TEKSTILNO-TEHNOLOŠKI FAKULTET

Seminarski rad

Student: Petra Novačić, IV.grupa

Kolegij: Povijest tekstila i odjeće

Studij: TMD, 1.semestar

Mentor: Dr.sc.Katarina Nina Simončić

Datum predaje: 07.06.2011.

2

SADRŽAJ:

Tematski izvod/apstract......................... … ..…………….……..........……………………….3

1.UVOD...........................................……………………………………...........…..............…..3

2.ŽIVOT U MEZOPOTAMIJI............... ............... ............... ............... .......………………....4

2.1.URBANI SUMER............... ............... ............... ............... .............…. ……………….4

2.2.KRALJEVSKO GROBLJE............... ............... ............... ...........………………….…..4

3.KULTURA ODJEVANJA MUŠKARACA..….....…………………………….……….…...5

3.1.ODJEĆA……..….………………………………….………………………………..….5

3.2. NAKIT………………….…………………………………………………………....…5

3.3. OBUĆA………………………………………………………………………………....5

3.KULTURA ODJEVANJA ŽENA.................…………………………………..........….......8

3.1.ODJEĆA…………………………………………………………………...……………8

3.2.OBUĆA…………………………………………………………...……………………..8

3.3.NAKIT……………………………………………………………..…………………....8

4.ZAKLJUČAK......................... ....... ..............................................…………………............10

5.LITERATURA................................... .. ............ .....................................………………….11

6.POPIS FOTOGRAFIJA............................ ... ......................................…………………......12

3

U ovom seminaru prikazat ću i objasniti razne odjevne predmete i kombinacije koje se

javljaju u Mezopotamiji, a najčešće su to kožni i vuneni odjevni predmeti. Mezopotamija je

područje između rijeka Eufrat i Tigris, te obuhvaća Sumersko-akadamsku i babilonsku

kulturu. Sva odjeća na tom području razvila se zapravo iz sumerske nošnje. Kao Sumer i

Akad, fotografijama ću potkrijepiti i razjasniti i Babilon, te razraditi značaj njihove odjeće,

običaja i same kulture.

1. UVOD

Mezopotamiju smještamo u Afriku, u doba uvođenja pisma odnosno početka civilizacije, oko

3500.g.pr.Kr. Za temu sam se odlučila jer svi misle da se tu radilo samo o «krpama» bez

ikakvog smisla te da su tada ljudi bili poprilično zaostali. Nije bilo tako, dapače, bilo je

suprotno, oni su otkrili što ih grije, a što hladi, koji materijali su ugodni, a koji ne.Afrički

kontinent toliko je bogat i raznovrstan da se kultura ne mijenja samo od jedne zemlje do

druge, nego se unutar pojedine zemlje može naći mnogo različitih kultura. Kao što su mnogi

znanstvenici istaknuli, tijelo je mnogo više od mesa, kostiju i krvi. Knjiga ˇ»Velike

civilizacije» na kojoj je radilo više od 60 stručnjaka iz različitih zemalja, s više od 600

fotografija u boji i specijalnih prikaza, s mnoštvom ilustracija, karata dijagrama i crteža

govori o njihovoj kulturi i životu . «Mezopotamija» znači na grčkom «zemlja među

rijekama», pri čemu se misli na rijeke Eufrat i Tigris. Mezopotamija je zapravo područje koje

čini trokut omeđen na jugu ušćem rijeka Eufrat i Tigris, te gradom Alep i jezerom Urmiah na

sjeveru. Tu se uglavnom danas nalazi država Irak. U Mezopotamiji trajale su i razvijale se

mnoge civilizacije, jedna iz druge. Obuća su činile sandale ili visoke gležnjače od meke kože.

Asirci i Babilonci poznavali su pamuk koje je do njih stigao iz Indije, a pri njegovom bojenju

koristili

su grimiz

dobiven

iz žlijezda

morskog

puža

volka.

4

Sl.1.

2.ŽIVOT U MEZOPOTAMIJI

2.1.URBANI SUMER

Izradom keramički posuda, metalnih predmeta i tkanina bavili su se specijalizirani obrtnici. U

gradove su se stalno dopremale sirovine poput kamena, drveta, metala, rudača i ostalih

egzotičnih materijala. Od nekih se sirovina proizvodila roba za vladajuću klasu, druge su se

vrste materijala otpremale natrag kao isplata za preuzetu robu.. Nova roba koja se počela

proizvoditi imala je sve veću važnost u privredi. Kamene zdjele, metalni alat i oružje, bitumen

za čamce, isklesano kamenje, drago kamenje i plemeniti metali za nakit i ukrase zauzimali su

važno mjesto u životu vladajuće klase mezopotamskih gradova. Poglavar grada slao je

trgovce na različita područja da mijenjaju robu za sirovine. Iz pisanih i arheoloških nalaza

zna se da su se trgovački putovi širili na istok preko Iranske visoravni, na jugoistoku čamcima

do Perzijskog zaljeva i sjeverozapadno do Anatolskih planina, Sirije i Fenicije.

2.2.KRALJEVSKO GROBLJE

U kraljevskim grobnicama pronađeno je veliko bogatstvo, uključujući nakit os zlata, srebra,

bakra, lazurnog kamena i karneola, kamene i metalne posude pomno ukrašene glazbene

instrumente, alat i oružje od plemenitih metala. Uskoro je otkriveno da se bogatstvo ne nalazi

samo u kraljevskim grobnicama već da i brojne privatne grobnice sadrže obilje takvih

predmeta. U nekim grobnicama nije pronađeno ništa, al je uz ostatke tijela pronađeno

nekoliko glinenih posuda, druge su sadržavale veliko bogatstvo i najveću žrtvu - ljudsko biće.

5

6

Sl.2.

7

3.ODJEVANJE MUŠKARACA

U Mezopotamiji nije obrtnički ceh bio društvena organizacija nezavisna od vladine kontrole;

ceh je vlada priznavala i njime se služila. Glavar ceha, kao na primjer »šef stolara« ili »šef

tkalaca« pazio je uistinu na interese ceha — tako je, na primjer, bio odgovoran za novačenje

novih članova; on bi vladi podastirao popis članstva,

3.1.ODJEĆA

Muškarci odijevaju KANDIS, krojenu dugu tuniku s kratkim rukavima, koja se nosila uz dugi

šal. Muškarci, kao i žene nosili su dugu kosu, te njegovali duge brade. Kose i brade kovrčale

su se pomoću ugrijanog željeza za kovrčanje, a ponekad se u njih uplitala zlatna nit.

3.2.NAKIT

Vladari su na glavi nosili tiaru, a puk turbane i fesove. Ratnici su nosili šiljate kacige, a

odijevali se u odjeću izrađenu od kože, pokrivenu metalnim pločicama. Jedinstvena zlatna

kaciga pronađena je u bogato opremljenoj „privatnoj grobnici“ Meskalamduga. U kraljevskoj

grobnici pronađen je pečat s natpisom „kralj Meskalamdug“, ali se ne zna radi li se o istoj

osobi..

Sl.3.

8

Sl.4.

9

4. ODJEVANJE ŽENA

4.1.ODJEĆA

Žene su vunenu, do gležnjeva dugu odjeću nosile pokrivajući lijevo rame, a preko nje su

ovijale šal bogato ukrašen resama. Postojeći prikazi ženskih likova u mezopotamskoj

umjetnosti predočuju žene u dugom, nabranom ruhu. Asirski zakon još su odavno primorali

udane žene da pri pojavljivanju u javnosti lice zastiru velom, te je to prvi običaja koji se na

ovim zemljopisnim širinama zadržao do današnjih dana. Žene su, kao i muškarci nosile dugu

kosu. Kosa se kovrčala ugrijanih željezom za kovrčanje, a ponekad su u kosu uplitale i zlatnu

nit.

4.3.NAKIT

Ogrlica od zlatne žice, lazurnog kamena i drugoga poludragog kamenja, s privjeskom koji

prikazuju glavu božicu. Potječe iz 13.st. pr.Kr. i izuzetan je primjerak pomno izrađenog nakita

za vladajuću klasu(«Velike civilizacije» Mozaik knjiga, 2003. ). Mnoge sluškinje u

kraljevskim grobnicama imale su bogato ukrašene ogrlice od zlata, srebra i poludragog

kamenja, teške zlatne naušnice i ukrase na glavi od zlatnih vrpca i listića.(«Drevne

civilizacije» Ivanka Borovac, Mozaik knjiga,2006. )

Sl.5. Sl.6.

10

Sl.7.

11

ZAKLJUČAK

Kroz istraživanje o povijesti odijevanja u Mezopotamiji zaključila sam kako se moda ponavlja

i zapravo je uvijek ista, ali se nadograđuje. Narodi u Mezopotamiji čine se veoma

konzervativni i pomalo sramežljivi. Nevjerojatno mi je zamisliti da nisu znali za mnoge

odjevne predmete koje mi danas svakodnevno nosimo, poput traperica, pamučnih majka sa

svakojakim aplikacijama i bojama. Da bi razumjeli odijevanje, te modu i antimodu danas,

moramo razumjeti odijevanje i ukrašavanje tijela starih plemena i naroda.

12

POPIS FOTOGRAFIJA:Slika1.http://gendhut44.files.wordpress.com/2010/02/mesopotamia2.jpg?w=500&h=375

Slika2.- [1] Radnik: oglavlje od tkanine; tunika s pojasom, ogrtač; hlače; cipele.[2]

Sluškinja: kosa počešljana od lica s vrpcom; ravna haljina dugih rukava ukrašena na

nadlakticama i vratu.[3] Princ: visoka kruna ukrašena perjem i medaljonima; ukrašen širok

kožni pojas; hlače, nogavice skupljene oko gležnjeva.[4] Kraljica: oglavlje ukrašeno

okruglim zlatnim pločicama; zlatne naušnice i ogrlica; šal i suknja obrubljeni resama.[5]

Sluga: lanena tunika u obliku slova T, do koljena; malen ogrtač nabran na jednom ramenu.

[6] Plemić: oglavlje od omotane tkanine; velik ogrtač od vunene tkanine prugasta uzorka

obrubljen resama, sprijeda pridržan broševima i niskom perli; donja halja završava

porubom s dugačkim resama.[7] Vojnik: kožno oglavlje; tunika preko hlača; čizme.[8]

Kralj: visoka zlatna kruna; vezena odora dugih rukava; čizme. (John Peacock : «Povijest

odijevanja na zapadu» str.19-20 )

Slika3.- šiljate kacige.(skupina autora : »Drvene Civilizacije» -Velike kulture svijeta (16.-

18.str))

Slika4.- [1] Babilonski kralj oko 1200. pr. Kr.: visoka zlatna kruna ukrašena perjem; vezena

odora s pregačom; širok pojas; remeni prekriženi na prsima.[2] Asirski plemić okol200. pr.

Kr.: duga kosa, oko glave vrpca u obliku vijenca od zlatnog lišća; šal obrubljen zlatnim

resama; cipele.[3] Plemić oko 880. pr.Kr.: oblo oglavlje; duga kosa i brada u uvojcima; kratka

tunika s opšivenim rubovima; bogat žut šal obrubljen resama; svilena tkanina oko pasa.[4]

Svećenik oko 870. pr.Kr.: duga

kosa i brada; kratka tunika obrubljena resama; šal pričvršćen pribadačom na jednom ramenu.

[5] Asirska kraljica oko 800. pr. Kr.: zlatna kruna i naušnice; šal od tkanine s uzorkom vezen

uz rubove i ukrašen obrubom s resama.[6] Babilonka oko 1100. pr. Kr.: bijeli ogrtač, uz

rubove našivene vrpce jarkih boja; kožne natikače.[7] Asirska kraljica oko 500. pr. Kr.: tunika

vezena prugastim geometrijskim uzorkom; šal obrubljen resama; teške grivne.[8] Plemić oko

700. pr. Kr.:visoka kapa u obliku krnjeg stošca; duga kosa i brada; vezena odora; vuneni šal

obrubljen resama; cipele. (John Peacock: «Povijest odijevanja na zapadu» str.17.)

Slika5.- zlatni lančić sa šarenim perlicama (skupina autora: «Velike Civilizacije» mozaik

knjiga, 2003., str.)

13

Slika6.- primjer stavljanja nakita kod žena (skupina autora: «Velike Civilizacije» mozaik

knjiga, 2003., str.)

Slika7. -[1] Vojnik oko 750. pr. Kr.: metalna kaciga s remenom ispod brade; duga kosa i

brada: širok, krut kožni remen preko crvene tunike; hlače; visoke čarape; čizme.[2] Stražar

oko 650. pr. Kr.: kaciga s perjanicom na vrhu; vunena tunika; remeni prekriženi na prsima;

oko struka širok remen.[3] Plemić oko 600. pr. Kr.: oglavlje u obliku krnjeg stošca; duga

kosa i brada; ogrlica od perlica; suknja s resama na porubu; širok pojas; kožne narukvice;

crvene kožne čizme.[4] Lovac oko 620. pr. Kr.: kožna vrpca oko glave, kožne narukvice i

remen; nabrana suknja obrubljena resama; sandale.[5] Vrhovni svećenik oko 200. pr. Kr.:

oglavlje s niskom krunom; krut prsluk; pojas ukrašen cvjetnim motivom koji se ponavlja i

na narukvicama; suknja ukrašena resama.[6] Sluškinja oko 200. pr. Kr.: kratka bluza i duga

suknja; tkani šal s resama; pernata lepeza.[7] Pučanin oko 700. pr. Kr. - 100. p. Kr.: krat- ka

kosa i brada; tunika u obliku slova T; pojas od više tankih kožnih vrpca.[8] Plemić oko 100.

po. Kr.: tunika i suknja; šal izvezen zlatom i obrubljen resama. (John Peacock: «Povijest

odijevanja na zapadu» str.18.)

LITERATURA

Skupina autora, »Drvene civilizacije» -Velike kulture svijeta, (16.-18.str)

Skupina autora, »Velike civilizacije», mozaik knjiga, 2003.

John Peacock, .»Povijest odijevanja na zapadu»

»Estetika odijevanja» : Loara Blažević, Sanja Pribić. Alfa, 2000.

Francois-Marie Grau, »Povijest odijevanja», Naklada Jesenski i Turk, 2008. Zagreb

http://hr.wikipedia.org/wiki/Glavna_stranica

14