadmaπuje ovaj vanjski sjaj. Oni su bez maneoko velikog bijelog prijestolja sudjelujuÊi u dostojanstvu i pred-nostima anela.

“Ono πto oko nije vidjelo, πto uho nije Ëulo, na πto ljudskosrce nije pomislilo: to je Bog pripravio onima koji ga ljube.”(1. KorinÊanima 2,9) ImajuÊi u vidu slavnu baπtinu koju bimogao dobiti, “πto Ëovjek moæe dati u zamjenu za svoju duπu”?On moæe biti siromaπan a da ipak ima u sebi bogatstvo i do-stojanstvo koje mu svijet nikada ne moæe dati. Duπa, otkup-ljena i oËiπÊena od grijeha, koja je sve svoje sposobnosti posvetilasluæbi Bogu, ima neusporedivu vrijednost. (ST, 3. travnja 1884.)

42

3. veljaËe

Ja ne pripadam sebi“Kupljeni ste! Ne budite robovi ljudima!” (1. KorinÊani-ma 7,23)

Kako je prirodno πto smatramo sebe svojim vlastitim go-spodarima! Ali, nadahnuta RijeË izjavljuje: “Niste svoji!” “Ku-pljeni ste!” (1. KorinÊanima 6,19.20). ... U svojem odnosu premadrugim ljudskim biÊima, mi smo vlasnici svojih mentalnih ifiziËkih sposobnosti. U svojem odnosu prema Bogu, mi smoih samo pozajmili od Njega jer smo upravitelji Njegove milo-sti. ... Vrijeme se mora koristiti promiπljeno, ozbiljno, po upu-tama Svetoga Duha. Mi moramo shvatiti πto je pravo, a πtopogreπno u odnosu na imanje koje nam je povjereno, ali i nanaπe umne i tjelesne sposobnosti. Bog je stvarni gospodar svakogdara koji je dao na uporabu ljudskim biÊima. ... On Êe blago-sloviti pravilnu uporabu svakog dara koji je iskoriπten Njemuna slavu. Talent govora, pamÊenja, imanja, sve se to mora pri-kupljati da bi se Bog proslavio, da bi se unaprijedilo Njegovokraljevstvo. Bog nam je povjerio odgovornost nad svojim do-brima u vrijeme svoje odsutnosti. Svaki upravitelj ima svojuposebnu zadaÊu koju treba obaviti da bi se unaprijedilo Boæjekraljevstvo. Nitko nije od toga izuzet. (Letter 44, 1900.)

Mladi moraju nauËiti poπtovati sebe jer su kupljeni. (Letter117, 1898.)

Krist je svoju boæansku narav zaodjenuo ljudskom i pla-tio otkupninu za Ëovjeka; On æeli da Ëovjek vrijednost æivotakoji mu je na taj naËin osiguran procjenjuje po beskrajnoj cijenikoja je za njega plaÊena. (MS 23, 1899.)

Kao istinski obraÊena i preobraæena duπa imate prednostsluπati æivu Boæju rijeË i kao slobodno, novoroeno biÊe oba-viti najviπu sluæbu da biste se pokazali dostojni svetog povje-renja koje vam je Bog ukazao kada je poslao svoga jedinoro-enog Sina da umre za vas. Ukoliko vjerujete u Krista kaosvojeg Spasitelja, primit Êete svaku milost i bit Êete duhovnoosposobljeni da usavrπite svoj krπÊanski karakter. Pokaæite dacijenite ærtvu koja je prinesena zbog vas, smatrajte je odviπevelikom da biste sebi mogli dopustiti da iznevjerite ispovije-danje svoje vjere time πto Êete biti oblikovani i oformljeni popravilima ovoga svijeta. (MS 167, 1897.)

43

4. veljaËe

Otkupljeni Kristovom krvlju“Znajte da niste otkupljeni neËim raspadljivim — sre-brom ili zlatom — od svoga bezvrijednog, od otaca ba-πtinjenog naËina æivota, nego skupocjenom krvi Kristakao nevina i bez mane Janjeta.” (1. Petrova 1,18.19)

Morate shvatiti da vi ne raspolaæete sami sobom da bisteugaali svojim prohtjevima. Vi ste Gospodnje vlasniπtvo. Kristvas je otkupio svojom krvlju. Vaπe tijelo treba biti posveÊenoGospodinu kao sud na Ëast. Ono je Kristovo otkupljeno vlasni-πtvo. I zato Ëuvajte svaku sposobnost, svaki ud kao orue pra-vednosti. Sotona æeli zavladati vaπim umnim sposobnostima,vaπom voljom, ali sve to pripada Isusu. Imajte uvijek na umu:“Ja ne pripadam sebi. Moram savjesno i na posveÊen naËinËuvati svaki dio Kristovog kupljenog vlasniπtva!” ...

Sotona vas moæe pokuπati vezati uz svoja kola kao nekubespomoÊnu duπu. Ali viËite u znak pobjede kojom vas je KristuËinio slobodnim biÊem. Nemojte sramotiti Boga nijednim iz-razom nedjelotvornosti i nesposobnosti da pobijedite potpuno,savrπeno i slavno u Kristu Isusu koji je umro da vas otkupi iuËini slobodnim Ëovjekom. Pobijedite, da, pobijedite! Stavitesvoju volju u svakom trenutku na stranu Boæje volje. Razmi-πljajte s mnogo nade i hrabrosti. U vjeri uskliknite protiv So-tone i, gledajuÊi na Isusa koji je zaËetnik i izvrπitelj vaπe vje-re, recite: “Isuse, moj Otkupitelju, ja sam slab. Niπta ne mogupostiÊi bez Tvoje pomoÊi. Zato vezujem svoju bespomoÊnu du-πu uz Tebe.” Onda se pozabavite miπlju da se nalazite u Kri-stovoj prisutnosti, da hodite s Bogom, da je vaπ æivot sakrivens Kristom u Bogu. ... I onda neÊete slaviti Sotonu zamiπljaju-Êi da ste slabi i bespomoÊni. Uzdignut Êete se u neporoËno isveto ozraËje. Primit Êete Svetoga Duha kao Utjeπitelja, kaoOnoga koji vas posveÊuje. ... Imat Êete smiren, spokojan duhu Bogu. ReÊi Êete: “Isus æivi i buduÊi da On æivi, i ja Êu æivjeti.On je pobijedio Sotonu radi mene i avao me ne moæe svladati.NeÊu osramotiti svojega Gospodina i Vou, veÊ Êu pobijeditiu Njegovo sveto ime i bit Êu i viπe nego pobjednik. (Letter 31,1893.)

44

5. veljaËe

Bog æeli svoje vlasniπtvo“Sada ovako govori Jahve, koji te stvorio, Jakove, kojite sazdao, Izraele: ‘Ne boj se, jer ja sam te otkupio; ime-nom sam te zazvao: ti si moj!’” (Izaija 43,1)

Krist je za svakog muπkarca i svaku æenu platio otkup-ninu. “Vi niste svoji jer ste kupljeni” dragocjenom krvlju Boæ-jega Sina. (MS 42, 1890.)

Bez obzira na to predajemo li mi sebe Bogu ili ne, pripa-damo Njemu. Vi niste svoji jer ste kupljeni. Mi smo Gospod-nji po stvaranju i Njegovi smo po otkupljenju. Zato nemamonikakvog prava misliti da moæemo Ëiniti πto nam je volja. SveËime se bavimo pripada Gospodinu. Mi nemamo nikakvog pravana sebe ni u Ëemu, pa Ëak ni na postojanje. Sav naπ novac,sve naπe vrijeme i sposobnosti, sve to pripada Bogu i sve namje pozajmljeno da moæemo dovrπiti djelo koje nam je On povjerio.On nam je dao zadaÊu: “Trgujte time dok se ja vratim!” (Lu-ka 19,13) (Letter 97, 1898.)

Nemojte uzeti sebi pravo da sluæite sebi i da budete ravno-duπni prema zahtjevima koje Bog ima od vas. Vi ste Njegovovlasniπtvo. ... Isus vas je otkupio po beskrajnoj cijeni. Vaπemisli moraju biti neporoËne; one pripadaju Gospodinu. Dajteih Njemu. Mi ne moæemo steÊi nikakve zasluge pred Bogom.Ne moæemo Mu dati niπta πto Njemu veÊ ne pripada. HoÊemoli uskratiti Bogu ono πto je Njegovo? Nemojte potkradati Bo-ga i davati svijetu vrijeme, sposobnosti i snagu koja pripadaNjemu! On traæi vaπu ljubav; dajte Mu je! Ona pripada Nje-mu. On traæi vaπe vrijeme; dajte Mu trenutak po trenutak.Ono je Njegovo. On traæi vaπe umne sposobnosti; dajte Muih! One pripadaju Njemu. ...

Gospodin æeli svoje vlasniπtvo. Kada smo dali Bogu duπu,tijelo i duh; kada smo svoje prohtjeve dræali pod kontrolomprosvijetljene savjesti, kada smo se borili protiv svake strastipokazujuÊi da svaki ud smatramo Boæjim vlasniπtvom koji trebasluæiti Njemu; kada su sve naπe sklonosti u skladu s Gospod-njim umom, usmjeravajuÊi se prema onome “πto je gore, gdjeKrist sjedi s desne strane Oca” — onda smo dali Gospodinuono πto Mu pripada. O, Boæe, “jer iz tvojih ruku primivπi, dalismo tebi!” (1. Ljetopisa 29,14) (Letter 23, 1873.)

45

6. veljaËe

Pazite na Boæje vlasniπtvo“Koji je sam sebe predao za naπe grijehe da nas izbaviod sadaπnjega pokvarenog svijeta, u skladu s voljom Bo-ga, Oca naπega!” (GalaÊanima 1,4)

Stajali ste Ga mnogo. “Proslavite, dakle, Boga svojim tije-lom.” (1. KorinÊanima 6,20) Ono πto biste mogli smatrati svo-jim, zapravo je Boæje. Brinite se o Njegovom vlasniπtvu. Onvas je otkupio uz beskrajnu cijenu. Vaπ um je Njegov. Kakvopravo bi imala bilo koja osoba da zlorabi svoje tijelo koje nepripada njoj samoj, veÊ Gospodinu Isusu Kristu? Kakvo bi zado-voljstvo itko smio imati u postupnom umanjivanju snaga tije-la i uma sebiËnim popuπtanjem sebi u bilo kojem obliku?

Bog je svakom ljudskom biÊu dao um. On æeli da budeuporabljen Njemu na slavu. ZahvaljujuÊi njemu, Ëovjek je ospo-sobljen da surauje s Bogom u naporima da se spase smrtnicikoji propadaju. Nitko od nas nema suviπnih snaga uma ili spo-sobnosti odluËivanja. Zato trebamo usavrπavati i vjeæbati svakusposobnost uma i tijela — ljudskog mehanizma koji je Kristotkupio — da bismo ga mogli najkorisnije uporabiti. Mi moramouËiniti sve πto je u naπoj moÊi da ojaËamo te sposobnosti jerje Bogu ugodno da postanemo Njegovi uspjeπniji i korisniji su-radnici. ...

U Izlasku Ëitamo da je Gospodin, u vrijeme kada je naredioIzraelcima da sagrade Svetiπte u pustinji, nekim ljudima daoposebne sposobnosti, talente i vjeπtine oblikovanja i da ih jeonda pozvao na rad. On Êe i s nama postupati na sliËan naËin... iako Êemo, moæda, morati poËeti svoje djelo u vrlo ograni-Ëenom opsegu, On Êe nas blagosloviti i umnoæiti naπe sposob-nosti kao nagradu za naπu vjernost. (MS 8, 1904.)

Krist je umro za vas, a vi trebate æivjeti za Boga. Nekase vaπe sposobnosti razmiπljanja oplemene, proËiste, posvete,i stave Bogu na raspolaganje. Gospodin zahtijeva posveÊenjecijelog biÊa. Um, kao i cijelo tijelo, treba se uzdiÊi i oplemeni-ti. Bog ima pravo na naπ um, duπu i tijelo. (MS 167, 1897.)

Nije u moÊi onih koji su uzeli na sebe Isusovo ime da Mudaju viπe od onoga πto je Njegovo. On je otkupio cijelog Ëovje-ka uz beskrajnu cijenu i mi smo Njegovo vlasniπtvo i sada iu vjeËnosti. (Letter 51b, 1894.)

46

7. veljaËe

Uzmi Boga za svojeg savjetnika“On koji osobno u svom tijelu naπe grijehe uznese na kriæda mi, umrijevπi svojim grijesima, æivimo pravednosti;on Ëijim ste modricama izlijeËeni.” (1. Petrova 2,24)

Krist je naπe grijehe ponio u svojem tijelu na drvo. ... Kolikije onda morao biti grijeh kada nijedno smrtno biÊe nije mo-glo postiÊi pomirenje? Koliko je moralo biti njegovo proklet-stvo kada ga je samo Bog mogao ukloniti? Kristov kriæ svje-doËi svakom Ëovjeku da je plaÊa grijeha smrt. ... O, svakakomora postojati neka snaæna zavodniËka sila koja zarobljavamoralne snage usmjeravajuÊi ih suprotno utjecajima BoæjegaDuha, zar ne? Ja vas preklinjem, kao Kristov izaslanik ... dabudete marljivi u traæenju Boæje milosti. Ona vam je potrebnasvakoga dana da ne biste Ëinili pogreπke u svojem æivotu. ...

Moæda smatrate da ste sposobni sami upravljati sobom,sami stvarati planove i ostvarivati ih po svojem prosuivanju.To je nesigurno za vas ili za bilo koga drugoga. Govorim oonome πto znam. Uzmite Boga za svojeg savjetnika. Traæiteod Njega da vas usmjerava. I neÊete Ga traæiti uzalud. ... Pre-klinjem vas, ne dopustite da ovi dragocjeni trenuci vremenamilosti prolaze bez vaπeg duhovnog napredovanja. Ni u ko-jem sluËaju nemojte dopustiti svojim moralnim snagama dazakræljaju. ... Nebo je sa svim svojim privlaËnostima pred va-ma, vjeËna slava koju moæete zadobiti ili izgubiti. ©to ÊeteuËiniti? Svojim æivotom i karakterom posvjedoËit Êete o izborukoji ste uËinili. Vrlo sam zabrinuta jer vidim da su mnogi rav-noduπni kada se radi o pitanjima od neprocjenjivog znaËenja.Oni su uvijek zaposleni poslovima manje vaænosti, a onaj je-dan uzviπeni posao izbacili su iz svojih misli. Oni se nemajuvremena moliti, nemaju vremena bdjeti, nemaju vremena istra-æivati Pisma. Oni su prezaposleni da bi mogli obaviti potreb-ne pripreme za buduÊi æivot. Oni nemaju vremena da se po-svete usavrπavanju svojega krπÊanskog karaktera niti ustraj-nom naporu da osiguraju sebi pravo na Nebo.

Ako imate vjeËni æivot, onda morate biti ozbiljni i raditiu tom smjeru. ... Proslavite Boga time πto Êete izabrati Nje-gov put, Njegovu volju. On Êe biti vaπ mudri savjetnik i vaπvjerni, nepokolebljivi prijatelj. (Leter 23, 1873.)

47

8. veljaËe

Uæe spuπteno s Neba“Ponizi sam sebe postavπi posluπan do smrti, i to do smrtina kriæu.” (Filipljanima 2,8)

Izmjerite uæe, ako moæete, koje je spuπteno s Neba da bipodiglo Ëovjeka. Jedina procjena koju vam moæemo dati o du-æini toga uæeta upuÊuje nas na Golgotu. (Letter 23, 1873.)

Greπni Ëovjek ne moæe imati dom u Boæjem raju bez Janjetakoje je zaklano od postanka svijeta. Zar onda neÊemo uzdi-zati Kristov kriæ? ...

Aneosko savrπenstvo doæivjelo je neuspjeh na Nebu. Ljud-sko savrπenstvo doæivjelo je neuspjeh u Edenu, blagoslovlje-nom raju. Svi koji æele imati sigurnost na Zemlji ili na Nebumoraju gledati na Janje Boæje. Plan spasenja, koji je objavioBoæju pravednost i ljubav, pruæio je vjeËno jamstvo protiv iz-daje u bezgreπnim svjetovima, ali i meu onima koji Êe bitiotkupljeni krvlju Janjeta. Naπa jedina nada je savrπeno osla-njanje na krv Onoga koji moæe savrπeno spasiti one koji dolazek Bogu preko Njega. Kristova smrt na golgotskom kriæu naπaje jedina nada u ovom svijetu i bit Êe tema o kojoj Êemo ras-pravljati u svijetu koji Êe doÊi. O, mi stvarno ne cijenimo do-voljno vrijednost pomirenja! Da to Ëinimo, viπe bismo razgovaralio njemu. Boæji dar u obliku Njegovog ljubljenog Sina bio jeizraz Njegove neshvatljive ljubavi. Bilo je to najviπe πto je Bogmogao uËiniti da saËuva Ëast svojeg Zakona i da ipak spasiprekrπitelja. (5BC 1132)

Isus je stavio svoj kriæ u ravninu sa svjetlom koje dolazis Neba, jer se samo tu mogao sresti s Ëovjekovim pogledom.Kriæ se nalazi u istoj ravnini sa sjajem koji dolazi s Boæjeglica, tako da gledajuÊi kriæ ljudi mogu vidjeti i upoznati Bogai Isusa Krista kojega je poslao. GledajuÊi Boga, mi gledamoOnoga koji je predao svoju duπu na smrt. GledajuÊi kriæ, podi-æemo svoj pogled prema Bogu i prepoznajemo Njegovu mrænjuprema grijehu, ali i Njegovu ljubav prema greπniku, ljubavkoja je jaËa od smrti. Krst daje svijetu neoboriv dokaz da jeBog istina, svjetlo i ljubav. (5BC 1133)

48

9. veljaËe

Srediπte nade“A ja sam daleko od toga da se iËim ponosim, osim kri-æem Gospodina naπega Isusa Kr