utjecaj izravnih stranih ulaganja na izvoz hrvatske prerađivačke

147

UTJECAJ IZRAVNIH STRANIH ULAGANJA NA IZVOZHRVATSKE PRERAÐIVAÈKE INDUSTRIJE

Mag. rer. soc. oec. Goran VUKŠIÆ Izvorni znanstveni èlanak*

Institut za javne financije, Zagreb UDK 339.727.22

JEL F21, F14

Sa�etak

Izvoz hrvatske preraðivaèke industrije uglavnom je stagnirao tijekom posljednjihdesetak godina. U istom razdoblju zabilje�en je relativno sna�an priljev izravnih stra-nih ulaganja u industriju. Cilj ovog rada jest istra�iti je li taj priljev imao utjecaja naizvoz uzimajuæi u obzir i kretanja drugih potencijalno znaèajnih varijabli. Koristeæi seanalizom panel-podataka za 21 preraðivaèku industriju izmeðu 1996. i 2002. godine,pokazalo se da su izravna strana ulaganja pozitivno i statistièki znaèajno utjecala na iz-voz, ali je taj utjecaj bio relativno slab. Iz toga proizlazi da postoji potencijal za pove-æanje izvoza privlaèenjem dodatnih stranih ulaganja u industriju. Nositelji gospodarskepolitike trebali bi pokušati poveæati potencijalne pozitivne uèinke stranih ulaganja cilja-juæi na izvozno orijentirane investicije u novoosnovana poduzeæa i uz to primjenjujuæimjere koje mogu poveæati potencijalne uèinke “prelijevanja”.

Kljuène rijeèi: izravna strana ulaganja, izvoz, Hrvatska, panel-analiza

1. Uvod

Od uspješne implementacije stabilizacijskog programa 1993. godine Hrvatska odr-�ava stabilnost cijena i teèaja. Oèekivalo se da æe se u takvoj okolini poduzeæa srednjo-roèno moæi djelotvorno restrukturirati i postati dovoljno konkurentna da se uspješno na-tjeèu na sve otvorenijem domaæemu, ali i na izvoznim tr�ištima. Nasuprot tim oèekiva-

ÈLANCI

* Primljeno (Received): 6.1.2005.Prihvaæeno (Accepted): 30.5.2005.

Vuksic.qxd 30.8.2005 15:00 47

njima, hrvatska preraðivaèka industrija nije uspješno restrukturirana, što se ogleda, iz-meðu ostaloga, u slabom razvoju izvoza industrije tijekom posljednjih desetak godina(Nikiæ, 2003). Nekoliko je uzroka stagnirajuæeg izvoza u tom razdoblju, npr. gubitakva�nih izvoznih tr�išta u nekim zemljama bivše Jugoslavije, ratni uvjeti u Hrvatskoj i uširoj regiji, spora i neefikasna privatizacija, niska razina investicija, prespora integraci-ja u europsko i svjetsko gospodarstvo te niska izvozna konkurentnost. Posljedica togabio je pad udjela izvoza roba iz Hrvatske u uvozu EU s 0,34% u 1993. godini na 0,19%u 2000. Tijekom istog razdoblja odgovarajuæi se postotak za zemlje srednje i istoène Eu-rope udvostruèio (Galinec i Jurlin, 2003).

S obzirom na to da je prihvaæena èinjenica kako poveæanje izvoza mo�e pridonije-ti ubrzanju ekonomskog rasta (export-led growth strategy), promicanje izvoza postalo jejedna od najva�nijih zadaæa hrvatske gospodarske politike. Ono dodatno dobiva na va�-nosti zbog visokih deficita u robnoj razmjeni na tekuæem raèunu hrvatske bilance plaæa-nja (Stuèka, 2004). Postoji nekoliko mjera kojima se mo�e pokušati ostvariti poveæanjeizvoza. Mnogi domaæi ekonomski struènjaci smatraju da je problem nastao zbog prest-roge politike teèaja i precijenjene valute u razdoblju nakon stabilizacijskog programa istoga predla�u deprecijaciju kune kao potrebnu mjeru gospodarske politike (Nikiæ, 2003).Nasuprot tome, tvrdi se da su plaæe rasle prebrzo u odnosu prema produktivnosti, što jeindustrijsku proizvodnju u Hrvatskoj uèinilo preskupom i time ugrozilo njezinu izvoz-nu konkurentnost. Dodatni problem koji pridonosi relativno niskoj konkurentnosti pre-raðivaèke industrije jest nedostatak moderne tehnologije (a mo�da i kapaciteta) u proiz-vodnji zbog relativno niskih ulaganja tijekom ratnog razdoblja i razdoblja koje je uslije-dilo.

Novija struèna literatura i iskustva drugih zemalja upuæuju na to da priljev izravnihstranih ulaganja (Foreign Direct Investment – FDI) mo�e potaknuti izvoz. Meðutim, ia-ko je Hrvatska bila relativno uspješna u privlaèenju inozemnih ulaganja, mjereno kumu-lativnim iznosom ulaganja po stanovniku, zbog stagnirajuæeg izvoza u istom razdobljuna prvi se pogled èini da su takvi efekti u nas izostali. Ipak, potrebna je detaljnija anal-iza tog odnosa koja bi uzela u obzir i kretanja ostalih potencijalno znaèajnih varijabliprije nego se donese takav zakljuèak.

Primarni cilj ovog rada jest istra�iti determinante slabog izvoza u promatranom raz-doblju. Izmeðu ostalih makroekonomskih varijabli, posebna se pozornost pridaje utjeca-ju rastuæeg iznosa izravnih stranih ulaganja u hrvatskoj industriji na izvoz. Takoðer æebiti predlo�ene neke mjere gospodarske politike koje trebaju pridonijeti izgradnji, tj. ja-èanju veze izmeðu stranih ulaganja i izvoza u buduænosti.

Struktura rada je sljedeæa: najprije se ukratko opisuju neka kretanja u hrvatskom go-spodarstvu koja su va�na za izvoz i konkurentnost. Zatim se daje kratak pregled teorijei empirijskih studija o vezi izmeðu izravnih stranih ulaganja i izvoza. U petom se dijeluopisno prikazuju relevantni podaci i objašnjava ekonometrijski model koji se testira. Re-zultati procjena prezentiraju se i o njima se raspravlja u šestom dijelu, dok zadnji dio do-nosi zakljuèak i preporuke za ekonomsku politiku.

148

G. Vukšiæ: Utjecaj izravnih stranih ulaganja na izvoz hrvatske preraðivaèke industrijeFinancijska teorija i praksa 29 (2) str. 147-175 (2005.)

Vuksic.qxd 30.8.2005 15:00 Page 148

2. Neka va�na kretanja u hrvatskom gospodarstvu nakon provoðenjastabilizacijskog programa

Èinjenica da izvoz mo�e ubrzati gospodarski rast opæenito je prihvaæena meðu no-siteljima ekonomske politike (iako meðu ekonomskim znanstvenicima još uvijek posto-je odreðena nesuglasja). Oèekuju se koristi u obliku poveæane zaposlenosti, prihoda iefikasnosti, veæeg prihoda strane valute, ekonomije obujma itd. (UNCTAD, 2002). Uzvisoki deficit u robnoj razmjeni na tekuæem raèunu hrvatske bilance plaæanja, to su naj-va�niji razlozi zašto je promicanje izvoza postalo jedno od najva�nijih pitanja hrvatskeekonomske politike. Radi boljeg razumijevanja uzroka slabog izvoza u Hrvatskoj, slije-di kratak pregled literature o toj temi.

Prema Nikiæu (2003), vjerojatno je najva�niji uzrok stagniranja izvoza preraðivaèkeindustrije bio precijenjeni valutni teèaj. Zaèetak te precijenjenosti on vidi u stabilizacij-skom programu iz 1993. godine. Iako je hrvatska valuta u listopadu te godine devalvira-la za 20%, rezultirajuæi porast cijena bio je više nego proporcionalan, što je dovelo do50%-tne precijenjenosti. Tijekom sljedeæih mjeseci valuta je poèela deprecirati, ali nedo-voljno da bi se kompenzirala prethodna aprecijacija. U konaènici je inflacija uspješno eli-minirana, ali uz cijenu precijenjene valute, što je prema Nikiæu (2003) bio prevelik teretda bi se industrija uspješno restrukturirala i da bi se smanjili troškovi proizvodnje.

Krajem 1995. godine zabilje�en je sna�niji porast plaæa i javnih rashoda, što je vo-dilo daljnjem smanjenju konkurentnosti izvoznika. Nikiæ (2003) zakljuèuje da su otpri-like u to vrijeme domaæi proizvodi djelomièno zamijenjeni uvoznom robom. Nadalje, onidentificira druge probleme koji su usporili restrukturiranje poduzeæa, a bili su više in-stitucionalne i pravne prirode. To su, primjerice, manjak transparentnosti u procesu pri-vatizacije i spora prilagodba pravnog okvira.

Usto, porast produktivnosti u industriji, koji je uglavnom nastao zbog smanjenjabroja zaposlenih, bio je uvelike poništen visokim porastom plaæa i porastom javnihrashoda financiranih veæim poreznim teretom. Istodobno je razina domaæih investicija,kao i priljev stranog kapitala, bila relativno niska. Iako su stope rasta BDP-a od 1995.do 1997. godine bile prilièno visoke, s usporenjem tijekom iduæih dviju godina i novimporastom u 2000. godini, takva su kretanja prema Nikiæu (2003) najveæim djelom bilarezultat poveæane domaæe potrošnje.

Novi su problemi nastali uvoðenjem poreza na dodanu vrijednost 1998. godine, štoje dodatno poveæalo porezni teret (Nikiæ, 2003). Uslijedilo je daljnje poveæanje javnepotrošnje koje je bilo sna�nije od poveæanja prihoda uzrokujuæi akumulaciju dr�avnogduga prema privatnom sektoru (uglavnom prema dobavljaèima), što je dovelo do opæenelikvidnosti u gospodarstvu (u sektoru poduzeæa). Porasle su kamatne stope i time tro-škovi financiranja za poduzeæa. Situacija se nešto popravila 2000. godine, nakon što jeuvedeno više discipline u javnu potrošnju.

Tijekom cijelog razdoblja robni je deficit bio visok zbog stagnirajuæeg izvoza i ras-tuæe domaæe potrošnje koja je pridonijela rastu uvoza. Takvim kretanjima u prilog išlaje i precijenjena domaæa valuta koja je uvoz èinila relativno jeftinim. To je posljednjihnekoliko godina dovelo do brzog rasta vanjskog duga, koji je potencijalna prijetnja ma-

149


Vuksic.qxd 30.8.2005 15:00 Page 149

kroekonomskoj stabilnosti hrvatskoga gospodarstva, èime promocija izvoza dobiva jošveæe znaèenje. Iako je deficit u robnoj razmjeni djelomièno pokriven pozitivnim saldomu trgovini uslugama (uglavnom prihodima od turizma) i naknadama zaposlenima, teku-æi raèun u cijelosti bilje�i deficit tijekom svih posljednjih deset godina, s najvišom vri-jednosti od èak -12,5% BDP-a 1997. godine (Stuèka, 2004).

Èak i kada bi neto prihodi od turizma u potpunosti pokrivali robni deficit, turizamstvara uglavnom sezonsku zaposlenost i vrlo je osjetljiv na promjene u “turistièkoj mo-di” i na sigurnosne krize, te stoga ne mo�e ostvariti sve potencijalne koristi sna�nijegporasta izvoza (Stuèka, 2004).

Nikiæ (2003) tvrdi da je deprecijacija nu�na kako bi se ta kretanja promijenila.1 NoBabiæ (2002), koristeæi se analizom vremenskih nizova, pokazuje da kretanja deviznogteèaja slabo objašnjavaju kretanja hrvatskog izvoza. Nadalje, Stuèka (2004) procjenjujeda 1%-tna trajna devalvacija u najboljem sluèaju dovodi do 1,34%-tnog poboljšanja sal-da robne razmjene. Te prilièno limitirane potencijalne korisne uèinke treba usporediti snekoliko moguæih negativnih uèinaka. Prvi takav uèinak koji naglašavaju i Nikiæ (2003)i Stuèka (2004) jest potencijalna nestabilnost zbog deprecijacije uzrokovane inflacij-skom spiralom, koja takoðer mo�e poništiti sve pozitivne uèinke deprecijacije za izvoz-nike. Nadalje, oba autora navode da je hrvatsko gospodarstvo sna�no karakterizirano va-lutnom supstitucijom (“euroizacijom”). To je dovelo do visoke razine indeksiranog du-ga kuæanstava i poduzeæa, u poèetku prema njemaèkoj marki, kasnije prema euru (Stuè-ka, 2004), što znaèi da bi deprecijacija imala sna�ne redistributivne uèinke (od du�nikaka vjerovnicima) i zbog toga je politièki upitna kao sredstvo za ostvarivanje ekonom-sko-politièkih ciljeva. U ekstremnijem scenariju deprecijacija bi mogla dovesti i do ne-stabilnosti financijskog sustava ako znatan broj du�nika ne bi više bio sposoban vraæatikredite. Ostali negativni uèinci devalvacije valute koje spominje Stuèka (2004) jesu npr.pad realnih domaæih prihoda zbog poveæanja cijena uvoznih proizvoda, potencijalnaosjetljivost industrije na porast cijena uvoznih intermedijarnih proizvoda, preusmjerava-nje resursa u sektor proizvodnje roba kojima se trguje na meðunarodnom tr�ištu, što mo-�e dovesti do poveæanja razlika u plaæama i veæe nezaposlenosti, te negativan utjecaj najavne financije zbog poveæanog troška (u domaæoj valuti) servisiranja duga.

Svi navedeni argumenti upuæuju na to da devalvacija valute teško mo�e proizvestipo�eljne uèinke promicanja izvoza i poboljšanja salda robne razmjene. Takvi uèinci za-sigurno ne bi imali �eljeni znaèaj, a pritom bi se stvorili drugi ozbiljni problemi. Još je-dan instrument koji se ne mo�e iskoristiti za poboljšanje trenutaène situacije jesu admi-nistrativne uvozne barijere, koje su neprihvatljive zbog va�eæih meðunarodnih ugovorai hrvatske odluènosti da se sna�nije integrira u europsko i svjetsko gospodarstvo. Sveostale mjere za poticanje izvoza trebale bi poboljšati produktivnost poduzeæa i smanjititroškove proizvodnje.

Jedan od najva�nijih razloga slabog izvoza bila je spora integracija hrvatske ekono-mije u europsko i svjetsko gospodarstvo, tj. relativno niska razina trgovinske liberaliza-

150


1 Stuèka (2004) deprecijaciju valute naziva eksternim pristupom u poboljšanju konkurentnosti zemlje, za razlikuod internog pristupa, pri kojemu nositelji ekonomske politike nastoje utjecati npr. na produktivnost rada, troškoveproizvodnje, poreze itd.

Vuksic.qxd 30.8.2005 15:00 Page 150

cije. Hrvatska se pridru�ila Svjetskoj trgovinskoj organizaciji tek krajem 2000. godine,a do kraja 2001. imala je ugovore o slobodnoj trgovini samo s Bosnom i Hercegovinomi Makedonijom (Galinec i Jurlin, 2002). To je bila velika prepreka porastu izvoza. Ga-linec i Jurlin (2002) daju pregled studija u kojima se procjenjuje da je npr. status kandi-data za pristup EU nekim zemljama srednje i istoène Europe donio porast izvoza izme-ðu 30 i 90%. S druge strane, Galinec i Jurlin (2002) takoðer naglašavaju da sna�nija in-tegracija sama po sebi ne donosi porast izvoza, što je vidljivo na primjeru Bugarske, dokje npr. Kina u isto vrijeme uspjela znatno poveæati izvoz u EU. Oni istièu va�nost izvoz-ne konkurentnosti, pri èemu posebnu pozornost pridaju plaæama, produktivnosti i jedi-niènim troškovima rada. Tvrde da devizni teèaj, kao ni plaæe (u meðunarodnoj uspored-bi), nisu znaèajno utjecali na kretanje hrvatskog izvoza izmeðu 1995. i 2001. godine. Po-sljednje potvrðuje i Švigir (2004), koji je analizirao izvoz grupa razlièitih preraðivaèkihindustrija te prosjeènu produktivnost i kretanja plaæa unutar tih grupa. Meðutim, objespomenute studije, kao i zakljuèci Nikiæa (2003), zasnovane su na relativno jednostav-nim opservacijama koeficijenata korelacije. Ne treba posebno isticati da je potrebno ri-goroznije ekonometrijsko istra�ivanje radi odreðivanja determinanti hrvatskog izvoza.

Osim navedenih potencijalnih determinanti izvoza, postoji još jedna potencijalnoznaèajna varijabla koja za Hrvatsku do sada nije bila analizirana u promatranom kontek-stu. Opæenito je prihvaæeno shvaæanje da priljev izravnih stranih ulaganja mo�e utjecatina izvoz zemlje primateljice ulaganja. Hrvatska je tijekom posljednjih desetak godina ucjelini bila relativno uspješna u privlaèenju stranih ulaganja, mjereno kumulativnom razi-nom stranih ulaganja u postotku BDP-a, a posebno otkada je uspostavljena veæa politiè-ka stabilnost zemlje. Taj je udio 2002. godine iznosio 28,4%, dok je prosjek za cijelu re-giju iste godine iznosio 20,8% (UNCTAD, 2003). Kad je rijeè o sektorskoj raspodjelistranih ulaganja, oko 36,1% otpada na preraðivaèku industriju (podatak za 2001. godinu,samo vlasnièka ulaganja – WIIW, 2003). To je samo malo ispod vrijednosti za naprednezemlje u tranziciji, nove èlanice Europske unije, u kojima taj udio iznosi izmeðu 36,2%u Sloveniji i 43,8% u Slovaèkoj (WIIW, 2003). Osim toga, veæina stranih ulaganja u Hr-vatskoj bila je usmjerena na preuzimanje postojeæih poduzeæa (uglavnom u procesu pri-vatizacije), dok je udio ulaganja u novoosnovana poduzeæa (greenfield ulaganja) iznosiosamo 16,6%, uglavnom koncentriranih u sektor usluga (Škudar, 2004). Greenfield ulaga-nja u sektor preraðivaèke industrije bila su relativno ravnomjerno rasporeðena po podsek-torima, ali je bilo vrlo malo izvozno orijentiranih projekata (Škudar, 2004). S obzirom nato da je izvoz istodobno stagnirao, na prvi bi se pogled moglo zakljuèiti da strana ulaga-nja nisu promotivno utjecala na izvoz. Ponovno treba spomenuti da je potrebna pa�ljivi-ja ekonometrijska analiza te potencijalne veze kojom bi se uzela u obzir i kretanja drugihva�nih varijabli. Prije opisa podataka i ekonometrijskog modela u sljedeæem poglavljudan je kratak pregled relevantne teorije o stranim ulaganjima i trgovini.

3. Teorija o izravnim stranim ulaganjima i izvozu

3.1. Standardna teorija meðunarodne trgovine

Jedno od va�nih pitanja kojima se bavi teorija meðunarodne trgovine jest pitanje je-su li meðunarodna kretanja faktora proizvodnje i meðunarodni trgovinski tijekovi sup-stituti ili su meðusobno komplementarni.

151


Vuksic.qxd 30.8.2005 15:00 Page 151

U standardnome modelu tipa Heckscher-Ohlin-Samuelson (H-O-S), cijene faktoraproizvodnje izjednaèavaju se èak i ako postoji samo trgovina robama, a faktori proiz-vodnje nisu mobilni. Taj je rezultat poznat pod nazivom teorem izjednaèavanja cijenafaktora proizvodnje. Na neki naèin zemlje trguju faktorima proizvodnje neizravno – onisu sadr�ani u robama kojima se trguje. U tom primjeru meðunarodna trgovina i kretanjefaktora proizvodnje oèitno su supstituti. Tako bi bilo i u situaciji u kojoj su mobilni sa-mo faktori proizvodnje, a nema trgovine robama. Još bi uvijek postojala tendencija zaizjednaèavanjem cijena roba. Razlog tome je èinjenica da se u H-O-S modelu trgovinaostvaruje zbog razlika u postojeæim kolièinama raznih faktora proizvodnje u razlièitimzemljama. Kasnija su istra�ivanja pokazala da se ukljuèivanjem nekih dodatnih pretpo-stavki u standardne modele mo�e postiæi da odnos izmeðu meðunarodne trgovine i kre-tanja faktora proizvodnje bude komplementaran. Neke su od tih pretpostavki npr. razli-èite tehnologije i razlièite preferencije u razlièitim zemljama, porezi na proizvodnju,monopoli, vanjska ekonomija obujma itd. (Goldstein i Klein (2000) daju pregled rele-vantnih istra�ivanja). Uz takve pretpostavke razlike u postojeæim kolièinama faktora pro-izvodnje meðu zemljama nisu razlog (barem ne jedini) meðunarodne trgovine, što do-vodi do komplementarnog odnosa izmeðu trgovine i kretanja faktora proizvodnje.

3.2. Teorija multinacionalnih poduzeæa

Osnovna ideja teorije multinacionalnih poduzeæa jest da poduzeæa moraju imati ne-ke prednosti da bi postala multinacionalna. Razumljiva je pretpostavka da kompanijemogu poslovati u stranim zemljama samo uz troškove proizvodnje koji su viši od tro-škova domaæih poduzeæa. Bez odreðenih prednosti kojima se kompenzira takav inferio-ran polo�aj njihovo poslovanje u inozemstvu ne bi bilo odr�ivo. U OLI paradigmi Dun-ning (1993) sistematizira te prednosti u tri osnovne grupe. Prema njegovu mišljenju,multinacionalna kompanija posjeduje proizvod ili proces koji joj daje odreðenu moæmonopola na stranom tr�ištu (prednost vlasnika: ownership advantage – O), i/ili imarazlog da proizvodi u inozemstvu (prednost lokacije: location advantage – L), i/ili imapoticaj da svoju prednost posjedovanja iskorištava interno (prednost internalizacije: in-ternalization advantage – I). Izravan je zakljuèak da poduzeæa mogu imati razlièite mo-tive da postanu multinacionalna. Razni motivi definiraju razlièite vrste izravnih stranihulaganja koja, pak, mogu imati razlièite uèinke za zemlju podrijetla i, što je za ovo istra-�ivanje va�nije, na gospodarstvo zemlje primateljice ulaganja i njezin izvoz.

Uèinci raznih vrsta izravnih ulaganja na izvoz zemlje primateljice, kako ih predvi-ða OLI paradigma, sa�eti su u tablici 1. Teško je, ako ne i nemoguæe, predvidjeti ma-kroekonomski uèinak izravnih stranih ulaganja na izvoz ako se ne zna da je veæina stra-nih ulaganja tr�išno ili resursno orijentirana. Ali èak i kada bi bilo poznato da je veæinainozemnih ulaganja u nekoj zemlji npr. tr�išno orijentirana, ipak bi mogli postojati nekipozitivni uèinci tih ulaganja na izvoz putem razlièitih kanala neizravnih utjecaja (kojase opisuju u sljedeæem dijelu).

Poèetkom 1980-ih uèinjeni su prvi koraci u ukljuèivanju koncepta multinacionalnogpoduzeæa u standardnu teoriju meðunarodne trgovine (vidjeti Helpman i Krugman,1985; Markusen, 2002). Tijekom posljednjih dvadesetak godina zabilje�en je znaèajan

152


Vuksic.qxd 30.8.2005 15:00 Page 152

napredak u tom dijelu literature meðunarodne trgovine i u nju su ukljuèeni i formalizi-rani dodatni aspekti teorije multinacionalnih kompanija. U tim novijim modelima priro-da odnosa izmeðu kretanja faktora proizvodnje (tj. u ovom sluèaju kapitala) i meðuna-rodne trgovine ovise o tome jesu li multinacionalna poduzeæa integrirana horizontalno(multinacionalno poduzeæe proizvodi isti proizvod u više proizvodnih postrojenja loci-ranih u više razlièitih zemalja) ili vertikalno (razlièiti segmenti proizvodnog procesa iz-vode se u razlièitim zemljama). Vrsta integracije odreðena je faktorima kao što su tro-škovi transporta ili ekonomija obujma na razini poduzeæa i razini proizvodnog postroje-nja. Rezultati se mogu sa�eti ovako (Markusen, 2002): horizontalno integrirane kompa-nije èesto nastaju zbog velikih prepreka meðunarodnoj trgovini u obliku carina (tariffjumping investment) ili visokih troškova transporta. Poduzeæe je u osnovi suoèeno s di-lemom treba li proizvoditi u inozemstvu ili izvoziti. Takva strana ulaganja i meðunarod-na trgovina oèito su supstituti. Inozemno se ulaganje pretpostavlja trgovini ako je stra-no tr�ište veliko, troškovi transporta i carine visoki, ekonomija obujma na razini podu-zeæa velika u odnosu prema ekonomiji obujma na razini pojedinaènoga proizvodnog po-strojenja, ako su zemlje sliène velièine i podjednako bogate resursima te ako svjetskidruštveni proizvod raste. Drugaèije je s vertikalno integriranim multinacionalnim podu-zeæima koja se bave i trgovinom meðuproizvodima. Izgledno je da æe proizvodni procesbiti geografski fragmentiran ako postoje razlike meðu zemljama u cijenama faktora pro-izvodnje i ako se razlièite faze proizvodnog procesa razlikuju u intenzitetu korištenja po-jedinih faktora. Buduæi da se dijelovi proizvodnog procesa ostvaruju u razlièitim zem-ljama, postoji trgovina meðuproizvodima, zbog èega je takav tip ulaganja vjerojatniji prini�im troškovima meðunarodne trgovine. Markusen (2002) pokazuje da za tu vrstu iz-ravnog stranog ulaganja, koja rezultira vertikalno integriranim poduzeæem, postoje ve-æe moguænosti da su strana ulaganja i meðunarodna trgovina supstituti ako je zemlja pri-mateljica malena i ako su razlike u bogatstvu postojeæim resursima relativno velike.

Tablica 1. Oèekivani uèinci raznih vrsta stranih ulaganja na meðunarodnu razmjenuiz perspektive zemlje primateljice.a

Motiv Uèinak na meðunarodnu razmjenuUvoz Izvoz

tr�išno orijentirani poveæan nepromijenjenresursno orijentirani nepromijenjen poveæanstrateška ulaganja neodreðeno neodreðeno

a Resursno orijentirana ulaganja obuhvaæaju ulaganja motivirana postojeæim prirodnim resursimai radnom snagom u zemlji primateljici ulaganja. Strateška ulaganja podrazumijevaju preuzimanje lokalnihpoduzeæa.

Izvor: Jensen (2002:208, prilagoðeno)

Postoji još jedna posebna vrsta modela multinacionalnog poduzeæa koja ima nekeelemente što mogu poticati nastajanje i horizontalno i vertikalno integriranih kompani-ja. Definirajuæe pretpostavke tog modela znanja i kapitala (knowledge-capital model) je-su da postoji dio poduzeæa u kojemu se intenzivno koristi visokoobrazovana i specijal-

153


Vuksic.qxd 30.8.2005 15:00 Page 153

izirana radna snaga i koji mo�e biti geografski odijeljen od proizvodnje, što mo�e poti-cati na vertikalnu integraciju poduzeæa. Usluge tog dijela poduzeæa uvelike su zajedniè-ki inputi za više proizvodnih jedinica, što je odrednica koja potièe na horizontalno inte-griranje. U takvom modelu izglednije je da su meðunarodna trgovina i kretanje kapita-la komplementarni, u smislu da veæa liberalizacija kretanja kapitala mo�e poveæati op-seg meðunarodne razmjene ako su razlike meðu zemljama u bogatstvu postojeæim re-sursima i velièini velike. Nasuprot tome, ako su zemlje sliène, a troškovi meðunarodnerazmjene nisu niski, strana ulaganja i meðunarodna trgovina su supstituti.

3.3. Moguæi kanali neizravnih utjecaja

Uèinci stranih ulaganja na izvoz nisu samo izravni – zbog izvoza stranih podru�ni-ca. Postoje vrlo va�ni popratni uèinci stranih ulaganja koji mogu neizravno utjecati naizvoz domaæih proizvoðaèa. U ovom dijelu ukratko se opisuju neki od èesto spominja-nih kanala takvih utjecaja, s pozivom na empirijska istra�ivanja.

Kao prvo, multinacionalna poduzeæa mogu poveæati izvoz jednostavno zato što stra-na ulaganja donose zemlji primateljici dodatni kapital. To mo�e dovesti do promjeneomjera faktora proizvodnje, posljedica èega mo�e biti poveæanje produktivnosti rada.Dodatni kapital multinacionalnih kompanija mo�e biti osobito va�an u zemljama u koji-ma su domaæe investicije izrazito limitirane financijskim ogranièenjima, npr. za poveæa-nje izvoza sirovina i radno intenzivnih proizvoda iz zemalja u razvoju (UNCTAD, 2002).

Takoðer se mogu pojaviti i znatni efekti prelijevanja zbog aktivnosti multinacional-nih poduzeæa. Kao što je spomenuto, te kompanije moraju imati neke konkurentne pred-nosti koje su èesto specifiène za poduzeæe da bi postale multinacionalna poduzeæa (pred-nost vlasnika). Samim lokalnim proizvoðaèima u manje razvijenim zemljama posebnoje teško steæi takva znanja. Ali transfer takvih znanja i vještina stranim podru�nicamamultinacionalnih poduzeæa u zemljama primateljicama ulaganja “... putem obuke, raz-voja vještina i transfera znanja otvara moguænosti daljnjeg prenošenja drugim poduze-æima i cjelokupnom gospodarstvu” (UNCTAD, 2002:152). Takvo unapreðivanje tehniè-kih i menad�erskih vještina što ga provode multinacionalne kompanije mo�e se “preli-ti” na domaæe proizvoðaèe (npr. zbog mobilnosti educiranih zaposlenika), što poveæavanjihovu produktivnost i poma�e im da poveæaju svoju konkurentnost na izvoznim tr�i-štima. Uz pretpostavku da strane podru�nice proizvode s veæom efikasnošæu (što je ug-lavnom praksa u manje razvijenim zemljama, vidjeti UNCTAD, 2002), lokalna poduze-æa mogu poveæati vlastitu efikasnost u poslovanju kopirajuæi naèine poslovanja stranihproizvoðaèa ili mogu biti prisiljena poveæati efikasnost zbog prisutnosti stranih konku-renata (Lipsey, 2002). To se naziva horizontalnim vezama unutar industrije multinacio-nalnog poduzeæa, iako naèine poslovanja stranih kompanija mogu kopirati i druga ne-povezana poduzeæa u drugim sektorima. Posebno va�an kanal prelijevanja produktivno-sti u druge sektore jest onaj putem veza s dobavljaèima (sektor dobavljaèa). Takvi uèin-ci prelijevanja mogu se pojaviti zbog jake konkurencije meðu domaæim dobavljaèimakoji nastoje postati dobavljaèi multinacionalnog poduzeæa ili zbog potra�nje stranog po-duzeæa za veæom kvalitetom lokalnih inputa (Lipsey, 2002). Treæa vrsta prelijevanja unekom drugom sektoru industrije èesto nastaje kada strani proizvoðaèi prodaju robu iusluge domaæim poduzeæima (sektor kupaca). Široko gledano, kanali prelijevanja mogu

154


Vuksic.qxd 30.8.2005 15:00 Page 154

se uspostaviti i prema institucijama kao što su sveuèilišta, edukacijski centri i agencijeza promicanje izvoza (UNCTAD, 2001).

Nadalje, multinacionalna poduzeæa mogu olakšati ulazak domaæih proizvoðaèa nastrana tr�išta, osobito tako da im prenose informacije o njihovim matiènim ekonomijama.Kanali stranih podru�nica prema internom tr�ištu multinacionalne kompanije mogu seproširiti i na dobavljaèe i ostala domaæa poduzeæa, posebno na ona koja uspiju poveæatiefikasnost vlastitog poslovanja (UNCTAD, 2002). Osim toga, multinacionalna poduzeæamogu lobirati u svojim matiènim zemljama za povlašteni polo�aj izvoznika iz zemlje pri-mateljice ulaganja. Sve to mo�e sniziti troškove domaæih proizvoðaèa pri ulasku na stra-na tr�išta.

Putem svih navedenih kanala strana ulaganja utjeèu na produktivnost faktora proiz-vodnje i time na komparativne prednosti zemlje primateljice. Takva promjena neizbje�-no utjeèe na opseg, strukturu i pravce meðunarodne trgovine. Stoga strana ulaganja imeðunarodna trgovina postaju nedjeljivi kao “... dvije strane novèiæa ekonomske globa-lizacije” (Sun, 2001).

Mora se napomenuti da opseg prelijevanja i neizravnih uèinaka stranih ulaganja na iz-voz mo�e ovisiti o poèetnoj razini tehnologije i ljudskog kapitala domaæih proizvoðaèa, ointenzitetu konkurencije na domaæem tr�ištu, kao i o mjerama gospodarske politike za pro-micanje povezivanja domaæih i stranih poduzeæa. Štoviše, postoje i potencijalni negativniuèinci multinacionalnih kompanija na domaæe proizvoðaèe. Vjerojatno je najoèitiji prim-jer hipotetièka situacija u kojoj strano poduzeæe osvoji dio tr�išta domaæeg poduzeæa, èi-me smanjuje njegovu dobit i mo�e ugroziti njegov opstanak (Barry i Bradley, 1997). Uosnovi, izvozno orijentirano domaæe poduzeæe mo�e izgubiti dijelove tr�išta na izvoznomtr�ištu koje je bilo izvan dosega stranog konkurenta prije nego što je on realizirao svojeulaganje, npr. zbog administrativnih trgovinskih barijera (ako su npr. izvozna tr�išta u ca-rinskoj uniji sa zemljom primateljicom ulaganja). Èak i da nema takvih barijera i da je do-maæe poduzeæe otprije bilo izlo�eno stranoj konkurenciji na izvoznom tr�ištu, strano ula-ganje mo�e negativno utjecati na izvoz. Mo�e biti dovoljno da domaæe poduzeæe izgubidio domaæeg tr�išta kao rezultat tr�išno orijentiranog stranog ulaganja. Zbog toga domaæepoduzeæe mo�e biti prisiljeno proizvoditi uz više prosjeène troškove, što mo�e ugrozitinjegovu konkurentnost i tr�išni udio na izvoznom tr�ištu, što pak mo�e dovesti do daljnjegporasta prosjeènih troškova proizvodnje. Druga potencijalna opasnost jest zanemarivanjedomaæih poduzeæa kad je rijeè o mjerama gospodarske politike ako se nositelji politike ve-æinom koncentriraju na multinacionalne kompanije. Pretjerano oslanjanje gospodarske po-litike na strana poduzeæa opæenito mo�e uzrokovati potencijalnu nestabilnost gospodarstvazemalja primateljica stranih ulaganja (UNCTAD, 2002; Barry i Bradley, 1997). Moguæeje navesti još primjera u kojima strana ulaganja smanjuju izvoz zemlje primateljice. Pri-mjerice, ako je priljev stranih ulaganja u zemlju što oskudijeva vrhunskim menad�erimakoncentriran na industrije koje ne izvoze i ako ta strana poduzeæa daju veæe plaæe zaposle-nicima da bi privukli visokokvalitetne radnike (što je èesta praksa prema Lipsey, 2002),tada se proizvodnja izvoznog sektora mo�e smanjiti zbog nedostatka vrhunskih menad�era.2

155


2 Opæenito, taj se primjer mo�e smatrati oblikom Rybczinski efekta. Strani kapital ulazi u neizvozni sektor ipoveæava granièni proizvod rada u tom sektoru. Ako su faktori proizvodnje plaæeni prema graniènim proizvodimai radnici su meðu sektorima mobilni, više æe se radnika preseliti u neizvoznu industriju, što smanjuje proizvodnjuizvoznog sektora.

Vuksic.qxd 30.8.2005 15:00 Page 155

Teško je, ako ne i nemoguæe, empirijski dokazati postojanje pojedinih vrsta prelije-vanja putem pojedinaènih kanala, ali postoje studije u kojima se istra�uje postojanje pre-lijevanja opæenito, a i nekim pojedinaènim kanalima. Rezultati takvih istra�ivanja bit æekratko opisani u sljedeæem dijelu.

4. Prethodni empirijski rezultati

Empirijska istra�ivanja o stranim ulaganjima i izvozu mogu se podijeliti na studije oukupnome, makroekonomskom uèinku stranih ulaganja na izvoz zemlje primateljice i naone u kojima se analizira izravni doprinos stranih poduzeæa eventualnom poveæanju izvo-za ili istra�uje postojanje efekata prelijevanja. Najviše je posljednjih, koje veæinom ne obu-hvaæaju izvoz stranih poduzeæa. Osim toga, analizom samo nekih investicijskih projekatai njihove izvozne orijentiranosti (Lipsey, 2002. ustvrðuje da su strani proizvoðaèi opæeni-to više izvozno orijentirani nego domaæi) zanemaruju se potencijalni neizravni uèinci.

U sljedeæim radovima pokušavaju se obuhvatiti izravni i neizravni uèinci stranihulaganja na izvoz na makroekonomskoj razini korištenjem ekonometrijske metode: Sun(2001), Zhang i Song (2000) i Goldberg i Klein (1999). Sun (2001) analizira razlièiteuèinke stranih ulaganja na izvoz triju kineskih regija izmeðu 1984. i 1997. godine i ti-me implicitno uzima u obzir razlièite poèetne uvjete pojedinih regija. On se koristi eko-nometrijskim modelom analize panel-podataka i pronalazi razlièite uèinke stranih ula-ganja u tri regije. Utjecaj je pozitivan i najsna�niji u obalnoj regiji. U središnjem je di-jelu Kine slabiji, ali još uvijek pozitivan i signifikantan, dok je u zapadnoj regiji nesig-nifikantan. Zhang i Song (2000) provode slièno istra�ivanje za Kinu na razini provinci-ja u razdoblju od 1986. do 1997. godine, uz nešto drugaèiju specifikaciju empirijskogmodela. Koristeæi se modelom panel-analize, oni takoðer ustvrðuju da je viša razinaizravnih stranih ulaganja konzistentna s veæim izvozom pojedinih provincija. Treba na-pomenuti da je pozitivni utjecaj stranih ulaganja na izvoz u Kini uglavnom izravan.Goldberg i Klein (1999) analiziraju uèinke izravnih stranih ulaganja iz SAD-a u sekto-re preraðivaèke industrije zemalja Latinske Amerike na neto izvoz tih, ali i drugih sek-tora. Oni u osnovi utvrðuju jesu li kretanja kapitala i robna razmjena supstituti ili su ukomplementarnom odnosu. Zahvaljujuæi detaljnim podacima o bilateralnim kretanjimakapitala i roba izmeðu SAD-a i pojedinih zemalja primateljica stranih ulaganja u Latin-skoj Americi, autori takoðer uspijevaju eksplicitno analizirati meðusektorske uèinkeprelijevanja. Rezultati se razlikuju ovisno o sektorima i zemljama, što oslikava va�nostspecifiènih uvjeta u pojedinim zemljama i industrijama. Èinjenica da su rezultati razno-liki onemoguæuje izvoðenje jasnih i pouzdanih zakljuèaka o komplementarnosti ili sup-stitutivnosti tijekova kapitala i trgovine.

Barry i Bradley (1997) fokusiraju se na odreðivanje prirode stranih ulaganja u Irskoj,analiziraju njihove uèinke na irski izvoz, i to više na deskriptivan naèin, i zakljuèuju daje postojao signifikantan izravan doprinos stranih proizvoðaèa poveæanju izvoza jer sustrana ulaganja u Irskoj uglavnom bila izvozno orijentirana. Autori vjeruju da je kao po-sljedica stranih ulaganja posebno va�no bilo smanjivanje gotovo potpune ovisnosti o Ve-likoj Britaniji kao trgovinskom partneru. Takoðer spominju moguænost dodatnih neizrav-nih efekata prelijevanja, no ne pokušavaju empirijski testirati njihovo postojanje.

156


Vuksic.qxd 30.8.2005 15:00 Page 156

Kad je rijeè o efektima prelijevanja od stranih na domaæa poduzeæa, postoji previšeradova o raznim vrstama takvih efekata i raznim kanalima da bi ih se sve ovdje prezen-tiralo. Pri tome nisu va�na samo prelijevanja na izvoz nego i na produktivnost. Stoga sesljedeæi odlomak najviše oslanja na prezentiranje pregleda rezultata novije literatureGörga i Greenwaya (2003). Od 40 studija koje se bave efektima prelijevanja na produk-tivnost domaæih poduzeæa u razvijenim, nerazvijenim i tranzicijskim zemljama, njih 19nalazi statistièki signifikantne i pozitivne efekte prelijevanja, 15 studija ne nalazi nika-kve signifikantne uèinke, dok 6 radova pronalazi neke dokaze o postojanju negativnihefekata. Zanimljivo je da autori mnogih studija o prelijevanjima u tranzicijskim zemlja-ma zakljuèuju kako postoje negativni efekti prelijevanja. Dokazi o postojanju pozitivnihhorizontalnih (unutar iste industrije) efekata prelijevanja još su slabiji ako se uzmu u ob-zir neki metodološki nedostaci kao što je potencijalna pristranost u cross-section procje-nama koje se koriste u mnogim studijama.3 Görg i Greenaway (2003) nude neka obja-šnjenja takvih rezultata. Na primjer, mnoge se studije koriste podacima koji su agregi-rani na previsokoj razini, zbog èega je mnogo te�e detektirati efekte prelijevanja, što neznaèi da oni ne postoje. Nadalje, efekti prelijevanja mogu jednostavno ovisiti o nekimobilje�jima zemlje primateljice i vrsti stranih ulaganja koja prevladavaju u toj zemlji, štodovodi do razlièitih rezultata za razlièite zemlje.

Dokazi o postojanju pozitivnih efekata prelijevanja na produktivnost unutar drugih,vezanih industrija – sektora kupaca i dobavljaèa, nešto su uvjerljiviji nego za horizon-talne efekte. Isto vrijedi za dokaze o postojanju efekata prelijevanja na izvoz. Tri od petradova koji su ukljuèeni u pregled Görga i Greenwaya (2003) potvrðuju postojanje po-zitivnih i signifikantnih efekata prelijevanja na izvoznu aktivnost domaæih poduzeæa,dok se u ostala dva ne navode dokazi o postojanju nekog signifikantnog odnosa. Jedanod radova na koji se oni pozivaju jest poznata studija Aitkena, Hansona i Harrisona(1997) o efektima prelijevanja na izvoz. Oni se koriste analizom panel-podataka za mek-sièku preraðivaèku industriju za 1986. i 1989. godinu, procjenjuju probit model i nala-ze dokaze da veæa izvozna aktivnost multinacionalnih poduzeæa poveæava vjerojatnostda je domaæa kompanija u istom sektoru izvoznik. Koristeæi se sliènim pristupom za slo-vensku preraðivaèku industriju, Kumar i Zajc4 (2003) dobivaju rezultat prema kojemune postoje efekti prelijevanja unutar iste industrije ni prema sektoru kupaca. Štoviše, nji-hov rezultat upuæuje na postojanje negativnih efekata prelijevanja od multinacionalnihkompanija prema sektoru dobavljaèa. Taj rezultat ne znaèi da strana ulaganja ne prido-nose slovenskom izvozu zato što metoda kojom se autori koriste ne uzima u obzir izrav-ne efekte. Nadalje, ona ne uzima u obzir ni moguænost nekih kanala prelijevanja kao štoje mobilnost zaposlenika prema industrijama koje nisu direktno vezane s industrijomstranih ulaganja èiji se uèinak testira.

157


3 Ovdje je va�no spomenuti metaanalizu stranih ulaganja i efekata prelijevanja produktivnosti Görga i Strobla(2001). Oni istra�uju utjeèe li dizajn studija na rezultate i postoji li u akademskim èasopisima tendencija objavljivanjaradova èiji su rezultati statistièki signifikantni. Zakljuèuju da izbor korištenih empirijskih metoda i definicije prisutnostimultinacionalnih poduzeæa utjeèu na rezultate studija i da postoji odreðena pristranost pri objavljivanju radova.

4 Ovaj rad nije sadr�an u pregledu Görga i Greenwaya (2003) i jedina je studija poznata autoru ovog rada kojase bavi prelijevanjima na izvoz domaæih poduzeæa u tranzicijskim zemljama.

Vuksic.qxd 30.8.2005 15:00 Page 157

Uz moguæe izravno poveæanje domaæeg izvoza i moguæe poveæanje vjerojatnosti dadomaæa poduzeæa postanu izvoznici putem efekata prelijevanja, strana ulaganja moguutjecati na strukturu i smjer izvoza zemlje primateljice. Meðu takvim studijama o zem-ljama u tranziciji Jensen (2002) istra�uje utjecaj stranih ulaganja na strukturu poljskogizvoza i zakljuèuje da je priljev stranih ulaganja u Poljskoj pozitivno utjecao na tehno-loški intenzitet izvoza. Repkine i Walsh (1998) koriste se izravnim stranim ulaganjimau Bugarskoj, Mad�arskoj, Poljskoj i Rumunjskoj za modeliranje rasta proizvodnje poje-dinih industrija koje su orijentirane na tr�ište EU (kategorije proizvoda koje su se izvo-zile u EU prije tranzicije). Rast tog segmenta proizvodnje bio je br�i od rasta proizvod-nje koja nije bila orijentirana na tr�ište EU u svim promatranim zemljama. Zakljuèujese da su razlozi bili korištenje inozemnog kapitala i struènosti koja je omoguæila lakšuprivatizaciju i restrukturiranje tih industrija. Djankov i Hoekman (1996) analiziraju pro-mjene u strukturi i odredištima izvoza zemalja srednje i istoène Europe. Prema njihovimrezultatima, u Èeškoj i Slovaèkoj dogodila se najsna�nija promjena smjera trgovine, kaoi najsna�niji rast izvoza. Usto, promjena strukture izvoza tih dviju zemalja bila je rela-tivno spora. Opæenito, zakljuèuje se da su priljevi inozemnih izravnih ulaganja bili sna�-no korelirani s kretanjima izvoza i razinom trgovine unutar istog industrijskog sektora(intra-industry trade).

5. Podaci i model

U ovom se radu koriste godišnji podaci za razdoblje izmeðu 1996. i 2002. godine.Oni obuhvaæaju 21 granu hrvatske preraðivaèke industrije prema Nacionalnoj klasifika-ciji djelatnosti NKD.5 Podaci o izvozu, indeksu produktivnosti, prosjeènim mjeseènimbruto plaæama, bruto dodanoj vrijednosti, domaæim investicijama (investicijama u novudugotrajnu imovinu), zaposlenosti i indeksu cijena pri proizvoðaèima potjeèu od Dr�av-nog zavoda za statistiku (DZS-a) Republike Hrvatske, a podaci o izravnim stranim ula-ganjima i realnom efektivnom teèaju od Hrvatske narodne banke (HNB). Jedinièni tro-škovi rada konstruirani su kao u radu Carstensena i Toubala (2004):

gdje ULC oznaèava jediniène troškove rada, W prosjeène mjeseène bruto plaæe, E ukup-nu zaposlenost, a GVA bruto dodanu vrijednost sektora j u godini t. Podaci o izvozu,razini izravnih stranih ulaganja (FDI), plaæama, bruto dodanoj vrijednosti i domaæim in-vesticijama deflacionirani su indeksom cijena pri proizvoðaèima (PPI) i preraèunati udolarske vrijednosti. Bazna godina za te podatke i ostale indekse uvijek je 1996. PPI jedostupan po pojedinim industrijskim granama samo za razdoblje izmeðu 1998. i 2002.

158


jt

jtjtjt GVA

EWULC =

5 Preraðivaèka industrija obuhvaæa 15 – 37. odjeljak NKD-a. U ovom je istra�ivanju ispušten odjeljak 37 – Recikla�azato što u toj grani preraðivaèke industrije nema izvoza i odjeljak 30 – Proizvodnja uredskih strojeva i raèunala zbognepostojanja nekih podataka o produktivnosti. U dodatku je dan pregled ostalih grana preraðivaèke industrije.

Vuksic.qxd 30.8.2005 15:00 Page 158

godine, tako da je za prethodne godine pri deflacioniranju korišten agregatni PPI za svegrane. Indeks produktivnosti izraèunao je DZS kao odnos indeksa ukupnog volumenaindustrijske proizvodnje i indeksa zaposlenih osoba. Slika 1. prikazuje kretanje agregat-noga industrijskog izvoza od 1996. do 2002. godine.

Relevantna varijabla u javnoj diskusiji o stagnirajuæem izvozu jest ona u amerièkimdolarima (USD) i tekuæim cijenama. Nominalna vrijednost izvoza izra�ena hrvatskimkunama (HRK) poveæavala se u svim godinama osim u 2002. To vrijedi i za realnu vri-jednost izvoza izra�enu u HRK i USD. Za potrebe ovog istra�ivanja korištene su realnevrijednosti da bi se iskljuèio utjecaj efekta promjene cijena. Da bi se te vrijednosti izra-èunale, kunska vrijednost izvoza deflacionirana je hrvatskim PPI-jem.

Slika 1. Izvoz hrvatske preraðivaèke industrije 1996-2002.

159


u m

ilij

arda

ma

HR

K

izvoz

10

15

20

25

30

35

40

1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002.3

4

5

6

7

8

u m

ilij

arda

ma

US

D

izvoz HRK (nominalni)

izvoz HRK (realni) izvoz USD (nominalni)

izvoz USD (realni)

Usporeðujuæi realne vrijednosti izvoza u USD s realnim vrijednostima izravnih stra-nih ulaganja u promatranom razdoblju (sl. 2), uoèava se vrlo slièno, uzlazno kretanjeobiju varijabli osim spomenutog pada izvoza u 2002.

Na slici 3. usporeðen je izvoz s kretanjima drugih relevantnih varijabli za cijeli pre-raðivaèki sektor: indeksom produktivnosti, indeksima realnoga efektivnog deviznog te-èaja i jediniènih troškova rada te s domaæim investicijama (investicije u novu dugotraj-nu imovinu). Produktivnost preraðivaèke industrije rasla je tijekom cijelog razdoblja. Toje trebalo pozitivno utjecati na izvoz, zajedno s padajuæim jediniènim troškovima rada.Realni efektivni teèaj (definiran na naèin da porast indeksa oznaèava realnu deprecija-ciju) deprecirao je tijekom prve èetiri godine promatranog razdoblja, dosegao je vrhu-nac u 2000. godini s vrijednošæu indeksa od 114,09 i potom je aprecirao. Domaæe su in-vesticije porasle 1997. godine, ali su se smanjivale tijekom sljedeæih dviju godina. Po-novno su rasle tijekom posljednje tri godine promatranog razdoblja.

Vuksic.qxd 30.8.2005 15:00 Page 159

Slika 2. Izvoz i razina izravnih stranih ulaganja 1996-2002. (u mlrd. USD)

160


izvoz

izvoz (realni)

FDI (realni)

FDI

izvoz i razina FDI-ja

0

1

2

3

4

5

6

7

1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002.0

5,0

1,0

1,5

2,0

2,5

3,0

Napomena: FDI – desna skala, izvoz – lijeva skala.

Slika 3. Izvoz, produktivnost, domaæe investicije, jedinièni troškovi radai realni efektivni teèaj

produktivnost

realni efektivni teèaj

jedinièni troškovi rada

izvoz (realni)

izvoz

domaæe investicije

izvoz i druge varijable

0

50

100

150

200

250

300

1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002.

inde

ks

0

1

2

3

4

5

6

7

u m

ilij

arda

ma

US

D

Napomena: Produktivnost, realni efektivni teèaj i jedinièni troškovi rada – lijeva skala, izvoz idomaæe investicije – desna skala.

Vuksic.qxd 30.8.2005 15:00 Page 160

Navedena kretanja nisu bila zajednièka svim granama preraðivaèke industrije. He-terogenost unutar sektora vidljiva je iz tablice 2. U dvjema granama prosjeèni je realnirast izvoza u promatranom razdoblju bio negativan – u podsektorima 18 – Proizvodnjaodjeæe; dorada i bojenje krzna i 19 – Prerada ko�e, izrada galanterije i obuæe, sa sto-pama rasta od -1,87 i -1,74%. Za sve ostale grane rast je bio pozitivan, s maksimalnomvrijednošæu od 57,6% za podsektor 35 – Proizvodnja ostalih prometnih sredstava. Pri-ljev izravnih stranih ulaganja bio je neravnomjerno rasporeðen po industrijskim grana-ma, što je rezultiralo visokom koncentracijom kumulativne razine stranih ulaganja u pod-sektorima 15 – Proizvodnja hrane i piæa, 24 – Proizvodnja kemikalija i kemijskih pro-izvoda i 26 – Proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda. To nisu bile granes izrazito visokim rastom izvoza. Dvije grane s negativnim kretanjem produktivnostibile su 18 – Proizvodnja odjeæe; dorada i bojenje krzna i 32 – Proizvodnja RTV i ko-munikacijskih aparata i opreme. Dok je podsektor 18 zabilje�io negativno kretanje iz-voza, izvoz u podsektoru 32 rastao je po prosjeènoj stopi od 23,03%. Najveæi prosjeè-ni rast produktivnosti zabilje�en je u industrijskoj grani 34 – Proizvodnja motornih vo-zila, prikolica i poluprikolica, koja ne bilje�i iznimne vrijednosti izvoza i stranih ula-ganja. Rast je iznosio 84,93%. U veæini industrijskih grana jedinièni su se troškovi ra-da smanjivali, a pad je bio prilièno velik u podsektorima 24 – Proizvodnja kemikalijai kemijskih proizvoda i 33 – Proizvodnja medicinskih, preciznih, optièkih instrumena-ta, satova. Najveæi porast zabilje�en je u industrijskoj grani 27 – Proizvodnja metala,i iznosio je 6,4%. Jedina grana s negativnim prosjeènim rastom domaæih investicija bi-la je 16 – Proizvodnja duhanskih proizvoda, gdje je ta stopa iznosila -12,51%. Najve-æi porast te varijable ostvaren je u industrijskim granama 23 – Proizvodnja koksa i naft-nih derivata (81,49%) i 35 – Proizvodnja ostalih prometnih sredstava (63,21%). Ti susektori bili relativno neprivlaèni za strane ulagaèe. Dodatnu spoznaju iz tablice 2. dajupodaci o omjeru prosjeène vrijednosti izvoza i bruto dodane vrijednosti pojedinih in-dustrija koji pokazuju relativno malu dodanu vrijednost izvoza.

Koeficijenti korelacije izmeðu analiziranih varijabli i nekih drugih, va�nih za ka-snije procjene, prikazani su u tablici 3. Dvije varijable s najveæim koeficijentom kore-lacije sa zavisnom varijablom u kasnijim procjenama – izvozom, jesu domaæe investi-cije (0,342) i razina stranih ulaganja (0,238). Koeficijent izmeðu tih dviju nezavisnihvarijabli prilièno je visok i iznosi 0,612. Kad je rijeè o drugim pokazateljima, produk-tivnost je relativno visoko korelirana s jediniènim troškovima rada (-0,418), zaposle-nošæu (-0,814) i vremenskim pomakom vrijednosti promjene zaposlenosti od jedne go-dine (-0,382).

161


Vuksic.qxd 30.8.2005 15:00 Page 161

162


Tabl

ica

2. D

eskr

iptiv

ne s

tatis

tike

vari

jabl

i pre

ma

gran

ama

indu

stri

je

NKD

Izvo

z/BDV

Iz

voz

Razin

a FDI

-jaPr

oduk

tivno

stJe

dini

èni t

rošk

ovi r

ada

Inve

sticij

e

Aritm

.Ar

itm.

Std.

Pros

j.Ar

itm.

Std.

Pros

j.Ar

itm.

Std.

Pros

j.Ar

itm.

Std.

Pros

j.Ar

itm.

Std.

Pros

j.sre

dina

sredi

nade

v.ra

stsre

dina

dev.

prilj

. FDI

sredi

nade

v.ra

stsre

dina

dev.

rast

sredi

nade

v.ra

st

1554

,96

438,

8346

,00

1,63

116,

6571

,26

28,7

410

3,21

9,48

3,58

89,0

15,

70-2

,81

215,

4733

,88

0,33

1661

,98

56,5

635

,67

49,4

83,

794,

731,

2614

9,50

48,2

414

,27

106,

3736

,20

1,63

14,1

85,

41-1

2,51

1722

2,96

201,

4351

,85

9,36

4,19

4,02

1,70

189,

7666

,09

22,5

981

,56

9,12

-4,6

08,

016,

5268

,81

1825

0,79

569,

7129

,82

-1,8

72,

391,

210,

5995

,26

3,05

-0,8

296

,99

11,1

9-2

,71

19,1

16,

9012

,97

1936

7,08

244,

3315

,94

-1,7

40,

741,

290,

5111

8,87

11,9

35,

4998

,94

3,49

-0,5

34,

651,

9815

,62

2018

5,72

246,

2528

,45

3,77

5,19

1,97

0,65

122,

4813

,25

6,41

91,6

96,

53-2

,06

19,1

46,

4122

,87

2110

4,55

102,

0623

,65

10,3

717

,27

13,1

54,

7117

9,70

75,3

722

,56

83,8

519

,44

-5,5

631

,28

16,5

824

,49

2214

,28

35,2

515

,81

30,1

226

,03

17,9

86,

0622

9,11

120,

6534

,48

106,

228,

280,

8738

,45

15,2

125

,94

2388

,00

422,

3863

,12

3,26

0,00

0,00

0,00

107,

3113

,22

4,04

97,8

416

,12

4,40

25,7

321

,01

81,4

924

125,

8963

9,78

46,6

40,

5665

2,11

246,

8711

6,11

122,

0618

,39

7,77

66,8

815

,31

-8,4

310

9,10

25,9

913

,03

2576

,49

103,

2419

,94

11,4

310

,43

8,69

3,50

109,

8016

,86

6,88

89,3

316

,16

-6,3

520

,75

5,73

12,3

126

77,7

420

9,49

59,3

612

,06

269,

2615

7,66

65,2

213

1,41

33,7

012

,00

86,0

914

,33

-6,4

383

,72

28,6

430

,03

2727

9,48

169,

2322

,86

6,91

4,11

4,29

1,86

172,

7735

,80

14,3

511

6,25

20,8

36,

4021

,91

22,9

155

,91

2854

,37

142,

6435

,49

10,9

517

,21

6,72

2,99

164,

1441

,06

14,9

093

,30

9,06

-3,8

028

,27

10,7

438

,45

2917

1,12

238,

8462

,76

12,5

314

,63

9,53

3,34

144,

4952

,81

18,2

411

3,45

16,5

70,

9015

,35

4,05

12,5

931

152,

7228

0,96

43,2

66,

2444

,14

12,2

85,

7611

6,26

28,7

511

,00

110,

6611

,35

0,54

21,6

66,

8516

,94

3216

9,84

139,

4559

,67

23,0

343

,47

3,78

2,10

76,3

414

,41

-3,9

010

3,75

38,0

72,

159,

971,

131,

5533

152,

1152

,24

19,8

216

,55

0,00

0,00

-0,0

221

5,07

67,6

323

,11

64,9

920

,88

-11,

362,

771,

1027

,13

3433

8,42

87,6

213

,18

8,56

9,92

4,37

1,65

639,

7169

1,28

84,9

362

,23

19,8

4-7

,85

6,61

3,13

26,9

235

350,

7682

4,37

369,

4857

,60

5,78

7,47

1,92

155,

5743

,97

15,7

783

,88

10,2

7-2

,39

44,6

939

,56

63,2

136

135,

7618

9,97

36,1

28,

407,

508,

313,

1817

3,04

50,0

118

,32

86,0

612

,82

-6,1

316

,95

4,19

5,95

Nap

omen

a: A

ritm

etiè

ka s

redi

na z

a iz

voz/

BD

V d

ana

je u

pos

toci

ma

(%).

Ari

tmet

ièka

sre

dina

za

izvo

z, r

azin

a F

DI-

ja i

inv

estic

ije p

redo

èene

su

u m

ili-

juni

ma

USD

. Pro

sjeè

ni p

rilje

v F

DI-

ja d

an je

u m

iliju

nim

a U

SD. A

ritm

etiè

ka s

redi

na p

rodu

ktiv

nost

i i je

dini

ènih

troš

kova

rad

a is

kaza

ni s

u vr

ijedn

ostim

a in

-de

ksa.

Pro

sjeè

an r

ast z

a sv

e va

rija

ble

dan

je u

pos

toci

ma

(%).

Izvo

r: iz

raèu

n au

tora

Vuksic.qxd 30.8.2005 15:00 2

Tablica 3. Korelacije

Izravna Domaæe Produktivnost Jedinièni Realni Zaposlenost DZaposlenoststrana investicije troškovi efektivni

ulaganja rada teèaj

Izvoz 0,238 0,342 -0,312 -0,151 0,060 0,131 0,043Izravna stranaulaganja 0,612 -0,061 -0,303 0,205 0,060 0,019Domaæe investicije -0,210 -0,092 -0,015 0,238 0,180Produktivnost -0,418 0,085 -0,814 -0,382Jedinièni troškovi rada 0,007 0,501 0,440Realni efektivni teèaj -0,198 0,023Zaposlenost 0,314

Izvor: izraèun autora

Dvije varijable koje opisuju zaposlenost takoðer su relativno sna�no korelirane s jedi-niènim troškovima rada i koeficijenti iznose 0,501 i 0,440. To je shvatljivo i oèekivano sobzirom na veæ opisanu konstrukciju varijabli produktivnosti i jediniènih troškova rada.

U sljedeæem dijelu testiraju se ovi modeli:

(1)

(2)

(3)

(4)

Zavisna varijabla lnEX prirodni je logaritam realnog izvoza. Nezavisne varijable uprvoj specifikaciji modela prirodni su logaritmi indeksa produktivnosti lnPD, indeksa je-diniènih troškova rada lnULC i realnoga efektivnog teèaja lnREER. Indeks j = 1…21 oz-naèava razlièite grane industrije, a indeks t stoji za razlièite godine od 1996. do 2002. Uprocjenama je korišten model s fiksnim uèincima. Konstanta aj oznaèava fiksne efektespecifiène za pojedine industrijske grane. Domaæe investicije (lnI) i razina stranih ulaga-nja (lnFDI) primjenjuju se odvojeno u drugoj i treæoj specifikaciji modela (zbog relativ-no visoke korelacije izmeðu tih dviju varijabli), a zajedno u èetvrtoj specifikaciji. Te va-rijable ulaze u regresiju s vrijednošæu iz prethodne godine. Razlog takvog postupka je èi-njenica da je potrebno neko vrijeme da bi nove investicije postale efektivne. U vezi sastranim ulaganjima, primjenom prošlogodišnjih vrijednosti trebao bi se smanjiti potenci-jalni problem simultanosti izmeðu izvoza i stranih ulaganja. Uvrštenje kumulativne razi-ne stranih ulaganja umjesto priljeva takoðer je od pomoæi u istom kontekstu. Nadalje, ku-mulativna razina stranih ulaganja bolje opisuje znaèaj stranog kapitala u nekoj industrij-skoj grani, što je va�no kao izvor prije opisanih potencijalnih neizravnih uèinaka. Ako bise primijenile vrijednosti priljeva stranih ulaganja, mogli bi se pojaviti sluèajevi u koji-ma je do znaèajnog priljeva došlo na poèetku promatranog razdoblja, nakon èega nije bi-lo novih priljeva. Tada bi vrijednost varijable bila jednaka nuli za sve kasnije godine, èi-

163


tjtjtjjt REERULCPDEX lnlnlnln 321 βββα +++=

)1(4321 lnlnlnlnln −++++= tjtjtjtjjt IREERULCPDEX ββββα

)1(5321 ln...................lnlnlnln −+++++= tjtjtjtjjt FDIREERULCPDEX ββββα

)1(5)1(4321 lnlnlnlnlnln −− +++++= tjtjtjtjtjjt FDIIREERULCPDEX βββββα

Vuksic.qxd 30.8.2005 15:00 Page 163

me bi se zanemario sna�an utjecaj inozemnog kapitala koji je otprije investiran i mo�e bi-ti va�an izvor potencijalnih neizravnih uèinaka. Postoji još jedna potencijalno va�na va-rijabla koja nije ukljuèena u opisani model – to su kretanja na izvoznim tr�ištima. Razlogzbog kojega je ispuštena jest to što je vrlo teško naæi varijablu koja dobro opisuje ta kre-tanja. Primjena rasta BDP-a zemalja koje su va�na izvozna odredišta pokazala se nesig-nifikantnom. Razlog tome je èinjenica da unutar tog pokazatelja mo�e biti razlièitih kre-tanja za pojedine industrije. Stoga je utjecaj te ispuštene varijable obuhvaæen individual-nim uèincima aj, pa èinjenica da je varijabla ispuštena ne utjeèe na konzistentnost pro-cjena. To bi trebalo vrijediti i za druge potencijalno relevantne varijable koje nisu uklju-èene u regresije i opisuju mjere ekonomske politike kao što su carine, efektivne poreznestope i subvencije. Podaci o carinskim stopama nisu dostupni prema NKD klasifikacijinego samo za pojedinaène proizvode. Stoga unutar iste industrijske grane mo�e biti razli-èitih carinskih stopa i ispravan naèin primjene tih podataka zahtijevao bi ponderiranje ca-rinskih stopa prema udjelu pojedinih proizvoda u izvozu svakog podsektora i udjelu razli-èitih izvoznih odredišta. Na�alost, potrebni su podaci nedostupni, kao i podaci o subven-cijama i efektivnim poreznim stopama za pojedinaène grane.

Opisane specifikacije modela modifikacije su i proširenja modela primijenjenih naagregatnoj, makroekonomskoj razini u radovima Suna (2001) i Zhanga i Songa (2000).Obje te studije koriste se prirodnim logaritmom realnog izvoza kao zavisnom varijab-lom i prošlogodišnjom vrijednošæu kumulirane razine stranih ulaganja. Sun (2001) tako-ðer se koristi domaæim investicijama, te obje studije dodaju devizni teèaj kao nezavisnuvarijablu. U ovom se radu upotrebljavaju i podaci o produktivnosti i jediniènim troško-vima rada jer se oèekuje da su te varijable znaèajne determinante industrijske izvoznekonkurentnosti.

Još jedan potencijalni problem moguæi je simultani uzroèno-posljedièni odnos iz-meðu izvoza i produktivnosti, a prepoznat je u teoriji meðunarodne trgovine i testiran ustarijoj literaturi (vidjeti npr. Kunst i Marin, 1989). Da bi se ta moguænost uzela u obzir,primijenjene su i instrumentalne varijable umjesto produktivnosti. U potrazi za priklad-nim instrumentima ispostavilo se da je uporaba varijable zaposlenosti dobar izbor jer jeprethodnim istra�ivanjima zakljuèeno da je veæina porasta produktivnosti rezultat sma-njenja broja radnika u preraðivaèkoj industriji (Nikiæ, 2003). Nadalje, produktivnost mo-�e porasti i zbog investicija u novu tehnologiju ili zbog transfera znanja. To upuæuje nazakljuèak da bi se trebalo koristiti domaæim i inozemnim ulaganjima kao instrumentimaza produktivnost, posebno stoga što Škudar (2004) nalazi da su poduzeæa u stranom vla-sništvu uspjela poveæati produktivnost br�e nego poduzeæa u domaæem vlasništvu. Slje-deæe æemo specifikacije testirati radi odabira prikladnih instrumentalnih varijabli za pro-duktivnost.

(P1)

(P2)

(P3)

(P4)

(P5)

164


)1(1 lnln −+= tjjjt EMPPD βα

)1(2)1(1 lnln −− ∆++= tjtjjjt EMPEMPPD ββα

)1(3)1(2)1(1 lnlnln −−− +∆++= tjtjtjjjt IEMPEMPPD βββα

)1(4)1(2)1(1 ln..................lnln −−− ++∆++= tjtjtjjjt FDIEMPEMPPD βββα

)1(4)1(3)1(2)1(1 lnlnlnln −−−− ++∆++= tjtjtjtjjjt FDIIEMPEMPPD ββββα

Vuksic.qxd 30.8.2005 15:00 Page 164

U navedenim jednad�bama lnEMP oznaèava vrijednost indeksa zaposlenosti izprethodne godine, dok bEMPL oznaèava postotnu promjenu indeksa zaposlenosti uprethodnom razdoblju. Sve ostale varijable jednake su kao prije. Rezultati svih procje-na prikazuju se i o njima se govori u sljedeæem dijelu.

6. Rezultati

Tablica 4. sadr�ava rezultate procjena modela s fiksnim efektima 1 – 4.6 U prvoj spe-cifikaciji sve su varijable signifikantne na razini od 1%, s oèekivanim predznacima. Pove-æanje produktivnosti, deprecijacija realnog efektivnog teèaja i pad jediniènih troškova ra-

da pridonose rastu izvoza. Ukljuèivanjem domaæih investicija u regresiju (model 2) rezul-tati se ne mijenjaju, osim što apsolutna vrijednost koeficijenta za jediniène troškove radaraste. Investicije se ne pokazuju signifikantnima. U treæoj je specifikaciji razina izravnihstranih ulaganja uvrštena umjesto domaæih investicija. Nova varijabla je signifikantna narazini od 10%, s pozitivnim, ali relativno niskim koeficijentom. Produktivnost je i dalje vi-soko signifikantna, za razliku od jediniènih troškova rada.7 Koeficijent i signifikantnost

165


6 Ovdje se takoðer razmatraju rezultati procjena modela sa sluèajnim uèincima (prikazani u dodatku), ali samoukratko jer se vrlo malo razlikuju od rezultata procjena s fiksnim uèincima. Ipak, to pokazuje robustnost rezultatapri primjeni razlièitih metoda.

7 U istoj specifikaciji, samo bez varijable produktivnosti, jedinièni su troškovi rada bili signifikantni na raziniod 10%, ali je prilagoðeni R2 mnogo ni�i i iznosi 0,38. Kao što je primijetio anonimni recenzent, jedinièni troškovirada sami po sebi vjerojatno nisu dostatni za objašnjenje kretanja izvoza zbog razlièite osnove troškova konkurenatau raznim industrijama.

Tablica 4. Rezultati I.

Zavisna varijabla: Izvoz Metoda procjene: OLS‡ procjena s fiksnim uèincima

Model 1 Model 2 Model 3 Model 4Konstanta -5,258 ** -4,780 * -2,088 -0,718

(2,416) (2,795) (3,129) (3,624)

Produktivnost 0,304 *** 0,314 *** 0,302 *** 0,176 * (0,082) (0,087) (0,090) (0,099)

Jedinièni troškovi rada -0,372 *** -0,564 *** -0,140 -0,305 * (0,135) (0,130) (0,165) (0,162)

Realni efektivni teèaj 2,269 *** 2,303 *** 1,303 * 1,186 (0,509) (0,579) (0,685) (0,777)

Domaæe investicije – 0,057 – 0,093 * (0,039) (0,052)

Izravna strana ulaganja, FDI – – 0,057 * 0,091 ** (0,030) (0,035)

Broj opservacija 147 126 115 102

Prilagoðeni R2 0,45 0,48 0,45 0,48Napomena: Standardne su pogreške u zagradi. ***, **, * oznaèavaju signifikantnost na razina-

ma od 1, 5 i 10%. ‡ OLS – Ordinary least squares – metoda najmanjih kvadrata.

Vuksic.qxd 30.8.2005 15:00 Page 165

realnoga efektivnog teèaja ni�a je, i ta je varijabla sada signifikantna samo na razini od10%. Ukljuèivanje domaæih investicija i izravnih stranih ulaganja zajedno u èetvrtu speci-fikaciju modela donosi ove rezultate: produktivnost i jedinièni troškovi rada signifikantnisu samo na razini od 10%, realni se efektivni teèaj ne pokazuje kao znaèajan, a obje su in-vesticijske varijable signifikantne i s pozitivnim koeficijentima – domaæe investicije narazini od 10%, a strana ulaganja na razini od 5%. Oèito je da su te varijable “pokupile” dioutjecaja varijabli u prvome modelu, ali rezultate zadnje specifikacije treba uzeti s dozomopreza jer su ukljuèene i domaæe investicije i razina stranih ulaganja – varijable s relativ-no visokim koeficijentom korelacije. Usprkos tome, nema drugih uobièajenih simptomamultikolinearnosti (kakvi su opisani npr. u Pindyck i Rubinfeld, 1998).

Da bismo provjerili postojanje potencijalne endogenosti varijable produktivnostikoja se mo�e pojaviti zbog simultane uzroèno-posljediène veze izmeðu produktivnosti iizvoza (vidjeti Kunst i Marin 1989), modeli P1 – P5 procijenjeni su radi odabira priklad-nih varijabli za produktivnost u kasnijim procjenama s instrumentalnim varijablama. Re-zultati su prikazani u tablici 5. Kao što je veæ spomenuto, zabilje�eni porast produktivno-sti u preraðivaèkoj industriji uglavnom je rezultat smanjenja broja zaposlenih. Stoga se uprvoj specifikaciji uvodi prirodni logaritam indeksa zaposlenosti. On je signifikantan narazini od 1% i prilagoðeni R2 je 0,64. Dodavanjem varijable promjene zaposlenosti uprethodnoj godini (model P2) poveæava se R2 i iznosi 0,71. Domaæe su investicije uklju-èene u model P3, ali se ne pokazuju signifikantnima. Nasuprot tome, razina stranih ula-ganja (u modelu P4) pozitivno i signifikantno utjeèe na produktivnost. Pritom R2 zaèetvrti model iznosi 0,67. U petoj specifikaciji, s obje investicijske varijable, domaæe in-vesticije ostaju nesignifikantne, dok su koeficijent i signifikantnost stranih ulaganja po-veæani. Koeficijent determinacije tog modela smanjen je u odnosu prema modelu P4.

Tablica 5. Rezultati II.

Zavisna varijabla: ProduktivnostMetoda procjene: OLS procjena s fiksnim uèincima

Model P1 Model P2 Model P3 Model P4 Model P5

Konstanta 10,869 *** 11,163 *** 10,576 *** 10,921 *** 10,617 ***(0,396) (0,363) (0,484) (0,754) (0,856)

Zaposlenost -1,325 *** -1,405 *** -1,283 *** -1,413 *** -1,371 ***(0,089) (0,082) (0,104) (0,151) (0,169)

DZaposlenost – -0,917 *** -0,928 *** -0,723 *** -0,781 ***(0,174) (0,172) (0,195) (0,190)

Domaæe investicije – – 0,020 – -0,026(0,032) (0,045)

Izravna strana ulaganja, FDI – – – 0,046 ** 0,074 ***(0,018) (0,024)

Broj opservacija 147 147 126 115 102

Prilagoðeni R2 0,64 0,71 0,62 0,67 0,65Napomena: Standardne su pogreške u zagradi. ***, **, * oznaèavaju signifikantnost na razinama

od 1, 5 i 10%.

166


Vuksic.qxd 30.8.2005 15:00 Page 166

Kao rezultat, varijable iz modela P2 i P4 odabrane su kao najbolji eventualni instru-menti produktivnosti pri procjeni metodom najmanjih kvadrata u dva koraka (two-stageleast square – 2SLS) s instrumentalnim varijablama (instrumental variables – IV).8 Re-zultati tih regresija prikazani su u tablici 6. Prva dva stupca tablice 6. sadr�avaju rezul-tate modela 1, u kojemu je varijabla produktivnosti zamijenjena instrumentima s dvijevarijable zaposlenosti (model IV1 s P2) i s dvije varijable zaposlenosti i razinom stranihulaganja (model IV2 s P4). Proveden je test zajednièke nulte hipoteze da je jednad�bapravilno specificirana i da su instrumenti prikladni (tj. nekorelirani s rezidualnim odstu-panjima). P-vrijednosti pokazuju da se bolje koristiti samo varijablama zaposlenosti kaoinstrumentima produktivnosti, tj. model je ispravno formuliran i ne mo�e se odbacitinulta hipoteza o nepostojanju korelacije izmeðu instrumenata i rezidualnih odstupanja ujednad�bi 1. Usporedba tih rezultata s rezultatima OLS procjena modela 1 (tabl. 4) po-kazuje da su se koeficijent i signifikantnost produktivnosti smanjile. Jedinièni troškovirada i realni efektivni teèaj i dalje su signifikantni na razini od 1%.

Tablica 6. Rezultati III.

Zavisna varijabla: IzvozMetoda procjene: IV procjena s fiksnim uèincima

Model IV1 Model IV2 Model IV3 Model IV4 Model IV5(s P2) (s P4) (s P2) (s P4) (s P2)

Konstanta -5,446 ** -5,366 ** -4,602 -5,899 * -0,799(2,433) (2,646) (2,813) (3,284) (3,816)

Produktivnost 0,214 * 0,353 *** 0,255 ** 0,352 *** 0,183(0,112) (0,111) (0,122) (0,121) (0,136)

Jedinièni troškovi rada -0,442 *** -0,261 -0,603 *** -0,366 ** -0,302 *(0,148) (0,167) (0,142) (0,172) (0,168)

Realni efektivni teèaj 2,472 *** 2,150 ** 2,364 *** 2,279 *** 1,195(0,539) (0,546) (0,586) (0,670) (0,789)

Domaæe investicije – – 0,060 0,122 ** 0,093 *(0,040) (0,053) (0,052)

Izravna strana ulaganja, FDI – – – – 0,090 **(0,038)

Broj opservacija 147 115 126 102 102

P-vrijednost 0,533 0,066 0,250 0,033 0,819

Prilagoðeni R2 0,44 0,43 0,48 0,43 0,48

Napomena: Standardne su pogreške u zagradi. ***, **, * oznaèavaju signifikantnost na razinamaod 1, 5 i 10%.

U sljedeæem koraku model 2 ponovno je procijenjen korištenjem samo varijabli za-poslenosti (model IV3 s P2) i korištenjem varijabli zaposlenosti i razine stranih ulaga-

167


8 U potrazi za prikladnim instrumentima za produktivnost procijenjene su i specifikacije modela koje obuhvaæajui realni efektivni teèaj, uz pretpostavku da je kretanje teèaja “natjeralo” poduzeæa da tra�e druge naèine unapreðivanjaizvozne konkurentnosti, tj. poveæanja produktivnosti (“biè produktivnosti”). Ti rezultati nisu prikazani jer se ta varijablauvijek pokazala nesignifikantnom za produktivnost.

Vuksic.qxd 30.8.2005 15:00 Page 167

nja kao instrumenata (model IV4 s P4). Ponovno p-vrijednosti govore u prilog uporabesamo varijabli zaposlenosti kao instrumenata. U usporedbi s rezultatima OLS procjena(model 2 u tabl. 4) signifikantnost i koeficijent produktivnosti sada su ni�i. Posljednjaregresija koristi se varijablama zaposlenosti kao instrumentima, ali dodaje izravna stra-na ulaganja kao nezavisnu varijablu (model IV5 s P2). Rezultati su vrlo slièni onima izOLS procjene modela 4 u tablici 4, osim što je sada produktivnost nesignifikantna.

Opæenito se mo�e zakljuèiti sljedeæe: pozitivni i signifikantni utjecaj izravnih stra-nih ulaganja na izvoz èini se prilièno robustnim iako relativno niskog koeficijenta. Po-rast razine stranih ulaganja od 1% dovodi do porasta izvoza od 0,09%. Nadalje, èini seda se taj uèinak odra�ava kao utjecaj poveæanja produktivnosti na izvoz ako se stranaulaganja izostave iz regresijske jednad�be. Zakljuèak da strana ulaganja pozitivno utje-èu na produktivnost u skladu je sa Škudarovim rezultatima (2004). Èini se da je produk-tivnost bila kanal kroz koji su strana ulaganja pridonijela boljim izvoznim kretanjima.Istodobno, kada se umjesto produktivnosti primijene varijable zaposlenosti kao instru-menti, tada njezin utjecaj na izvoz postaje nesignifikantan (model IV5 s P2) ili signifi-kantan samo na razini od 10% (model IV1 s P2). To upuæuje na zakljuèak da poveæanjeproduktivnosti koje je rezultat smanjenja zaposlenosti nije pozitivno utjecalo na izvoz.Suprotno tome, jedinièni troškovi rada pokazuju se kao relevantna determinanta izvoz-nih kretanja (osim u modelu 3, tabl. 4). Poèetni signifikantni rezultati za realni efektiv-ni teèaj oslabljeni su nakon što su u model uvedene investicijske varijable (modeli 3, 4i IV5 s P2). To mo�e biti rezultat smanjenog broja stupnjeva slobode, a ne mo�e se pot-puno iskljuèiti ni moguænost multikolinearnosti u specifikacijama s obje investicijske va-rijable. Dosta je teško donijeti jasne zakljuèke o utjecaju te varijable na izvoz, posebnozato što efekti promijenjenih cijena uvezenih inputa mogu oslabiti teoretski predviðenutjecaj teèaja na izvoz. To i nije bio primarni cilj ovog rada. Ipak treba reæi kako je èi-njenica da teèaj nema osobito va�an utjecaj na izvoz u promatranom razdoblju, u skla-du sa zakljuècima Babiæa (2002) i Galinca i Jurlina (2003). Stuèka (2004) nalazi samoogranièen utjecaj potencijalne devalvacije na bilancu hrvatske robne razmjene. Trebaspomenuti da u modelu IV5 s P2 ta varijabla zamalo promašuje razinu signifikantnostiod 10% (p-vrijednost t-statistike je 0,13). Rezultati za domaæe investicije miješani su inisu baš uvjerljivi za model s fiksnim uèincima. Signifikantne su samo na 10%-tnoj razi-ni nakon što se ukljuèi varijabla stranih ulaganja. Rezultati modela sa sluèajnim uèinci-ma (tabl. A1 i A2 u dodatku) upuæuju na veæu va�nost te varijable za izvoz.

7. Zakljuèci i preporuke

Izvoz hrvatske preraðivaèke industrije u posljednjih je desetak godina stagnirao. Ti-jekom istog razdoblja zabilje�en je relativno visok priljev izravnih stranih ulaganja u in-dustriju. Cilj ovog rada bio je ispitati je li taj priljev utjecao na kretanje izvoza, uzima-juæi u obzir kretanja drugih potencijalno signifikantnih varijabli. Primjena analize panel-podataka za 21 granu preraðivaèke industrije izmeðu 1996. i 2002. godine dovodi do re-zultata koji upuæuju na pozitivan i statistièki signifikantan utjecaj stranih ulaganja na iz-voz uglavnom putem poveæane produktivnosti.

U modelima u koje nisu ukljuèene investicijske varijable utjecaj produktivnosti naizvoz visoko je signifikantan i relativno sna�an. To je u skladu s oèekivanjima i rezul-

168


Vuksic.qxd 30.8.2005 15:00 Page 168

tatima drugih empirijskih studija. Dodavanjem varijabli izravnih stranih ulaganja i do-maæih investicija signifikantnost produktivnosti se smanjuje i u nekim modelima presta-je biti statistièki znaèajna determinanta izvoza. To implicira da je onaj dio porasta pro-duktivnosti koji je nastao zbog izravnih stranih ulaganja i domaæih investicija relevan-tan za porast izvoza. Utjecaj samih stranih ulaganja relativno je slab, dok su rezultati outjecaju domaæih investicija miješani za procjene s fiksnim efektima. U isto vrijeme re-zultati modela sa sluèajnim efektima pokazuju pozitivan i signifikantan uèinak domaæihinvesticija na izvoz. Intenzitet tog utjecaja takoðer je relativno slab, ali ipak nešto sna�-niji nego za strana ulaganja. To upuæuje na zakljuèak da postoje neka ogranièenja za po-veæanje izvoza zbog ogranièenih proizvodnih kapaciteta ili, vjerojatnije, zbog nedostat-ka moderne tehnologije u proizvodnji hrvatske preraðivaèke industrije (ili oboje). Jasnapreporuka gospodarskoj politici jest promicanje investicija radi nadvladavanja postoje-æih ogranièenja. Neki od naèina kojima se to mo�e postiæi jesu npr. poboljšavanje inve-sticijske klime u zemlji ili privlaèenje više stranih ulagaèa u sektor preraðivaèke indu-strije. Ni�i jedinièni troškovi rada takoðer su signifikantno pridonijeli promicanju izvo-za. I taj je rezultat u skladu s oèekivanjima. Iako signifikantnost jediniènih troškova ra-da takoðer pada uvoðenjem investicijskih varijabli, oni ipak ostaju statistièki znaèajnijadeterminanta izvoza nego produktivnost, s dosta sna�nijim utjecajem. Spomenuto je dajedinièni troškovi rada sami po sebi vjerojatno nisu dostatni za objašnjenje kretanja iz-voza zbog razlièite osnove troškova konkurenata u raznim industrijama. Usprkos toj èi-njenici, rezultati upuæuju na zakljuèak da je relativna visina plaæa va�an èinitelj izvoz-ne konkurentnosti. U isto vrijeme teško je donijeti jasne zakljuèke o ulozi realnoga efek-tivnog teèaja. Veæina specifikacija pokazuje pozitivan, sna�an i signifikantan utjecaj naizvoz, ali je taj utjecaj oslabljen uvoðenjem investicijskih varijabli u model. Moguæi raz-log tome je gubitak stupnjeva slobode u specifikacijama s više varijabli. S druge strane,utjecaj promjena cijena uvezenih inputa zbog promjena teèaja mo�e oslabiti teoretskipredviðeni utjecaj teèaja na izvoz. Nadalje, uzimajuæi u obzir ostale potencijalne nega-tivne uèinke devalvacije teèaja na gospodarstvo (vidjeti drugi dio rada), proizlazi da te-èajna politika nije dobar instrument za promicanje izvoza.

Kad je rijeè o izravnim stranim ulaganjima, veæ je spomenuto da postoji potencijalza promicanje izvoza hrvatske preraðivaèke industrije privlaèenjem više stranih ulaga-èa u taj sektor.9 To zahtijeva aktivniji pristup promicanju ulaganja. Meðutim, nositeljiekonomske politike takoðer bi trebali poveæati potencijalne pozitivne uèinke stranih ula-ganja ciljajuæi na specifièna izvozno orijentirana greenfield strana ulaganja i provodeæimjere koje poveæavaju potencijalne efekte prelijevanja.

U opširnoj studiji Babiæ, Pufnik i Stuèka (2001) analiziraju, izmeðu ostaloga, od-rednice privlaènosti Hrvatske za strane ulagaèe i razmatraju postojeæi zakon o poticanjuulaganja. Na�alost, veæina nedostataka tog zakona10, kao i drugih èinitelja koji spreèa-vaju veæi priljev stranih ulaganja i koji su naglašeni u toj studiji, još su uvijek relevant-ni. Hrvatsko je tr�ište relativno maleno, s umjerenim potrošaèkim potencijalom i viso-kom nezaposlenošæu. Neka pozitivna kretanja u liberalizaciji trgovine i integraciji s dru-

169


9 Potrebu za osnivanjem sna�nije agencije za privlaèenje stranih ulagaèa prepoznaju i Galinec i Jurlin (2003).10 Šoštariæ (2004) daje noviji kritièki pregled zakona o poticanju ulaganja.

Vuksic.qxd 30.8.2005 15:00 Page 169

gim tr�ištima poboljšala su hrvatsku poziciju potencijalne proizvodne lokacije za izvoz-no orijentirane strane ulagaèe. Dr�avna je administracija još uvijek neefikasna i korum-pirana, sudstvo je sporo i stoga je i zaštita vlasnièkih prava nedostatna. Relevantna inf-rastruktura još je uvijek nedovoljno razvijena unatoè velikim javnim ulaganjima u grad-nju cesta. Zakon o poticanju ulaganja ostavlja mnogo prostora diskrecijskim mjerama,što poveæava nesigurnost za potencijalne ulagaèe glede oèekivanog tretmana; postojidiskriminacija izmeðu domaæih i stranih ulagaèa, kao i izmeðu malih i velikih poduze-æa, pri èemu se domaæim velikim poduzeæima daju neke prednosti. Takoðer se omogu-æuje povoljniji tretman nekih industrija, posebno radno intenzivnih. Nema posebnih po-ticaja za izvozno orijentirane ulagaèke projekte od kojih se mogu oèekivati najveæi po-zitivni efekti prelijevanja, posebno ako se uvjetuju intenzivnijom uporabom domaæih in-puta u proizvodnji. Poseban tretman izvozno orijentiranih stranih ulaganja dobiva do-datnu va�nost za relativno malo tr�ište kao što je hrvatsko. Babiæ, Pufnik i Stuèka (2001)takoðer istièu da je aktivnost vezana za promicanje ulaganja bila vrlo niska i da je zakono promicanju ulaganja bio više “deklarativne prirode”. Drugim rijeèima, oni njegovuosnovnu svrhu vide u dobivanju politièkih bodova za Vladu od 2000. do 2004. godine,dok stvarne politièke volje za privlaèenje stranih ulaganja nije bilo.

Rješavanje spomenutih problema svakako bi rezultiralo veæim priljevom stranihulaganja u Hrvatsku. Meðutim, postoje i druge mjere koje se mogu dodatno provesti dabi se poveæali potencijalni pozitivni efekti prelijevanja od stranih ulaganja. U osnovi,zemlje primateljice ulaganja mogu uvjetovati poticaje za strane ulagaèe nekim obvezu-juæim mjerama ili se mogu njima koristiti da bi potaknuli ulagaèe na odreðene poslov-ne prakse (UNCTAD, 2003). Takvi prohtjevi mogu obuhvaæati veæ spomenutu izvoznuorijentaciju proizvodnje, ali se mogu odnositi i na edukaciju lokalnih radnika i na tran-sfere tehnologije. Va�an aspekt politike zemalja primateljica ulaganja kojom se cilja napoveæanje pozitivnih uèinaka stranih ulaganja jest jaèanje kapaciteta tih zemalja. Samoako je ljudski kapital u zemlji primateljici na dovoljno visokoj razini glede relevantnihznanja i vještina, poveæana je i moæ apsorpcije prelijevanja znanja koja dolaze sa stra-nim ulaganjima.

LITERATURA

Aitken, B., Hanson, G. H. i Harrison, A. E., 1997. “Spillovers, foreign inve-stment, and export behaviour”. Journal of International Economics, 43, 103-132.

Babiæ, A., Pufnik, A. i Stuèka, T., 2001. “Teorija i stvarnost inozemnih izravnihulaganja u svijetu i u tranzicijskim zemljama s posebnim osvrtom na Hrvatsku”. Pregle-di, P-9. Zagreb: Hrvatska narodna banka.

Babiæ, A., 2002. Flatliners: The story of Croatian exports. Paper presented at theconference “International Conference of the Faculty of Economics Sarajevo ICES2002:Transition in Central and Eastern Europe – Challenges of 21st Century”, October 2002,Sarajevo, published in conference proceedings.

Barrios, S., Görg, H. and Strobl, E., 2003. “Explaining Firms’ Export Behaviour:R&D, Spillovers and the Destination Market”. Oxford Bulletin of Economics and Stati-stics, (65), 475-496.

170


Vuksic.qxd 30.8.2005 15:00 Page 170

Barry, F. and Bradley, J., 1997. “FDI and Trade: The Irish Host-Country Expe-rience”. The Economic Journal, (107), 1798-1811.

Bejakoviæ, P. and Lowther, J. (eds.), 2004. Croatian Human Resource Competi-tiveness Study. Zagreb: Institute of Public Finance.

Blomström, M., 1991. “Host Country Benefits of Foreign Direct Investment” in:D. McFetridge, ed. Foreign Investment, Technology and Economic Growth. Calgary:Calgary University Press.

Breuss, F., 2003. Reale Außenwirtschaft und Europäische Integration. Frankfurtam Main: Peter Lang.

Campos, N. F. and Kinoshita, Y., 2002. “Foreign direct investment as technologytransferred: Some panel evidence from the transition economies”. The Manchester Sc-hool, 70 (3), 398-419.

Carstensen, K. and Toubal, F., 2004. “Foreign direct investment in Central andEastern European countries: a dynamic panel analysis”. Journal of Comparative Econo-mics, 32 (1), 3-22.

Djankov, S. and Hoekman, S., 1996. “Intra-Industry Trade, Foreign Direct Inve-stment, and the Reorientation of Eastern European Exports”. Policy Research WorkingPaper, No. 1652. Washington, D.C.: The World Bank.

Dunning, J. H., 1993. Multinational Enterprises and the Global Economy. Rea-ding, MA: Addison-Wesley Publishing Company.

Galinec, D. i Jurlin, K., 2003. “Kako potaknuti hrvatski robni izvoz nakon višego-dišnje stagnacije?” Carinski vjesnik, 12 (1), 3-20.

Goldberg, L. S. and Klein, M. W., 2000. “International Trade and Factor Mobi-lity: An Empirical Investigation” in: G. R. Calvo, R. Dornbusch and M. Obstfeld, eds.Festschrift in Honor of Robert Mundell. Cambridge: MIT Press.

Görg, H. and Strobl, E., 2001. “Multinational Companies and Productivity Spillo-vers: A Meta-Analysis”. The Economic Journal, (111), F723-F739.

Görg, H. and Greenaway, D., 2003. “Much Ado About Nothing? Do DomesticFirms Really Benefit from Foreign Direct Investment?” IZA Discussion Paper, No. 944.

Helpman, E. and Krugman, P. R., 1985. Market Structure and Foreign Trade.Cambridge: MIT Press.

Jensen, C., 2002. “Foreign Direct Investment, Industrial Restructuring and the Up-grading of Polish Exports”. Applied Economics, (34), 207-217.

Kumar, A. and Zajc, K., 2003. “Foreign Direct Investment’s Impact on Host-Co-untry Export Performance Tested on Industry-Level Panel Data for Slovenia” in: FifthInternational Conference on “Enterprise in Transition”, Split, Croatia, 1222-1233.

Kunst, R. and Marin, D., 1989. “On Exports and Productivity: A Causal Analy-sis”. The Review of Economics and Statistics ,71 (4), 699-703.

Lipsey, R. E., 2002. “Home and host country effects of FDI”. NBER Working Pa-per, No. 9293.

171


Vuksic.qxd 30.8.2005 15:00 Page 171

Markusen, J. R., 2002. Multinational Firms and the Theory of International Tra-de. Cambridge: MIT Press.

Nikiæ, G., 2003. Tranzicija u Hrvatskoj: Deset godina stabilnosti teèaja i cijena.Zagreb: Ekonomski institut : Binoza Press.

Pindyck, R. S. and Rubinfeld, D. L., 1998. Econometric Models and EconomicForecasts. New York: McGraw-Hill.

Prucha, I. R., 2002. Estimation of Panel Data Models. Draft.

Repkine, A. and Walsh, P., 1998. “European trade and foreign direct investmentU-shaping industrial output in central and eastern Europe – theory and evidence”. IMFWorking Paper, WP/98/159.

Škudar, A., 2004. “Pregled i analiza izravnih ulaganja u Republiku Hrvatsku”. Pre-gledi, P-16. Zagreb: Hrvatska narodna banka.

Šoštariæ, B., 2004. “Novi zakon o poticanju ulaganja”. Carinski vjesnik, 13 (7), 43-50.

Stuèka, T., 2000. “The Effects of Exchange Rate Changes on the Trade Balance inCroatia”. IMF Working Paper, WP/04/65.

Sun, H., 2001. “Foreign Direct Investment and Regional Export Performance inChina”. Journal of Regional Science, 41 (2), 317-336.

Švigir, M., 2004. “Structural aspects of labor force cost competitiveness amongemployees in Croatia’s manufacturing industry” in: P. Bejakoviæ and J. Lowther, eds.Croatian Human Resource Competitiveness Study. Zagreb: Institute of Public Finance.

UNCTAD, 2001. World Investment Report: Promoting Linkages. New York ; Ge-neva: United Nations.

UNCTAD, 2002. World Investment Report: Transnational Corporations and Ex-port Competitiveness. New York ; Geneva: United Nations.

UNCTAD, 2003. World Investment Report: FDI Policies for Development: Natio-nal and International Perspectives. New York ; Geneva: United Nations.

WIIW, 2003. Handbook of Statistics: Countries in Transition 2002. Vienna:WIIW.

Wooldridge, J. M., 2002. Econometric Analysis of Cross Section and Panel Dana.Cambridge: MIT Press.

Zhang, K. H. and Song, S., 2000. “Promoting Exports: The Role of Inward FDI inChina”. China Economic Review, 11 (4), 385-396.

G o r a n V u k š i æ : Impact of Foreign Direct Investmenton Croatian Manufacturing Exports

Abstract

The exports of Croatian manufacturing industry have been stagnating over the lastdecade or so. Over the same period there have been relatively high inflows of foreign

172


Vuksic.qxd 30.8.2005 15:00 Page 172

direct investment (FDI) into industry. The aim of this paper is to examine, after con-trolling for other potentially significant variables, whether these inflows have had animpact on export performance. Using the panel data approach for 21 manufacturingindustry sectors over the period between 1996 and 2002, it is found that FDI has po-sitively and significantly affected exports, but the extent of this impact was relativelylow. This implies that there is a potential for improving the export performance ofCroatian manufacturing industry by attracting more FDI into this sector. Policy ma-kers should try to enhance the potential positive effects of FDI by targeting specificexport-oriented greenfield foreign investment, and, in addition, implement measuresto increase potential spillover effects.

Key words: foreign direct investment, exports, models with panel data, Croatia

173


Vuksic.qxd 30.8.2005 15:00 Page 173

Dodatak

Preraðivaèka industrija prema odjeljcima NKD-a

D Preraðivaèka industrija15 Proizvodnja hrane i piæa16 Proizvodnja duhanskih proizvoda17 Proizvodnja tekstila18 Proizvodnja odjeæe; dorada i bojenje krzna19 Prerada ko�e, izrada galanterije i obuæe20 Prerada drva i proizvodi od drva, osim namještaja21 Proizvodnja celuloze, papira i proizvoda od papira22 Izdavaèka i tiskarska djelatnost23 Proizvodnja koksa i naftnih derivata 24 Proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda25 Proizvodnja proizvoda od gume i plastike26 Proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda27 Proizvodnja metala28 Proizvodnja proizvoda od metala, osim strojeva i opreme29 Proizvodnja strojeva i ureðaja, d.n.31 Proizvodnja elektriènih strojeva i aparata, d.n. 32 Proizvodnja RTV i komunikacijskih aparata i opreme33 Proizvodnja medicinskih, preciznih, optièkih instrumenata, satova34 Proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica35 Proizvodnja ostalih prometnih sredstava 36 Proizvodnja namještaja, preraðivaèka industrija, d.n.

Tablica A1. Rezultati procjena sa sluèajnim uèincima I.

Zavisna varijabla: Izvoz Metoda procjene: GLS‡ procjena sa sluèajnim uèincima

Model 1 Model 2 Model 3 Model 4

Konstanta -5,466 ** -4,793 * -1,259 -0,035(2,495) (2,906) (3,230) (3,701)

Produktivnost 0,263 *** 0,252 *** 0,250 *** 0,129(0,084) (0,088) (0,090) (0,095)

Jedinièni troškovi rada -0,391 *** -0,575 *** -0,149 -0,325 **(0,138) (0,133) (0,167) (0,163)

Realni efektivni teèaj 2,374 *** 2,369 *** 1,239 * 1,193(0,524) (0,601) (0,689) (0,776)

Domaæe investicije – 0,079 ** – 0,106 **(0,039) (0,051)

Izravna strana ulaganja, FDI – – 0,065 ** 0,090 ***(0,029) (0,034)

Broj opservacija 147 126 115 102

Prilagoðeni R2 0,45 0,48 0,45 0,48

Napomena: Standardne su pogreške u zagradi. ***, **, * oznaèavaju signifikantnost na razinamaod 1, 5 i 10%. ‡ GLS – Generalized ordinary least squares – generalizirana metoda najmanjih kvadrata.

174


Vuksic.qxd 30.8.2005 15:00 Page 174

Tablica A2. Rezultati procjena sa sluèajnim uèincima II.

Zavisna varijabla: Izvoz Metoda procjene: IV procjena sa sluèajnim uèincima

Model IV1 Model IV5 (s P2) (s P2)

Konstanta -5,653 ** -0,097(2,511) (3,827)

Produktivnost 0,172 0,137(0,114) (0,129)

Jedinièni troškovi rada -0,462 *** -0,321 *(0,151) (0,167)

Realni efektivni teèaj 2,579 *** 1,195(0,554) (0,776)

Domaæe investicije – 0,105 **(0,051)

Izravna strana ulaganja, FDI – 0,090 **(0,036)

Broj opservacija 147 102

Prilagoðeni R2 0,44 0,48

Napomena: Standardne su pogreške u zagradi. ***, **, * oznaèavaju signifikantnost na razina-ma od 1, 5 i 10%.

175


Vuksic.qxd 30.8.2005 15:00 Page 175

utjecaj izravnih stranih ulaganja na izvoz hrvatske prerađivačke

Documents