najčešće pravopisne i gramatičke pogreske
TRANSCRIPT
-
7/25/2019 najee pravopisne i gramatike pogreske
1/32
Sintaksa
Glagolske dopune
Odreeni glagoli zahtijevaju dopune u odreenim padeima te
pri njihovoj uporabi treba voditi rauna i o dopuni koja im se
pridruuje. U tablici se donose glagoli u uspostavi ijih se
dopuna grijei:
NE DA
kontaktirati koga kontaktirati s kim / javiti se komu
koristiti to koristiti se ime
lagati koga lagati komu
mariti za kim mariti za koga
mirisati po emu mirisati na to
nalikovati komu nalikovati na koga
ovisiti od koga ovisiti o komu
oeniti se za koga oeniti koga, oeniti se (s) kim
raspravljati to raspravljati o emu
rugati koga rugati se komu
-
7/25/2019 najee pravopisne i gramatike pogreske
2/32
sliiti na koga sli
iti komu
smetati koga smetati komu
traiti koga to traiti to od koga
zavisiti o komu zavisiti od koga
esto se pogrene reenine dopune uspostavljaju uz glagole
govorenja i miljenja, npr.:
NE DA
Htjeli su se dogovoriti to
moraju napraviti.
Htjeli su se dogovoriti o tome to
moraju napraviti.
Nisu raspravljali taj problem.Nisu raspravljali o tome
problemu.
Razmislituto trebapoduzeti. Razmislit
u o tome
to trebapoduzeti.
esto se grijei i tako da se glagolu kojemu je potrebna dopuna
u besprijedlonome instrumentalu uspostavlja dopuna u
prijedlonome instrumentalu:
NE DA
-
7/25/2019 najee pravopisne i gramatike pogreske
3/32
Bavio se s razliitim spletkama. Bavio se razliitim spletkama.
Njegovo je nastojanje bilopopraeno s mnogim
problemima.
Njegovo je nastojanje bilopopraeno mnogim
problemima.
Ako su u reenici veznikom ipovezana dva glagola od kojih
svaki zahtijeva drukiju dopunu (dopunu u drugome padeu),
dopuna se pridruuje svakomu glagolu:
NE DA
Ana vie voli i bolja je prema
Petru.
Ana vie voli Petra i bolja je
prema njemu.
Vrt granii i okruen je
umom.
Vrt granii sa umom i okruen je
njom.
Iznevjerio je i narugao se
Petru.
Iznevjerio je Petra i narugao mu
se.
Sronost i upravljanje
Brojevne imenice obojica,dvojica,trojica itd. slau se s
predikatom kao da je rijeo imenicama srednjega roda u
mnoini:
NE DA
Njih su dvojica doli. Njih su dvojica dola.
-
7/25/2019 najee pravopisne i gramatike pogreske
4/32
Obojica su mi prili. Obojica su mi prila.
To su mu savjetovali svatrojica.
To su mu savjetovala svatrojica.
Brojevne imenice koje oznauju osobe razliita spola (dvoje,
troje,obojeitd.) slau se s predikatom srednjega roda u jednini:
NE DA
Dvoje su doli. Dvoje je dolo.
Oboje su mi prili. Oboje mi je prilo.
To su mu savjetovali sve troje. To mu je savjetovalo sve troje.
Pokrate su uvijek mukoga roda, osim pokrata koje zavravaju
na A. U skladu s tim pridruuje im se predikat kao da je rijeo
imenicama mukoga roda u jednini:
NE DA
EU je nastala prije podosta
godina.
EU je nastao prije podosta
godina.
Rijeipolicijapridruit e se predikat u jednini enskoga roda, a
ne u mnoini mukoga roda, iako imamo nejezino znanje da je
policijaskupina policajaca, a rijeima narodili razred
predikat u jednini mukoga roda iako prva rije
ozna
ujeskupinu ljudi, a druga skupinu uenika:
-
7/25/2019 najee pravopisne i gramatike pogreske
5/32
NE DA
Policija je dola i odveli
su provalnika.
Policija je dola i odvela jeprovalnika. / Policajci su doli i odveli
su provalnika.
Razred je glasovao i
izabrali su predstavnika.
Razred je glasovao i izabrao je
predstavnika. / Uenici su glasovali i
izabrali su predstavnika.
Narod se skupio i
glasno su prosvjedovali.
Narod se skupio i glasno je
prosvjedovao. / Ljudi su se skupili i
glasno su prosvjedovali.
Uz zamjenicu Vi koja se upotrebljava kao izraz potovanja (i
stoga obvezatno pie velikim slovom) predikat uvijek stoji u
mnoini mukoga roda bez obzira na to obraamo li se
mukarcu ili eni:
NE DA
Vi ste me to pitao. Vi ste me to pitali.
Vi ste me to pitala. Vi ste me to pitali.
-
7/25/2019 najee pravopisne i gramatike pogreske
6/32
Atribut se s imenicom slae u rodu, broju i padeu:
NE DA
dobar veer, dobro veer dobra veer
hvala lijepo hvala lijepa
Apozicija se s imenicom uvijek slae u padeu:
NE DA
na rijeci Dunav na rijeci Dunavu
u gradu Krievci u gradu Krievcima
u gradu Rijeka u gradu Rijeci
Uvijek se sklanja i ime i prezime muke osobe:
NE DA
roman o Harry Potteru roman o Harryju Potteru
roman Jerome David Salingeraroman Jeromea Davida Salingera
ponaanje Holden Caufielda ponaanje Holdena Caufielda
-
7/25/2019 najee pravopisne i gramatike pogreske
7/32
ivot Miguel de Cervantesa ivot Miguela de Cervantesa
Posvojni genitiv / posvojni pridjev
Ope je pravilo da skupinu s genitivom, kad je to mogue, treba
zamijeniti skupinom s posvojnim pridjevom, npr.:
NE DA
broj telefona telefonski broj
dravljanin Bugarske bugarski dravljanin
keri Goriota Goriotove k eri
nagovor oca oev nagovor
otuenost Gregora Gregorova otuenost
suze majke majine suze
trokovi ivota ivotni trokovi
To se pravilo primjenjuje samo ako skupina s posvojnimpridjevom ima isto znaenje kao skupina s genitivom. Ako
-
7/25/2019 najee pravopisne i gramatike pogreske
8/32
znaenje nije isto, ne treba skupinu s genitivom zamjenjivati
skupinom s posvojnim pridjevom, npr. radni praznikne znai
isto to ipraznik rada,put svile nije isto to i svileni put, pa se
na te izraze to pravilo ne primjenjuje.
Imenica sa spojnicom / pridjev + imenica
Imenice koje imaju dvije sastavnice povezane spojnicom bolje
je, kad god je to mogue, zamijeniti svezompridjev + imenica
ili imenica + imenica u genitivuili imenica + prijedloni izraz.
imenica saspojnicom
pridjev + imenica / imenica + imenica ugenitivu / imenica + prijedloni izraz
kesten-pire pire od kestena
internet-stranica internetska stranica, mrena stranica
fitness-centar centar zafitness
taksi-voza vozataksija, taksist
Povratno-posvojna zamjenica / posvojna zamjenica
U hrvatskome se standardnom jeziku pripadanje subjektu izrie
povratno-posvojnom zamjenicom svojbez obzira na to kojega je
subjekt lica, npr.:Ja imam svoju knjigu.,Ti imasvoju knjigu.,
On ima svoju knjigu.itd. (a ne:Ja imam moju knjigu., Ti ima
tvoju knjigu., On ima njegovu knjigu.Posljednja je reenicamogua, ali ona bi znaila npr. da Marko ima Petrovu knjigu).
-
7/25/2019 najee pravopisne i gramatike pogreske
9/32
NE DA
Otac Goriot previe je mario zanjegove keri.Otac Goriot previe je marioza svoje keri.
Doi s tvojim sinom. Doi sa svojim sinom.
Mjesto enklitike
Enklitike ili zanaglasnice rijei su koje se u izgovoru naslanjaju
na rijei ispred sebe. One su najee skraeni oblici pomonoga
glagola biti(sam,si,je,smo,ste,su) i pomonoga glagola htjeti
(u,e,e,emo,ete,e).
U hrvatskome standardnom jeziku enklitika uz subjekt uz koji
ne stoji atribut ni apozicija u pravilu dolazi na drugome mjestu ureenici, odnosno iza prve naglaene rijei u reenici s kojom
ini naglasnu cjelinu, npr. Kaije autor prve hrvatske
gramatike.Ako uz reenini subjekt stoji atribut ili apozicija,
zanaglasnica moe stajati:
iza semantiki nosivoga dijela predikata:
Bartol Kainapisao je prvu hrvatsku gramatiku.
Bartol Kaiautor je prve hrvatske gramatike.
NE DA
Miroslav Krlea je
napisao Kraljevo.
Miroslav Krlea napisao je Kraljevo.
-
7/25/2019 najee pravopisne i gramatike pogreske
10/32
Djelo Otac Goriotje
napisao Honorde
Balzac.
Djelo Otac Goriotnapisao je Honor
de Balzac.
Odnos prema ocu je bio
dobar.Odnos prema ocu bio je dobar.
Lucija i Valpurga su
ostale ivjeti same.
Lucija i Valpurga ostale su ivjeti
same.
Njegova ena Ana je
vidjela djevojku kako
tri ulicom.
Njegova ena Ana vidjela je djevojku
kako tri ulicom.
Radnja romana se odvija
u Senju.Radnja romana odvija se u Senju.
Glavni lik romana je
starac koji ima dvije
keri.
Glavni lik romana starac je koji ima
dvije keri. / Glavni je lik romana
starac koji ima dvije keri.
na drugome mjestu u reenici, odnosno iza prve naglaene
rijei u reenici s kojom ini naglasnu cjelinu:
Bartol je Kainapisao prvu hrvatsku gramatiku.
Bartol je Kaiautor prve hrvatske gramatike.
Reenice u kojima se zanaglasnicom rastavlja atribut ili
apozicija i subjekt, a osobito ime i prezime, stilski su obiljeene:
uro je Martipoludio.
-
7/25/2019 najee pravopisne i gramatike pogreske
11/32
NE DADA, ali stilski
obiljeeno
Bartol Kaije
napisao prvu
hrvatsku gramatiku.
Bartol Kainapisao
je prvu hrvatsku
gramatiku.
Bartol je Kai
napisao prvu
hrvatsku gramatiku.
Bartol Kaije autor
prve hrvatske
gramatike.
Bartol Kaiautor je
prve hrvatske
gramatike.
Bartol je Kaiautor
prve hrvatske
gramatike.
Kad u reenici imamo vierjeni naziv koje ustanove,
enklitikom se ne razdvajaju njegovi dijelovi.
NE DA
Sveuilite je u Zagrebu
odobrilo upis novih studenata.
Sveuilite u Zagrebu odobrilo
je upis novih studenata.
Da li / je li
Umjesto reenice uvedene skupinom da litreba upotrijebiti
reenicu u kojoj se glagolski predikat ili glagolski dio
imenskoga predikata premee na prvo mjesto, a za njim slijediestica li.
esto se grijei tako da se pravilo razumijeva kao da skupinu da
litreba samo zamijeniti skupinomje li. Meutim, netono je i:
Je li ga vidi?,Je li moedoi?
NE DA
-
7/25/2019 najee pravopisne i gramatike pogreske
12/32
Da li ga vidi?, Je li ga vidi? Vidili ga?
Da li mi moepomoi?, Je li mi moepomoi?Moeli mipomoi?
Ako se u izjavnoj reenici nalazi glagolska enklitikaje, upitna
se reenica tvori prebacivanjem te enklitike na poetno mjesto i
dodavanjem estice li. Ako se u izjavnoj reenici pojavljuju
glagolske enklitike sam, si, smo, ste, su, u, e, e..., u upitnoj
se reenici pojavljuje puni oblik glagola bitiili htjetii
estica li.
izjavna reenica upitna preoblika
Tuan si. Jesi li tuan?
Radit e cijelu no. Hoe li raditi cijelu no?
Juer ste doli. Jeste li juer doli?
Pravila koja vrijede za upitne reenice vrijede i za neizravno
pitanje u objektnoj ili subjektnoj sureenici:
NE DA
Pitala ga je da li joj moe
pomoi.
Pitala ga je moe li joj
pomoi.
-
7/25/2019 najee pravopisne i gramatike pogreske
13/32
Ne zna se da li ih je volio. Ne zna se je li ih volio.
Prijedlone dopune
ispred
Prijedlog ispredne treba upotrebljavati u znaenju zastupanja ni
u vremenskome znaenju.
NE DA
Govorio je ispred svoje
obitelji.
Govorio je uime svoje
obitelji.
Proljee je ispred ljeta. Proljee je prije ljeta.
Prijedlog ispredpravilno je upotrebljavati u mjesnomeznaenju:Ispred nae kue rastu empresi.
iz
Prijedlog izne treba upotrebljavati kako bi se oznaila graa ili
tvar od koje je to nainjeno:
NE DA
izme iz koe izme od koe
sok iz vianja sok od vianja
iza
-
7/25/2019 najee pravopisne i gramatike pogreske
14/32
Prijedlog izane treba upotrebljavati u vremenskome znaenju:
NE DA
Iza proljea dolo je ljeto. Nakon proljea dolo je ljeto.
Prijedlog izapravilno je upotrebljavati u mjesnome znaenju:
Iza njihove kue rasli su empresi.
izmeu i meu
Razlika je izmeu prijedloga izmeu i meu u tome to prijedlog
izmeudolazi kao veza u odnosu dvaju predmeta/pojmova
(izmeu brata i sestre,izmeu Zagreba i Rijeke,izmeu kue i
vrta), a prijedlog meukao veza u odnosu vie
predmeta/pojmova (meu svim hrvatskim gradovima).
NE DA
Izabrali su predstavnika
izmeu svih uenika.
Izabrali su predstavnika meu
svim uenicima.
Dobro je upotrebljavati i svezu meu ostalimi svezu izmeu
ostaloga.
kod
Prijedlog kod ne treba upotrebljavati u oznaivanju kretanja
prema cilju.
NE DA
-
7/25/2019 najee pravopisne i gramatike pogreske
15/32
Marko je iao kod sveenika. Marko je iao sveeniku.
Prijedlog koddobro je upotrijebljen u reenici:Marko je kodsveenika.
Kod ne treba upotrebljavati za izricanje istodobnosti uz
apstraktne imenice.
NE DA
Pogrijeio je kod zbrajanja. Pogrijeio je pri zbrajanju.
Trebala je pomokod
rjeavanja ljubavnih problema.
Trebala je pomopri rjeavanju
ljubavnih problema.
kroz
Prijedlog krozne treba upotrebljavati u izraavanju sredstva ili
naina. Najbolje je izraz s prijedlogom krozu tome sluaju
zamijeniti instrumentalom upotrijebljene imenice, a ako to nije
mogue, bolje je upotrijebiti prijedlogputemnego prijedlog
kroz. U vremenskome znaenju bolje je upotrijebiti prijedlog
tijekom.
NE DA
To je postigao kroz velik trud. To je postigao velikim trudom.
Viali su se kroz kolovoz i Viali su se tijekom kolovoza i
-
7/25/2019 najee pravopisne i gramatike pogreske
16/32
rujan.rujna.
Viali su se u kolovozu i rujnu.
Kroz zimu naglo je ostario. Tijekom zime naglo je ostario.
Kroz taj lik dana je kritika
drutva.
S pomou toga lika dana je
kritika drutva.
Kroz taj odlomak pisac
kritizira drutvo.
U tom odlomku pisac kritizira
drutvo.
na
Prijedlog na, kao veina prijedloga, ima mnogo znaenja, a
osnovno i najee mu je mjesno znaenje.
Izraz na temu uz glagole govorenja (kao i izrazpo pitanjuuz te
glagole) ne treba upotrebljavati.
NE DA
Raspravljali su na temu
poboljavanja svojih odnosa.
Raspravljali su po pitanjupoboljavanja svojih odnosa.
Raspravljali su o
poboljavanju svojih odnosa.
esto se netono govori i pieputovati na Rijekuumjesto
putovati u Rijeku.
-
7/25/2019 najee pravopisne i gramatike pogreske
17/32
NE DA
putovati na Rijeku putovati u Rijeku
Prijedlozi na i uupuuju na to je li rijeo otoku ili o
istoimenome gradu:putovati na Hvar (otok), ali:putovati u
Hvar (grad).
nasuprot
Nasuprotje dativni prijedlog i ne treba ga upotrebljavati sgenitivom.
NE DA
On je, nasuprot toga, bio dobar
ovjek.
On je, nasuprot tomu, bio dobar
ovjek.
Sjeo je nasuprot oca. Sjeo je nasuprot ocu.
od
Prijedlog od ne treba upotrebljavati u posvojnim ustrojstvima
kojima se izrie pripadanje
ivomu posjedovatelju. Umjestoustrojstva s prijedlogom od i genitivom u takvim sluajevima
treba upotrijebiti ustrojstvo s posvojnim pridjevom:
NE DA
suprug od Emme Emmin suprug
-
7/25/2019 najee pravopisne i gramatike pogreske
18/32
patnja od Werthera Wertherova patnja
Ako nije mogue izvesti posvojni pridjev, prijedloni genitivtreba zamijeniti besprijedlonim:
NE DA
suprug od Emme Bovary suprug Emme Bovary
sudbina od dunda Maroja sudbina dunda Maroja
Prijedlog odupotrebljava se u standardnome jeziku u izricanju
da je to sastavni dio ega: ep od boce,poklopac od kutije,
kljuevi od vrata.
Prijedloni se par od... do moe zamijeniti crticom. Pritom crtica
zamjenjuje oba lana prijedlonoga para (a ne samo prijedlogdo).
NE DA
od 10 12 sati 1 0 12 sati, od 10 do 12 sati
Izmeu priloga nedalekoi imenice mora stajati prijedlog odjer
je rijenedaleko prilog, pa ne moe uvesti imenicu.
NE DA
Bili su nedaleko grada. Bili su nedaleko od grada.
-
7/25/2019 najee pravopisne i gramatike pogreske
19/32
po
Ne treba upotrebljavati izrazpo pitanju:
NE DA
Raspravljali su po pitanju seljenja
u grad.
Raspravljali su o seljenju u
grad.
Bio je zabrinut po pitanju svojih
keri.
Bio je zabrinut zbog svojih
keri.
Takoer ne treba prijedlogpo upotrebljavati u izrazima poput:
opasan po zdravlje,opasan po ivot,loe po koga i sl. Umjesto
toga treba: opasan za zdravlje,opasan za ivot,loe za koga i sl.
NE DA
Puenje je bilo tetno
po njegovo zdravlje.
Puenje je bilo tetno za njegovo
zdravlje., Puenje je tetilo njegovu
zdravlju.
To je opasno po ivot. To je opasno za ivot.
Njihova pohlepa bila je
loa po njih.Njihova pohlepa bila ja loa za njih.
U uporabi prijedlogapoesto se grijei i u ovakvim
ustrojstvima:
NE DA
-
7/25/2019 najee pravopisne i gramatike pogreske
20/32
Po njima taj je prijedlog lo. Mislili su da je taj prijedlog lo
.
Po njemu nisu trebali
otputovati.
On smatra da nisu trebali
otputovati.
Tada su razgovarali po prvi
put.Tada su razgovarali prvi put.
Po putu su se o svemu
dogovorili.Putem su se o svemu dogovorili.
pred
Predje mjesni prijedlog i ne treba ga upotrebljavati u
vremenskome znaenju:
NE DA
pred godinu dana prije godinu dana
Primjer je dobre uporabe prijedlogapred, tj. njegove uporabe umjesnome znaenju: Stani pred prodavaonicu.
prilikom
Prijedlogprilikomne treba upotrebljavati u oznaivanju
okolnosti. Umjesto toga prijedloga treba upotrijebiti prijedlog
pri.
-
7/25/2019 najee pravopisne i gramatike pogreske
21/32
NE DA
prilikom upoznavanja pri upoznavanju
prilikom izrade pri izradi
radi, zbog
Prijedlog radiuvodi namjeru, a ne uzrok: Pio je lijekove radi
ozdravljenja.(s namjerom da ozdravi).
Uzrok uvodi prijedlogzbog:
NE DA
Bio je tuan radi
neuspjeha.
Bio je tuan zbog neuspjeha. (neuspjeh
je uzrok tuzi)
Nerijetko je teko razluiti je li rijeo namjeri ili o uzroku (npr.
Zatvoreno radi/zbog preureenja.). U takvome je sluaju bolje
upotrijebiti uzroni prijedlogzbogjer je u namjeru uvijek
ukljuen i uzrok.
s(a)
Treba razlikovati prijedloni i neprijedloni instrumental, tj.
prijedloni instrumental drutva (Idem u etnju s Marijom.),
naina (obaviti posao s veseljem) i vremena (s dolaskom
proljea) i neprijedloni instrumental sredstva. Kad se
-
7/25/2019 najee pravopisne i gramatike pogreske
22/32
imenicom u instrumentalu izrie sredstvo, ne treba
upotrebljavati prijedloni instrumental:
NE DA
doputovati s vlakom doputovati vlakom
zapisati s olovkom zapisati olovkom
Prijedlog snavezuje se ispred rijei koje poinju glasovima:
s sa sestrom, sa slonom, sa sigurnou
sa umom, sa ibicama, sa aljivinom
z Sa zebnjom, sa zarukama, sazahvalnou
sa ivotinjama, sa ivicom, sa ivahnou
Prijedlog s navezuje se i ispred rijei koje poinju izgovorno
tekom suglasnikom skupinom: sa Ksenijom,sa psom.
Prijedlog s navezuje se u instrumentalu zamjeniceja: sa mnom.
U svim ostalim sluajevima izgovara se i pie s: s milju,s
bratom,s majkom,s pomou.
I ostali se prijedlozi katkad navezuju. Nenavezani su prijedlozi
s,k,pred,uz,niz, a navezani su prijedlozi sa,ka,preda,uza,
niza. Prijedlozi se navezuju kad rijeiza njih poinje glasom
istim kao zavrni glas prijedloga ili njemu slinim glasom.
-
7/25/2019 najee pravopisne i gramatike pogreske
23/32
unatoi usprkos
Prijedlozi unatoi usprkosimaju dopunu u dativu, a ne u
genitivu.
NE DA
unatovisokih temperatura unatovisokim temperaturama
unatonevremena unatonevremenu
usprkos njegovih nastojanja usprkos njegovim nastojanjima
Prijedlog uprkosne pripada hrvatskomu standardnom jeziku i ne
treba ga u njemu upotrebljavati.
uslijed
Umjesto prijedloga uslijed bolje je u biranijemu stilu
upotrebljavati prijedlogzbog:
NE DA
Zakasnili su uslijed nevremena. Zakasnili su zbog nevremena.
Uslijed nepovoljnih prilika
morali su prodavati dragocjene
predmete.
Zbog nepovoljnih prilika
morali su prodavati dragocjene
predmete.
-
7/25/2019 najee pravopisne i gramatike pogreske
24/32
za
U standardnome jeziku treba izbjegavati uporabu ustrojstvaza
+ infinitiv.
NE DA
Knjiga je zanimljiva za itati. Knjiga je zanimljiva za itanje.
To je bilo strano za vidjeti. To je bilo strano vidjeti.
Prijedlogza ne treba upotrebljavati za oznaivanje cilja uz
glagole kretanja:
NE DA
letjeti za Be letjeti u Be
putovati za Osijek putovati u Osijek
Prijedlogza ne treba upotrebljavati ni u reenicama u kojima se
uz komparativ izrie kakva mjera:
NE DA
Urod je bio za deset posto vei
nego prole godine.
Urod je bio deset posto vei
nego
prole godine.
On je bio za deset centimetara vii On je bio deset centimetara
-
7/25/2019 najee pravopisne i gramatike pogreske
25/32
od Jakova. vii od Jakova.
zahvaljujui
Rijezahvaljujui u prijedlonoj funkciji treba upotrebljavati
samo u reenicama u kojima je rijeo kakvoj pozitivnoj
posljedici, npr.:
Zahvaljujui svojemu trudu,dobro smo proli na maturi.
Nju ne treba upotrebljavati u reenicama u kojima je rijeo
kakvoj negativnoj posljedici. U tome sluaju umjesto
zahvaljujuitreba upotrijebiti uzroni prijedlogzbog.
NE DA
Zahvaljujui njihovoj brzopletosti,
plan je propao.
Zbog njihove brzopletosti
plan je propao.
Dopune uz dva prijedloga
Kad su dva prijedloga povezana veznikom, a svaki od njih
zahtijeva dopunu u drugome padeu, svakomu prijedlogu treba
pridruiti odgovarajuu dopunu.
NE DA
Posadili smo cvijee u
i oko kue.
Posadili smo cvijee u kui i oko nje.,
Posadili smo cvijee u kui i oko kue.
Ii e u kazalite s ili
bez prijateljice.
Ii e u kazalite s prijateljicom ili bez
prijateljice.
-
7/25/2019 najee pravopisne i gramatike pogreske
26/32
Ii e u kazalite s prijateljicom ili bez
nje.
Veznici
bez da > a/i
Ustrojstva s veznikom bez dasintaktike su prevedenice iz
njemakoga (ohne das). U njima umjesto toga veznika treba
upotrebljavati veznik aili veznik i:
NE DA
Uao je bez da je pozdravio.Uao je i nije pozdravio.
Uao je, a nije pozdravio.
bez obzira to > bez obzira na to to
Dopusni je sloeni veznik bez obzira na to to. Umjesto njega u
standardnome jeziku ne treba upotrebljavati sloeni veznik bez
obzira to.
NE da
Bez obzira to nisu uspjeli,
pokuat e ponovno.
Bez obzira na to to nisu uspjeli,
pokuat e ponovno.
budui > budui da
-
7/25/2019 najee pravopisne i gramatike pogreske
27/32
Veznikbudui ne pripada standardnomu jeziku. Umjesto njega
treba upotrebljavati veznik budui da:
NE DA
Budui je zabava bila gotova,
poli su kui.
Budui da je zabava bila gotova,
poli su kui.
budui da / jer
Budui dauzroni je veznik koji treba upotrebljavati iskljuivona poetku reenice, tj. samo kad u zavisnosloenoj uzronoj
reenici zavisna sureenica prethodi glavnoj. Ne treba ga
upotrebljavati u obinome (glavna zavisna) poretku
sureenica.
NE DA
Nisu se dogovorili budui da
nisu mogli uskladiti miljenja.
Nisu se dogovorili jer nisu
mogli uskladiti miljenja.
Budui da nisu mogli uskladiti
miljenja, nisu se dogovorili.
da bi (u suprotnome i sastavnome znaenju)> a/ali/i
Da binamjerni je veznik i ne treba ga upotrebljavati u
reenicama kojima se ne izrie da se to ini s kakvom
namjerom, npr.:
NE DA
-
7/25/2019 najee pravopisne i gramatike pogreske
28/32
Pokuali su pobjei da bi ih
uhvatili i istukli.
Pokuali su pobjei, ali uhvatili
su ih i istukli.
Otputovao je na ljetovanje da
bi tamo umro.
Otputovao je na ljetovanje i
tamo umro.
Taj je veznik dobro upotrebljavati samo ako se njime uvodi
zavisna reenica kojom se izrie namjera, npr.: Uinili su sve da
bi popravili svoje odnose.(Uinili su sve s namjerom da
poprave svoje odnose.)
iza kako > nakon to / poto
U vremenskim reenicama ne treba u standardnome jeziku
upotrebljavati veznik iza kako. Umjesto njega treba
upotrebljavati veznik nakon to ili veznikpoto:
NE DA
Iza kako je doao, otiao je
spavati.
Nakon to je doao, otiao je
spavati.
Poto je doao, otiao je spavati.
mada > iako / premda
Hrvatskomu standardnom jeziku ne pripada dopusni veznik
mada. Umjesto njega treba upotrebljavati veznike iako i
premda.
NE DA
-
7/25/2019 najee pravopisne i gramatike pogreske
29/32
Uspjeli su mada je bilo teko.Uspjeli su iako je bilo teko.
Uspjeli su premda je bilo teko.
niti... ni / ni... niti > ni... ni
U standardnome jeziku ne treba upotrebljavati veznike parove
ni ... nitii niti... ni. Umjesto njih treba upotrebljavati simetrini
par ni... ni.
NE DA
Posao nije bio ni opasan niti
teak.
Posao nije bio niti opasan niti
teak.
Posao nije bio ni opasan ni
teak.
Reenicu treba pokuati uspostaviti s veznikom ni. Tek ako to
nije mogue, treba upotrijebiti veznik niti. To pravilo vrijedi za
neutralni kontekst jer veznik niti moe sluiti i isticanju.
no meutim > no/meutim
Ne treba upotrebljavati pleonastinu skupinu (skupinu koja
udvaja isto znaenje) no meutim. Umjesto nje treba upotrijebiti
ili veznik noili prilog meutim.
NE DA
Sve su pokuali, no meutim
nisu uspjeli.
Sve su pokuali, no nisu
uspjeli.
-
7/25/2019 najee pravopisne i gramatike pogreske
30/32
Sve su pokuali, meutim nisu
uspjeli.
poto > budui da / jer
Potoje iskljuivo vremenski veznik i ne treba ga upotrebljavati
na mjestu uzronih veznika.
NE DA
Bila je alosna poto ju je
razoaralo njegovo ponaanje.
Bila je alosna jer ju je
razoaralo njegovo ponaanje.
Primjer je dobre uporabe veznikapoto: Poto se vratila sa
sastanka s Markom,otila je prilei.
prije nego > prije nego to
Standardnomu jeziku pripada veznikprije nego to, a ne pripada
mu veznikprije nego.
NE DA
Prije nego se udala,ivjela je sroditeljima. Prije nego
to se udala,
ivjela jes roditeljima.
radi toga to / zbog toga to
Kao to se grijei tako da se prijedlog radinerijetko
upotrebljava na mjestu prijedlogazbog, i veznika se skupina
radi toga to nerijetko upotrebljava na mjestu uzronih veznika i
veznikih skupina. Tom se skupinom uvodi iskljuivo namjerna
-
7/25/2019 najee pravopisne i gramatike pogreske
31/32
sureenica (ona dakle moe stajati samo tamo gdje je zamjenjiva
skupinom s namjerom da, tj. kad uvodi namjernu sureenicu).
NE DA
Bila je sretna radi toga to ju je
zaprosio.
Bila je sretna zbog toga to ju je
zaprosio.
s obzirom da / obzirom da > s obzirom na to da
Uzroni je sloeni veznik s obzirom na to da. Umjesto njega ustandardnome jeziku ne treba upotrebljavati veznike obzirom da,
s obzirom da,obzirom na to da:
NE DA
S obzirom da je mnogo radio, brzo je
napredovao., Obzirom da je mnogo
radio, brzo je napredovao.
S obzirom na to da je
mnogo radio, brzo je
napredovao.
ukoliko > ako
Umjesto veznika ukoliko, koji je veoma est u
administrativnome stilu, bolje je upotrebljavati veznik ako.
NE DA
Ukoliko se pojave problemi,
odmah e ih rijeiti.
Ako se pojave problemi,
odmah e ih rijeiti.
zato jer / stoga jer / zbog toga jer > jer
-
7/25/2019 najee pravopisne i gramatike pogreske
32/32
Veznike skupinezato jer,stoga jer,zbog toga jerpleonastine
su jer i sam veznikjeruvodi uzronu reenicu, pa se njima
nepotrebno udvaja isto (uzrono) znaenje.
NE DA
Bila je tuna zato jer je otiao. Bila je tuna jer je otiao.
Nije joj mogao to dati stoga jer
nije bilo njegovo.
Nije joj mogao to dati jer nije
bilo njegovo.
Bili su radosni zbog toga jer im
se ki udala.
Bili su radosni jer im se ki
udala.