nastojanja u privlačenju izravnih stranih ulaganja moraju · mišljenja i primjedbe navedeni u...

ii

Izjava:

Mišljenja i primjedbe navedeni u ovom tekstu odgovornost su TARA International Consulting i ne odražavaju nužno mišljenje Europske komisije.

Nastojanja u privlačenju izravnih stranih ulaganja moraju se prilagoditi specifičnim situacijama i potrebama zemlje u određeno doba. Privlačenje kvalitetnih investicija neće biti uspješno ako se koristi samo površno poticanje ulaganja, nego samo kroz korištenje uvjerljivih čimbenika koji ulagače nagrađuju dugotrajnim prednostima.

iii

Skraćenice

BDP Bruto domaći proizvod DG Opća uprava (Directorate General) DPU Detaljni plan uređenja DSU Izravna strana ulaganja DZS Državni zavod za statistiku EU Europska unija FINA Hrvatska financijska agencija GUP Generalni urbanistički plan HDSU Horizontalna izravna strana ulaganja HGK Hrvatska gospodarska komora HNB Hrvatska narodna banka HR Hrvatska HU Mađarska HZZO Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje PCR Program certifikacije regija ICT Informacijske i komunikacijske tehnologije IIP Ulaganja i promocija ulaganja ILVO Instituut voor Landbouw en Visserij Onderzoek MMF Međunarodni monetarni fond IP Izvozna podrška IP Industrijski park IPA Instrument pretpristupne pomoći MOS Međunarodna organizacija za standardizaciju IZ Industrijska zona JLS Jedinica lokalne samouprave KSF Ključni čimbenik uspjeha (Key Success Factor) KSH Mađarski državni ured za statistiku MINGORP Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva MNK Multinacionalna kompanija MNP Multinacionalno poduzeće MSP Mala i srednja poduzeća NKD Nacionalna klasifikacija djelatnosti OBŽ Osječko-baranjska županija OECD

Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj (Organisation for Economic Cooperation and Development)

PGS Prekogranična suradnja PHARE

Poljska i Mađarska: Pomoć za restrukturiranje njihovog gospodarstva (Poland and Hungary: Assistance for Restructuring their Economies)

PI Poduzetnička infrastruktura PPUG Prostorni plan uređenja grada PPUO Prostorni plan uređenja općine R&D Razvoj i istraživanje (Research and Development)

iv

RK Razvoj klastera RRASB Regionalna razvojna agencija Slavonije i Baranje JIE Jugoistočna Europa SHR Sjeverna Hrvatska SU Strani ulagač SWOT Snage – Slabosti – Prilike – Prijetnje (Strength-Weakness-Opportunity-Treat) SZ Slobodna zona TF1 Tele France 1 UPU Urbanistički plan uređenja UTT Ured za transfer tehnologije VDSU Vertikalna izravna strana ulaganja VLI Vlasništvo - Lokacija - Internalizacija VT Vanjska trgovina

v

Slike

Slika 1: Razvoj DSU u Osječko-baranjskoj županiji, središnjoj i istočnoj Hrvatskoj

Slika 2: Razvoj DSU u Hrvatskoj

Tablice

Tablica 1: Prirodni prirast Osječko-baranjske županije

Tablica 2: Struktura radne snage po dobnim skupinama i spolu

Tablica 3: Struktura nezaposlene radne snage po dobnim skupinama i spolu

Tablica 4: Struktura radne snage u odnosu na obrazovanje i spol Tablica 5: Struktura nezaposlene radne snage u odnosu na obrazovanje i spol

Tablica 6: Zapošljavanje, dobit i gubitak u registriranim i aktivnim poduzećima

Tablica 7: Razvoj DSU u Osječko-baranjskoj županiji

Tablica 8: DSU u tri slavonske županije prema djelatnostima (1993. – 2. kv. 2010.) u mil. EUR

Tablica 9: Porijeklo DSU u Osječko-baranjskoj županiji (1993. – 2. kv. 2010.)

Tablica 10: Struktura DSU u Osječko-baranjskoj županiji (1993 – 2. kv. 2010.) u 000 EUR

Tablica 11: DSU u Osječko-baranjskoj županiji prema djelatnosti i strukturi (1993. – 2. kv. 2010.) u 000 EUR

Tablica 12: DSU u Osječko-bar. županiji prema djelatnosti i destinaciji (1993. - Q2 2010.) u 000 EUR

Tablica 13: Najvažnija DSU prema djelatnosti u Osječko-bar. županiji u usporedbi s Hrvatskom u mil. EUR

Tablica 14: Učinak DSU na zapošljavanja u proizvodnim djelatnostima u Osječko-bar. županiji

Tablica 15: Pregled stranih proizvodnih ulagača u Osječko-baranjsku županiju (“greenfield”/privatizacija)

Tablica 16: Pregled izvoznih poduzeća u Osječko-baranjskoj županiji

Tablica 17: Strani ulagači u Osječko-baranjskoj županiji (ulagača s nedefiniranom strukturom kapitala nisu uključeni)

Tablica 18: Detaljni pregled postojećih IP/IZ u fazi provedbe u Osječko-baranjskoj županiji

Tablica 19: Detaljni pregled infrastrukture u postojećim IP/IZ u fazi provedbe u Osječko-baranjskoj županiji

Tablica 20: IP/IZ u Osječko-baranjskoj županiji u pripremnoj fazi

Tablica 21: DSU u Južnom Transpodunavlju

Tablica 22: Bilanca izvoz-uvoz Hrvatske prema Mađarskoj

Tablica 23: Pregled vanjske trgovine Osječko-baranjske županije

vi

Sadržaj

Skraćenice .......................................................................................................................................................... iii

Slike ..................................................................................................................................................................... v

Tablice ................................................................................................................................................................. v

Uvod .................................................................................................................................................................... 7

Pozadina .............................................................................................................................................................. 8

Definicija direktnih stranih ulaganja (DSU) ..................................................................................................... 12

DSU u Osječko-baranjskoj županiji .................................................................................................................. 13

Kretanje izravnih stranih ulaganja u Županiji ................................................................................................ 13

Učinak iznosa i strukture DSU ....................................................................................................................... 15

Nema gubitaka tržišnog udjela zbog strožih EU propisa................................................................................ 20

Glavne značajke stranih ulagačkih poduzeća (SUP) u Osječko-baranjskoj županiji ....................................... 21

Utjecaja DSU analize u Osječko-baranjskoj županiji ....................................................................................... 22

Utjecaj DSU-a na zapošljavanje ..................................................................................................................... 22

Zaposlenost u greenfield i u privatizaciji povezano sa SU ............................................................................ 23

Učinak DSU na vanjsku trgovinu ...................................................................................................................... 24

Struktura prodaje SU ...................................................................................................................................... 29

Industrijski parkovi i industrijske zone u Osječko-baranjskoj županiji ............................................................. 31

Detaljni pregled IP-ova/IZ-a u Županiji ......................................................................................................... 31

Sažetak inicijativa i planova za IP/IZ ............................................................................................................. 35

Privlačenje izvozno orijentiranih DSU u Osječko-baranjsku Županiju: ........................................................... 38

Koje industrije mogu imati koristi od DSU i politički okvir za privlačenje DSU? ........................................ 39

Baranya (HU) – Baranja (HR) .......................................................................................................................... 43

Baranja (HR) kao dio južnog Podunavlja – Mađarski mediteran ................................................................. 43

Zaključak ........................................................................................................................................................... 46

7

Uvod

Poboljšanje ulagačke klime je strateško-gospodarski prioritet za Jugoistočnu Europu. Globalna ekonomska kriza je naglasila važnost generiranja izravnih stranih ulaganja. Mnoge političke reforme koje su potrebne za jačanje ulagačke klime su također potrebne za članstvo u Europskoj uniji, kojoj zemlje u regiji općenito teže. Izravna strana ulaganja (DSU) u Hrvatskoj nisko kotiraju u usporedbi s drugim zemljama u regiji. Osim toga, nova ili greenfield ulaganja izrazito su sporog rasta. Privatizacija strateške imovine u državnom vlasništvu je bila glavni izvor direktnih stranih ulaganja od osamostaljenja Hrvatske. Zbog globalne ekonomske krize u 2009. godini razina DSU-a je pala na 2,10 milijardi eura od 4,21 milijarde eura u 2008. Prema Hrvatskoj narodnoj banci, Austrija je najveći izvor stranih ulaganja u Hrvatskoj, računajući za 30,6% ukupnih izravnih stranih ulaganja od 1993., Nizozemska je drugi najveći strani ulagač s 15,2% ukupnih izravnih stranih ulaganja, a slijede Njemačka sa 12,6% i Francuska sa 7%. Sve su smanjile ulaganja od 2009. godine osim Nizozemske koja je preuzela vodstvo i nastavlja taj trend u prva dva tromjesečja 2010. godine. Prema daljnjim istraživanjima, povećanje industrijske proizvodnje i izvoza iz industrijskog sektora proizlazi iz poduzeća koja se nalaze u industrijskim parkovima/zonama (IP/IZ). Ako uzmemo u obzir hrvatsko - mađarsku prekograničnu regiju IP i IZ ne doprinose značajno BDP-u. Stopa DSU je relativno niska.

8

Pozadina1

Osječko-baranjska županija (OBŽ) je najistočnija županija u Hrvatskoj. Površina županije je 4.155 km2 , od čega je 260.788 ha poljoprivredno zemljište, a 113.193 ha šuma. Županija se sastoji od 7 gradova, 35 općina i 330.506 stanovnika (prema popisu stanovništva iz 2001. godine). U glavnom gradu Osijeku živi jedna trećina stanovnika. OBŽ još uvijek ima negativan prirodni prirast stanovništva, a najveći je bio 2007. godine. Pozitivna kretanja se bilježe u posljednje dvije godine.

Tablica 1: Prirodni prirast Osječko-baranjske županije

Godina Novo rođeni Umrli Prirodni

prirast

2004. 2.804 3.724 -920

2005. 3.061 3.976 -915

2006. 2.928 3.924 -996

2007. 2.869 4.134 -1.265

2008. 2.991 3.970 -979

2009. 3.116 3.997 -881 Izvor: www.dzs.hr, 1.tromjesečje 2010.

Ovi podaci se trebaju usporediti s podacima o unutarnjoj migraciji (fizička migracija prema naprednijim područjima u Hrvatskoj) i podacima o emigraciji. Mladi još uvijek nastoje otići i pronaći bolji posao drugdje pa, ako treba i izvan OBŽ2. Ova kretanja se lako mogu razumjeti prilikom analize podataka o radnoj snazi i nezaposlenosti koja slijedi.

Tablica 2: Struktura radne snage po dobnim skupinama i spolu Struktura radne snage (zaposleni + nezaposleni) po dobnim skupinama i spolu 1. tromj. 2010.

Ukupno 15 - 24 25 - 49 50 i stariji Ukupno 120.612 11.823 85.725 23.064

(%) 100,0 9,8 71,1 19,1 Muškarci (%) 52,41 57,8 49,0 62,3

Žene (%) 47,59 42,2 51,0 37,7 Izvor: HZZ, lipanj 2010.

Tablica 3: Struktura nezaposlene radne snage po dobnim skupinama i spolu

Struktura nezaposlene radne snage po dobnim skupinama i spolu 1. tromj. 2010. Ukupno 15 - 24 25 - 49 50 i stariji

Ukupno 31,205 5,864 17,595 7,746

(%) 100,0 18.79 56.39 24.82

Muškarci (%) 43.77 50.84 36.85 54.12

Žene (%) 56.23 49.16 63.15 45.88 Izvor: HZZ, lipanj 2010.

1 Temeljeno na podacima iz Programa za certificiranje ulaganja u regijama

2 Kretanja i želje koje je zabilježio predavač tijekom predavanja na Sveučilištu J. J. Strossmayera u Osijeku, 2010. godine.

9

Tablica 4: Struktura radne snage u odnosu na obrazovanje i spol Struktura radne snage u odnosu na (zaposleni + nezaposleni) obrazovanje i spol 1. tromj. 2010. Ukupno Sa i bez osnovne škole Srednja škola Viša stručna sprema Fakultet Ukupno 120.612 24.232 78.406 6.757 11.217 (%) 100,0% 20,1 65,0 5,6 9,3 Muškarci (%) 52,4 53,2 53,1 54,6 44,5 Žene (%) 47,6 46,8 46,9 45,4 55,5

Izvor: HZZ, lipanj 2010.

Tablica 5: Struktura nezaposlene radne snage u odnosu na obrazovanje i spol Struktura nezaposlene radne snage u odnosu na obrazovanje i spol kv1 2010.

Ukupno Sa i bez osnovne škole Srednja škola Viša stručna sprema Fakultet

Ukupno 31,205 10,244 18,955 793 1,213

(%) 100,0% 32.83 60.74 2.54 3.89

Muškarci (%) 43.8 42.7 44.72 41.4 39.2

Žene (%) 56.2 57.3 55.28 58.6 60.8 Izvor: HZZ, lipanj 2010.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Područna služba Osijek, na dan 30. lipnja 2010. g. bilo je prijavljeno 15.609 nezaposlenih osoba u dobnoj skupini od 20 do 39 godina, što predstavlja 50% ukupnog broj nezaposlenih, od čega je 6.347 muškaraca (40,8%) i 9.242 žene (59,2%). Ukupna stopa nezaposlenosti u Županiji iznosi 25,87%.

Županija bilježi 10.554 registriranih poduzeća, od kojih se 5.880 smatra aktivnima, prema dostavljenim podacima Državnog zavoda za statistiku. Prema financijskim izvješćima FINA-e za 2009. godinu, evidentirano je 3.379 poduzeća, od čega se 3.271 može ubrojiti u mala, 86 u srednja i 22 u velika poduzeća. Rokovi za izradu ove studije nisu omogućili istraživanje je li razlika između oba izvora podataka uzrokovana tim što godišnja financijska izvješća nisu dostavljena ili nisu dostavljena na vrijeme ili je došlo do stečaja.

Trgovinom se bavi 1.148 ili 1/3 svih poduzeća, slijedi proizvodnja (453), ekspertiza, znanstvene i tehničke usluge (423) te građevinarstvo (391).

Ako se pobliže promotre proizvodne djelatnosti, kojima se bave 453 poduzeća, ističu se proizvodnja hrane i prerada drva, metala i gume/plastike. Od ukupnog broja velikih poduzeća (22) u Županiji, 10 ih se bavi proizvodnjom, od čega ih se 6 bavi prehrambenom djelatnošću. U prethodnom odjeljku očito snažna prisutnost ekspertize, znanstvene i tehničke usluge, ne bi trebale proći neprimjetno s obzirom na kontekst studije i njezin odnos prema inovativnosti. Nažalost, samo su dva poduzeća označena kao inovativna, jedan u području HVAC, a drugi u području solarne tehnike. Smatra se da samo 9 poduzeća ima kvalitetno upravljanje. Sva ta poduzeća se mogu naći u skupini velikih tvrtki. Također, 5 od njih se može smjestiti u skupinu od 39 važnih izvoznika. Općenito, analizirajući dobitak i gubitak za 2010. godinu u prvom tromjesečju, možemo zaključiti da su manja poduzeća imala bolje rezultate od većih i srednjih.

10

Tablica 6: Zapošljavanje, dobit i gubitak u registriranim i aktivnim poduzećima

Velika Srednja Mala Ukupno

Zapošljavanje 12.732 10.584 20.809 44.125

Dio 28,85% 23,99% 47,16% 100,00%

Ukupni prihod (u 000 Kn) 10.090.610 5.095.169 8.169.961 23.355.739

Dio 43,20% 21,82% 34,98% 100,00%

Dobit (u 000 Kn) 269.678 153.767 330.771 754.216

Dio 35,76% 20,39% 43,86% 100,00%

Gubitak (u 000 Kn) 412.468 289.592 437.509 1.139.569

Dio 36,20% 25,41% 38,39% 100,00% Izvor: www.dzs.hr 1. tromjesečje 2010.

Osnivanje poduzeća ne traje duže od 23 radna dana i košta oko 7.400 kn. Dobivanje građevinske dozvole i ovjere, će potrajati 420 dana (izvor Međunarodna financijska organizacija).

OBŽ ima povoljan položaj u odnosu na glavne europske prometne koridore. Glavni koridori koji prolaze kroz županiju – Sava, Drava i Dunav - geografski su određeni tokom glavnog vodnog područja (i njihovih aluvijalnih nizina), a sva tri su ujedno i europski koridori. Svi navedeni koridori integriraju ceste, željeznice i zračni prijevoz, i čine okosnicu kombiniranog prijevoznog sustava promatrane regije.

Kompleks podunavskog prometnog koridora Vc Budimpešta-Osijek-Sarajevo-Ploče s infrastrukturom koja se sastoji od autoceste E-73, željeznice i plovnog puta Dunava, kao i ostale ponude i mogućnosti za promet, već se ističe kao značajan koridor na europskoj razini. Pravi potencijal i vrednovanje prometa doći će do izražaja tek izgradnjom Transeuropske autoceste sjever-jug, višenamjenskog kanala Dunav-Sava i modernizacijom željezničke mreže.

Stanje prometne infrastrukture u OBŽ ne zadovoljava potrebe sadašnjeg prometnog tržišta, ali s izgradnjom dodatnih segmenata međunarodnog koridora Vc, od Đakova do Osijeka, situacija će se bitno promijeniti. Kraća udaljenost i vrijeme putovanja do Zagreba nudi dugoročnu korist za cijelu regiju. Hrvatskim željeznicama veliki problem predstavlja zastarjelost željezničke infrastrukture, zastarjelost željezničke pruge, kao i vagona. Nedovoljna ulaganja u modernizaciju, infrastrukturu, praćenje navika i potrebe putnika rezultirala su padom u putničkom i teretnom prometu. Riječni promet Republike Hrvatske, kao i cestovni, također je dio europskog prometnog sustava. Rijeka Drava ima status međunarodnog plovnog puta od ušća u Dunav do Osijeka (23km). S obzirom na međunarodne konvencije koje određuju uvjete plovnih putova, moraju ih zadovoljiti kako bi stekli taj status, a to je konstantno ulaganje u održavanje plovnog puta što je jedno od glavnih pitanja. Luka Osijek se nalazi na međunarodnom plovnom putu na rijeci Dravi od 0-22rkm. Trenutno funkcioniraju dvije luke, Stara i Nova luka. Namjeru razvoja ima samo Nova luka, dok bi Stara luka na 18rkm trebala biti napuštena, uz simultan razvoj putničke luke, odnosno javne luke za prijevoz putnika. Različite prognoze za koridore V, VII i X predviđaju povećanje prometa od 250 do 300% u široj regiji za sljedećih 5 godina. Ako nije prekasno, na redu je hitan transport i komunikacijsko planiranje. Paralelno s tim, izrada novih prometnih razvojnih planova može uključivati mogućnosti intermodalnog terminala ili logističkog centra, spremni da apsorbiraju veći protok robe i pruže odgovarajuću logističku uslugu. Zračna luka je opremljena za smještaj komercijalnih zrakoplova, a cijela infrastruktura je obnovljena. Najveći i najčešći problem je nedostatak redovnih letova iz Zračne luke Osijek, osim ljetnih mjeseci kada Croatia Airlines ima redovne letove prema obali. Novi letovi su pokrenuti dolaskom stranih, jeftinijih zračnih kompanija. Za potrebe energije postavljene su odgovarajuće mreže. HEP je registrirao 1.052.906 MWh za 2010. godinu i bilježi godišnji rast od 3% u potrošnji. Distribucija plina je u razvoju sa 59% kućanstava koja su već spojena na mrežu.

11

Telekomunikacije su na zadovoljavajućoj tehničko-normativnoj razini EU. Financijski sektor predstavlja 17 nacionalnih i međunarodnih banaka i 6 leasing poduzeća. Posljednje, ali svakako ne i najmanje važno, je obrazovanje koje je ključno za razvoj svake regije. OBŽ broji 183 osnovnih i 30 srednjih škola. 16 ih je kategorizirano kao gimnazija. Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku je centar za visoko obrazovanje u županiji. Obuhvaća prirodne znanosti (matematika, biologija, fizika, kemija), tehničke znanosti (elektrotehnika, strojarstvo, graditeljstvo), bio-medicinske znanosti (Medicinski fakultet), biotehničke znanosti (Poljoprivredni fakultet i Prehrambeno-tehnološki fakultet), društvene znanosti (ekonomija, pravo i pedagogija), humanističke znanosti (filozofija, katolički-bogoslovni fakultet, evanđeoski-bogoslovni fakultet) Umjetnička akademija i Odsjek za interdisciplinarne poslijediplomske studije.

12

Definicija direktnih stranih ulaganja (DSU)

OECD (2008.), zajedno sa MMF-om (2003.), definira izravna strana ulaganja (DSU) kao kategoriju međunarodnih ulaganja, koja oslikava cilj poduzeća u jednom gospodarstvu, uspostaviti trajni interes u poduzeću, u drugom gospodarstvu koje se razlikuje od njegove zemlje podrijetla. Cilj trajnog interesa podrazumijeva da se ulaganje provodi u cilju stvaranja dugoročnog odnosa između izravnog ulagača i poduzeća u koje se ulaže. Dugoročan odnos se odražava kao sposobnost izravnog ulagača da utječe na odluke koje donosi poduzeće u koje se uložilo. Smatra se da je posjedovanje 10% dionica s pravom glasa poduzeća u koje se uložilo dovoljno da osigura takav utjecaj na upravljanje poduzećem koji je primatelj DSU-a. Motivacija za značajnim utjecajem ili kontrolom poduzeća u gospodarstvu koje se razlikuje od domaćeg gospodarstva ulagača je temeljni faktor koji razlikuje izravna ulaganja od prekograničnih portfolio investicija. Trajni interes za poduzeće u koje se ulaže obično uključuje osnivanje proizvodnih objekata ili drugih stalnih organizacija u inozemstvu. To se može postići osnivanjem nove ustanove u inozemstvu, odnosno greenfield ulaganjima, zajedničkim ulaganjem ili preuzimanjem postojećih poduzeća u inozemstvu (spajanje i/ili akvizicija ili tzv. brownfield ulaganja). Jednom kada se uspostavi odnos izravnih ulaganja, sve naknadne kapitalne transakcije između izravnog ulagača, poduzeća u koje se izravno ulaže i povezanih vlasnički poduzeća s prebivalištem u različitim gospodarstvima, smatraju se izravnim ulaganjima. (MMF, 2004)

13

DSU u Osječko-baranjskoj županiji

Od ukupno 23 djelatnosti u industrijskoj proizvodnji u županiji, prerađivačka industrija je najzastupljenija, posebice prehrambenih proizvoda, pića i proizvodnja celuloze, papira i kartona, a također ni farmaceutska proizvodnja ne zaostaje.

U proizvodnji prehrambenih proizvoda i pića, važni3 su kapaciteti u mlinarskim i pekarskim djelatnostima, šećeranama, preradi stočne hrane, mliječnoj industriji, klaonicama i preradi mesa, preradi voća i povrća, industriji konfekcije, vinarskoj i pivarskoj djelatnosti.

Prerada drveta i industrija papira su tradicionalno izvozno orijentirani, te predstavljaju radno-intenzivnu proizvodnju, koja zauzima značajno mjesto u gospodarstvu županije. Tekstilna industrija ima dugu tradiciju koja je prisutna i dan danas, te je dobro pozicionirana usprkos poteškoćama.

Također treba istaknuti kemijsku industriju, industriju građevinskog materijala, te metaloprerađivačku industriju.

Ne postoje valjani dostupni izvori podataka vezani uz DSU kako bi, kao vanjski stručnjaci, mogli analizirat DSU i njegovo kretanje u OBŽ. Objavljeni dokumenti nisu jasni, prilično su zbunjujući sa pomiješanim tablicama i analizama iz različitih godina, dok je promjena između npr. 2008. godine i 2009. godine značajno u padu i korelacija između važnih podataka ne može biti istražena. Državni zavod za statistiku je u izvješću za 2009. godinu, kao odgovarajuću dokumentaciju o broju posjetitelja Dunav-Drava-Sava euroregionalna suradnja, dostavio podatke od 2005. do 2006. godine.

Kretanje izravnih stranih ulaganja u Županiji

Tablica 7: Razvoj DSU u Osječko-baranjskoj županiji

Godina Izvor Osječko-

baranjska županija Središnja

i istočna RH Hrvatska

DSU (000 EUR) 2005. HNB 52,547 88,772 1,467,915

DSU (000 EUR) 2006. HNB 37,357 39,705 2,764,773

DSU (000 EUR) 2007. HNB 98,294 153,993 3,678,643

DSU (000 EUR) 2008. HNB -7,204 5,168 4,195,423

DSU (000 EUR) 2009. HNB -351,403 -354,606 2,096,000

Izvor: DZS, HNB

3 Važnost kako se vidi na lokalnoj razini

14

Slika 1: Razvoj DSU u Osječko-baranjskoj županiji, središnjoj i istočnoj Hrvatskoj (000 EUR)

Izvor: DZS, HNB

Slika 2: Razvoj DSU u Hrvatskoj (000 EUR)

Izvor: DZS, HNB

Podaci u tablici 7 pokazuju loša kretanja DSU u Osječko-baranjskoj županiji koja je u 2009. godini izgubila ulaganja koliko i središnja i istočna Hrvatska zajedno. Opaža se pad ulaganja i na nacionalnoj razini. Međutim, na razini države opadanje je započeo u 2008. godini dok je u Osječko-baranjskoj županiji pad ulaganja započeo već u 2007. godini.

15

Učinak iznosa i strukture DSU

Tablica 8: DSU u tri slavonske županije prema djelatnostima (1993. – 2. tromjesečje 2010.) u mil. EUR

NKD Djelatnost Brodsko-posavska županija

Osječko-baranjska županija

Vukovarsko-srijemska županija

1 Biljna i stočarska proizvodnja, lovstvo i uslužne djelatnosti povezane s njima

1.8 0.1 0.0

3 Ribarstvo 0.9 0.0 0.0

8 Ostalo rudarstvo i vađenje 0.9 0.0 0.0

10 11

Proizvodnja prehrambenih proizvoda Proizvodnja pića

0.6 13.6 2.0

14 Proizvodnja odjeće 0.4 13.5 0.2

16 Prerada drva i proizvoda od drva i pluta, osim namještaja; proizvodnja proizvoda od slame i pletarskih materijala

2.6 0.7 1.3

17 Proizvodnja papira i proizvoda od papira 0.0 52.1 0.0

18 Tiskanje i umnožavanje snimljenih zapisa 0.0 0.5 0.0

20 Proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda 0.0 6.8 4.6

23 Proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda 0.0 7.6 0.0

24 Proizvodnja metala 2.8 0.0 0.0

25 Proizvodnja gotovih metalnih proizvoda, osim strojeva i opreme

57.4 0.0 0.1

28 Proizvodnja strojeva i uređaja 0.0 12.1 32.2

27 Proizvodnja električne opreme 0.0 0.0 0.0

32 Ostala prerađivačka industrija 0.0 0.0 0.0

30 Proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava 0.0 0.2 0.0

31 Proizvodnja namještaja 0.0 0.5 0.0

38 Skupljanje otpada, djelatnosti obrade i zbrinjavanja otpada; oporaba materijala

0.1 0.0 0.0

35 Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija

9.4 0.1 16.1

41.42.43 Građevinarstvo 4.0 0.1 0.1

45 Trgovina na veliko i na malo motornim vozilima i motociklima; popravak motornih vozila i motocikala

0.0 0.0 0.6

46 Trgovina na veliko, osim trgovine motornim vozilima i motociklima

0.0 7.8 -0.8

47 Trgovina na malo, osim trgovine motornim vozilima i motociklima

1.4 0.3 0.0

55.56 Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i Usluživanja hrane

0.0 0.5 0.0

49 Kopneni prijevoz i cjevovodni transport 0.4 -3.6 0.0

52 Skladištenje i prateće djelatnosti u prijevozu 0.0 0.5 0.0

64 Financijske uslužne djelatnosti, osim osiguranja i mirovinskih Fondova

0.0 -120.3 0.0

68 Poslovanje nekretninama 0.9 -0.4 0.0

77 Djelatnosti iznajmljivanja i davanja u zakup (leasing) 0.0 0.1 0.0

62 Računalno programiranje, savjetovanje i djelatnosti povezane s njima

0.0 0.0 0.0

16

74 Ostale stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti 0.0 0.6 -1.4

36.38.39

Skupljanje, pročišćavanje i opskrba vodom, Skupljanje otpada, djelatnosti obrade i zbrinjavanja otpada; oporaba Materijala, Djelatnosti sanacije okoliša te ostale djelatnosti gospodarenja Otpadom

0.0 0.0 0.0

68 Poslovanje nekretninama -0.6 -6.4 -2.7

Ukupno 83.0 -13.1 52.3

DSU u Osječko-baranjskoj županiji uglavnom su se događala u četiri proizvodne djelatnosti kojima pripada 84,87% DSU:

C.17 Proizvodnja papira i proizvoda od papira (48,46% DSU u proizvodnju), C.10 i C.11 Proizvodnja hrane i pića (12,62% DSU u proizvodnju), C.14 Proizvodnja odjeće (12,55% DSU u proizvodnju), C.28 Proizvodnja strojeva i uređaja (11,24% DSU u proizvodnju).

Tablica 9: Porijeklo DSU u Osječko-baranjskoj županiji (1993 – 2. kv. 2010)

Zemlja Brodsko-posavska

županija (mil. EUR)

Osječko-baranjska županija

(mil. EUR)

Vukovarsko-srijemska županija

(mil. EUR) Australija 0.0 -0.1 -0.1 Austrija 28.3 -55.1 0.0 Bosna i Hercegovina -0.1 6.9 1.6 Danska 1.3 8.2 0.0 Francuska 2.8 0.2 0.0 Italija 13.7 1.2 37.1 Kanada 0.0 -0.2 0.0 Mađarska 0.0 9.0 16.1 Makedonija 0.0 -0.1 0.0 Međunarodne financijske institucije 0.0 -10.1 0.0 Nizozemska 0.1 31.0 0.0 Njemačka 30.8 13.9 -0.4 SAD 0.0 -5.2 0.4 Slovenija -0.5 -5.2 -0.8 Srbija 0.0 -2.3 -1.2 Švedska 1.5 -0.1 0.0 Švicarska 0.0 -5.1 0.0 Ujedinjeno kraljevstvo 0.0 0.1 0.0 Ukupno 78.0 -13.1 52.6 Nizozemska je preuzela vodstvo ispred Austrije od 2008. godine. Treba zapaziti kako su mađarska ulaganja fokusirana na Dunavske županije.

17

Tablica 10: Struktura DSU u Osječko-baranjskoj županiji (1993 – 2. kv. 2010) u 000 EUR

Godina Vlasnička ulaganja Zadržana dobit Druga ulaganja Ukupno

1993 120 0 0 120

1997 7 0 0 7

1998 6,792 60 23,637 30,489

1999 20,269 -425 372 20,217

2000 1,237 235 -429 1,042

2001 645 2,139 -6,142 -3,357

2002 3,553 4,137 19,655 27,345

2003 5,819 968 -857 5,930

2004 25,875 13,159 -3,695 35,339

2005 35,729 15,892 787 52,407

2006 20,546 14,736 1,707 36,988

2007 118,050 10,166 -30,075 98,141

2008 -1,445 -9,256 3,720 -6,982

2009 -223,840 -3,621 -112,197 -339,658

Total 13,355 48,190 -103,518 -41,972 Izvor: RRASB / HGK OBŽ

18

Tablica 11: DSU u Osječko-baranjskoj županiji prema djelatnosti i strukturi (1993. – 2. tromj. 2010.) u 000 EUR

NKD**

Djelatnost Vlasničk

a ulaganja

Zadržana dobit

Druga ulaganja

Ukupno


125 0 0 106

10 11


12,500 -2,069 3,217 11,785

14 Proizvodnja odjeće -21,909 36,065 -52 12,938

16 Prerada drva i proizvoda od drva i pluta, osim namještaja; 3 0 652 604

17 Proizvodnja papira i proizvoda od papira 9,897 1,966 11,921 21,129

18 Tiskanje i umnožavanje snimljenih zapisa 402 122 0 449

20 Proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda 3,499 3,583 -13 6,104

23 Proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih proizvod 2,071 6,164 0 7,164

28 Proizvodnja strojeva i uređaja 13,283 -3,048 -1,937 6,834

30 Proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava 161 0 0 137

31 Proizvodnja namještaja 1,687 -1,451 319 458

35 Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija 6 0 88 86 41.42.43

Građevinarstvo 110 0 -2 92

45 Trgovina na veliko i na malo motornim vozilima i motociklima; popravak motornih vozila i motocikala

325 -87 -236 -18


39,744 -20,088 -9,902 7,042

47 Trgovina na malo, osim trgovine motornim vozilima i motociklima 2 0 283 264

49 Kopneni prijevoz i cjevovodni transport 5,059 0 -8,185 -3,255

52 Skladištenje i prateće djelatnosti u prijevozu 54 0 398 413


-47,498 27,033 -100,102 -109,109

x Ostale poslovne usluge 546 0 39 501

36.38.39

Skupljanje, pročišćavanje i opskrba vodom, Skupljanje otpada, djelatnosti obrade i zbrinjavanja otpada; oporaba Materijala, Djelatnosti sanacije okoliša te ostale djelatnosti gospodarenja otpadom

3 0 -7 -4

68 Poslovanje nekretninama -6,715 0 0 -5,710

Ukupno 13,355 48,190 -103,518 -41,990

Izvor: RRASB / HGK OBŽ * samo DSU i zadržana dobit ** prema NKD, 2007.

19

Tablica 12: DSU u Osječko-bar. županiji prema djelatnosti i destinaciji (1993-Q2 2010) u 000 EUR

NKD** Djelatnost “Greenfield” Akvizicije Dokapita-

lizacija Ukupno


83 39 0 122

10 11


2,418 5,090 2,615 10,123

14 Proizvodnja odjeće 14,913 0 0 14,913 16 Prerada drva i proizvoda od drva i pluta,

osim namještaja 3 0 0 3

17 Proizvodnja papira i proizvoda od papira 690 10,953 0 11,643 18 Tiskanje i umnožavanje snimljenih zapisa 0 515 0 515 20 Proizvodnja kemikalija i kemijskih

proizvoda 0 7,023 0 7,023

23 Proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda

0 8,227 0 8,227

28 Proizvodnja strojeva i uređaja 9,901 0 0 9,901 30 Proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava 157 0 0 157 31 Proizvodnja namještaja 0 187 0 187 35 Opskrba električnom energijom, plinom,

parom i klimatizacija 3 0 0 3

41.42.43 Građevinarstvo 108 0 0 108 45 Trgovina na veliko i na malo motornim

vozilima i motociklima; popravak motornih vozila i motocikala

230 0 0 230


18,323 260 0 18,583

47 Trgovina na malo, osim trgovine motornim vozilima i motociklima

2 0 0 2

49 Kopneni prijevoz i cjevovodni transport 4,940 0 0 4,940 52 Skladištenje i prateće djelatnosti u

prijevozu 36 16 0 52


0 -183,119 163,954 -19,165

x Poslovanje nekretninama 533 0 0 533 36.38.39 Skupljanje, pročišćavanje i opskrba

vodom, Skupljanje otpada, djelatnosti obrade i zbrinjavanja otpada; oporaba Materijala, Djelatnosti sanacije okoliša te ostale djelatnosti gospodarenja otpadom

3 0 0 3

68 Poslovanje nekretninama 0 -6,557 0 -6,557 Ukupno 52,343 -157,366 166,569 61,546

Izvor: RRASB / HGK OBŽ * samo DSU i zadržana dobit ** prema NKD, 2007. Tablica 13: Najvažnija DSU prema djelatnosti u Osječko-bar. županiji u usporedbi s Hrvatskom u mil. EUR

NKD** Djelatnost Osječko-baranjska županija

Hrvatska %

10 11

Proizvodnja prehrambenih proizvoda Proizvodnja pića 10.12 188.5 5.37%

14 Proizvodnja odjeće 14.91 91.8 16.25%

17 Proizvodnja papira i proizvoda od papira 11.64 77.7 14.98%

28 Proizvodnja strojeva i uređaja 9.90 85.9 11.53%

20

Nema gubitaka tržišnog udjela zbog strožih EU propisa

Prethodna studija iz 2005. već je pokazala da Hrvatska ima vanjskotrgovinski deficit sa zemljama EU. Teškoće s prodajom proizvoda u tim zemljama / tržištima nastaju zbog insistiranja EU na normama za proizvodnju, kvalitetu, preradu, pakiranje i sl. Tako dugoročna investicija u modernizaciju hrvatskog prehrambenog marketinškog sustava je mjerodavna za poboljšanje usjpeha hrvatskih proizvoda na tržišta EU i svjetska tržišta. Na osnovu upitnika, sa 15% odgovorenih, u kojem je pitano ima li bilo kakvih saznanja o izgubljenom udjelu na tržištu EU-a zbog strogih propisa, svi osim jednog ispitanika odgovorili su negativno. Danas većina uspješnih izvoznih tvrtki posjeduje potrebne standarde, kao što su ISO 9001, ISO 14001, ISO 22000 i HACCP. . (Npr. Karolina d.o.o. Osijek je veliki proizvođač hrane sa 346 zaposlenih koja izvozi 47,2% svoje proizvodnje. S 99% austrijskog kapitala poduzeće je postalo dio Lorenzove Bahlsen grupe u 2006. Kvaliteta, sigurnost i zdravlje, uz stalno poboljšavanje učinkovitost Karolina d.o.o., su osnovni ciljevi poslovanja tvrtke.)

21

Glavne značajke stranih ulagačkih poduzeća (SUP) u Osječko-baranjskoj županiji

Obuhvat podataka i metodologije Za ovu studiju podaci su prikupljeni putem desk istraživanja, upitnika, sastanaka i intervjua. Općenito nema dostupnih podataka o DSU. Za sve informacije je trebalo primijeniti individualni pristup. Podaci iz različitih izvora često su formulirani u različitim formama ili standardima, što je zakompliciralo njihovo skupljanje ili analizu. Postojale su različite interpretacije o veličinama poduzeća pa se ponekad negdje tumači kao malo poduzetništvo, a drugdje kao za srednje. Kategorizacija trgovačkih društava u različitim tablicama treba čitati s oprezom. Promjene u korištenju NKD-a iz 2007. godine uzrokovalo je da su neke djelatnosti grupirane, a druge podijeljene u odnosu na prethodnu verziju aktivnosti kategorizacije. Neki izvori još uvijek koriste staru verziju, vjerojatno jer im sustav praćenja nije još prilagođen. Stoga bi se moglo naići na mala odstupanja u vrijednostima kod uspoređivanja tablica (također u tablici gore), posebno gdje su definicije djelatnosti i vrijednosti sastavljene u jednom retku.

Kontaktirane institucije, organizacije • Regionalna razvojna agencija Slavonija i Baranja d.o.o. • BIOS d.o.o. Osijek • Hrvatska narodna banka • Hrvatska gospodarska komora • Osječko-baranjska županija • Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva • Državni zavod za statistiku

U prostorijama Hrvatske udruge poslodavaca (Podružnica Osijek) 13. listopada 2010. godine, održana je prezentacija projekta, nakon čega je uslijedila rasprava s ciljnom skupinom koju su činili industrijske zone, poslovni parkovi, itd. Predstavnici poslovnih zona dostavili su, zajedno sa pozadinskim informacijama, inpute o preprekama za privlačenje DSU-a. Sastanak i kratka razmjena ideja organizirana je 12. studenog 2010. godine u Osijeku, čiji je domaćin bio Regionalna razvojna agencija Slavonije i Baranje. Djelatnici Agencije, Centra za poduzetništvo Osijek i TERA Tehnopolisa d.o.o. u Osijeku dali su vrijedne podatke o opcijama i mogućnostima za prilike DSU. Upitnik je proslijeđen izabranim institucijama i organizacijama (njih 60). Odlučeno je da će se raditi sa kvotom od 15% odgovora, a neće ih se podsjećati, s obzirom na vremenska ograničenja u kojima se analize i publikacije trebaju izraditi.

22

Utjecaja DSU analize u Osječko-baranjskoj županiji

Utjecaj DSU-a na zapošljavanje

Budući je Austrija vodeći strani ulagač (SU) u Hrvatskoj te i u Osječko-baranjskoj županiji, mi ćemo raspravljati o utjecaju DSU-a na zapošljavanje na temelju austrijskih iskustava u zemljama srednje i istočne Europe (SIE). Jedna od posebnosti austrijskog DSU-a u inozemstvu je da veliki dio provode poduzeća, koja su i sama podružnice stranih multinacionalnih poduzeća (MNP). Takva investicija se naziva neizravna DSU kako bi se razlikovala od izravnih DSU-a, učinjena od strane poduzeća u austrijskom vlasništvu. Istraživanje4 Sveučilišta ekonomije i poslovne administracije u Beču, analiziralo je da li se performanse zapošljavanja domaćih tvrtki (izravan DSU) u usporedbi s poduzećima u stranom vlasništvu (neizravan DSU) mogu povezati sa DSU u inozemstvu. Na temelju analize strukture prodaje i trgovine na uzorku austrijskih ulagača u srednjoj i istočnoj Europi, testirana je hipoteza da ove dvije grupe investitora imaju različite motive ulaganja u srednju i istočnu Europu, i stoga svoje aktivnosti razlikuju po tipu (prodaja podružnica, proizvodnja u inozemstvu), a time i na utjecaj na zapošljavanje kod kuće. Rezultati regresijske analize potvrđuju da troškovi rada određuju izravna DSU i pokazuju uzorak zapošljavanja koji se odnosi na dublju međunarodnu podjelu rada (uključujući proizvodnju), dok se indirektna DSU temelje relativno više na tržišta koja traže ulaganja. Tablica 14: Učinak SU na zapošljavanja u proizvodnim djelatnostima u Osječko-baranjskoj županiji

NKD Djelatnost Br.

registriranih poduzeća

Broj zaposlenih SU

Broj zaposlenih

2009 indeks '09/'08

% 2009 Doprinos

10 11

Proizvodnja prehrambenih proizvoda i pića

71 4057 111,0 9,2% 2 581 14.32%

14 Proizvodnja odjeće 37 1705 76,6 3,9% 6 n/d n/d

16 Proizvodnja proizvoda od drva osim namještaja

47 1167 97,9 2,6% 2 462 39.59%

17 Proizvodnja papira i proizvoda od papira

9 1215 76,8 2,8% 3 1000 82.30%

28 Proizvodnja strojeva i uređaja 21 876 91,1 2,0% 3 n/d n/d

31 Proizvodnja namještaja 24 782 98,2 1,8% 2 520 66.50%

Poslovni subjekti – Ukupno 3.379 4412

5 95,5 100% 18 2563 5.81%

Izvor: FINA, HGK, 2009. n/d = nije dostupno

U tablici 14 prikazan je utjecaj SU na zaposlenost u relevantnim sektorima. Bez podataka za proizvodnju odjeće i strojeva i opreme broje 5,81% od ukupne zaposlenosti u proizvodnom sektoru. Naglasak je izraženiji kada se uzme u obzir broj aktivnih poduzeća, dok su navedeni podaci dobiveni od "registriranih poduzeća". S toga nije sigurno da se podaci koji prikazuju zapošljavanje odnose na sva aktivna poduzeća. Tablicu treba čitati kao indikator da SU ima značajan utjecaj na zaposlenost u sektoru svojih djelatnosti.

4 Izravna u odnosu na neizravna DSU: Utjecaj na domaći izvoz i zaposlenost, Wilfried Altzinger i Christian Bellak,

Sveučilišta ekonomije i poslovne administracije u Beču (WU) studeni 1999.

23

Zaposlenost u greenfield i u privatizaciji povezano sa SU

Tablica 15: Pregled stranih proizvodnih ulagača u Osječko-baranjsku županiju (greenfield / privatizacija) C Proizvodnja * M – mali, S – srednji, V - veliki

10 Proizvodnja prehrambenih proizvoda

Naziv Veličina* Strani kapital

Mješoviti kapital Izvoz Lokacija

1 MEGGLE HRVATSKA d.o.o S (235) X 10,0% Osijek

2 KAROLINA d.o.o. V (346) X 47,3% Osijek

14 Proizvodnja odjeće



1 BENETTON CROATIA d.o.o. S (229) X 32,4% Osijek

2 KONFEKCIJA ANTONAZZO d.o.o.

M X 78,0% Osijek

3 MANASTIR d.o.o. M X 82% Beli Manastir

4 MANASTIR-TEKS d.o.o. S X 95.6% Beli Manastir

5 NOVA KONFEKCIJA d.o.o. M X 96,6% Beli Manastir

6 BRA.PAG d.o.o. M X 99,3% Osijek




1 STRIZIVOJNA HRAST d.o.o. S (370) X 84,1% Strizivojna

2 ĐAKOVO PILANA d.o.o. M (92) X 8,6% Đakovo




1 BELIŠĆE d.d. V (950) X 52,2% Belišće

2 MONDI PACKAGING VALPOVO d.o.o.

S (45) X 29,1% Valpovo

3 KROMOPAK d.o.o. M X 0,0% Valpovo

28 Proizvodnja strojeva i uređaja



1 HARBURG-FREUDENBERGER BELIŠĆE d.o.o.

S (385) X 98,3% Belišće

2 STARCO BELI MANASTIR, d.o.o.

S X 92,7% Beli Manastir

3 EURO REFLEX d.o.o. M X 56,5% Osijek

30 Proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava



1 LEISTRITZ TURBINSKE KOMPONENTE BELIŠĆE d.o.o.

M (41) X 98,5% Belišće

31 Proizvodnja namještaja



1 A-G DINAS d. o. o. S (483) X 70,3% Đurđenovac

2 DI GELI S X 75,3% Đakovo

32 Ostala proizvodnja



1 ORTOPEDSKA OBUĆA SCHMIDT I PARTNERI d.o.o.

M X 0,9% Antunovac

24

Učinak DSU na vanjsku trgovinu

Utjecaj DSU na zemlje domaćina nije samo u izvozu, kroz izvoz stranih podružnica, nego postoji niz nuspojava koje mogu neizravno utjecati na izvozne rezultate domaćih proizvođača. Budući su pojmovi "izravni" i " neizravni" učinci DSU-a prilično uobičajeni u literaturi, također smo ih koristili u raspravi o različitim kanalima kroz koje DSU može utjecati na izvoz. Međutim, treba napomenuti da razlikovanje između izravnih i neizravnih učinaka nije jednak razlikovanju povećanja ponude i specifičnih efekata DSU-a. Na primjer, izvozno orijentiran greenfield DSU će doprinijeti povećanju kapaciteta opskrbe, baš kao i kretanje greenfield izravnih stranih ulaganja koje je orijentirano na domaće tržište odnosno tržište domaćina. Međutim, samo izvozno orijentirana DSU će imati izravan pozitivan učinak na zemlje domaćina, dok oba projekta mogu imati neizravne učinke. S druge strane, ako SU koristi domaće poduzeće za izvoznu proizvodnju, to je opet izravni utjecaj DSU-a za izvoz. Iako taj DSU nužno ne doprinosi povećanju kapaciteta proizvodnje (ako je izvoz povećan zbog povećanja produktivnosti koja nisu nastala dodatnim ulaganjem u stalna sredstva). Kao što će biti objašnjeno u nastavku, postoje situacije u kojima DSU povećava izvoz zemlje posredno, ali također doprinosi povećanju kapaciteta opskrbe (npr. DSU u industriju koja nije izvozno orijentirana sa poveznicom na industriju koja je izvozno usmjerena). Slično tome, izvozno usmjerene domaće investicije povećavaju kapacitet opskrbe, ali ne mogu izazvati učinke na izvoz kao DSU, jer ne sadrže konkurentske prednosti koje imaju SU. Opseg prelijevanja i neizravnih učinka DSU-a na izvoz mogu ovisiti (barem u nekim industrijama) u početku o razini tehnološkog i ljudskog kapitala domaćih proizvođača, intenzitetu konkurencije na domaćem tržištu, kao i vladinoj politici promicanja povezanosti između domaćih i stranih poduzeća. Tablica 16 daje pregled poduzeća usmjerenih na izvoz u OBŽ. Tablica 16: Pregled poduzeća u Osječko-baranjskoj županiji s naznakom izvoza A Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo * M – mali, S – srednji, V - veliki



1 BELJE d.d. V (2049) 0,1% Darda

2 FERMOPROMET d.o.o. S (45) 27,8% Novi Bezdan

3 ERDUTSKI VINOGRADI d.o.o. 1,7% Erdut

4 KAPELNA d.o.o. 13,9% Kapelna

5 POLJOPRIVREDNI CENTAR d.o.o. 0,3% Veliškovci

6 RIBNJAK d.o.o. 1,9% Donji Miholjac

7 STAKLENICI d.o.o. 2,5% Magadenovac

8 KRAŠ-CENTAR, d.o.o., 1,2% Osijek

9 BARANJSKI VOĆNJACI d.o.o. 8,8% Kneževi Vinogradi

C Proizvodnja






3 KANDIT PREMIJER d.o.o. 49,5% Osijek

4 IPK TUČ d.o.o. 3,0% Čepin

5 IPK KANDIT d.d. V (550) 40,5% Osijek

6 MODICUS d.o.o. 4,6% Podgajci Podravski

7 KANAAN d.o.o. M (53) 18,1% Miholjački Poreč

8 NOVA ĐAKOVČANKA d.o.o. S (28) 11,2% Đakovo

25

9 ASCOMMERCE d.o.o. 16,2% Višnjevac

10 GP & partners - industrija škroba d.d. u stečaju

S X 0,0% Beli Manastir

11 Proizvodnja pića



1 OSJEČKA PIVOVARA d.d. 0,5% Osijek

2 ĐAKOVAČKA VINA d.d. S (105) 0,9% Drenje

3 FAMI d.o.o., Rakitovica 0,4% Miholjački Poreč

4 FeraVino d.o.o. S (121) 2,3% Feričanci

13 Proizvodnja tekstila



1 TEKSTIL-LIO d.o.o 24% Osijek

2 MOLTON d.o.o. 9,8% Osijek

3 SICO d.o.o. 31,3% Osijek





2 KONFEKCIJA ANTONAZZO d.o.o. M X 78,0% Osijek

3 MANASTIR d.o.o. M X 82% Beli Manastir




7 GEROK d.o.o. 52,6% Đakovo

8 PRVI MAJ d.d. 4,1% Laslovo-Korođ

9 SLAVONIJA MK d.d. S (324) 52,4% Osijek

10 MAKO d.o.o. M (27) 22,1% Osijek

11 VESTA d.o.o 76,6% Đakovo

16 Prerada drva i proizvoda od drva i pluta, osim namještaja;proizvodnja proizvoda od slame i pletarskih materijala





3 KRUBER d.o.o M 71,0% Osijek

4 TILIA d.o.o. M 19,3% Velimirovac

5 CRONAD d. o. o. 26,1% Našice

6 PRERADA DRVETA d.d 40,2% Darda

7 TERSA d.o.o. 63,6% Osijek

8 KUPRES d.o.o 81,5% Donji Miholjac

9 EKOSTIL d.o.o. 30,0% Valpovo








18 Tiskanje i umnožavanje snimljenih zapisa

Naziv Veličina* Strani Mješoviti Izvoz Lokacija

26

kapital kapital

1 GRADSKA TISKARA OSIJEK d.d. 2,8% Osijek

20 Proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda


Mješoviti kapital

Izvoz Lokacija

1 SAPONIA d.d. V (789) 44,3% Osijek

2 METEOR d.d. Đakovo S (101) 15,0% Đakovo

22 Proizvodnja proizvoda od gume i plastike



1 SANTAJ PLASTIKA d.o.o 6,8% Valpovo

2 BOR-PLASTIKA d.o.o. 21,6% Kneževi

Vinogradi

3 IPLAS d.o.o. M (16) 9,4% 0sijek

4 ECOCORTEC d.o.o. 84,9% Beli Manastir

23 Proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda



1 NAŠICECEMENT d. d. S (399) 12,5% Našice

2 SLAVONIJA IGM d.o.o. S (144) 26,9% Našice

3 STAKLO-COMMERCE d.o.o. 5,5% Satnica Đakovačka

4 VITRAŽ d.o.o. 7,3% Đakovo

25 Proizvodnja gotovih metalnih proizvoda, osim strojeva i opreme



1 LIMEX & PARTNER d.o.o. 64,5% Donji Miholjac

2 LIMEX EMAJL d.o.o. 30,3% Donji Miholjac

3 TRON d.o.o. 0,1% Petrijevci

26 Proizvodnja računala te elektroničkih i opti čkih proizvoda



1 BEL TEL d.o.o 0,6% Osijek



Mješoviti kapital

Izvoz Lokacija


S (385) X 98,3% Belišće

2 STARCO BELI MANASTIR, d.o.o. S X 92,7% Beli Manastir

3 EURO REFLEX d.o.o. M X 56,5 Osijek

4 BELJE TVORNICA OPREME I STROJEVA d.o.o.

0,6 Beli Manastir

5 MIO d.d. S (218) 21,9% Osijek

6 VOJTEK d.o.o. 21,6% Beli Manastir

7 BRIKETSTROJ d.o.o. 6,7% Valpovo

29 Proizvodnja motornih vozila, prikolica i polupri kolica



1 ENERGA INŽENJERING d.o.o. M (135) 39,3% Đakovo






31 Proizvodnja namještaja

27





3 ANCONA d.o.o. 8,7% Đakovo

4 MOBILIA d.o.o. 3,7% Đakovo





M X 0,9% Antunovac

2 NIVETA d.d. S (102) 15,1% Osijek

3 ORTO STEP d.o.o. 0.6% Osijek

E Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša


Mješoviti kapital

Izvoz Lokacija

1 REGENERACIJA d.o.o. S 35,3% Valpovo

2 DRAVA INTERNATIONAL d.o.o 61,2% Osijek

3 KAIROS d.o.o. S (26) 20,6% Osijek

4 DANKOR, d.o.o. S (17) 61,9% Osijek

F Graditeljstvo



1 OSIJEK-KOTEKS d.d. V (975) 3,7% Osijek

2 WERKOS d.o.o. – OSIJEK S (105) 4,7% Osijek

3 AKTIV d.o.o. 1,2% Strizivojna

4 MANDIĆ d.o.o. 99,3% Bijelo Brdo

G Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikala



1 P.S.C. OSIJEK d.o.o. M X 1,2% Osijek

2 Eibl & Wondrak d.o.o. M X 2,5% Đakovo

3 PIONEER HI-BRED PROIZVODNJA d.o.o.

S X 8,1% Osijek

4 CHENG XIU d.o.o. M X 0,0% Našice

5 PEKING d.o.o. M X 0,0% Osijek

6 HONG KONG d.o.o. M X 0,0% Osijek

7 FLIBA d.o.o S X 0,0% Osijek

8 ŽITO d.o.o V (462) 14,2% Osijek

9 MD PROFIL d.o.o. 0,5% Đakovo

10 PLODOVI FRUCTUS d.o.o S (100) 0,4% Donji Miholjac

11 DICENTRA d.o.o. 1,6% Osijek

12 OSIMPEX d.o.o., 0,1% Osijek

13 BELJE REMONT d.o.o. 0,8% Beli Manastir

14 CHEMOTEHNA d.o.o. 7,5% Osijek

15 AGRIA d.o.o. 0,1% Karanac

16 MASTERPLAST d.o.o M (37) 2,3% Duboševica

17 NAŠIČKI AUTO CENTAR d. o. o. 2,1% Našice

18 STANDARD MIO d.o.o. 24,3% Osijek

19 UNIWELT d.o.o. 0,6% Osijek

20 PNEU-REMIX d.o.o. 0,3% Osijek

21 BEKAMENT d.o.o. 1,8% Osijek

28

22 CE - MA d.o.o 2,9% Našice

23 AGRISTAR d.o.o M (22) 50,65% Višnjevac

24 AUDIO PRO ARTIST d.o.o. 0,8% Višnjevac

25 SIRIUS d.o.o., 3,4% Belišće

26 AUTOEVROPA d.o.o. 23,2% Donji Miholjac

27 AUTO SJENA TRGOVINA d.o.o. 0,4% Osijek

28 CLINBER-d.o.o. 3,0% Osijek

29 G A Š O d. o. o., 0,5% Našice

30 ELEKTRO-KOVINA d. o. o.

21,4% Našice

31 EXTERIM d.o.o. 0,5% Osijek

32 PRIMAT d.o.o. OSIJEK S (25) 28,8% Osijek

33 VIMPO-OSIJEK d.o.o. 0,3% Osijek

34 VIMPO-OSIJEK d.o.o. 0,2% Belišće

35 CROWN COOL d.o.o. 3,1% Batina

36 DEA LENS PROJECT d.o.o. M (11) 15,7% Osijek

37 CANDOR d.o.o. 0,2% Valpovo

38 KRONOS d.o.o. 4,1% Batina

39 APIMEL d.o.o. 18,9% Bizovac

40 SKRIPTA d.o.o. 1,3% Osijek

41 ARISTON d.o.o. 2,6% Osijek

H Prijevoz i skladištenje



1 BELJETRANS d.o.o., 0,3% Darda

2 PANTURIST d.d., 14,0% Osijek

3 CRNOV-COMMERCE d.o.o 14,2% Đakovo

4 LEOPOLD d.o.o., M (15) 70,5% Osijek

5 BALOG d.o.o., 0,5% Našice

6 LIMEX TRANSPORT d.o.o. 78,1% Donji Miholjac

7 ZRAČNA LUKA OSIJEK d.o.o. 8,0% Osijek

8 SLAVONIJAŠPED d.o.o. 0,2% Osijek

I Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane



1 CENTAR ŠKOJO d.o.o. 0,7% Osijek

2 BIZOVAČKE TOPLICE d.d. 1,1% Osijek

J Informacije i komunikacije


Mješoviti kapital

Izvoz Lokacija

1 GLAS SLAVONIJE d.d. 0,4% Osijek

2 DIALOG d.o.o. 0,4% Osijek

3 MONO d.o.o. 67,2% Osijek

M Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti



1 TRANSCOM WORLDWIDE d.o.o. S X 0,0% Osijek

2 NEXE GRUPA d.d. 5,6% Našice

3 POLJOPRIVREDNI INSTITUT OSIJEK

S (155) 7,3% Osijek

4 GEODETSKI ZAVOD d.d. 0,7% Osijek

29

5 INSPECTO d.o.o 0,2% Đakovo

6 ZAŠTITAINSPEKT d.o.o., 0,5% Osijek

7 NOVA-LUX d.o.o., 3,1% Osijek

S Ostale uslužne djelatnosti



1 UKOP d.o.o 2,6% Osijek

Struktura prodaje SU

Izvozna metoda je danas jedna od najčešće korištenih mjera uspjeha poduzeća, zbog globalizacije i procesa liberalizacije tržišta. Prilično loše izvozne izvedbe hrvatskih izvoznika u cjelini se mogu objasniti mnogim čimbenicima, od kojih je jedan niska razina sklonosti riziku, koji je također i jedan od tri glavne dimenzije poduzetničkog ponašanja. Izvješće5Appalachian centra o izvoznim metodama uključuje sljedeće:

• što je poduzeće na višoj razini u opskrbnom lancu, niža je njegova dodana vrijednost, te bliže surađuje sa svojim klijentima. Manja je vjerojatnost da će biti izvoznik; • veličina poduzeća izravno je vezana uz vjerojatnost da je izvoznik, ali ne nužno i na njegov uspjeh u izvozu; • upravljačka struktura je ključni čimbenik u izvoznim metodama: što je veća inovativnost i znanje managera bolje su i izvozne metode.

Izvoz je u odnosu na domaće poslovanje prilično rizičan jer uključuje potencijalni gubitak profita ili imovine zbog političkih, pravnih, ekonomskih i socio-kulturnih faktora na stranim tržištima. Marketing teorija definira cijeli niz tzv. stranih transakcijskih rizika: • rizik opće stabilnosti, koji se odnosi na upravljanje neizvjesnostima političkog sustava, • rizik vlasništva ili kontrole, koji se odnosi na upravljanje neizvjesnostima oko vladinih odluka koje se reflektiraju na vlasništvo ili kontrolu položaja • rizik poslovanja, koji je definiran kao mogućnost sankcija koje bi mogle utjecati na poslovanje, i • prijenos rizika koji se odnosi na ograničenja prijenosa kapitala iz zemlje domaćina Svi ovi faktori snažno utječu na odluke poduzeća i predanost izvozu, a time i na njegove metode izvoza. Tablica 17 daje pregled kvota izvoza stranih ulagača u OBŽ. Strani ulagači se uglavnom nalaze u sektorima proizvodnje i izvozno su usmjereni. Veleprodaja i maloprodaja imaju udio u izravnim stranim ulaganjima, ali se uglavnom radi o uslugama za domaće tržište. Tablica 17: Strani ulagači u OBŽ (ulagači s nedefiniranom strukturom kapitala nisu uključeni) C Proizvodnja * M – mali, S – srednji, V - veliki








Mješoviti kapital

Izvoz Lokacija

5 1997, vidi www.arc.gov

30


2 KONFEKCIJA ANTONAZZO d.o.o. M X 78,0% Osijek

3 MANASTIR d.o.o. M X 82,0% Beli Manastir




















S (385) X 98,3% Belišće

2 STARCO BELI MANASTIR, d.o.o. S X 92,7% Beli Manastir

3 EURO REFLEX d.o.o. M X 56,5% Osijek






31 proizvodnja namještaja









M X 0,9% Antunovac

G Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikala



1 P.S.C. OSIJEK d.o.o. M X 1,2% Osijek

2 Eibl & Wondrak d.o.o. M X 2,5% Đakovo

3 PIONEER HI-BRED PROIZVODNJA d.o.o.

S X 8,1% Osijek

4 CHENG XIU d.o.o. M X 0,0% Našice

5 PEKING d.o.o. M X 0,0% Osijek

6 HONG KONG d.o.o. M X 0,0% Osijek

7 FLIBA d.o.o S X 0,0% Osijek

M Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti


Mješoviti kapital

Izvoz Lokacija

1 TRANSCOM WORLDWIDE d.o.o. S X 0,0% Osijek

31

Industrijski parkovi i industrijske zone u Osječko-baranjskoj županiji

Detaljni pregled IP-ova/IZ-a u Županiji

Tablica 18: Detaljni pregled postojećih IP/IZ u fazi implementacije u Osječko-baranjskoj županiji

ZONE U FAZI IMPLEMENTACIJE

JLS Naziv zone Površina (m2)

Ukupna vrijednost

(kn)

Dosadašnja ulaganja

(kn)

Broj poduzeća

Broj zaposlenih

Cijena zemljišta (kn/m2)

Komunalna naknada (kn/m2)

Beli Manastir Poslovna zona (Sjever, Jug, Zapad) 601,997 18,000,000.00 13,824,708.00 37 634 Bez

naknade Bez

Naknade Belišće Poslovna zona 65,000 6,000,000.00 6,000,000.00 14 118 22.2 15

Belišće Poduzetnička zona Tržnica 3,000 6,000,000.00 6,000,000.00 18 40 7,400.00 25

Donji Miholjac Industrijska zona Janjevci 1,260,000 30,000,000.00 12,000,000.00 28 742 3 10

Donji Miholjac Poslovna zona Lanik 60,000 7,760,000.00 3,000,000.00 3 30 3 10

Đakovo Poslovna zona 640,000 6,550,000.00 3,680,000.00 26 816 50 15

Đakovo Poslovna zona Široko Polje 193,900 16,400,000.00 68,800.00 3 30 50 15

Našice Industrijska zona 680,000 22,000,000.00 16,000,000.00 8 300 52 6,00 (12,00)

Osijek Skladišna i uslužna zona 600,000 101 1,700 184.61 90

Valpovo Zona malog gospodarstva 70,000 14,600,000.00 14,000,000.00 17 205 16 20

Valpovo Poslovna zona 56,000 4,800,000.00 4,500,000.00 4 65 250 26

Bizovac Zona malog gospodarstva Sajmište 39,834 3,091,920.00 3,091,920.00 11 29 12 0

Đurđenovac Zona malog gospodarstva i obrtništva 29,000 4,178,175.00 1,943,700.00 5 8 153 1

Koška Zona malog gospodarstva 52,277 4,000,000.00 2,000,000.00 2 4 11.28 5

Marijanci Poduzetnička zona Črnkovci 588,723 2,500,000.00 500,000.00 4 70 1 5

Petrijevci Zona malog i srednjeg poduzetništva 57,035 5,773,526.00 3,389,584.00 10 246 8 33

Semeljci Poduzetnička zona 86,673 25,614,508.00 17,558,594.00 10 150 10 5

Viljevo Poduzetnička zona Cret Viljevski

36,000 1,220,000.00 750,000.00 3 2 2.5 2.5

Osijek Slobodna zona Osijek 1,350,000 400,000,000.00 400,000,000.00 6 1,000 Ovisno o programu 90

Ukupno 6,469,439 578,488,129.00 508,307,306.00 310 6,189 Izvor: Katalog zona OBŽ

32

Tablica 19: Detaljni pregled infrastrukture u postojećim IP/IZ u fazi implementacije u Osječko-baranjskoj županiji ZONE U FAZI IMPLEMENTACIJE

JLS Naziv zone Planovi

uređenja

Projektna

dokumentacija

KOMUNALNA INFRASTRUKTURA DOSTUPNA U ZONI

Parcelacija Vodo-

opskrbi sustav

Sustav odvodnje Prometnice Telef.

mreža Opskrba plinom

Opskrba el.

energijom

Beli Manastir Poslovna zona (Sjever) PPUG Glavni projekt ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○

Beli Manastir Poslovna zona (Jug) PPUG Glavni projekt ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○

Beli Manastir Poslovna zona (Zapad) PPUG Glavni projekt ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○

Belišće Poslovna zona PPUG Glavni projekt ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○

Belišće Poduzetnička zona Tržnica PPUG Glavni projekt ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○

Donji Miholjac Industrijska zona Janjevci PPUG Glavni projekt Djelomično ○ ○ ○ ○ ○ ○

Donji Miholjac Poslovna zona Lanik PPUG Glavni projekt ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○

Đakovo Industrijska zona GUP Glavni projekt Djelomično ○ ○ ○ ○ ○ ○

Đakovo Poslovna zona Široko Polje UPU Idejno rješenje ○

Našice Industrijska zona PPUG Glavni projekt ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○

Osijek Skladišna i uslužna zona PPUG Glavni projekt ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○

Valpovo Zona malog gospodarstva PPUG DPU Glavni projekt ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○

Valpovo Poslovna zona PPUG DPU Glavni projekt Djelomično ○ ○ ○ ○ ○ ○

Bizovac Zona malog gospodarstva Sajmište PPUO Glavni projekt ○ ○ ○ ○ ○ ○

Đurđenovac Zona malog gospodarstva i obrtništva PPUO UPU Izvedbeni projekt Djelomično ○ ○ ○ ○

Koška Zona malog gospodarstva PPUO Glavni projekt ○ ○ ○ ○ ○ ○

Marijanci Poduzetnička zona Črnkovci PPUO Građevinska dozvola Djelomično ○ ○ ○ ○ ○

Petrijevci Zona malog i srednjeg poduzetništva PPUO Glavni projekt ○ ○ ○ ○ ○ ○

Semeljci Poduzetnička zona PPUO DPU Glavni projekt Djelomično ○ ○ ○ ○ ○

Viljevo Poduzetnička zona Cret Viljevski PPUO Glavni projekt Djelomično ○ ○ ○

Osijek Slobodna zona Osijek ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○

DPU Detaljni plan uređenja

GUP Generalni urbanistički plan

PPUG Prostorni plan uređenja grada

PPUO Prostorni plan uređenja općine

UPU Urbanistički plan uređenja Izvor: Katalog zona OBŽ

33

Najavljeni poticaji za poduzetničke zone u fazi provedbe POSLOVNA ZONA BELI MANASTIR Grad omogućuje svim poduzetnicima da kod kupnje građevinskog zemljišta s pravom na građenje, budu u prvoj godini nakon izgradnje objekta oslobođeni komunalnih naknada. Poduzetnici su oslobođeni plaćanja vodovoda i kanalizacijske naknade za priključak. POSLOVNA ZONA BELIŠĆE Grad omogućuje poduzetnicima kupnju građevinskog zemljišta po povoljnim cijenama. BELIŠĆE PODUZETNIČKO-TRŽIŠNA ZONA Grad omogućuje poduzetnicima kod kupnje građevinskog zemljišta da plate s odgodom. POSLOVNA ZONA LANIK Grad kod kupnje građevinskog zemljišta novim poduzetnicima omogućuje plaćanje s odgodom, kupnju po nižim komunalnim stopama i naknadama, te porezne olakšice. PODUZETNIČKA ZONA ŠIROKO POLJE Grad novim poduzetnicima omogućuje kupnju građevinskog zemljišta s odgodom plaćanja, nižom stopom komunalne naknade i poreznom olakšicom. INDUSTRIJSKA ZONA NAŠICE Grad novim poduzetnicima omogućuje da izgrade svoje prostorije u fazama, po nižim komunalnim stopama i naknadama, s mogućnosti besplatnog dobivanja asfaltiranog prilaza. SLOBODNA ZONA OSIJEK Slobodna zona Osijek nudi svojim korisnicima sljedeće pogodnosti: • poslovanje i investicije u zoni oslobođene su plaćanja PDV-a do datuma ulaska u EU • slobodan protok robe, jednostavniji uvoz i izvoz bez posebne bankarske garancije, uz oslobađanje od plaćanja carina • bez vremenskog ograničenja za zadržavanje robe i sve transakcije mogu se obaviti u roku u zoni bez previše papirologije • Porez na dobit za poslovanje u zoni iznosi 50% od uobičajenih stopa Republike Hrvatske SKLADIŠTE I SERVISNA ZONE OSIJEK Grad novim poduzetnicima omogućuje kupnju građevinskih parcela i plaćanja komunalnih naknada s odgodom plaćanja. MALA PODUZETNI ČKA ZONA VALPOVO Grad novim poduzetnicima omogućuje kupnju građevinskog zemljišta s odgodom plaćanja, po nižim komunalnim stopama i naknadama, te prodaju zemljišta po povoljnim cijenama.

34

MALA PODUZETNI ČKA ZONA SAJMIŠTE (Bizovac) Ulagači su oslobođeni komunalnog doprinosa i komunalne naknade za prvih 5 godina. Nema poreza u prvih 5 godina. PODUZETNIČKA ZONA Viljevo Općina omogućuje novim poduzetnicima kod kupnje građevinskog zemljišta plaćanje odgodom, mogućnost oslobađanja komunalnog doprinosa, komunalnih naknada i poreza. OBRTNIČKA I MALA POSLOVNA ZONA Đurđenovac Općina omogućuje novim poduzetnicima da kod kupnje građevinskog zemljišta plate s odgodom, te s nižim komunalnim doprinosom. PODUZETNIČKA ZONA Črnkovci Općina omogućuje novim poduzetnicima da kod kupnje građevinskog zemljišta plate s odgodom. MALA PODUZETNI ČKA ZONA Koška Općina omogućuje novim poduzetnicima da kod kupnje građevinskog zemljišta plate s odgodom i nižim komunalnim naknadama. PODUZETNIČKA ZONA ZAPAD Osijek Grad novim poduzetnicima omogućuje kod kupnje građevinskog zemljišta plaćanje s odgodom i odgodu plaćanja komunalnog doprinosa. PODUZETNIČKA ZONA Semeljci Općina omogućuje novim poduzetnicima da kod kupnje građevinskog zemljišta plate s odgodom, te s nižim komunalnim doprinosima i stopom. PODUZETNIČKA ZONA TENJA Grad novim poduzetnicima omogućuje kupnju građevinskog zemljišta s odgodom plaćanja, kao i druge pogodnosti koje se odnose na područja posebne državne skrbi. MALA I SREDNJA PODUZETNI ČKA ZONA Petrijevci Općina omogućuje novim poduzetnicima kupnju građevinskog zemljišta s odgodom plaćanja, umanjenim komunalnim doprinosom i naknadom, porezne olakšice, te niske cijene zemljišta i infrastrukture.

35

Sažetak inicijativa i planova za IP/IZ

Tablica 20: IP/IZ u Osječko-baranjskoj županiji u pripremnoj fazi ZONE U PRIPREMNOJ FAZI

JLS Naziv zone

KOMUNALNA INFRASTRUKTURA DOSTUPNA U ZONI

Planovi uređenja

Projektna dokumentacija Parcelacija

Vodo-opskrbi sustav

Sustav odvodnje Prometnice Telef.

mreža Opskrba plinom

Opskrba el. energijom

Belišće Poslovna zona II PPUG

Belišće Poslovna zona III PPUG

Belišće Poslovna zona IV PPUG

Belišće Poslovna zona Gajić PPUG

Belišće Poslovna zona Mačkovica PPUG

Belišće Poslovna zona Crnice PPUG

Osijek Poslovna zona Zapad PPUG Građevinska

dozvola DA ○ ○ ○ ○ ○ ○

Osijek Poslovna zona Tenja PPUG Građevinska

dozvola NE ● ● ● ● ● ●

Osijek Poslovna zona Osijek- Nemetin

PPUG Lokacijska

dozvola

Valpovo Gospodarsko-poslovna zona K-VI

PPUG DPU DA ● ● ●

Valpovo Industrijska zona PPUG DPU - U izgradnji NE

Antunovac Poslovna zona Antunovac PPUO DPU DA

Bilje Poduzetnička zona Bilje PPUO Građevinska

dozvola Djelomično ○ ●

Bizovac Poslovna zona Slatina PPUO Dopuna urbanist.

plana

Čeminac Poslovna zona Čeminac PPUO Građevinska

dozvola NE ●

Čepin Poduzetnička zona Vinogradi

PPUO Idejni projekt DA ○

Drenje Zračna luka

Drenje Poslovna zona Drenje Ciglana

Darda Zona obrtništva, malog i PPUO Građevinska DA

36

srednjeg poduzetništva dozvola

Donja Motičina Poslovna zona Topolinka PPUO

Draž Poslovna zona Strmen Topolje

PPUO Idejni projekt NE

Draž Poslovna zona Balađije i Guntište Duboševica


Đurđenovac Industrijska i uslužna zona PPUO Idejni projekt NE

Đurđenovac Poslovna zona Đurđenovac PPUO Idejni projekt Djelomično

Erdut Poslovna zona Bijelo Brdo PPUO Građevinska

dozvola DA

Erdut Poslovna zona Prkos PPUO

Ernestinovo Poslovna zona 1 PPUO DPU DA ○ ○ ○ ○

Ernestinovo Poslovna zona 2 PPUO

Ferićanci Poslovna zona Dračica 1 PPUO DPU DA ● ● ● ● ● ●

Ferićanci Poslovna zona Dračica 2 PPUO

Gorjani Općinska proizvodno-poslovna zona

PPUO

Jagodnjak Jagodnjak (neslužbeni naziv)

PPUO-Amendment

Kneževi Vinogradi Poslovno poduzetnička i rekreacijska zona

PPUO UPU- Građevinska

dozvola Djelomično ● ● ●

Levanjska Varoš Poslovna zona Veliko polje PPUO-

Amendment Projekt ukupnog

razvoja

Levanjska Varoš Turističko-zdravstveno-rekreacijska poslovna zona Breznica

PPUO-Amendment

Projekt ukupnog razvoja

Levanjska Varoš Turističko-rekreacijska zona Vračica

PPUO

Magadenovac Poduzetnička zona Beničanci

PPUO Idejno rješenje

Marijanci Poduzetnička zona Marijanci

PPUO NE

Petlovac Poduzetnička zona Petlovac

PPUO Idejni projekt

Petlovac Poduzetnička zona B.P.Selo

PPUO Idejni projekt

Petrijevci Poslovna zona Petrijevci 2 PPUO NE

Petrijevci Poslovna zona Satnica 1 PPUO U izgradnji NE

37

Petrijevci Poslovna zona Satnica 2 PPUO NE

Podgorač Poduzetnička zona Podgorač

PPUO Studija

izvodljivosti; DPU - U izgradnji

NE

Podravska Moslavina Poslovno-gospodarska zona

PPUO

Popovac Poduzetnička zona Kneževo


Punitovci Poslovna zona Josipovac Punitovački

PPUO UPU DA ○ ● ● ● ● ●

Satnica Đakovačka Zona 1 PPUO

Satnica Đakovačka Zona 2 PPUO

Strizivojna Poslovna zona Svinjarevo PPUO-

Amendment UPU

U izgradnji

Trnava Poslovna zona Trnava Under

construction NE

Viškovci Poduzetnička zona Viškovci

PPUO Lokacijska

dozvola NE ○ ○ ○ ○

Vladislavci Poduzetnička zona Vladislavci

PPUO NE

Vuka Poduzetnička poslovna zona

PPUO U izgradnji NE ○

DPU Detaljni plan uređenja

GUP Generalni urbanistički plan

PPUG Prostorni plan uređenja grada

PPUO Prostorni plan uređenja općine

UPU Urbanistički plan uređenja ○ Postoji ● U izgradnji Izvor: Katalog zona OBŽ

38

Privlačenje izvozno orijentiranih DSU u Osječko-baranjsku Županiju:

Jedni od razloga zašto se u Osječko-baranjskoj Županiji nisu privukla značajnija ulaganja u područja u kojima izvozna konkurentnost može biti izgrađena, formulirani su od strane ispitanika koji su ispunili upitnik. Ispitanici su odgovorili, slijedeći pitanja, na pitanje "Koji su prema Vašem mišljenju ključni problemi za privlačenje izravnih stranih ulaganja?"

1. Neriješeni vlasnički odnosi, ograničenja prostornih planova i ograničenja financijskih sredstava (nemogućnost financiranja tima, posvećenog isključivo na njega).

2. Birokracijski problemi. 3. Prikupljanje sadržaja za potrebe i interese stranih ulagača, nemogućnost dobivanja određene

informacije za njihove razvojne ciljeve, u smislu da bi svi potrebni uvjeti mogli biti dobro pripremljeni za strane investitore i njihova ulaganja u regiji.

4. Nepotpuni razvoj komunalija u poslovnim zonama (zbog nedostatka sredstava u proračunima

jedinica lokalne samouprave), velike administrativne prepreke u realizaciji investicija, nedovoljna promocija poslovnih zona, slaba medijska prisutnost.

5. o neusklađena vladina politika o birokracija o nedovoljna olakšica za pokretanje poslovanja o nerazvijena infrastruktura o manjak interesa i ozbiljnosti lokalne samouprave o sumnja stranih investitora zbog nedostatka informacija o istom

6. o administrativne barijere o financijska i porezna opterećenja

7. o nedostatci u usklađenosti razvojne strategije o nedostatak strategije za privlačenje stranih ulagača na svim razinama o velika konkurencija iz istočne Europe – niži troškovi za pokretanje novog posla i troškova

proizvodnje o nepostojanje koordiniranog upravljanja programom poslovnih zona 8. o administrativne barijere o nedovoljno priznanje regije na međunarodnoj razini o manjak pravaca regije (ne znajući vlastite strateške putove i koristi) o utjecaj lokalnih političkih zbivanja

39

9. o administracija o predug period za ishođenje građevinskih i drugih dozvola o neobrazovana radna snaga

Ispitanici su odgovorili na slijedeća pitanja : "Što vidite kao glavni problem u radu sa stranim ulagačima?"

1. Neriješeni vlasnički odnosi, ograničenja prostornih planova i ograničenja financijskih sredstava

(nemogućnost financiranja tima, posvećenog isključivo na njega). 2. Institucije Republike Hrvatske. 3. Mislimo da je to nedostatak aktivne, otvorene komunikacije o interesima i potrebama ulagača u

regiji i potencijalnim preprekama za ulaganja. 4. Jezične barijere, suvišna administracija i birokracija koja komplicira i koči poslovnu suradnju, što

nije slučaj u zemljama iz kojih dolaze. 5. Osim već navedenih u prvom pitanju, trebalo bi dodati i razlike u poslovnoj kulturi. 6. Financijska nedisciplina, administrativne barijere i pravna nesigurnost. 7. Visoki porezi, administrativne procedure. 8. Teška prilagodba lokalnim uvjetima poslovanja (utjecaj politike, administrativne barijere, itd.), o Ponekad neprimjerene radne navike zaposlenika o Neodgovarajuće obrazovanje radnika o Jezične barijere o Manjak razumijevanja institucija za stvarne potrebe lokalnih i regionalnih vlasti

9. Nedovoljno poznavanje naših propisa

Koje industrije mogu imati koristi od DSU i politi čki okvir za privla čenje DSU?

Ispitanici upitnika izrazili su mišljenje u odgovaranju na pitanje : "Koji su to, po Vašem mišljenju, ključni sektori koji će privući nove investicije u regiji?"

1. o turizam o razvoj riječnih resursa o sanacija odlagališta otpada i recikliranje otpada 2. o poljoprivreda i turizam

40

3. o poljoprivreda o energetika (u smislu obnovljivih izvora energije) 4. o poljoprivreda o drvna industrija o metalna industrija o trgovina i usluge o promet 5. o turizam – kao nebrušeni dijamant ove regije o prerada hrane o tekstilna industrija 6. o obnovljivi izvori energije o prerada hrane o turizam o zaštita okoliša 7. o poljoprivreda o turizam o proizvodnja o prehrambena industrija 8. o it o prehrambena industrija o poljoprivreda o drvna industrija o seoski turizam o kemijska industrija o tekstilna industrija

9. alternativna energija…obrada metala

U potrazi za najboljim mogućim rješenjem, moramo gledati na pozicioniranje Osječko-baranjske županije kao potencijalne regije privlačenja DSU.

Studija o izravnim stranim ulaganjima i regionalnom razvoju (Uprava za regionalnu politiku) prepoznala je neke vrlo sustavne i temeljne ekonomske karakteristike zemalja i regija u kojima strani ulagači pokazuju tendenciju za ulaganjem. To pokazuje da izravna strana ulaganja općenito privlači regija unutar zemlje koja ima:

• pristup velikim nacionalnim tržištima (efekt veličine tržišta) • graničenje sa zemljom porijekla i / ili isti jezik (kulturološki i efekt blizine) • visok stupanj znanja engleskog jezika (efekt internacionalizacije) • niska razina poreza za poduzeća (fiskalni učinak) • mnogi napredni potrošači s visokom kupovnom moći (nacionalni bdp po stanovniku)

41

• niska razina nezaposlenosti

S obzirom na odabir zemlje, studija nadalje pokazuje da se strane izravne investicije privlače u regiju sa:

• velikim udjelom ostalih stranih ulagača (efekt signala) • dobrom infrastrukturom i dostupnošću, posebice u zemlju porijekla (efekt pristupnosti) • visokom obrazovnom radnom snagom (efekt vještina) • visokom razinom izdvajanja za istraživanje i razvoj (inovacijski efekt) • prodorom informacijskih i komunikacijskih tehnologija (ICT efekt) • velikom prisutnošću lokalnih konkurenata, klijenata i dobavljača u sklopu poduzeća i industrije (efekt

aglomeracije i clustera) Da biste prepoznali industrije u privlačenju DSU-a u OBŽ, Baranja mora razviti sveobuhvatan marketinški plan, koji je zbog vremenskih ograničenja izvan opsega ovog rada. Misli, očekivanja (ili želje) izražene u upitniku trebaju biti komentirane. Turizam je općenito poznat kao glavni predmet rasprave za razvoj cijele zemlje. To se ne razlikuje u Osječko-baranjskoj županiji. Segment ovog sektora, seoski turizam, kao najvrjedniji za Županiju je, nažalost, nedovoljno atraktivan za DSU.

Razvoj tehničke i tržišne infrastrukture je također neophodan za poboljšanje konkurentnosti poljoprivrednog sektora, kao i izgradnju administrativnih kapaciteta za provedbu Zajedničke poljoprivredne politike EU. Posebnu pozornost treba posvetiti sigurnosti i kvaliteti hrane, te jačanju administrativnih kapaciteta agencije za hranu i druge srodne usluge odgovorne za sigurnost hrane i njenu kvalitetu. To će doprinjeti jačanju hrvatskog poljoprivrednog sektora, koji će nakon ispunjavanju standarda EU, moći plasirati proizvode na europsko tržište hrane. 6

Poljoprivreda se prečesto vidi u restriktivnom kontekstu, koja je vezi s preradom hrane. Prisutnost Poljoprivrednog instituta u Osijeku, koji je uključen u nekoliko međunarodnih programa suradnje / projekata, je prilika da se razmisli o zajedničkim istraživačkim aktivnostima na poboljšanju usjeva s ciljem da narastu vrste s visokom kvalitetom strukture vlakana koja bi mogla naći svoje tržište u tekstilnoj industriji, ali i u drugim industrijama gdje se prirodna vlakna istražuju kao mogućnost zamjene za staklena vlakna (npr. komponente trupa u automobilskoj industriji). Prisutnost stranih ulagača u regiji se može koristiti kao djelotvoran signal prema potencijalnim ulagačima. Iako ne možemo ukazati na veliku prisutnost stranih investitora, sljedeći sektori se mogu uzeti u obzir: • proizvodnja hrane i pića • proizvodnja odjeće • proizvodnja strojeva i opreme Da bi signalni efekt bio djelotvoran, treba imati uspostavljen servis "nakon ulaganja". Upravo to danas nedostaje i treba se razviti za što bolje korištenje vlastitih potencijala, i to u najkraćem mogućem roku. Referenca u obliku članka ili intervjua SU-a u domovini SU, često je više vrijednija nego skupo sudjelovanje na međunarodnom sajmu u inozemstvu. Razvijanje strategija za privlačenje stranih ulaganja treba podržati i stoga biti u skladu s nacionalnom strategijom i relevantnim nacionalnim naporima za privlačenje izravnih stranih ulaganja. Međutim, specifičnosti regije, kao što je Osječko-baranjska, omogućuje razvoj specifičnih strategija i akcija regije uz čuvanje nacionalnog koncepta kao smjernice.

6 Razvojna strategija 2006. – 2013. RH

42

Jasno je da se na nacionalnoj, kao i na europskoj razini, veliki naglasak stavlja na obrazovanje, znanje, istraživanje i razvoj, prijenos znanja i tehnologije te inovacije. OBŽ mora slijediti taj trend i pružiti više pozornosti na ono što je već potencijal i dati mu potrebnu potporu i sredstva za daljnji razvoj. Ovdje ne mislimo samo na akademske i istraživačke sposobnosti Sveučilišta J.J.Strossmayer, nego i druge znanstvene institucije, organizacije i tvrtke u županiji. Treba iskoristiti mogućnosti jednog od rijetkih Ureda za transfer tehnologije (UTT) sa djelatnicima sposobnim za prijavu patentnih zaštita. Takav razvoj može samo poboljšati izglede u privlačenju izravnih stranih ulaganja. Konačno, s obzirom na vodeća kretanja u razvoju i međunarodnim strategijama koje su podržane različitim načinima financiranja, baza znanja će biti potrebna kako bi adekvatno podržali nove tehnološke provedbe (inovacije), a posebno u području obnovljivih izvora energije, recikliranje i zbrinjavanje otpada bi trebali dobiti punu pozornost. U slučaju neposrednih prilika, ne bi se trebalo čekati da saznamo kako nešto napraviti "kod kuće", nego odgovor potražiti izvan granica županije, države, ali i preko europskih granica, "Kada nešto trebaš, traži to tamo gdje se nalazi". Posljednja stvar koja je potrebna Županiji je da se „zabije u svoju vlastitu mišju rupu“.

43

Baranya (HU) – Baranja (HR)

Baranja (HR) kao dio južnog Podunavlja – Mađarski mediteran

Kaže se da su najatraktivnije karakteristike južnog Podunavlja: • povoljni agro-ekološki potencijal • kvaliteta vinogradarstva • konkurentna prehrambena industrija • bogatstvo ljekovitih i termalnih voda • bogato kulturno i povijesno nasljeđe • veliki udio govornika stranog jezika • napredno visoko obrazovanje • znanstvena osnova za stvaranje konkurentnih rezultata istraživanja

Južno Podunavlje, regija koja obuhvaća tri županije (Baranja, Tolna i Somogy), nalazi se u jugozapadnom dijelu zemlje. Ono zauzima površinu od 14.169 četvornih kilometara, 12,2 % zemlje. Iako je treća regija po veličini u Mađarskoj, južno Podunavlje je dom za samo 953.000 ljudi, što je čini najrjeđe naseljenom regijom. Najveći grad južnog Podunavlja je Pečuh sa oko 16 % od ukupnog broja stanovnika, od kojeg gotovo 68% živi u 37 gradova i 618 sela regije.

Na temelju svog geografskog položaja, južno Podunavlje se smatra mađarskim vratima ka jugu, i kao takav ima važnu ulogu u vanjskim poslovima zemlje. Njegova povezanost sa Hrvatskom i Jadranskim morem nude mogućnost za suradnju s južnim i jugozapadnim zemljama. Danas je južno Podunavlje četvrta regija zemlje kada se govori o BDP-u po stanovniku. Čak 1.288 tvrtki sa stranim vlasništvom uložilo je u južno Podunavlje i broj tvrtki u vlasništvu Mađara stalno raste. Ovo se događa djelomično zahvaljujući uspostavi 17 industrijskih parkova u regiji do sada, koje nude niz komunikacijskih usluga i pratećih objekata za novoosnovana poduzeća.

Proizvodnim sektorom dominira poljoprivreda, prehrambena industrija, proizvodnja energije i turizam. Jedan dio, od 8,6% BDP-a regije, potječe od poljoprivrednog sektora. Regija ima istaknuto mjesto na nacionalnoj razini u proizvodnji kukuruza i jedna je od najvažnijih vinogradarskih regija zemlje. Vina južnog Podunavlja su poznata u cijeloj Europi, ali je i u području visoke tehnologije došlo do značajnog razvoja, potaknutog visokom razinom tehničke infrastrukture. Sektori za proizvodnju energije i telekomunikacije ove regije su među najrazvijenijima u zemlji. Postoje dva sveučilišta u regiji, Sveučilište u Pečuhu s više od 30.000 studenata i deset fakulteta i Sveučilište u Kaposváru, s 9,8% u radno sposobnog stanovništva, koji su vlasnici diploma u visokom obrazovanju. Znanstveni život oduvijek je bio značajan u Pečuhu i njegovoj okolici. Sveučilišni istraživački centar i istraživački institut Akademije znanosti, su najznačajnije institucije. U rujnu 2009., u Pečuhu je započeta izgradnja akademskog istraživačkog centra poznatog kao Zgrada Znanosti.

Poboljšanje prijevoznih postrojenja regije - uključujući ceste, željeznice, plovne putove, i zračne luke - igra ključnu ulogu u dinamičnom razvoju regije i njenom sustizanju drugih zemalja članica EU. Glavna cesta regije je trenutno Ruta 6, koja povezuje Barcs-Pečuh-Szekszárd sa Budimpeštom, ali planira se da do proljeća 2010. autocesta M6 stigne do Szekszárda i Pečuha. Željeznička mreža je dobra, a glavna međunarodna linija je Budimpešta-Gyekenyes-Rijeka. Regija ima izravne željezničke veze s Pečuhom i Osijekom te veze za Beč i Zagreb.

Postoje četiri zračne luke južnog Podunavlja, s Pečuh-Pogány zračnom lukom, koja drži međunarodni status. Regija također ima jednu riječnu luku na Dunavu u Mohaču, koja je otvorena 1. studenoga 2008. Prekogranična suradnja Republike Hrvatske i Republike Mađarske ima dugu i bogatu tradiciju. Područja povezana geografskim, povijesnim, ekonomskim, kulturnim i drugim komponentama usmjerena prema međusobnoj suradnji su zadržala intenzivne kontakte tijekom značajnog perioda njihove zajedničke povijesti i isto nacionalno zajedništvo već stoljećima.

44

U novije vrijeme, nastavljajući suradnju između bivšeg Okruga Slavonije i OBŽ, gradovi Osijek i Pečuh su uspostavili međusobnu suradnju 1967, okrunjenu svojim spajanjem 1973. Ovu suradnju je također slijedila regionalna, formulirana u Sporazumu o suradnji između Udruženja općina sa središtem u Osijeku (iz Slavonske regije) i Baranjske županije u Mađarskoj. Rezultati dobiveni u općinskoj i regionalnoj suradnji su potvrđeni i u najtežim vremenima, u vrijeme Domovinskog rata, kada je Baranja ugostila brojne iseljenike iz ovoga dijela Hrvatske, koji su pobjegli zbog ratnih razaranja, davši im ljudsku i materijalnu pomoć u rješavanju problema rata. Povijesno temeljena prekogranična suradnja između OBŽ i Baranje iz Republike Mađarske također je formalno dizajnirana 1995. agencijom Sporazuma o Suradnji. Usmjeravanje tih područja prema međusobnoj suradnji također je iznijelo inicijativu za uspostavu prve Euroregije na ovom području, što obuhvaća, pored ove dvije županije, i područje sjeveroistočne Bosne. Ipak, Euroregionalna suradnja nije zanemarila bilateralne prekogranične suradnje, nego im je pružila i nove pokretače, posebno u aktivnostima koje se odnose na razvoj i provedbu zajedničkih projekata predloženih za sredstva EU.

Suradnja kroz EU programe : • PHARE CBC • INTERREG III A – tiče se prekogranične suradnje koja znači promicanje integriranog regionalnog razvoja između pograničnih regija • INTERREG III B – koncentrira se na međunacionalnu suradnju, doprinosi i skladnom i integriranom području uzduž EU • INTERREG III C - ima za cilj jačanje međuregionalne suradnje, te isto tako poboljšanje politike i tehnike međuregionalnog gospodarskog razvoja • INTERREG III A - kompleksna suradnja u kulturnom turizmu • INTERREG III A – Osnivanje turističke biciklističke trake "Tri rijeke" • INTERREG III A - Priprema realizacije autoceste br. 67 između Szigetvára i državne granice INTERREG III B CADSES - Matriosca AAP-alata za upravljanje, učinkovitu suradnju za nove međuregionalne organizacije usmjerene na jačanje suradnje među regijama u Jadran-Alpe-Panonija prostoru • INTERREG III C - gradovi protiv socijalne isključenosti • INTERREG III C - "VinTour" (vinski turizam) • Alpe-Jadran Radna zajednica • Dunav-Drava-Sava Euroregija • sporazumi o suradnji između lokaliteta, županijskih vijeća i sl. • IPA CBC

Tablica 21: DSU u Južnom Transpodunavlju

Jedinica Izvor Godina Južno

Transpodunavlje

Ulaganje DSU EUR millions KSH 2007 639

Udjel u ukupnim DSU u Mađarskoj % KSH 2007 1.1

Mađarska sebe vidi kao središnje mjesto koje bi moglo biti most za tranzitnu trgovinu između istoka i zapada, te prikladan početni temelj za obradu tržišta u starim i novim članicama EU, kao i država uključenih u sljedeći krug proširenja EU (balkanske države, Hrvatska, Turska).

Hrvatska se spominje u prethodnom kao prikladna početna osnova. Ipak se još ne ubraja među 10 najboljih kupaca u Mađarskoj. 2008. među prvim klijentima Mađarske bili su Njemačka (26%), Italija (5,3%), Austrija (5%), Francuska (4,7%), Ujedinjeno Kraljevstvo (4,5%), slijede Švedska i Nizozemska, svaka sa 3 - 4%. Na vrhu liste dobavljača su Njemačka (25%), Ruska Federacija (9%), Austrija (6%), Kina (5,7%), Nizozemska (4,5%), Francuska (4,4%) te Japan sa 2,6%.

45

Tablica 22: Bilanca izvoz-uvoz Hrvatske prema Mađarskoj

2007 (000 USD) index '07/'06. 2008 (000 USD) index '08/''07.

Izvoz 269,651 157 339,459 126

Uvoz 757,285 116 976,588 129

Ukupno 1,026,936 125 1,316,047 128

Saldo -487,634 102 -637,129 131

Omjer izvoz/uvoz 36% 35%

Tablica 23: Pregled vanjske trgovine Osječko-baranjske županije

S Mađarskom Globalno

Udjel razmjene s Mađarskom u

ukupnoj vanjskoj trgovini županije

Udjel razmjene s Mađarskom u

ukupnoj razmjeni RH-HUN

2007 (000 USD)

Indeks ('07/'06)

2008 Indeks

('08/'07) 2008

(000 USD) 2008 2008

Izvoz 52,606 149 52,630 100 567,914 9.27% 15.50%

Uvoz 48,052 138 45,164 94 644,326 7.01% 4.62%

Ukupno 100,658 143 97,794 97 1,212,241 8.07% 7.43%

Saldo 4,554 1238 7,466 164 -76,412

Omjer izvoz/uvoz

109% 117% 88%

Jasno je da postoji prekogranična trgovinska razmjena između OBŽ i Mađarske. Tablica 23 pokazuje putove vanjskotrgovinske razmjene između OBŽ-e i Mađarske, ali nije bilo dovoljno informacija da se podijele trgovinski odnosi u trgovini s mađarskom Baranjom i južnim Podunavljem. Pogledom na bazu podataka HGK, u odnosu na tvrtke u tablici 16, vidimo da, kada izražavaju svoje želje za izvozno odredište, izbor rijetko bude samo Mađarska. Moglo bi se pretpostaviti da su zemlje članice EU-a cilj izvoza, uključujući i Mađarsku. Međutim, smatramo da navođenjem Europe kao odredišta za proizvode ne postoji izvozna strategija za određenom zemljom ili regijom.

Nismo našli dokaze o prelijevanju7.

Kod proizvodnog sektora dominira poljoprivreda, i prehrambena industrija, te ne bi trebalo Baranju gledati samo kao konkurenta, već kao partnera u razvoju konkurentnosti, zajedničkih strategija za ulaganjem, novih tehnologija, razmjena znanja i prijenosa, te razvoju regionalnog poslovnog imidža.

7 Preduvjet za prelijevanja javljaju se kad strane tvrtke imaju neku vrstu komparativne prednosti, bilo tehničke,

menadžerske, planske ili bilo koje druge vrste.

46

Zaključak

Tendencija DSU u Osječko-baranjskoj Županiji je u opadanju, čak i ako ovaj trend nije izuzetno jak - to bi moglo imati dugoročni efekt na gospodarski oporavak, rast i prosperitet. Stoga se sada trebamo pripremiti i biti spremni za trenutno djelovanje kada se nove mogućnosti pojave i to sukladno sintagmi "ako se ne uspiješ pripremiti – pripremio si se za propast".

SU, iako ne u velikom broju, uglavnom se mogu naći u proizvodnom i vele- i maloprodajnom sektoru. Zbog toga smo se fokusirali više na proizvodni sektor.

Nekoliko uspješnih priča vezanih za strane ulagače je suprotstavljeno tmurnom ukupnom društvenom prikazu Županije predstavljenom primjerima u kojima su strani ulagači naišli na administrativne ili druge prepreke u svojim nastojanjima. Ti primjeri nailaze na lak pristup medijima koji su željni prikazivanju problema prije nego uspješnih rješenja, ne shvaćajući pritom da na taj način doprinose stvaranju anti-ulagačke atmosfere prema svijetu. Ne želimo ovdje sugerirati da mediji ne bi trebali izvještavati i doprinositi ukupnoj transparentnosti, ali u slučaju kampanje podizanja image-a Županije u svrhu privlačenja direktnih stranih ulaganja, mediji bi također trebali imati hrabrosti pridružiti se u tim naporima.

Važna činjenica na koju treba obratiti pozornost je usluga „post-ulaganja za DSU-ove“ . Nadležne vlasti trebaju u skladu s tim njegovati odnose sa SU u regiji kako bi ih što više uključili u potragu za novim DSU. Stoga je njihova uloga od ključne važnosti u uvjeravanju novih ulagača da se odluče za Osječko-baranjsku županiju, no, treba pri tome imati na umu, da njihova suradnja neće biti poklonjena- ona mora biti zaslužena.

Znanje je jedno od faktora za privlačenje DSU. Institucije visokog obrazovanja i istraživački centri, kao transfer znanja i tehnologije, trebali bi biti uključeni u izgradnju imidža i marketinškog procesa. Odnos između znanstvenih institucija, gospodarstva i industrije mora biti razvijen u win-win partnerstvu i dalje u javno-privatnom partnerstvu. Prednost za Županiju leži u blizini obrazovnih institucija. Pitanja koja se postavljaju su "Tko će prvi pružiti ruku?" i "Hoće li biti prihvaćena?" Prilike za rast i blagostanje mogu se naći samo kroz partnerstvo. Uža i aktivnija suradnja s institucijama visokog obrazovanja u mađarskoj Baranji (npr. Pečuh), može biti samo korisna, te ne bi trebala biti ograničena samo na implementaciju projekata kroz instrumente financiranja EU-a.

.

47

Studija je izrađena u suradnji TARA International Consulting d.o.o i CTR - Razvojna agencija Brodsko-posavske Županije d.o.o.

Tim : dr.sc. Hugo A.M. van Veghel mr.sc. Dragan Jelić mr.sc. Marko Mrkalj

Tim se zahvaljuje na vrijednoj podršci:

Regionalna razvojna agencija Slavonije i Baranje d.o.o.; Kornelija Mlinarević, dipl.oec.

Centar za poduzetništvo (Osijek): mr.sc. Darija Krstić

nastojanja u privlačenju izravnih stranih ulaganja moraju · mišljenja i primjedbe navedeni u...

Documents